Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je realno da izbori budu u maju ili decembru naredne godine, navodeći da na lokalnim izborima nije bilo nijedne primjedbe i da opozicija zna da nije bilo krađe, jer su bili jednako zastupljeni, te da uprkos porazu od 43 razlike u jednom gradu nijesu čestitali SNS pobjedu, prenosi Nova.rs.
Vučić je televiziji Pink rekao da opozicija zna da nije bilo nikakve krađe glasova, jer su njihovi ljudi bili više ili podjednako zastupljeni na svim biračkim mjestima.
- Nema nijedne primjedbe na biračkim mjestima i da niko od njih nije rekao: "Čestitamo pobjedniku". To kod njih ne postoji, a kod nas je postojalo - izjavio je Vučić.
Naveo je i da tvrdnje da je vlast kupovala glasove ispred glasačkog mjesta "izgledaju kao priča za malu djecu".
Predsjednik Srbije je istakao da je važno spuštati strasti i poručio da će morati da se razgovara.
Govoreći o odnosu prema izborima i ličnom osjećaju odgovornosti, Vučić je rekao da svake noći razmišlja o sjutrašnjem danu, o tome da li će biti dovoljno dobar, kako će se osjećati, da li će biti zdrav i da li će moći da ispuni sve što je planirao.
Naglasio je da je srećan kada čuje komentar političkih protivnika poslije izbora, posebno “da su mnogo srećni i da su blizu pobjede“.
- Sve dok su oni zadovoljni kada gube na izborima, ja sam srećan - kazao je Vučić, istakavši da su izbori prilika za sve da poštuje konkurenciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić: Izbori u maju ili decembru naredne godine

Iznos od 30.000 eura, koji je u nacrtu budžeta opštine Šavnik za iduću godinu predviđen za organizaciju izbora, predstavlja nužnost, jer se lokalni izbori iz prethodnog ciklusa formalno-pravno i dalje vode kao nezavršeni, iako su redovni zakazani tek za jun 2027.
To je Pobjedi kazao predsjednik te opštine Jugoslav Jakić, koji naglašava da nacrt budžeta nije konačan i da će biti podložan izmjenama.
<h2>PLANIRANA IZDVAJANJA</h2>
Sekretarijat za finansije, opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Šavnik izradio je nacrt budžeta za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 7,37 miliona eura.
Od tog novca 1,83 miliona predviđeno je za tekuće izdatke 1,19 za transfere i 3,9 miliona za kapitalni budžet. Još 357.000 planirano je za otplatu dugova, a 90.000 za rezerve.
U okviru sredstava potrebnih za Službu Skupštine, predviđeno je i 30.000 eura za sprovođenje izbora.
- Formalno-pravno, lokalni izbori u Šavniku i dalje traju pa se samim tim za njih moraju obezbijediti finansijska sredstva. Da li će se ona utrošiti i u kom obimu, to je pitanje koje ne očekujem da će se riješiti prije 2027. godine. Svakako moramo zadovoljiti formalno-pravne procedure – objašnjava prvi čovjek te opštine i dodaje kako do konačnog usvajanja budžeta ima još vremena.
Izborni proces u Šavniku počeo je 23. oktobra 2022. godine, a kraj mu se još ne nazire.
<h2>SAGA BEZ KRAJA</h2>
U međuvremenu je bilo čak devet bezuspješnih pokušaja održavanja izbora, ali su okončanje tog procesa svih devet puta, uz brojne incidente i fizičke obračune, spriječili funkcioneri i simpatizeri koalicije „Za budućnost Šavnika“, koji novoupisanim biračima, uz tvrdnje da ne žive u Šavniku, nijesu dozvoljavali da ostvare pravo glasa.
U šavničkom parlamentu tako sjede i odlučuju odbornici koji mandat crpe još iz saziva lokalne skupštine konstituisane 2018. godine i koji su, na elektronskoj sjednici 19. februara ove godine, Jugoslava Jakića reizabrali na funkciju predsjednika opštine.
Njegov reizbor tada je, glasanjem putem „Zoom“ aplikacije, podržalo 19 odbornika vladajuće koalicije iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, dok opozicija nije ni učestvovala u glasanju.
<h2>IZAZOVI I RJEŠENJA</h2>
Da je šavničku sagu moguće riješiti novim zakonskim rješenjima i na taj način obezbijediti da se slična situcija nikada više i nigdje u Crnoj Gori ne ponovi, nada se i sam Jakić.
- Ne vidim drugi način na koji se ovo pitanje može i treba riješiti – naveo je Jakić u razgovoru za Pobjedu.
Objašnjavajući kako funkcioniše parlament u Šavniku, Jakić navodi da „bez prisustva predstavnika opozicije on radi normalno i donosi odluke koje su značajne za cjelokupno lokalno stanovništvo“.
- To je situacija koja se ponavlja godinama unazad. Oni samo povremeno prisustvuju sjednicama. Što se nas tiče, radimo transparentno i njihovi predstavnici slobodno mogu da učestvuju u radu Skupštine - rekao je on.
Kao najveći izazov za Šavnik, ali i cijeli sjever Crne Gore, Jakić je naveo demografsku krizu.
- Odlazak stanovništva i nizak natalitet predstavljaju alarmantan problem. Lokalne samouprave same ne mogu odgovoriti na taj izazov, a bojim se da se na državnom nivou još ne prepoznaje njegova puna težina. Nadam se većem razumijevanju tokom naredne godine – dodao je Jakić.
<h2>EFEKTI RAZVOJA TURIZMA&nbsp;</h2>
Kada je riječ o ostalim izazovima, Jakić izdvaja infrastrukturu i brojne projekte koji su u toku.
- Kao najznačajniji posao u prošloj godini izdvojio bih formiranje tima koji se bavi evropskim fondovima, odnosno pripremama za povlačenje sredstava kako ne bismo propustili šanse koje će nam se ukazati nakon pristupanja Evropskoj uniji. Tokom radne posjete Sloveniji prikupili smo važne informacije o pripremi projekata iz oblasti turizma i zaštite životne sredine. Šavnik je jedna od rijetkih opština bez zagađivača, što je velika prednost - ocijenio je Jakić.
Najavio je i pokretanje prostornog plana koji bi trebalo da definiše ključne razvojne pravce, uključujući planirani vjetropark vrijednosti oko 200 miliona eura, kao i niz projekata u oblasti turizma i poljoprivrede.
- Turizam u opštini bilježi rast od oko 30 odsto. Već se vide pozitivni efekti lokalnih mjera podrške poljoprivrednicima kroz agrobudžet – zaključio je Jakić.
Izborna reforma je uzaludna bez prečišćenog biračkog spiska
Bez regulisanja biračkih spiskova, a samim tim i postizanja regularnih izbornih rezultata, cijeli prosec oko izborne reforme u Crnoj Gori je uzaludan, smatra Jugoslav Jakić.
- Ukoliko ne damo odgovor na ključna pitanja vezana za birački spisak teško da možemo očekivati ubrzanu demokratizaciju koju priželjkujemo i o kojoj pričamo. To nije lak posao i ne može se završiti preko noći, ali važno je otvoriti tu priču i mislim da imamo još dovoljno vremena do izbora 2027. godine - poručio je Jakić.

Jakić: Izbori još traju, pa za njih treba obezbijediti sredstva

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

1250x600

1084x550

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održavaju se danas, a biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača, od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača.
Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata.
Procjenjuje se da će troškovi održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS iznositi 6.460.000 KM.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslije pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine. Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu, koju je novčano otkupio, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

Nizozemska centristička politička stranka D66 osvojila je najviše glasova na opštim izborima održanim u srijedu, saopštila je danas novinska agencija ANP.
Sa skoro svim prebrojanim glasovima, D66, na čijem je čelu Rob Jeten, više ne može biti prestignuta od strane desničarske Partije za slobodu, koju antimuslimanski nastrojeni predvodi Gert Vilders, navodi agencija koja prikuplja rezultate iz svih opština u Nizozemskoj.

Holandija: Pobjeda centrista, desnica nema izglede da preuzme vlast

Dvije najjače holandske partije - krajnje desna Stranka za slobodu Gerta Vildersa i centristička D66 osvojile su isti broj mandata na parlamentarnim izborima, što će vjerovatno odložiti početak procesa formiranja vlade.
U do sada neviđenoj trci za prvo mjesto na izborima u Holandiji, i Stranka za slobodu i D66 osvojile su po 26 mandata u parlamentu sa 150 mjesta, javila je nacionalna novinska agencija ANP pošto su prebrojani gotovo svi glasovi na jučerašnjim izborima.
Na holandskim izborima nikada dvije najjače stranke nijesu bile izjednačene po broju mandata, a zbog takvog ishoda se očekuje da potraje proces formiranja nove vladajuće koalicije.
Vildersova Stranka za slobodu imaće 11 poslanika manje u novom sazivu parlamenta, a D66 17 mjesta više nego do sada, što je njen najbolji rezultat. Prethodni najbolji rezultat D66 je ostvarila 2021. godine, kada je dobila 24 poslanika.
Vilders je jutros insistirao da njegova stranka treba da ima vodeću ulogu u pregovorima o vladajućoj koaliciji ako osvoji najviše glasova na izborima.
- Sve dok nema stopostotne jasnoće po ovom pitanju, nijedan skaut D66 ne može da počne sa radom. Učinićemo sve što možemo da to spriječimo- rekao je Vilders, koristeći termin za zvaničnika koga imenuje pobjednička stranka da istraži moguće koalicije.
Vilders, koji je u junu oborio koalicionu vladu četiri stranke, podijeljenu oko njegovih planova za suzbijanje imigracije, imaće težak posao u nastojanju da se vrati na vlast.
Vodeće stranke, uključujući D66, isključile su mogućnost ulaska u koaliciju sa Vildersovom partijom, navodeći da je odlukom o obaranju vlade pokazao da je nepouzdan partner.
Analitičari navode da je moguća centristička koaliciona vlada, koju bi činili D66, blok Laburističke partije i Zelene ljevice, konzervativne Hrišćanske demokrate i desničarska Narodna stranka za slobodu i demokratiju.
Bivši potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans rekao je da napušta holandsku politiku nakon što je blok Laburističke partije i Zelene ljevice, koji je predvodio, osvojio pet mandata manje nego na prošlim izborima, iako se nadao pobjedi.
Nagli skok - sa jednog na devet poslanika, zabilježila je desničarska stranka JA21, koju analitičari opisuju kao "blažu verziju" Vildersove stranke, sa "podjednako nedemokratskim idejama".
Izbori su održani u kontekstu duboke polarizacije u Holandiji, koja je nekada bila poznata kao svjetionik tolerancije. Učesnici nedavnog antiimigracionog skupa u Hagu razbili su prozore sjedišta stranke D66, a širom zemlje su izbile demonstracije protiv novih centara za tražioce azila.

Izbori u Holandiji: Krajnje desna i centristička stranka izjednačene na vrhu

Ukoliko ne bude iznenađenja, gotovo da je izvjesno da Jovan Jovanović i Mirjana Radović neće imati dovoljno glasova za izbor sudija Ustavnog suda u prvom krugu. Poslanici Bošnjačke stranke ni po koju cijenu, kaže za Radio Crne Gore Admir Adrović, neće dati podršku predloženim sudijama.
- Iako znamo da ćemo biti optuženi, da mi sabotiramo proces evropske integracije zato što nećemo podržati ovaj predlog, ja mislim da je upravo suprotno. Oni koji su insistirali na ovakvim rješenjima nisu doprinijeli da se završi ovaj proces i mogu slobodno da kažem da oni nisu ispunili očekivanje naših evropskih partnera - kaže on.
Zato Adrović poziva da se sjedne za sto i pronađe rješenje koje će dovesti do kompletiranja Ustavnog suda.
- Kao što znate, dvije trećine poslanika ne mogu se obezbijediti ni iz jedne partije, kamoli bez dogovora sa svim konstituentima. Mislim da treba da se uključe i opozicija, i manjinske partije, i vladajuće partije, tako da jedino na taj način možemo doći do kraja ovog procesa - &nbsp;istakao je.
Da je proces trebalo da bude inkluzivniji, mišljenja su i u građanskom pokretu URA.
Izvršni direktor Zoran Mikić kazao je da im je žao što, kako kaže, kolege iz parlamentarne većine nisu bile inkluzivne u ovom procesu.
- I što nisu više vremena posvetili razgovorima sa opozicijom. Inkluzivnost u ovom procesu izostaje ovog puta i od strane predsjednika države Jakova Milatovića koji se nije konsultovao kako sa poslanicima, tako ni sa šefovima poslaničkih klubova. I imajući sve ovo u vidu, građanski pokret URA još uvijek nije zauzeo konačan stav o glasanju za sudije Ustavnog suda - istakao je Mikić.
Uradiće to, kaže Mikić u oči glasanja u Parlamentu na sastanku poslaničkog kluba, odnosno na glavnom odboru partije početkom naredne sedmice.
Ističe Mikić da parlamentarna većina neozbiljno pristupa jednom tako važnom pitanju kao što je izbor sudija Ustavnog suda.
- Međutim, nažalost, oni u ovom procesu i u ovom pitanju pristupaju prije svega kao trgovini, tako da je evidentno da oni vrlo vjerovatno nemaju većinu da izaberu sudije Ustavnog suda - navodi Mikić.
Ni nezavisna poslanica Radinka Ćinćur ne očekuje izbor sudija u prvom krugu. Svoj stav iskazuje jasno.
- Meni je žao što kompetencije nisu došle do izražaja, što javnost više ne zna o svim ljudima koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda. Jedan od kandidata koje je Ustavni odbor predložio nema pravosudni ispit. Znači, po meni je to zaista jedan veliki problem i ja lično neću podržati takvog kandidata - &nbsp;kaže Ćinćur.
Da parlament ne smije imati luksuz da ne dođe do izbora sudija, poručuje poslanik većine Nikola Rovčanin iz Demokrata.
Ako ne u prvom, kaže, biće proces okončan u drugom krugu.
- Bez obzira na pesimizam koji se ovih dana pojavljuje u medijima i u crnogorskoj javnosti, ja očekujem definitivno visok stepen odgovornosti svih poslanika prilikom glasanja. I očekujem da izaberemo sudije Ustavnog suda jer podsjećam da smo od 13 kandidata većinom glasova izabrali najbolje kandidate - &nbsp;kaže Rovčanin.
Sjednica na kojoj bi trebalo da se glasa o predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda zakazana je za utorak.

Parlament ne smije imati luksuz da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da se Srbija “miješa” u lokalne izbore koji će biti održani u nedjelju, “pokušavajući da kupi glasove” i pozvala na međunarodni pritisak na Srbiju i zatražila konkretne mjere protiv srpske države, prenosi Beta.
Nedjelju dana prije lokalnih izbora, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obećao je Srbima na Kosovu 400 novih radnih mjesta u zdravstvenom sektoru, koji funkcioniše kao paralelni sistem. U intervjuu za albanski “A2 CNN”, Osmani je rekla da Srbija krši princip dobrosusjedskih odnosa.
- Ovo je jedna od najflagrantnijih intervencija koja se dogodila u izbornim procesima na Kosovu, iako su one bile stalne, i to nije samo naša konstatacija, već i stalni nalaz evropskih i američkih institucija - rekla je Osmani.
Prema njenim riječima Srbija je kontinuirano, putem ljudi koje “kontroliše” na Kosovu, koristila “nasilne metode, prijetnje i ucjene” prema srpskim građanima kako bi dobila glasove i usmjerila ih gde želi.
- Sada vidimo da pokušavaju i da kupuju glasove, obećavajući stvari koje ne pripadaju Srbiji jer je to druga država, a to je, prema svakom standardu međunarodnog prava, u potpunoj suprotnosti sa principom dobrosusjedskih odnosa, jer, kao što znate, međunarodno pravo zabranjuje miješanje u izbore druge države - rekla je ona.
Kako je ocijenila Srbija je “ohrabrena” činjenicom da nije kažnjena svaki put kada “nanosi štetu” Kosovu.
- Ovo je kontinuirano kršenje koje Srbija sprovodi, kršenje koje je više puta konstatovano u međunarodnim izvještajima, ali nažalost, nijesu preduzete nikakve mjere protiv Srbije. Zbog toga oni nastavljaju ove nezakonite aktivnosti, koje predstavljaju flagrantno miješanje u unutrašnje poslove Republike Kosovo i u naš demokratski sistem - izjavila je Osmani.

Osmani: Srbija pokušava da kupi glasove na loklanim izborima na Kosovu

Na redovnim parlamentarnim izborima u Češkoj ubjedljivo vodi populistička stranka ANO, bivšeg premijera, milijardera Andreja Babiša nakon što su prebrojani glasovi na 97 odsto birališta.
Prema prebrojanima glasovima i obje projekcije modela vještačke inteligencije za češke medije ANO je osvojila oko 35 odsto glasova i 84 poslanika u donjem domu od 200 članova.
Glavni rival, koalicija desnog centra Zajedno dosadašnjeg premijera Petra Fijale osvojila je prema do sada prebrojanim glasovima 22,6 odsto, prema modelu 23 odsto i 51 poslanika, dok Fijalin partner u vladi STAN ima 11 odsto glasova i 20 poslanika.
Na četvrtom mjestu su Pirati, nekadašnji partner u Fijalinoj vladi sa 8,6 odsto glasova i 16 poslanika.
Najveće iznenađenje izbora je osjetno slabljenje proruskog narativa i antisistemskih stranaka koje se postavljale ultimatum Babišu za eventualni ulazak u vladu da raspiše referendum o izlasku Češke iz Evropske unije i NATO-a, istjera ukrajinske izbjeglice i prekine bilo kakvu pomoć Ukrajini.
Nereformisani komunisti zajedno sa dijelom socijaldemokrata u pokretu Dosta nisu ni uspjeli da pređu izborni prag od pet odsto i uđu u parlament, dok ekstremna desnica, radikalni nacionalisti iz stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) umjesto dvociferenog očekivanja imaju manje nego na prethodnim izborima, svega 7,81 odsto glasova i 16 poslanika.
SPD koja je ranije insistirala da uđe u novu vladu i preuzme osjetljive resore unutrašnjih poslova i diplomatije u subotu je iznenada ponudila Babišu podršku bez ulaska u vladu i bez ikakvog uslovljavanja.
Posljednja mala stranka koja je balansirala na granici izbornog praga, Motoristi sebi jeste euroskeptična, ali je moto njenog programa "Mi smo Zapad, a ne Rusija" i osvojila je neočekivano čak 6,77 odsto glasova, te će imati 13 poslanika.
Pozitivna vijest je što su Česi svojim glasovima odlučili da ostane kočnica da se Češka ne pomjeri ka autoritarnijem stilu vladavine u stilu mađarskog premijera Viktora Orbana ili slovačkog Roberta Fica jer ANO ni sa SPD i Motoristima nema u parlamentu ustavnu većinu, te ne može da mijenja temeljne zakone.
Kao osigurač, kako je zamislio Ustav Češke poslije pada komunista 1989. godine ostaje i gornji dom parlamenta, Senat, u koji se senatori biraju po većinskom izbornom sistemu i svake dvije godine se mijenja trećina Senata.

Pobjeda populista na izborima u Češkoj

Već nekoliko godina zvanična hrvatska politika odbija da kritikuje destruktivnu, prorusko-antiliberalnu politiku koju vode Viktor Orban i Mađarska, a sada je, valjda u znak zahvalnosti, iz Budimpešte plasiran niz uvreda i neistina na račun Hrvatske. Ukratko, mađarska vlast je poručila da su Hrvati ratni profiteri i gulikože.
- Koliko god Vlada RH to poriče, sigurno žele da profitiraju od rata u Ukrajini. Od početka rata značajno su povećali tranzitnu naknadu za pošiljke nafte kroz Hrvatsku, a sada žele da onemoguće našoj zemlji kupovinu ruske nafte kako bi stekli monopol nad nama i tako na nama zaradili još više novca - napisao je Peter Sijarto u svojoj objavi u subotu na Fejsbuku.&nbsp;
Ministar vanjskih poslova i trgovine reagovao je na činjenicu da su u petak hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar ekonomije Ante Šušnjar odbacili njegove tvrdnje riječima da ono što je Sijarto rekao ne odgovara stvarnosti i da Janaf može da preveze dovoljno nafte.
Hrvatski predstavnici ovoga puta imaju pravo. Mađari sada pokušavaju da lobiraju protiv uvođenja embarga na rusku naftu, a ako im to ne prođe, onda žele da im makar Janaf spusti cijenu. Uz to, njihovi političari otvoreno lažu.
Šta je istina za Mađare pokazao je Levente Mađar, državni sekretar i zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine, koji je održao predavanje u Parizu, gdje je objasnio kako "Mađarska ne želi da ulazi u sukob s Rusijom, već umjesto toga održava pragmatičan odnos s Rusima, kupujući od njih naftu i gas".&nbsp;
Uz to je podsjetio da je nakon Prvog svjetskog rata "Mađarska predala dvije trećine zemlje, dok Ukrajina sada treba da da petinu svoje teritorije, a mir je ponekad bolan". S takvim stavovima mogao bi slobodno da bude diplomatski predstavnik Rusije, a ne zemlje članice EU i NATO-a.
Ali to je Mađarska koju dugi niz godina vodi Viktor Orban, koja predstavlja primjer države koja je remetilački faktor u Evropskoj uniji. Takvo stanovište potvrdio je i Evropski parlament kada je osudio Mađarsku kao "izbornu autokratiju" i zatražio finansijski pritisak na Budimpeštu zbog diskriminacije LGBT osoba i migranata. U izvještaju su osuđeni "namjerni i sistematski napori mađarske vlade" da ugrozi evropske vrijednosti te se smatra da mađarska Vlada krši načela vladavine prava, a tamošnji sistem je opisan kao "hibridni režim izborne autokratije".
Orban otvoreno žali za Velikom Mađarskom, koja uključuje dobar dio Republike Hrvatske, ali njegove ispade redovno su minimizirali i Zoran Milanović i Andrej Plenković, u smislu "ma on se šali". Pod parolom "dobrosusjedskih odnosa" i dolaska mađarskih turista u Hrvatsku, Zagreb već godinama faktički podržava duboko antidemokratski režim Viktora Orbana. To što smo susjedi ne znači ništa. Poljaci i Česi takođe graniče s Mađarima, ali redovno kritikuju mađarsku politiku jer se s autokratama drukčije i ne može.
U Mađarskoj se sljedeće godine održavaju parlamentarni izbori i od fundamentalnog je značaja da pobijedi Peter Mađar, sadašnji lider opozicije i žestoki Orbanov kritičar. Iako tek treba da se vidi kakva će biti njegova politika ako dođe na vlast, resetovanje hrvatsko-mađarskih odnosa gotovo je nemoguće sa sadašnjom garniturom koja vlada u Budimpešti. Današnja Mađarska nije država-partner nego maligna autokratija, slična Vučićevoj Srbiji, i takvom je treba tretirati, a ne podilaziti joj.

Fundamentalno važno da Mađar pobijedi na izborima, inače će Hrvatska imati susjeda sličnog Vučićevoj Srbiji

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: izbori