Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je da ga je američki predsjednik Donald Tramp pozvao da uskoro posjeti Sjedinjene Države, u telefonskom razgovoru, nedugo nakon što je Tramp na društvenim mrežama poručio da Izrael treba održavati dijalog sa Sirijom.
Prema saopštenju kancelarije izraelskog premijera, Tramp je pozvao Netanjahua „na skori sastanak u Bijeloj kući“. Dvojica lidera razgovarala su o važnosti razoružanja Hamasa, demilitarizacije Pojasa Gaze i proširenju mirovnih sporazuma, bez dodatnih detalja.
Ranije je Tramp upozorio Izrael da se uzdrži od bilo kakvog miješanja u Siriju koje bi moglo ugroziti tranziciju te zemlje ka „prosperitetnoj državi“.
- Vrlo je važno da Izrael održi snažan i iskren dijalog sa Sirijom i da ništa ne ometa njen razvoj - naveo je Tramp na platformi Truth Social, ističući da su SAD „vrlo zadovoljne rezultatima Damaska“.
U petak su izraelske snage izvele upad u selo na jugu Sirije, pri čemu je, prema sirijskim izvorima, poginulo 13 ljudi. Izraelska vojska tvrdi da je cilj bio napad na islamističku grupu. Operacija je najsmrtonosnija od početka mandata sirijskog predsjednika Ahmada al-Šare, a sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je upad kao „ratni zločin“.
Početkom novembra, Tramp je u Bijeloj kući primio šefa sirijske države, Ahmada al-Šaru, koji je najavio pridruživanje međunarodnoj koaliciji protiv Islamske države.&nbsp;
- Novi sirijski predsjednik marljivo radi kako bi osigurao prosperitetan odnos sa Izraelom. Ovo je istorijska prilika za mir na Bliskom istoku - naveo je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Netanjahu: Tramp me pozvao da uskoro posjetim SAD

Predsjednik Rusije Vladimir Putin obavio je juče razgovor s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a tema je bila situacija na Bliskom istoku.
Kabinet izraelskog premijera rekao da je organizovan na inicijativu Moskve i uslijedio je nakon "niza razgovora koji su mu nedavno prethodili, a koji su se bavili regionalnim temama".
- Održana je temeljna razmjena mišljenja o situaciji na Bliskom istoku, uključujući događaje u Pojasu Gaze u kontekstu provedbe sporazuma o prekidu vatre i razmjene zarobljenika - naveli su iz Kremlja.
Osim toga, razgovarali su o situaciji oko iranskog nuklearnog programa i pitanjima promicanja daljnje stabilizacije u Siriji.
Ranije ove sedmice, Rusija je podnijela svoj prijedlog o Gazi Savjetu bezbjednosti UN-a, osporavajući američki napor da donese vlastiti tekst koji bi podržao mirovni plan predsjednika Donalda Trampa za Gazu.
Ruski plan se značajno razlikuje od američkog prijedloga. Iako pozdravlja prekid vatre, podržava Trampov plan za Gazu i izražava podršku samitu u Šarm el-Šeiku održanom u septembru, odbacuje svaki pokušaj teritorijalnih promjena u Gazi.

Putin i Netanjahu obavili razgovor: Izraelci tvrde da je poziv organizovan na inicijativu Moskve

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp zatražio je od izraelskog predsjednika Isaka Herzoga da odobri potpuno pomilovanje premijeru te zemlje Benjaminu Netanjahuu u suđenju za korupciju.
Tramp je uputio pismo koje je objavio portparol izraelskog predsjednika.
- Ovim Vas pozivam da u potpunosti pomilujete Benjamina Netanjahua, koji je bio impresivan i odlučan premijer iz ratnog vremena, a sada vodi Izrael u vrijeme mira, što uključuje moj kontinuirani rad s ključnim liderima Bliskog istoka kako bismo dodali mnoge nove zemlje svijetu koji mijenja Abrahamov sporazum - naveo je Tramp u pismu.
Netanjahu se suočava s optužbama za prevaru, mito i kršenje povjerenja u tri odvojena slučaja koja su započela još u Trampovom prvom mandatu. Netanjahu se izjasnio da nije kriv, a postupak je već godinama u toku.
- Iako apsolutno poštujem nezavisnost izraelskog pravosudnog sistema vjerujem da je 'slučaj' protiv Bibija, koji se dugo borio uz mene, uključujući i protiv vrlo teškog protivnika Izraela, Irana, politički, neopravdani progon - napisao je Tramp.
U saopštenju, Herzogova kancelarija je navela da "visoko cijeni" Trampa i njegovu "nepokolebljivu podršku Izraelu, te ogroman doprinos povratku talaca, transformaciji Bliskog istoka i Gaze, te očuvanju sigurnosti Izraela".
Međutim, naveli su i da "svako ko traži pomilovanje mora podnijeti zahtjev u skladu s utvrđenim procedurama". Podsjećamo, Tramp je i prethodno tražio pomilovanje Netanjahua dok Netanjahu nikada nije podnio službeni zahtjev za pomilovanje, prenosi Klix.
Prema izraelskom zakonu, predsjednik može da pomiluje osobu čak i prije okončanja sudskog postupka.

Tramp zatražio od izraelskog predsjednika da pomiluje Netanjahua, dobio je i odgovor

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu rekao je da rat nije gotov kao i da se Hamas ponovo naoružava, te da će Gaza biti demilitarizovana "na lakši način ili na teži način".
- Rat nije završen i Hamas će biti razoružan - izjavio je premijer Izraela Benjamin Netanjahu u obraćanju Knesetu, izraelskoj skupštini.
Kako je kazao, "oni koji žele da im naude ponovo se naoružavaju".
- Nijesu odustali od svog cilja da nas unište. Hamas će biti razoružan. Gaza će biti demilitarizovana. To će se desiti ili na lakši način ili na teži način. Ali će se desiti - rekao je Netanjahu, prenosi Tajms of Izrael.
Premijer Izraela ocijenio je da se Izrael više nego ikada približava zemljama u regionu i dodao da će javnost čuti više o tome.
- Izrael je odlučan da sprovodi sporazume o prekidu vatre u Gazi i Libanu "gvozdenom pesnicom". Možete vidjeti šta se dešava svaki dan u Libanu - rekao je on.
Netanijahu je naveo da su vojni pritisak na Hamas i operacija Odbrambenih snaga Izraela u gradu Gazi, zajedno sa diplomatskim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da se izoluje Hamas, omogućili da se vrate kući svi živi taoci i velika većina palih talaca.

Netanjahu: Rat nije završen, Hamas se ponovo naoružava

Tursko pravosuđe izdalo je naloge za hapšenje zbog "genocida" izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i nekoliko izraelskih zvaničnika, uključujući ministra odbrane Izraela Kaca i ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben-Gvira.
Ukupno 37 osumnjičenih su na spisku naloga za hapšenje, saopštila je Kancelarija glavnog tužioca Istanbula, bez navođenja kompletnog spiska.
Na spisku je i načelnik izraelskog generalštaba Ejal Zamir, prema saopštenju istanbulskog tužilaštva, koje osuđuje "genocid i zločine protiv čovječnosti koje izraelska država sistematski čini u Gazi".
Tursko pravosuđe takođe navodi slučaj bolnice tursko-palestinskog prijateljstva u Pojasu Gaze, koju je izgradila Turska, a koju je u martu napala izraelska vojska, koja tvrdi da je palestinski pokret Hamas koristio to zdanje kao svoju bazu.
Turska, jedan od najglasnijih kritičara rata koji je izraelska vojska pokrenula u Pojasu Gaze poslije napada Hamasa na izraelsko tlo 7. oktobra 2023. godine, već se pridružila postupku za genocid protiv Izraela koji je Južna Afrika pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) prošle godine.
Mirovni plan koji je predložio predsjednik SAD Donald Tramp doveo je do sprovođenja krhkog prekida vatre u Pojasu Gaze 10. oktobra, poslije dvije godine razornog rata.

Tursko pravosuđe izdalo naloge za hapšenje Netanjahua i izraelskih zvaničnika

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u nedjelju da će Izrael sam odlučiti koje strane snage mogu biti dio planirane međunarodne misije u Gazi, koja ima za cilj okončanje rata prema planu predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Još nije jasno da li će arapske države ili druge zemlje biti spremne poslati trupe, dok je Izrael izrazio zabrinutost zbog sastava te misije. Administracija Donalda Trampa isključila je mogućnost slanja američkih vojnika u Gazu, a snage bi mogle biti sastavljene od trupa iz Egipta, Indonezije i nekih arapskih zemalja Zaljeva.
- Izrael kontroliše vlastitu sigurnost i jasno je stavio do znanja da će sam odlučivati o prihvatljivosti međunarodnih snaga. Tako je bilo i tako će ostati. To je stav koji podržavaju i Sjedinjene Američke Države, prema izjavama njihovih najviših zvaničnika u proteklim danima - &nbsp;rekao je Netanjahu na sjednici kabineta.
Gaza je pod izraelskom blokadom već dvije godine, kao dio vojne kampanje protiv Hamasa nakon napada te palestinske grupe 7. oktobra 2023. Izrael i dalje kontroliše sve ulaze i izlaze iz tog područja.
Prošle sedmice, Netanjahu je dao naslutiti da bi bio protiv bilo kakve uloge turskih bezbjednosnih snaga u Pojasu Gaze. Nekada bliski odnosi između Turske i Izraela dodatno su se pogoršali tokom sukoba u Gazi, pri čemu je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan oštro osudio razornu vazdušnu i kopnenu kampanju Izraela u toj maloj palestinskoj enklavi.
Američki državni sekretar Marko Rubio, tokom posjete Izraelu s ciljem jačanja krhkog primirja, izjavio je u petak da bi međunarodne snage trebale biti sastavljene od "zemalja s kojima se Izrael osjeća ugodno", ali je odbio komentarisati konkretno uključivanje Turske.
Rubio je dodao da budućnost upravljanja Gazom još treba biti definisana između Izraela i partnerskih zemalja, ali da ne može uključivati Hamas - koji su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom.
Kasnije je Rubio izjavio da američki zvaničnici prikupljaju mišljenja o mogućoj rezoluciji Ujedinjenih nacija ili međunarodnom sporazumu koji bi ovlastio raspoređivanje multinacionalnih snaga u Gazi, te da će se to pitanje razmatrati u nedjelju u Kataru.
Trampova administracija insistira da arapske države preuzmu finansijski teret i obezbijede vojne trupe.
Veliki izazov ostaje činjenica da se Hamas još nije obavezao na razoružanje, a od kada je primirje stupilo na snagu prije dvije sedmice kao prva faza Trampovog plana od 20 tačaka, Hamas je počeo nasilne akcije protiv grupa koje su osporavale njegovu kontrolu nad vlašću.
Netanjahu je takođe izjavio u nedjelju da je Izrael nezavisna država i odbacio ideju da ga "američka administracija kontroliše i diktira sigurnosnu politiku Izraela". Naglasio je da Izrael i SAD imaju partnerski odnos.

Netanjahu: Izrael odlučuje koje međunarodne snage u Gazi su prihvatljive

Većina građana Izraela smatra da njihov premijer Benjamin Netanjahu ne bi trebalo da se kandiduje na sljedećim izborima, pokazuje anketa objavljena sinoć na Kanalu 12.
Prema rezultatima istraživanja, 52 odsto ispitanika smatra da se Netanjahu ne bi trebalo ponovo kandidovati, 41 odsto vjeruje da bi trebalo, dok je sedam odsto ispitanika reklo da nisu sigurni.
Na pitanje ko bi trebao voditi stranku Likud ako to ne bude Netanjahu, 48 odsto građana izjavilo je da nisu sigurni ili da nijedan od ponuđenih kandidata nije odgovarajući.
Najviše podrške dobio je bivši šef izraelske obavještajne agencije Mosad, Josi Kohen, s 10 odsto glasova. Iza njega slijede ministar za strateška pitanja Ron Dermer, ministar odbrane Izrael Kac, ministar pravde Jariv Levin, predsjednik Kneseta Amir Ohana, ministar privrede Nir Barkat, ministar vanjskih poslova Gideon Saar, ministar poljoprivrede Avi Diht­er, ministar energetike Eli Koen i ministarka saobraćaja Miri Regev.
Josi Kohen je izraelski političar, bivši obavještajac i diplomata, poznat po tome što je bio šef Mosada od 2016. do 2021. godine.
Na pitanje ko bi trebao predvoditi blok stranaka koji se protivi Netanjahuu, 44 odsto ispitanika odgovorilo je da bi to trebao biti bivši premijer Naftali Benet, dok je 16 odsto navelo predsjednika stranke "Iješ Atid", Jaira Lapida, prenosi Avaz.

Većina Izraelaca protiv kandidature Netanjahua na narednim izborima

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastao se danas u Izraelu sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sastanak je uslijedio dan nakon što je zbog izraelskih napada na Pojas Gaze pod znakom pitanja bilo krhko primirje koje je na snazi od 10. oktobra.
- Premijer Netanjahu sastao se ranije danas sa specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika (SAD Donalda) Trampa, kako bi razgovarali o dešavanjima u regionu - rekla je portparolka njegovog kabineta Šoš Bedrosijan.
Netanjahu bi takođe trebalo da se sastane sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, koji bi trebalo da posjeti Izrael na nekoliko dana sa svojom suprugom Ušom Vens.

Netanjahu se sastao sa Vitkofom i Kušnerom

Premijer Kanade Mark Karni izjavio je da bi uhapsio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ukoliko bi ušao u ovu zemlju.
Karni je odgovarao na pitanje da li bi ispunio obećanje svog prethodnika Džastina Truduoa da pritvori Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine, na što je Karni odgovorio "potvrdno".
Karni je govorio o poštovanju odluka Međunarodnog krivičnog suda (MKS) koji je raspisao naloge za hapšenjem Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Podsjećamo, MKS je prethodno odbacio zahtjev Izraela da ukine naloge za Netanjahuom i Galantom.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Gallanta izdati su u novembru 2024. godine.
Prema Rimskom statutu, svih 124 države potpisnice, među kojima je i Kanada, imaju obavezu da uhapse Netanjahua i Galanta ukoliko se nađu na njihovoj teritoriji.

Premijer Kanade izjavio da bi uhapsio Netanjahua ukoliko bi ušao u tu zemlju

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su „započele talas napada“ na jugu Pojasa Gaze.
U njihovom saopštenju se navodi da su napadi usmjereni protiv „terorističkih meta“ Hamasa „nakon očiglednog kršenja sporazuma o prekidu vatre koji se dogodio danas“.
Hamas je izjavio da nije u kontaktu ni sa kakvim borcima koji bi se još mogli nalaziti u blizini Rafe, gdje je, prema tvrdnjama IDF-a, došlo do sukoba.
<h2>Netanjahu sazvao hitan sastanak</h2>
Premijer Benjamin Netanjahu danas će sazvati svoje najviše saradnike na hitan sastanak povodom izraelskog odgovora na napad Hamasa na vojnike IDF-a ranije danas, kao i zbog neuspjeha te grupe da vrati većinu preostalih tijela ubijenih talaca, saopštio je kabinet jednog od prisutnih ministara za Times of Israel.
Sastanak je zakazan za 18 sati.
<h2>Najmanje 11 stradalih u izraelskim vazdušnim napadima</h2>
Agencija za civilnu zaštitu u Gazi objavila je danas da je najmanje 11 ljudi poginulo u nizu izraelskih vazdušnih napada širom teritorije, dok obje strane međusobno optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Mahmud Basal, portparol agencije koja djeluje pod nadležnošću Hamasa, rekao je da je šest osoba poginulo kada je izraelski napad pogodio grupu civila na sjeveru Gaze.
Izraelska vojska rekla je za AFP da provjerava izvještaje o žrtvama. Ranije je jedan vojni zvaničnik izjavio da bi Izrael mogao izvesti dodatne napade nakon što su njegove snage gađale militante u Rafi i Beit Lahiji, poslije tri odvojena napada na izraelske snage.

Izraelska vojska započela talas udara u Gazi

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: benjamin-netanjahu