Izlaznost u Izraelu najveća od 1981. godine, Netanjahu i opozicija u tijesnoj trci

Do 10 sati na parlamentarnim izborima u Izraelu glasalo je 16,68 odsto birača, što je najveća izlaznost u tom dijelu dana od 1981. godine, saopštila je Centralna izborna komisija.

Kako je u kontrolnom centru Komisije u Knesetu saopštio vršilac dužnosti generalnog direktora Din Livne, do 10 sati glasalo je više od 1,2 miliona ljudi. To je za 0,78 procentnih poena više nego u isto vrijeme na prethodnim izborima, prenosi portal „Jnet“.

Pravo glasa ima 7.331.981 građanin Izraela, a za 120 mjesta u 26. sazivu Kneseta bori se 36 stranaka. Većina od 12.018 biračkih mjesta otvorena je u sedam sati, a zatvara se u 22 sata, kada će televizije objaviti izlazne ankete.

Komisija očekuje između 600.000 i 650.000 posebnih glasačkih listića, među kojima su i glasovi vojnika i rezervista, što odgovara približno 15 poslaničkih mandata. Konačni rezultati očekuju se do četvrtka popodne.

Prema anketama objavljenim u petak, aktuelni premijer Benjamin Netanjahu i bivši načelnik Generalštaba Gadi Ajzenkot, koji predvodi novu stranku Jašar, vode tijesnu trku. Prema analizi Bi-Bi-Sija, nijedan politički blok ne bi trebalo da osvoji 61 mandat, koliko je potrebno za parlamentarnu većinu.

Netanjahuu je za povratak na vlast potrebna podrška krajnje desnice i ultraortodoksnih stranaka. Opozicioni blok, uz Ajzenkota, čine bivši premijer Naftali Benet, Avigdor Liberman i Jair Golan. Gotovo sve vodeće jevrejske stranke odbile su saradnju s dvije izborne liste arapskih stranaka.

Bezbjednost je bila u središtu predizborne kampanje. Opozicija kritikuje Netanjahua zbog propusta prije napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i zahtijeva osnivanje nezavisne istražne komisije, čemu se on protivi. Netanjahu se istovremeno suočava sa sudskim postupkom zbog optužbi za korupciju, ali negira krivicu.

Ukoliko nijedan blok ne uspije da obezbijedi parlamentarnu većinu, Izrael bi mogao ponovo na izbore. Između 2019. i 2022. godine izbori su održani pet puta.