Svi pokazatelji potvrđuju: pad prihoda u turizmu u 2024. nije izuzetak, već trend koji će se nastaviti i u 2025. ako se ništa ne promijeni. Ovo je direktna posljedica lošeg upravljanja i potpune neodgovornosti Vlade Crne Gore - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je podvukao da ne pristaje na čekanje, te da Crna Gora mora da se mijenja, kako je rekao, odmah, odlučno i temeljno.
- Još u februaru ove godine pozvao sam Vladu da predstavi jasan i odgovoran plan za oporavak turizma, jednog od najvažnijih stubova naše ekonomije. Umjesto toga, svjedočimo lošim i nepromišljenim potezima: od netransparentnog zakupa plaža do kašnjenja u realizaciji ključnih infrastrukturnih radova - naveo je Milatović.
Dodao je da je povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto na turističke usluge bila ozbiljna greška.
- Ta mjera nas je učinila manje konkurentnim i poslala poruku da turizam više nije prioritet. Zbog toga sam u septembru 2024. vratio zakon Skupštini na ponovno razmatranje - istakao je on.
Posebno, decidan je Milatović, zabrinjava plan da se lokalni izbori održe u jeku ljetnje turističke sezone, u junu 2027.&nbsp;
- To je pogrešan potez. Umjesto da svi resursi budu usmjereni na prihode, promociju i goste - pažnja će biti preusmjerena na političke kampanje - ukazao je on.
Predsjednik je pozvao sve političke aktere da pokažu odgovornost.
- Izbori treba da se održavaju u periodima koji ne ugrožavaju sezonu, u rano proljeće ili na jesen. Turistička sezona mora biti vrijeme za rad, rast i prihode, a ne za političke podjele. Vrijeme je da turizam postane ono što zaslužuje da bude - strateški prioritet Crne Gore - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Pogrešan potez da se izbori održe u junu 2027, pad prihoda u turizmu direktna posljedica lošeg upravljanja i neodgovornosti Vlade

Nije nimalo nelogično očekivati da „velikosrpska opcija“ nastoji da izazove nestabilnost u Crnoj Gori, a po instrukcijama zvaničnog Beograda, pa navode o potencijalno indukovanim vanrednim parlamentarnim izborima na jesen smatram čak i realnim - poručio je politički analitičar Danilo Kalezić.
On za beogradski portal „Simptom“ kaže da nema dileme da favoriti Beograda i Aleksandra Vučića reaguju „na taster“, a sve o čemu je bilo riječi predstavljalo bi samo dalji doprinos pokušajima kreiranja drugačije političke realnosti Crne Gore, te dalje destabilizacije i miješanja u njena unutrašnja pitanja.
- „Velikosrpska opcija“, koju podržava zvanični Beograd, suočena sa rizikom rekonstrukcije Vlade Crne Gore i formiranja možda nove evropske vlade, nije isključeno da želi izazvati nestabilnost. Uostalom, to bi bili mehanizmi koje je sam Vučić i SNS koristio i koristi obilato u Srbiji, pa bi se sličan model primijenio u Crnoj Gori. Inače, Crna Gora se nalazi u permanentnoj krizi, izložena konstantnoj destabilizaciji koju sprovode ruske i srpske obavještajne službe - napomenuo je Kalezić.
Upitan kakvu sliku šalje napad na prvog čovjeka Budve Nikolu Jovanovića, Kalezić naglašava da je posrijedi sraman gest koji ukazuje da „vladajućoj koaliciji i njihovim političkim eksponentima nasilje nije strano i da je riječ o klasičnom politički inspirisanom nasilju“.

Kalezić: Nijesu nerealni navodi o vanrednim izborima na jesen u režiji Beograda

Nekoliko stotina građana iz više beogradskih opština protestuje 21. juna ispred zgrade Republičke izborne komisije (RIK) u centru Beograda tražeći raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Raspisivanje izbora jedan je od zahtjeva studenata u blokadi koji od pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu novembra 2024. predvode proteste širom Srbije tražeći odgovornost vlasti za nesreću.
Građani okupljeni u zborove su na protestu ispred RIK-a zatražili i da vlast "prizna pobjedu" opozicije na lokalnim izborima u Kosjeriću, kao i poništavanje rezultata izbora Zaječaru.
Prema zvaničnim rezultatima, na izborima u Zaječaru na istoku Srbije 8. juna najviše glasova je osvojila vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), ali opozicija tvrdi da je bilo velikih izbornih mahinacija.
- Pritisak mora da se nastavi - rekao je na protestu u Beogradu student iz Zaječara i dodao da su podnijete krivične prijave protiv onih koji su "učestvovali u kupovini glasova".
Studentkinja iz Kosjerića izjavila je da je SNS izgubila izbore u tom mjestu na zapadu Srbije i da su "građani rekli šta misle".
Vladajući SNS je, prema zvaničnim rezultatima, u Kosjeriću osvojio 14 odborničkih mjesta, a opoziciona lista "Ujedinjeni za Kosjerić" 13.
Posmatračka misija CRTA ocijenila je u preliminarnom izvještaju da izborni dan u Kosjeriću nije bio ni slobodan, ni pošten, dok u Zaječaru rezultat ne odražava volju građana zato što su na čak 19 odsto biračkih mjesta zabilježeni teški oblici nepravilnosti.
<h2>Policija oko Pionirskog parka</h2>
Protest zborova građana i studenata pod nazivom "Cirkus mora da ode" održava se u neposrednoj blizini Pionirskog parka, gdje od marta kampuje grupa ljudi koja se protivi protestima i blokadama.
Predstavnici zborova zatražili su od nadležnih da uklone ograde koje su postavljene oko parka i da građanima omoguće slobodan prilaz.
Oko Pionirskog parka je uoči protesta raspoređena policija, a grupa iz improvizovanog kampa sa razglasa pušta nacionalističke pjesme.

Stotine građana na protestu u Beogradu traži raspisivanje izbora

Predsjednica privremenih prištinskih institucija Vjosa Osmani saopštila je danas da će redovni lokalni izbori u AP KiM biti održani 12. oktobra.
Osmani je rekla da je ta odluka donijeta poslije pažljivog razmatranja prijedloga političkih subjekata i sveobuhvatne analize.
- Datum obezbjeđuje neophodan vremenski okvir za tehničku i logističku organizaciju svih oblika i procedura glasanja, u skladu sa zakonskim odredbama - navodi se u saopštenju kabineta Osmanijeve koje su prenijeli prištinski mediji.
Ona je pozvala sve političke subjekte, organizacije civilnog društva i građane da ovom procesu pristupe sa punom odgovornošću, u cilju obezbjeđivanja sveobuhvatnog, urednog i pravičnog izbornog procesa.

Osmani najavila lokalne izbore na Kosovu za 12. oktobar

Predsjednik Srbije i član Predsjedništva SNS-a Aleksandar Vučić izjavio je danas u Zaječaru da bi prijevremeni parlamentarni izbori mogli biti raspisani kada se završe pripreme za izložbu EXPO, koja će biti održana u Beogradu 2027. godine.
- Pobijedit ćemo i na tim izborima - poručio je Vučić tokom posjete selu Jelašnica kod Zaječara, odgovarajući na pitanje novinara o komentarima da se navodno plaši izbora.
- Imamo mi Expo i moramo se spremiti za njega. Čim završimo pripreme za Expo, raspisat ćemo prijevremene izbore. A na tim izborima… bojim se da su se mnogi ozbiljno prevarili. Kad sam mislio da su šanse izjednačene, više nisu – pobijedićemo ih ubjedljivo i tada - &nbsp;rekao je Vučić.
Na pitanje može li reći građanima kada će prestati blokade u Srbiji, odgovorio je da su “suštinski već prestale, samo neki ljudi to još nisu shvatili”, jer ne prate i ne slušaju šta narod govori.
Vučić je pozvao sve građane Zaječara da izađu na lokalne izbore 8. juna i glasaju za, kako je rekao, “ozbiljne ljude i odgovornu budućnost”.
- Mnogi će vas pritiskati, objašnjavati kako i zašto je važno da glasate za njih. Puno je i lista. Ja vam neću reći da glasate za našu listu zato što smo protiv onih koji uništavaju Srbiju – najlakše je biti protiv. Ja vas pozivam da glasate zbog onoga što smo uradili i što znate da ćemo uraditi - &nbsp;rekao je Vučić tokom posjete Grljanu kod Zaječara, obraćajući se okupljenim građanima.
Kako je naveo, kada najavi novo povećanje penzija, ljudi u Srbiji znaju da to govori iskreno i da to nije zbog izbora.
- Zato vas molim da glasate za odgovornu budućnost, da glasate za ozbiljne ljude, za one za koje znate da nikada neće ugroziti budućnost ni naše djece, ni naših školaraca, ni naših studenata - &nbsp;poručio je Vučić.

Vučić najavio prijevremene izbore u Srbiji pa poručio: Pobijedićemo i na njima

Koalicija koja podržava predsjednika Venecuele Nikolasa Madura osvojila je 253 od 285 mjesta u parlamentu na izborima održanim u nedjelju, saopštio je Nacionalni izborni savjet.
Ostaju tri mjesta rezervisana za starosjedilačko stanovništvo koja još treba da budu dodijeljena.
Maduro će imati ogromnu većinu u parlamentu, dok je većina opozicije pozvala na bojkot deset mjeseci poslije predsjedničkih izbora, na kojima tvrdi da je pobijedila, optužujući vladu za prevaru.
Ostala mjesta u parlamentu (18) osvojile su stranke bliske vladi ili koje tvrde da su u opoziciji, ali koje opozicija opisuje kao saradnike ili podređene vlastima.
Na regionalnim izborima, održanim takođe u nedjelju, vlada je osvojila 23 od 24 guvernerskih mjesta.
Ovim izborima Maduro učvršćuje svoju kontrolu nad institucijama zemlje, deset mjeseci nakon njegovog osporenog ponovnog izbora.
Poslije predsjedničkih izbora u julu 2024. godine uslijedili su nemiri i masovna hapšenja.

Venecuela: Madurova koalicija osvojila 253 od 285 mjesta u parlamentu

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Albaniji pokazuju da je vladajuća Socijalistička partija u vođstvu, dok su glasači podržali napore zemlje za članstvo u Evropskoj uniji i kandidaturu aktuelnog premijera Edija Rame za četvrti mandat.
Sa oko 25 procenata prebrojanih glasova, Ramini ljevičarski socijalisti su obezbijedili 53 procenta glasova, dok je opozicioni desničarski koalicioni blok, predvođen Demokratskom partijom i Salijem Berišom, osvojio 35 procenata.
Ovi procenti daju socijalistima najmanje 71 mandat potreban za samostalno upravljanje, a vjerovatno i više nego u prethodnom mandatu.
Preliminarna izlaznost na glasanje u nedjelju bila je oko 42,16 procenata, što je četiri procenta manje nego prije četiri godine.
Oko 3.7 miliona građana sa pravom glasa u Albaniji i van nje glasalo je za izbor 140 poslanika za četvorogodišnji mandat. Zbog visokog nivoa emigracije, zemlja sa 2.8 miliona stanovnika ima veći broj registrovanih glasača. Po prvi put, oko 191.000 Albanaca iz dijaspore imalo je mogućnost da glasa putem pošte.
Predsjednik Centralne izborne komisije, Ilirjan Celibashi, izjavio je da je proces glasanja u nedelju bio uglavnom miran, sa nekoliko izolovanih nepravilnosti koje su uključivale kandidate i njihove pristalice, ali se ne očekuje da će uticati na rezultat.
"Proces je, u cjelini, osim sporadičnih slučajeva, bio u skladu sa pravilima i standardima", rekao je on uveče, nakon završetka glasanja.
Socijalistička partija je obećala da će obezbjediti članstvo u EU u roku od pet godina — završavajući pregovore do 2027. godine i očekujući odobrenje 27 zemalja članica do 2030. godine — ambiciozan cilj suočen sa konzervativnim protivnicima i njihovim obećanjima o povećanju plata.
Rama, koji ima 60 godina, obezbjedio je otvaranje pregovora za članstvo u EU u oktobru prošle godine. Tokom svoje kampanje, istakao je dostignuća u infrastrukturi i reformi pravosuđa.
Socijalisti imaju za cilj da ubrzaju razvoj turizma, povećavajući broj stranih posjetilaca sa 10 miliona u 2024. godini na 30 miliona do 2030. godine, kroz proširenje infrastrukturnih projekata.
Rama je takođe obećao povećanje penzija i plata.
Glavni protivnik Rame je Sali Beriša, koji ima 80 godina, bivši predsjednik i bivši premijer, koji tvrdi da Albanija još nije spremna za članstvo u EU.
Više od 570 međunarodnih posmatrača, iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) i Savjeta Evrope, pratilo je izbore, ističući važnost koju međunarodna zajednica pridaje pouzdanom i transparentnom izbornom procesu.

Ramini Socijalisti u vođstvu na parlamentarnim izborima u Albaniji

Na jednom biračkom mjestu u mjestu Fuše Milot u Albaniji došlo je do fizičkog obračuna između dvije osobe.
&nbsp;Još uvijek nije poznat tačan razlog sukoba koji je počeo unutar biračkog mjesta, a potom se nastavio na ulici, gdje su se čuli i pucnjevi iz vatrenog oružja.
Na lice mjesta odmah su stigle jake policijske snage koje su osigurale prostor i započele istragu. Prema nezvaničnim informacijama, u incidentu su učestvovala dva muškarca, ali identitet i motivi još nisu zvanično potvrđeni.
Podsjetimo, građani Albanije danas biraju nove predstavnike u parlamentu za mandat od četiri godine. Otvoreno je ukupno 5.225 biračkih mjesta širom zemlje, a građani mogu glasati od 07:00 do 19:00 sati. 
 
Na izborima učestvuje 11 političkih subjekata – osam stranaka i tri koalicije – te ukupno 140 kandidata za poslanike. Pravo glasa ima 3.713.761 albanskih državljana, kako u zemlji, tako i u dijaspori, a među njima je 114.642 onih koji glasaju prvi put.
U ovim izborima nema nijednog nezavisnog kandidata, a u jedinici 10 u Tirani i općini Vora glasanje i brojanje glasova provodi se elektronski.
Po prvi put, pravo glasa ostvarili su i Albanci koji žive van zemlje. Dijaspora je glasala putem pošte, a njihovi glasovi biće prebrojani nakon zatvaranja birališta, u organizaciji Centralne izborne komisije (CIK).

Incident tokom izbora u Albaniji: Svađa eskalirala u pucnjavu na biračkom mjestu

Pripremamo izbornu listu na kojoj neće biti studenti, već ljudi kojima dajemo povjerenje da ispune naše zahtjeve - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od studenata u blokadi Aleksandar Milošević.
On kaže da je kriterijum za izbor kandidata, koje predlažu svi fakulteti, da ne budu članovi vladajućih stranaka, dok se o uslovima za eventualno učešće opozicije još diskutuje.
Nakon šest mjeseci protesta sa kojih zahtijevaju odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, studenti u blokadi zatražili su 5. maja raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora jer, kako su naveli, “vlast ne pokazuje ni najmanju inicijativu” da ispuni njihove zahtjeve.
Predsjednik Srbije odgovorio im je da “neće dugo čekati”.
- Cilj nam je da budu raspisani sredinom maja. Ako se to ne desi, ulazimo dalje u radikalizaciju, na naš miran način da stavimo vlasti do znanja da tražimo izbore - kaže Milošević.
Dodaje i da vlada koja bi bila formirana nakon izbora treba da pripremi uslove za održavanje novih i da bi njen mandat trebalo da bude oročen.
Studenti u blokadi nemaju lidere i o svim pitanjima, među kojima su i nastupi u medijima, odlučuju plenumi.
Poštuje se “princip rotacije”, odnosno, da niko od studenata ne bude dominantan u javnosti.
Tako je odlučeno da o zahtjevu za raspisivanje vanrednih izbora za RSE govori Aleksandar Milošević, student Matematičkog fakulteta u Beogradu.
RSE: Na koji način se studenti u blokadi uključuju u eventualnu izbornu trku?
Milošević: Studenti će uskoro izaći sa svojom listom koja se trenutno pravi, ali na njoj nećemo biti mi, nego ljudi kojima dajemo povjerenje.
To će biti lista stručnjaka, radnika i drugih koji do sada nisu imali prevelike veze sa politikom, a kojima dajemo povjerenje da nam, kao prvo, ispune zahtjeve, a kao drugo da se usklade sa nekim vrijednostima na koje većina ljudi u Srbiji gleda kao na zdravorazumske.
Razlog zašto studenti neće biti na listi je taj što smo se svi mi vremenom upoznali i pri biranju možemo da budemo možda subjektivni, a poenta ove liste je da bude što objektivnija i da se kandidati biraju zbog njihove sposobnosti.
Biramo one za koje znamo da mogu da nam ispune zahtjeve i njima ćemo dati povjerenje.
RSE: Koji su kriterijumi za učešće na listi?
Milošević: Pored toga što ne treba da bude student, odlučili smo da ta osoba ne smije biti član nijedne stranke vladajuće koalicije.
Pored toga, ne treba da bude funkcioner ili da je bila funkcioner neke od opozicionih stranaka, mada je taj uslov još podložan amandmanima i još uvek je diskutabilan. Suština je da je to neko ko nije učestvovao u nekoj višoj politici.
Naš cilj je da ljudi koje budemo izabrali na tu listu i koji se aktiviraju što više zastupaju narod, a što manje interese određene stranke.
RSE: Kako odlučujete o kandidatima?
Milošević: Svaki fakultet predlaže svoje kandidate. Svaki (univerzitetski) grad ima svoj broj mjesta.
Konkretno u Beogradu, gdje je trenutno 51 fakultet u blokadi, svaki predlaže dva kandidata i dvije rezerve. Oni moraju biti jedan muškarac i jedna žena. Postoji algoritam koji će da garantuje poštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti.
Garantuje se i da će u prvih 125 mjesta na listi biti zastupljeni kandidati svih fakulteta u blokadi u Srbiji.
RSE: Predsjednik države Aleksandar Vučić poručio je da “nećete dugo čekati” na raspisivanje izbora, ali nije precizirao kada bi to moglo da se dogodi. Postoji li rok do kada ćete čekati i koji su dalji koraci ako zahtjev ne bude ispunjen?
Milošević: Cilj nam je da izbori budu raspisani sredinom maja. Oni prema zakonu onda moraju da se održe 45 do 60 dana od dana raspisivanja.
Nije poželjno da ih ostavimo za dalje ljeto jer će ljudi biti na odmorima.
Ako ne budu raspisani, ulazimo dalje u radikalizaciju protesta i dalje ćemo pokušati da na naš standardan, miran način stavimo vlasti do znanja da mi tražimo izbore.
RSE: Vaši zahtjevi su usmjereni na pravosudne institucije, kako će izbori dovesti do toga da oni budu ispunjeni?
Milošević: Promjenom parlamenta, može da se zamijeni vrhovni javni tužilac, a to je najveći problem zato što je na njemu da ispuni većinu naših zahtjeva.
Kako tužilaštvo ne funkcioniše, ti zahtjevi ne mogu da se ispune. Zato tražimo promjenu parlamenta da bi institucije mogle da budu osposobljene da rade svoj posao.
RSE: Kako ocjenjujete kritike da izborni uslovi nisu ispunjeni i da se ne može očekivati fer trka?
Milošević: Te kritike su sasvim validne, izborni uslovi nisu dobri. Ali, ovo je najbolje što će izborni uslovi ikada biti za nas. Ako ne uradimo nešto povodom toga, oni će postajati sve gori. I ovo je trenutak gdje mi kao studenti mislimo da je najbitnije djelovati.
Zahtjev za izbore je svojevremeno imao naziv plan Š. Dakle, to nije bio ni plan A, ni B, ni V, nego poslednja mjera na koju smo bili spremni da pozovemo da bi nam bili ispunjeni zahtjevi.
Nadali smo se da će biti nekog drugog načina jer smo od početka bili protiv bilo kakve političke, odnosno stranačke artikulacije. Ovo opet nije ta stranačka artikulacija, ali većina nas na ovo gleda kao na krajnju mjeru koju smo morali da postavimo da bi se bilo šta ostvarilo.
Studenti će se uključiti kao kontrolori na izborima. Procijenili smo da nam treba oko 30 hiljada kontrolora da bismo što bolje spriječili izbornu krađu, a to je u situaciji blokada, gde su se svi aktivirali, više nego izvodljivo.
Trenutno razrađujemo kako najbolje da se rasporede kontrolori i to je nešto na čemu se radi dan i noć.
Pozivaćemo i sve građane koji žele da se aktiviraju da budu kontrolori ili ispred naše liste ili ispred neke druge liste ili nezavisne organizacije.
RSE: Da li vanredni izbori treba da pripreme teren za neke ubuduće izbore, odnosno da li bi vlada imala oročen mandat?
Milošević: Ideja kojom treba da se vodi naša lista su ciljevi oko kojih svi mogu da se slože. Među njima je prvih pet, šest tačaka pripremanje za nove izbore. I svi smo se složili da mandat nove vlade treba da bude oročen.
Profesori sa Fakulteta političkih nauka su njeno trajanje procijenili na 16 do 18 mjeseci, ako se ne varam. Toliko je otprilike potrebno da bi počelo sprovođenje čišćenja biračkog spiska, što je najbitnije.
U poboljšanje izbornih uslova ulaze i slobodni mediji. Već smo dobili raspisivanje konkursa za REM (Regulatorno tijelo za elektronske medije), ali tu treba još mnogo napredovati prije nego što sastav REM-a bude takav da će stvarno uticati da mediji rade profesionalno.
Cilj te vlade je i ispunjenje onoga što i sami naši zahtjevi uključuju - ako sudovi rade svoj posao, ako mediji rade svoj posao, ako su birački spiskovi čisti, možemo da očekujemo da izborni uslovi budu fer i onda će, ko god da izađe na te izbore, imati jednake šanse za pobjedu.

Srbija: Studenti u blokadi spremaju listu, traže izbore do ljeta

Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić oglasio se na društvenoj mreži X povodom izjave srpskog istoričara Čedomira Antića da u Crnoj Gori treba da se stvori nova Republika Srpska na centrom u Nikšiću.
- Velikosrpski šovinista Čeda Antić je dao politički oligrofenu izjavu da u državi CG treba da se stvori nova Republika Srpska s centrom u Nikšiću. STAV nivoa budala, ali on je lice zle namjere iz Beograda prema Crnoj Gori i Crnogorcima. Stop monstrumima protiv Crne Gore. Avetluk- poručio je Adžić.

Adžić o izjavi Čedomira Antića: Stav nivoa budala, on je lice zle namjere iz Beograda prema Crnoj Gori i Crnogorcima

Organizacije civilnog društva se oštro protive mogućnosti da jedna ulica u Glavnom gradu Podgorici bude imenovana po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je neposredno odgovorna za ratni zločin deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica i izražavaju žaljenje što nijesu uvaženi naši raniji argumenti protiv ove inicijative, koje su iznijeli još prošle godine.
- Upozoravamo da bi donošenjem odluke o imenovanju ulice bila poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi. Time bi se potkopala vladavina prava i podrilo povjerenje u institucije. Na taj način se vrijeđaju žrtve, produbljuju podjele, otežava pomirenje i uništava izgradnja društva zasnovanog na pravdi i istini. Umjesto da se imenovanjem ulica njeguje kultura sjećanja, insistira se na legitimisanju ratne prošlosti i ideologije koja je iza sebe ostavila nepotrebna stradanja i masovne zločine- - navodi se u zajedničkom saopštenju civilnog sektora.
Podsjećaju da su odbornici Glavnog grada usvojili na sjednici Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, 29. jula 2025. godine, predlog odbornika Demokrata, Mitra Vukovića i Vladimira Čađenovića, da Pavle Bulatović, bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije ulicu u Podgorici.
- Vuković i Čađenović su još 27. oktobra 2023. godine podnijeli ovaj prijedlog, ali je njegovo razmatranje bilo odloženo dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija. Ministarstvo je, međutim, u svom odgovoru istaklo da još uvijek nije imalo zakonski osnov da se izjašnjava o ovom pitanju, jer ga Savjet nije usvojio, pa je predlog vraćen. Takođe, 23 nevladine organizacije su i prošle godine pozvale predsjednika Demokratske Crne Gore, Aleksu Bečića, da utiče na odbornike svoje partije da predlog povuku, ali Bečić nikada nije odgovorio- podsjetili su.
Inicijativa je usvojena glasovima članova Savjeta iz vladajućih partija (Demokrate, Pokret za Podgoricu (PzPG) i Ujedinjena Crna Gora), uz jedan glas protiv - predstavnika Evropskog saveza, Miloša Đuričkovića. 
Đuričković je u međuvremenu, u znak protesta protiv pomenute odluke, podnio ostavku na članstvo u Savjetu, rekavši da se takva odluka kosi sa njegovim „moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda“.
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio neposredni nalogodavac nezakonite deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike u BiH, prema zvaničnim dokumentima, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu www.sudovi.me, str. 120). Ovo nisu spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen, jer je ubijen u atentatu 2000. godine, ne znači da nije bio odgovoran, a još manje je to razlog da danas bude glorifikovan- navode iz civilnog sektora.
Pored uloge u zločinu Deportacija, napominju oni, tokom mandata Pavla Bulatovića kao ministra odbrane SRJ (1993–2000), pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Grejem Bluit, izjavio je da je “ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu”.
- Odlukom Savjeta da se ulicom u glavnom gradu Crne Gore oda počast Pavlu Bulatoviću, gradske vlasti su uvrijedile porodice žrtava, koje i danas tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, ali i sve građanke i građane Crne Gore koji vjeruju u pravdu i poštovanje ljudskih prava. Ovo je čin institucionalnog revizionizma koji podriva napore u izgradnji pomirenja i vladavine prava- ističu.
Posebno, kažu iz civilnog sektora, zabrinjava činjenica da su ovaj predlog podržali odbornici stranaka koje se javno predstavljaju kao građanske, dok u praksi učestvuju u rehabilitaciji aktera ratne prošlosti. Time pokazuju da su negiranje zločina i slavljenje ratne prošlosti sastavni dio i njihove politike.
Dodaju da je sada na potezu Ministarstvo kulture i medija, koje prema Zakonu o spomen-obilježjima treba da ocijeni da li Pavle Bulatović ispunjava uslove za „istaknutu ličnost“ (član 5). Takođe, napominjemo da član 10 izričito zabranjuje podizanje spomen-obilježja osobama koje su imale negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Nesporno je da Pavle Bulatović ne ispunjava zakonske kriterijume za istaknutu ličnost i zato pozivamo Ministarstvo da ovaj predlog odbaci bez odlaganja. Posebno ukazujemo da je veoma opasna rehabilitacija pojedinaca odgovornih za zločine i da je na to već upozorio i Evropski parlament u ovogodišnjoj Rezoluciji o Crnoj Gori. Ako država pristane na ovakvu praksu, šalje poruku da se zločini mogu nagraditi, a odgovornost minimizirati. Time se obesmišljava pravda, vrijeđaju se žrtve i stvara se društvo u kojem su nasilje i nekažnjivost prihvatljivi- zaključuje se u saopštenju.
Akcija za ljudska prava
Asocijacija Spektra
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG)
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Centar za ženska prava (CŽP)
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Crnogorski PEN centar
Crnogorski ženski lobi
Crnogorsko filološko društvo
Društvo crnogorskih izdavača
Institut za društveno politička istraživanja Analitico
Institut za medije Crne Gore
Juventas
PRIMA
Sigurna ženska kuća
STEGA
Udruzenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Udruženje pravnika Crne Gore
Alen Bajrović, građanski aktivista
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja

Civilni sektor: Imenovanjem ulice po Pavlu Bulatoviću šalje se poruka da su ratni zločini prihvatljivi

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović sastao se sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je istakao da su istorijski rezultati u razbijanju kriminalnih grupa, borbi protiv krijumčarenja narkotika i procesuiranju korupcije na visokom nivou, ostvareni zahvaljujući snažnoj podršci i intenzivnoj saradnji sa institucijama za sprovođenje zakona Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- Podrška SAD-a bila je presudna za jačanje kapaciteta naše policije a zahvaljujući brojnim zajedničkim akcijama, otkriveni su i procesuirani slučajevi organizovanog kriminala koji su godinama unazad bili nedodirljivi. Prepoznavanje Crne Gore kao stabilnog partnera u borbi protiv transnacionalnog kriminala za nas nije samo uspjeh, to je i obaveza da sa još većim intenzitetom nastavimo reforme koje imaju za cilj punu profesionalizaciju i osiguranje integriteta policijskih službenika. Bezbjednost je prioritet koji ne trpi kompromise a sadašnji menadžment Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuje da se kroz neselektivnost postižu mjerljivi rezultati i šalje nedvosmislena poruka da u Crnoj Gori niko nije iznad zakona- kazao je Šaranović.
Ambasadorka Rajnke je saopštila da je bliska međuagencijska saradnja jasan pokazatelj snažnog partnerstva Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore, te da Crna Gora može računati na dalju ekspertsku i tehničku pomoć u oblasti unutrašnjih poslova, sa posebnim fokusom namodernizaciju kapaciteta.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je saopštio da sektor bezbjednosti redovno prati i odgovora na izazove, identifikuje i one najsavremenije, poput hibridnog djelovanja i ciljanog plasiranja dezinformacija.

Šaranović sa Rajnke: U Crnoj Gori niko nije iznad zakona

Jedan od poslanika PES-a koji nijesu podržali predlog zakona o amnestiji, Darko Dragović komentarisao je izjavu lidera Skupštine Andrije Mandića koji je kazao da će preispitati odnose u parlamentarnoj većini nakon što četiri poslanika najjače partije vlasti nisu dali podršku ovom zakonu.
Kako je kazao, Mandić je prilikom te izjave "bio malo vruć".
- Predsjednika Skupštine Crne Gore gospodina Mandića poznajem kao staloženog čovjeka koji je čak i u odnosu sa opozicijom uvijek bio spreman za dijalog i kompromis. Mislim da je bio malo vruć, pa ipak neka prođe par dana- rekao je poslanik PES-a za Pobjedu.
Kako je kazao, smatra da odnosi neće biti poremećeni u okviru koalicije na vlasti.
Podsjećamo, Mandić je nakon hvalospjeva na račun premijera Spajića kazao da zbog uzdržanosti poslanika PES-a "treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije".

Dragović o izjavi Mandića: Bio je malo vruć, razgovaraćemo kad prođe par dana

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Gazda Mandić im steže obruč, većina na ivici pucanja

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
S obzirom na, kako je saopšteno, ozbiljnost poruka i direktan pokušaj političkog pritiska na predsjednika države, Kabinet predsjednika Crne Gore je o tome obavijestio direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-vratio-parlamentu-zakon-o-porezu-na-nepokretnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Zahtijevaju od predsjednika Vlade Milojka Spajića da bez odlaganja smijeni potpredsjednika Đeljošaja.&nbsp;
- Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene - naglašeno je u saopštenju.
U Kabinetu predsjednika dodaju da su, poslije upućenih prijetnji Milatoviću, veoma brzo došli do informacija koje otkrivaju povod za ovakvo neprimjereno reagovanje Đeljošaja.&nbsp;
- Višegodišnji sudski sporovi koje Opština Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemljište su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore. Sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godišnjih poreza na nepokretnost koje je Opština Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa. Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i više godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije. Ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sadašnji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužilaštvom - istaknuto je u saopštenju.
Predloženim zakonskim rješenjem, osim što se, kako napominju u Kabinetu predsjednika, ukidaju jedinstvene poreske olakšice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je "retroaktivno" dejstvo zakona koje bi omogućilo Opštini Tuzi da poništi tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul.&nbsp;
- Time bi se legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljošaja, a kompanija bi ostala trajno finansijski oštećena za višemilionski iznos i dodatno bi bila narušena njena likvidnosna pozicija - ocjenjuju u Kabinetu Milatovića.
Kabinet predsjednika Milatovića je već obaviješten da ovo nisu prve prijetnje koje jeĐeljošaj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona.&nbsp;
- Zato, prijetnje potpredsjednika Vlade nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najviših državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje, ističu u Kabinetu predsjednika, da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa?
- Ako se danas prijeti predsjedniku države zato što je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije. Predsjednika Milatovića neće uplašiti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen zaštiti ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve - poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Tag: izbori