Izraelska vlada je saopštila da se protivi sastavu „Odbora za mir“ u Gazi, koji je ranije objavila Bijela kuća.
Vlada Izraela je danas saopštila da sastav „nije bio koordinisan sa Izraelom i da je suprotan njegovoj politici“, bez detaljnog objašnjenja.
U saopštenju piše i da je premijer Benjamin Netanjahu naložio Ministarstvu spoljnih poslova da kontaktira državnog sekretara Marka Rubija.
Sastav komiteta koji je Bijela kuća objavila u petak ne uključuje izraelskog zvaničnika, a u njemu se nalazi jedan izraelski biznismen.
Ostali članovi, čija su imena su do sada objavljena, uključuju dva najbliža povjerljiva saradnika predsjednika Donalda Trampa, bivšeg britanskog premijera, američkog generala i grupu visokih zvaničnika iz vlada Bliskog istoka.
Trampova administracija je ranije ove nedjelje saopštila da plan prekida vatre za Gazu, koji su izradile SAD, prelazi u izazovnu drugu fazu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izrael nezadovoljan sastavom Odbora za mir koji su objavile SAD

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije". Istakao je i da će, kada taj dan dođe, Izrael i Iran ponovo biti lojalni partneri.
- Svi se nadamo da će perzijska nacija uskoro biti oslobođena tiranije, a kada taj dan dođe, Izrael i Iran će ponovo biti lojalni partneri u izgradnji budućnosti prosperiteta i mira za oba naroda - rekao je Netanjahu na sedmičnom sastanku kabineta.
Dodao je da Izrael pomno prati dešavanja u Iranu.
- Narod Izraela i cijeli svijet su u strahopoštovanju pred ogromnom hrabrošću iranskih građana - naveo je Netanjahu.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar dao je slične komentare.
- Podržavamo borbu iranskog naroda za slobodu i želimo im uspjeh. Mislimo da zaslužuju slobodu. Nemamo nikakvo neprijateljstvo s iranskim narodom - kazao je juče Sar.
Netanjahuove izjave uslijedile su nakon što je iranski zvaničnik upozorio da će njegova zemlja napasti američke vojne i brodske ciljeve ako Sjedinjene Američke Države napadnu Iran.
Iran je više puta optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael za podsticanje nemira i pokušaj potkopavanja nacionalnog jedinstva Islamske Republike.

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrind potpisali su zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na saradnju u oblastima sigurnosti, sajber tehnologija i borbe protiv terorizma.
- Iran i njegovi zastupnici, Hezbolah, Hamas i Huti predstavljaju prijetnju ne samo Izraelu, već i regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti - izjavio je Netanjahu prilikom potpisivanja.
Naglasio je da ovaj dokument "prenosi sigurnosnu posvećenost u zajedničko djelovanje".
- Neprijatelji Izraela moraju znati: naše oči su uprte u njih u svakom trenutku i na svakom mjestu - rekao je Netanjahu.
Dodao je da deklaracija "učvršćuje duboku posvećenost Njemačke sigurnosti Izraela i podiže sigurnosno-tehnološku saradnju između dvije zemlje na novi strateški nivo" te da odražava historijsku odgovornost Njemačke nakon Holokausta.

Izrael i Njemačka potpisali deklaraciju o borbi protiv terorizma, Netanjahu zaprijetio "neprijateljima"

Izraelska policija saopštila je danas da je privela visokog zvaničnika u kabinetu premijera te zemlje Benjamina Netanjahua.
Tamošnji mediji javljaju da se on sumnijiči da je ometao istražne postupke.
Tajms of Izrael objavio je da je u pitanju Cahi Braverman, šef kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Njega istražitelji terete da je pokušao da ometa istragu o odavanju povjerljivih obaveštajnih podataka njemačkom listu Bild.
Istražitelji policijske jedinice za teške zločine Lahav 433 pretražili su jutros Brejvermanovu kuću.
Njegovo privođenje je uslijedilo nakon što je Netanjahuov optuženi bivši portparol, Eli Feldstejn, ustvrdio da je Braverman znao za tajnu istragu o curenju informacija mjesecima prije nego što je objavljena, kao i da je uvjerio bivšeg pomoćnika da će moći da obustavi istragu
U ranijem intervjuu za Kanal 12, Feldstejn je rekao da je Braverman zatražio da se sastane sa njim u večernjim satima u podzemnom parkingu u vojnom štabu Kirje. Tamo ga je navodno obavijestio da su Izraelske odbrambene snage (IDF) pokrenule istragu o curenju informacija.
Braverman, inače, treba u narednim mjesecima da preuzme dužnost ambasadora Izraela u Velikoj Britaniji, podsjeća Tanjug.

Netanjahuov šef kabineta priveden zbog curenja povjerljivih informacija

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Više od dvije godine nakon masakra 7. oktobra 2023. godine, koji su u Izraelu počinile islamistička teroristička organizacija Hamas i druge ekstremističke grupe, premijer Benjamin Netanjahu i dalje odbija nezavisnu istragu tih događaja. Umjesto osnivanja državne istražne komisije, on podržava imenovanje vladine komisije.
Ministarski odbor odobrio je odgovarajući nacrt zakona desno-konzervativne vladajuće stranke Likud, prenio je informativni portal ynet. Preliminarno glasanje o tom prijedlogu u parlamentu planirano je za srijedu.
<h2>„Ozbiljni nedostaci“</h2>
Stručnjaci, opozicija, kao i članovi porodica bivših talaca i poginulih 7. oktobra, oštro su kritikovali ovaj potez. Oni optužuju Netanjahua i njegovu koaliciju da odbijaju da prihvate svoj dio odgovornosti koji je doprinio političkom i vojnom neuspjehu toga dana.
Glavna državna tužiteljka Gali Baharav-Miara izjavila je da nacrt zakona sadrži „ozbiljne nedostatke“. Na taj način istražiteljima bi bilo onemogućeno da do kraja rasvijetle događaje od 7. oktobra 2023. godine i da iz njih izvuku pouzdane zaključke. Po njenoj ocjeni, prijedlog vlade stavlja političke interese ispred principa nezavisne i profesionalne istrage.
Džonatan Polin, otac Herša Goldberga-Polina, koji je ubijen u zatočeništvu Hamasa, zatražio je, prema navodima yneta, nezavisnu istragu. U demokratiji, objasnio je on, državni i politički donosioci odluka ne mogu sami sebe da istražuju.
<h2>Omiljeni vojni radio pred gašenjem</h2>
Pored toga, izraelska vlada odlučila je da ugasi popularnu vojnu radio-stanicu. Kabinet je, prema izvještajima medija, podržao prijedlog ministra odbrane Izraela Kaca da se stanica Galei Cahal zatvori do 1. marta 2026. godine.
Kac je to obrazložio tvrdnjom da taj, kako se smatra, kritički nastrojen medij prenosi „političke i razdorne sadržaje koji nijesu u skladu s vrijednostima izraelske vojske“.
Televizija i24news prenijela je da je komandant odgovoran za stanicu, Tal Lev-Ram, nagovijestio da će tu odluku osporiti pred Vrhovnim sudom. Vojni radio ima dugu tradiciju i emituje program već 75 godina.
Opozicija ovu odluku kritikuje kao kršenje slobode mišljenja i pokušaj kontrole medija. Vlada se, takođe, zalaže i za gašenje uglednog javnog servisa Kan.

Netanjahu blokira nezavisnu istragu o masakru 7. oktobra

Bijela kuća poslala je privatnu poruku izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, naglašavajući da je ubistvo visokorangiranog vojnog komandanta Hamasa tokom vikenda predstavljalo kršenje sporazuma o prekidu vatre koji je posredovan uz predsjednika Donalda Trampa, rekla su za Axios dvojica američkih zvaničnika.
Oštra poruka iz Bijele kuće dolazi u trenutku rastućih tenzija između Trampove administracije i Netanjahuove vlade oko naredne faze sporazuma o okončanju rata u Gazi, ali i šire izraelske regionalne politike.
- Poruka Bijele kuće Netanjahuu bila je: "Ako želite uništiti vlastitu reputaciju i pokazati da se ne pridržavate sporazuma, izvolite, ali nećemo dozvoliti da uništite reputaciju predsjednika Trampa nakon što je posredovao u postizanju dogovora o Gazi" - rekao je jedan visoki američki zvaničnik.
Prema navodima dvojice američkih zvaničnika, državni sekretar Marko Rubio, izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof, te Trampov savjetnik i zet Džared Kušner postali su veoma frustrirani Netanjahuom.
Tramp je u ponedjeljak izjavio da SAD razmatraju da li je Izrael prekršio primirje u Gazi, ali je istovremeno naglasio da su njegovi odnosi s Netanjahuom dobri.
U subotu su izraelske snage ubile Raeda Saada, zamjenika komandanta vojnog krila Hamasa i jednog od navodnih arhitekata napada 7. oktobra. U napadu u gradu Gazi ukupno su poginule četiri osobe.
Američki zvaničnici navode da izraelska vlada nije unaprijed obavijestila niti konsultovala SAD prije napada.
Jedan izraelski zvaničnik potvrdio je da je Bijela kuća bila nezadovoljna, ali je tvrdio da je poruka bila blaža te da određene arapske zemlje taj čin smatraju kršenjem primirja. Prema američkim zvaničnicima, Bijela kuća je bila nedvosmislena u stavu da je Izrael prekršio prekid vatre.

Bijela kuća uputila poruku Netanjahuu: "Naprijed ako želite uništiti reputaciju, ali nećete i Trampovu"

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu osudio je smrtonosnu pucnjavu koja se danas dogodila tokom proslave jevrejskog praznika u Sidneju i izjavio da je ranije upozorio australijskog premijera da će podrška te zemlje palestinskoj državnosti dodatno podstaći antisemitizam.
Naoružani napadači otvorili su vatru tokom događaja kojim je obilježavana prva noć Hanuke na plaži Bondi u Sidneju, pri čemu je poginulo najmanje 12 osoba. Australijski zvaničnici opisali su napad kao ciljani antisemitistički napad. Jedan od osumnjičenih napadača je takođe ubijen.
Netanijahu je rekao da je pucnjava bila „hladnokrvno ubistvo“.
Dodao je da je u avgustu u pismu premijeru Entoniju Albanizu poručio da politike australijske vlade podstiču i ohrabruju antisemitizam u Australiji.
- Napisao sam: ‘Vaš poziv na uspostavljanje palestinske države doliva ulje na vatru antisemitizma. Time se nagrađuju teroristi Hamasa. Ohrabruju se oni koji zastrašuju australijske Jevreje i podstiče mržnja prema Jevrejima koja se sada širi vašim ulicama’'- rekao je Netanijahu u govoru.
Albanize je 11. avgusta izjavio da će Australija priznati palestinsku državu na septembarskom zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, što je uslijedilo nakon sličnih najava Francuske, Velike Britanije i Kanade.
U svom govoru, Netanijahu je optužio Albanizovu vladu da „ne čini ništa kako bi zaustavila širenje antisemitizma u Australiji“.
- Dozvolili ste da se ta bolest širi, a rezultat su užasni napadi na Jevreje koje smo danas vidjeli- dodao je.
Albaniz je danas sazvao sjednicu nacionalnog savjeta za bezbjednost i osudio napad, rekavši da je zlo koje je ispoljeno „izvan svakog shvatanja“.
- Ovo je ciljani napad na australijske Jevreje na prvi dan Hanuke, koji bi trebalo da bude dan radosti i slavljenja vjere- rekao je on.
Današnja pucnjava predstavlja najozbiljniji incident u nizu antisemitističkih napada na sinagoge, zgrade i automobile u Australiji od početka rata Izraela u Gazi u oktobru 2023. godine.

Netanijahu optužuje australijskog premijera da podstiče antisemitizam

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se očekuje da će njegova zemlja i palestinski pokret Hamas "vrlo brzo preći u drugu fazu prekida vatre", nakon što Hamas vrati posmrtne ostatke posljednjeg taoca u Pojasu Gaze.
Netanjahu je novinarima na konferenciji sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je u posjeti Izraelu, rekao da bi druga faza prekida vatre, koja uključuje razoružanje Hamasa i demilitarizaciju Gaze, mogla da počne već krajem mjeseca.
Hamas i dalje drži posmrtne ostatke Rana Gvilija, 24-godišnjeg policajca koji je ubijen 7. oktobra 2023. godine i čije tijelo je prebačeno u Gazu.
Druga faza uključuje i raspoređivanje međunarodne vojske za obezbjeđivanje Gaze, kao i formiranje privremene palestinske vlade koja će voditi svakodnevne poslove pod nadzorom međunarodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom.
Hamas tvrdi da nije uspio da dođe do svih posmrtnih ostataka jer su zatrpani u ruševinama izraelskih napada, dok je Jerusalim optužio pobunjenike za odugovlačenje i zaprijetio da će nastaviti sa napadima ili obustaviti dotok humanitarne pomoći ukoliko se svi ostaci ne vrate.
Merc je rekao da Njemačka pomaže u sprovođenju druge faze primirja slanjem oficira i diplomata u civilni i vojni koordinacioni centar koji SAD vode na jugu Izraela, kao i slanjem humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Netanjahu je rekao da malo ko vjeruje da je prva faza primirja u postpunosti ostvariva, kao i da je druga faza podjednako izazovna.
- Kao što sam pomenuo kancelaru, postoji i treća faza, a to je deradikalizacija Gaze, nešto za šta su ljudi takođe vjerovali da je nemoguće. Ali to je urađeno u Njemačkoj, to je urađeno u Japanu, to je urađeno u zemljama Persijskog zaliva. To se može uraditi i u Gazi, ali naravno Hamas mora biti demontiran - naveo je on.
Merc je rekao da će Njemačka "uvijek stajati u odbrani postojanja i bezbjednosti Izraela" nakon Holokausta i dodao da je to "dio nepromjenljive suštine odnosa" dvije zemlje.
On je, ipak, naveo da Njemačka i dalje vjeruje da je rješenje o dvije države najbolja opcija, ali da "savezna Vlada ostaje pri stavu da priznanje palestinske države može doći tek na kraju takvog procesa, a ne na početku".
Netanjahu je rekao da, iako bi želio da poseti Njemačku, nije planirao diplomatsko putovanje zbog naloga za hapšenje koji je prošle godine izdao Međunarodni krivični sud, najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) za ratne zločine.
Njemačka je privremeno obustavila izvoz vojne opreme u Izrael, što je ukinula nakon što je počelo primirje.

Netanjahu: Izrael i Hamas su vrlo blizu druge faze mirovnog sporazuma

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Tag: benjamin-netanjahu