Njemačka je postala prva zemlja van Izraela koja je u svoju odbranu integrisala sistem Arrow 3 (Strela 3). Novi odbrambeni sistem u operativnoj je fazi od ove srijede 3. decembra 2025. Njemačke oružane snage (Bundesver) sada ima mogućnost da presrijeću balističke rakete već na prelazu ka svemiru.
Sistem Arrow 3 dizajniran je da neutrališe balističke rakete koje napadaju s velikih visina - mnogo prije nego što ponovo uđu u Zemljinu atmosferu.
Njegovo uvođenje smatra se direktnim odgovorom na rusku agresiju protiv Ukrajine i rastuću prijetnju koju predstavljaju moderne rakete dugog dometa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIsrael_MOD%2Fstatus%2F1723979067827835369%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1723979067827835369%7Ctwgr%5E27afef38d14baa77eb4682fbbb812309f241786b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Arrow 3 je ključna komponenta reorganizacije njemačke bezbjednosne politike od 2022. od takozvane „prekretnice“, koja podrazumijeva znatno povećanje vojnog budžeta i razvoj slojevitog evropskog sistema protivvazdušne odbrane.
Iako se rizik od direktnog raketnog napada iz velikih visina ili iz svemira za Njemačku i Evropu ocjenjuje kao nizak, države poput Rusije raspolažu balističkim raketama dugog dometa koje dostižu ekstremne visine i u kriznim situacijama mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju. Do sada Njemačka nije imala vojni odgovor na to. NATO analize odavno upozoravaju na bezbjednosnu rupu u Evropi, koju će sada da zatvori Arrow 3.
<h2>Preciznost umjesto eksplozije</h2>
Sistem Arrow 3 razvile su zajednički Izrael i SAD i spada među najmodernije sisteme na svijetu za odbranu od interkontinentalnih raketa.
Protivvazdušni sistemi IRIS-T pokrivaju kratke domete do oko 15 kilometara, Patriot srednje domete do oko 50 kilometara — zajedno štite visine do približno 50 kilometara.
S druge strane, Arrow 3 štiti i od dalekometnih i visoko letećih prijetnji. Može presrijetati rakete na visinama do 100 kilometara — na prelazu ka svemiru — i ima domet do 2.400 kilometara.
Zajedno, ova tri sistema čine višeslojnu protivraketnu odbranu.
Tehnološki, sistem Arrow 3 se smatra najboljim, ali mu je cijena visoka: procjenjuje se da jedna presretačaka raketa košta nekoliko miliona eura. Patriot i IRIS-T su znatno jeftiniji i mogu se rasporediti u većem broju u vanrednim situacijama.
Arrow 3 funkcioniše po takozvanom principu „pogodi da ubiješ“ (Hit-to-Kill): napadačka raketa se ne uništava eksplozivom, već direktnim sudarom. Presretačka raketa pogađa napadačku raketu na putanji leta prije nego što ponovo uđe u Zemljinu atmosferu.
To stvara manje krhotina nego eksplozija i povećava bezbjednost nad naseljenim područjima. Sistem zahtijeva precizno vođenje, a bojeva glava ima sopstvene senzore za korekciju puta u letu.
<h2>Zaštita od brzih balističkih raketa</h2>
Kao i sistem Patriot, i Arrow 3 se sastoji od tri glavne mobilne komponente: radar za rano i brzo otkrivanje putanje rakete, komandni centar za analizu prijetnje i odlučivanje o presrijetanju, i mobilnu lansirnu platformu za presretačke rakete.
Sistem je prvenstveno namijenjen za presrijetanje balističkih raketa - koje nakon lansiranja uglavnom prate putanju određenu gravitacijom. Raketa se ubrzava motorom, penje u velike visine, ponekad doseže i svemir, a zatim pada na cilj.
Za razliku od krstarećih raketa koje su aktivno vođene tokom cijelog leta, balističke rakete se kontrolišu samo u startnoj fazi. One su teže za presrijetanje jer lete ekstremno brzo, prelaze velike udaljenosti i penju se visoko u atmosferu. Moderni interkontinentalni sistemi, poput ruske rakete „Sarmat“, dostižu brzine od preko 20.000 kilometara na sat.
<h2>Prvi njemački Arrow 3 - nedaleko od Berlina</h2>
Prva lokacija sistema Arrow 3 je vojni aerodrom Holcdorf kod Šenevaldea, južno od Berlina, na granici tri pokrajine: Brandenburga, Saksonije-Anhalt i Saksonije. Tamo će se testirati osoblje, procedure i integracija u NATO protivvazdušnu mrežu.
Dvije dodatne lokacije planirane su u Bavarskoj i Šlezvig-Holštajnu. Puna operativnost Arrow 3 očekuje se od 2030. godine. Raspodjelom sistema na više lokacija je cilj da se osigura da zaštita ostane efikasna čak i ako pojedinačne komponente otkažu u kritičnoj situaciji.
<h2>Najveći sporazum o naoružanju između Njemačke i Izraela</h2>
Arrow 3 je Izrael zvanično uveo 2017. Njemačka i Izrael su 28. septembra 2023. u Berlinu finalizovale kupo-prodaju &nbsp;Arrow 3 sistema, što je do sada najveći vojni ugovor Izraela.
Vrijednost ugovora je oko 3,3 milijarde eura. Dio novca ide za održavanje i podršku, kako bi sistem bio operativan decenijama.
Ova investicija nije samo finansijski posao: ona jača bezbjednosno-političko partnerstvo između Njemačke i Izraela. Sa postavljanjem u Njemačku, sistem postaje dio evropskog protivvazdušnog sistema European Sky Shield Initiative (ESSI), koji je prevashodno Njemačka inicirala u oktobru 2022.
Za Evropu, Arrow 3 predstavlja korak ka većoj nezavisnosti od američkih odbrambenih sistema.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nebo iznad Njemačke od sada štiti novi izraelski PVO-sistem

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je da ga je američki predsjednik Donald Tramp pozvao da uskoro posjeti Sjedinjene Države, u telefonskom razgovoru, nedugo nakon što je Tramp na društvenim mrežama poručio da Izrael treba održavati dijalog sa Sirijom.
Prema saopštenju kancelarije izraelskog premijera, Tramp je pozvao Netanjahua „na skori sastanak u Bijeloj kući“. Dvojica lidera razgovarala su o važnosti razoružanja Hamasa, demilitarizacije Pojasa Gaze i proširenju mirovnih sporazuma, bez dodatnih detalja.
Ranije je Tramp upozorio Izrael da se uzdrži od bilo kakvog miješanja u Siriju koje bi moglo ugroziti tranziciju te zemlje ka „prosperitetnoj državi“.
- Vrlo je važno da Izrael održi snažan i iskren dijalog sa Sirijom i da ništa ne ometa njen razvoj - naveo je Tramp na platformi Truth Social, ističući da su SAD „vrlo zadovoljne rezultatima Damaska“.
U petak su izraelske snage izvele upad u selo na jugu Sirije, pri čemu je, prema sirijskim izvorima, poginulo 13 ljudi. Izraelska vojska tvrdi da je cilj bio napad na islamističku grupu. Operacija je najsmrtonosnija od početka mandata sirijskog predsjednika Ahmada al-Šare, a sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je upad kao „ratni zločin“.
Početkom novembra, Tramp je u Bijeloj kući primio šefa sirijske države, Ahmada al-Šaru, koji je najavio pridruživanje međunarodnoj koaliciji protiv Islamske države.&nbsp;
- Novi sirijski predsjednik marljivo radi kako bi osigurao prosperitetan odnos sa Izraelom. Ovo je istorijska prilika za mir na Bliskom istoku - naveo je Tramp.

Netanjahu: Tramp me pozvao da uskoro posjetim SAD

Istoričar Žan-Pjer Filiu, koji je proveo više od mjesec dana u Gazi, kaže da je vidio potpuno uvjerljive dokaze da je Izrael podržavao pljačkaše koji su napadali konvoje s pomoći tokom sukoba.
Žan-Pjer Filiu, profesor bliskoistočnih studija na prestižnom francuskom univerzitetu Sciences Po, ušao je u Gazu u decembru, gdje ga je ugostila međunarodna humanitarna organizacija u južnoj obalnoj zoni al-Mawasija.
Izrael je blokirao međunarodne medije i druge nezavisne posmatrače iz Gaze, ali je Filiu uspio da izbjegne strogu izraelsku provjeru. Na kraju je napustio teritoriju ubrzo nakon što je u januaru stupilo na snagu drugo kratkotrajno primirje tokom rata. Njegov izvještaj očevica, pod nazivom Istoričar u Gazi, objavljen je na francuskom u maju, a na engleskom ovog mjeseca.
U knjizi Filiu opisuje izraelske vojne napade na bezbjednosno osoblje koje je štitilo konvoje s pomoći. To je, kako piše, omogućilo pljačkašima da zaplijene ogromne količine hrane i drugih zaliha namijenjenih očajnički potrebnim Palestincima. Prema međunarodnim humanitarnim agencijama, glad je u tom periodu prijetila dijelovima Gaze.
Agencije Ujedinjenih nacija su tada rekle Guardianu da su se red i zakon pogoršali širom Gaze otkako je Izrael počeo da cilja policajce koji su čuvali konvoje s pomoći. Izrael je policiju u Gazi, kojom Hamas upravlja od 2007. godine, smatrao sastavnim dijelom militantne islamističke organizacije.
U svojoj knjizi Filiu opisuje incident koji se, kako kaže, dogodio vrlo blizu mjesta gdje je boravio u al-Mawasiji, navodnoj „humanitarnoj zoni“ prepunoj stotina hiljada ljudi raseljenih iz svojih često uništenih domova drugdje, kada su, nakon nedjelja kontinuiranih napada na konvoje od strane lokalnih kriminalaca, milicija i očajnih civila, Ujedinjene nacije odlučile da testiraju novu rutu za koju su humanitarni zvaničnici vjerovali da bi mogla spriječiti pljačku.
Šezdeset šest kamiona s brašnom i higijenskim paketima krenulo je zapadno od izraelske kontrolne tačke u Kerem Šalomu, duž koridora koji graniči s Egiptom, a potom sjeverno glavnom obalnom cestom, navodi Filiu. Hamas je bio odlučan da osigura bezbjednost konvoja i angažovao je moćne lokalne porodice duž rute da obezbijede naoružane stražare. Međutim, konvoj je ubrzo napadnut.
- Bilo je to jedne noći i bio sam… nekoliko stotina metara udaljen. I bilo je vrlo jasno da izraelski kvadkopteri podržavaju pljačkaše u napadu na lokalne bezbjednosne timove - piše Filiu.
Izraelska vojska je, prema njegovim riječima, ubila „dva lokalna uglednika dok su sjedjeli u svom automobilu, naoružani i spremni da zaštite konvoj“, a dvadeset kamiona je opljačkano, iako je UN gubitak jedne trećine konvoja smatrao relativnim poboljšanjem u odnosu na ranije skoro potpuno pljačkanje, prema Fuliuu.
- Izraelsko obrazloženje bilo je da se diskredituju Hamas i UN u tom periodu i da se omogući izraelskim klijentima, pljačkašima, da ili preraspodijele pomoć kako bi proširili sopstvene mreže podrške, ili da zarade preprodajom kako bi došli do gotovine i tako ne bi bili u potpunosti zavisni od izraelske finansijske podrške - rekao je Filiu.
Izraelski zvaničnici su negirali optužbe. Portparol vojske rekao je da je u incidentu koji opisuje Filiu avion izraelskih vazdušnih snaga „izveo precizan napad na vozilo s naoružanim teroristima koji su planirali da preusmjere humanitarnu pomoć u skladišta Hamasa i nasilno preuzmu kamion s pomoći u području Deir al-Balaha“.
Filiuove optužbe odražavaju tvrdnje koje su u to vrijeme iznosili pojedini humanitarni zvaničnici. Interni memorandum UN opisao je izraelsku „pasivnu, ako ne i aktivnu naklonost“ prema pojedinim bandama odgovornim za pljačku u Gazi.
Filiu je takođe optužio izraelske snage da su napale novu rutu koju su humanitarne organizacije nedavno otvorile kako bi izbjegle područja pod kontrolom pljačkaških grupa.
- Svjetski program za hranu pokušao je da uspostavi alternativnu rutu prema obalnoj cesti, a Izraelci su bombardovali sredinu puta… Bio je to namjeran pokušaj da se ona onemogući - rekao je istoričar za Guardian.
Izrael, koji je tokom rata nametnuo stroga ograničenja ili čak potpunu blokadu pomoći koja ulazi u Gazu, odbacio je optužbe da je namjerno ometao pomoć ili podržavao pljačkaše. Ipak, premijer Benjamin Netanjahu priznao je da je Izrael pomagao Narodnim snagama, antihamasovskoj miliciji koja je među svojim regrutima imala i mnoge pljačkaše.
Izrael je više puta optužio Hamas za sistematsku krađu pomoći radi snabdijevanja sopstvenih snaga ili prikupljanja sredstava za političke i vojne operacije. Hamas je odbacio optužbe.
Filiu, koji posjećuje Gazu već decenijama, rekao je da je bio šokiran kada je otkrio da je „sve što je ranije postojalo“ na toj teritoriji „izbrisano, uništeno“ tokom rata.
- Svaka uspješna protivpobuna u istoriji zahtijevala je da se vojna operacija uravnoteži nekom vrstom političke kampanje za osvajanje srca i umova. Izrael se nije ni pretvarao da to radi u Gazi u bilo kojem trenutku, ali Gaza je vjerovatno mjesto na Zemlji gdje je Hamas najmanje popularan, jer u Gazi poznaju Hamas i nemaju iluzija o realnosti islamističke dominacije i brutalnosti njegovih pravila - rekao je.
Istoričar je kazao da bi sukob u Gazi mogao imati ogromne posljedice.
- Oduvijek sam vjerovao da je to univerzalna tragedija. Ovo nije još jedan bliskoistočni sukob. Ovo je laboratorija svijeta nakon UN-a, svijeta nakon Ženevske konvencije, svijeta nakon deklaracije o ljudskim pravima — a taj svijet je veoma zastrašujući, jer nije racionalan. Jednostavno je svirep -rekao je Filiu.

Istoričar koji je boravio u Gazi opisao kako je Izrael podržavao pljačkaše humanitarnih konvoja

Hezbolah “ima pravo da odgovori” u dogledno vrijeme na ubistvo svog vojnog komandanta, kojeg je ubio Izrael, izjavio je lider libanskog pokreta Naim Kasem, prenosi N1 Beograd.
Ubistvo Hajtama Alija Tabatabaija, ubijenog u nedelju u izraelskom vazdušnom napadu na južna predgrađa Bejruta, uporište proiranske grupe, “očigledan je čin agresije”, rekao je Kasem u govoru emitovanom na televizijskom kanalu Hezbolaha Al Manar.
“Neka izraelski neprijatelj i oni koji su sa njima to tumače kako žele… Naše je pravo da odgovorimo, a mi ćemo odlučiti kada” ćemo to učiniti, dodao je Kasem.
Hezbolah navodi da već godinu dana poštuje primirje kojim je okončan njihov posljednji rat sa Izraelom, prenosi N1.
Kasem je rekao da je vojni komandant ubijen na sastanku sa četvoricom svojih pomoćnika kako bi se “pripremili za buduće akcije” pokreta.
Hajtam Ali Tabatabai je najviši zvaničnik Hezbolaha ubijen od kraja rata 27. novembra 2024. godine, tokom kojeg je Izrael ubio brojne vođe ove šiitske grupe, uključujući i njenog moćnog vođu Hasana Nasralaha.
Njegovo ubistvo dolazi u trenutku kada je Izrael nedavno intenzivirao svoje napade na libansku teritoriju uprkos prekidu vatre, navodeći da cilja članove Hezbolaha i njegovu infrastrukturu.
Izrael optužuje Hezbolah da se ponovo naoružava, što taj pokret negira.
U ponedjeljak je Islamska revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike Iran, pozvala na “osvetu” za Hajtama Alija Tabatabaij

Hezbolah: Napad Izraela čin agresije, naše je pravo da odgovorimo

Prema pisanju izraelskih medija ministar odbrane Izrael Kac je na nedavno održanom sastanku odbora Kneseta napade ilegalnih doseljenika na Zapadnoj obali okarakterisao remećenjem javnog mira.
Njegove izjave Odboru za vanjske poslove i odbranu razljutile su zastupnike stranke Ješ Atid Elazara Sterna i Rama Ben-Baraka, koji insistiraju da su ilegalni doseljenici zapravo "židovski teroristi, što bi trebalo definisati kao terorizam".
Na terenu su napadi ilegalnih doseljenika širom Zapadne obale doživjeli potpunu eskalaciju pri čemu ovakva politika ima punu podršku izraelske Vlade na čelu s premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Opozicioni parlamentarci vrše pritisak na Kaca da ponovo uvede administrativni pritvor za osumnjičene napadače, nakon što je ministar najavio da se kontroverzna politika više neće koristiti za zadržavanje osumnjičenika bez podizanja optužnice iz sigurnosnih razloga.
Braneći svoje odbijanje da uvede administrativni pritvor za doseljenike na Zapadnoj obali, Kac insistira da postoji razlika između "narušavanja sigurnosti" i "javnog nereda", te tvrdi da nasilje ilegalnih doseljenika spada u ovu drugu kategoriju.
On tvrdi da nijedna sigurnosna agencija, uključujući Šin Bet, ne definiše nasilje ilegalnih doseljenika kao terorizam, uprkos činjenici da je policija ove sedmice objavila da će protiv dvojice jevrejskih osumnjičenika za napade na doseljenike biti podignute optužnice za terorizam.

Kac: Napadi doseljenika na Zapadnoj obali nisu terorizam već remećenje javnog reda

Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Izraelska vojska saopštila je danas da će otpustiti nekoliko generala sa ključnih pozicija zbog njihovog neuspjeha da spriječe napad palestinskog islamističkog pokreta Hamas 7. oktobra 2023, kad je bio "najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela".
General-major Aron Haliva, tadašnji šef vojne obavještajne službe, general-major Oded Basjuk, tadašnji načelnik operacija, i general-major Jaron Finkelman, koji je tog dana preuzeo komandu nad Južnim vojnim okrugom Izraela, biće izbrisani sa liste rezervista i više neće biti dio vojske, navodi se u saopštenju.
General Haliva je bio prvi vojni lider koji je podnio ostavku, 2024, navodeći svoju odgovornost za tragediju 7. oktobra 2023.
General Finkelman je takođe podnio ostavku, navodeći te iste razloge.
Što se tiče generala Basjuka, on se penzionisao posle 12-dnevnog rata koji je Izrael pokrenuo protiv Irana.

Izraelska vojska će otpustiti nekoliko generala zbog neuspjeha sprječavanja Hamasovog napada

Izraelska vojska izvela je vazdušni napad na južni Bejrut, prvi od početka juna, usmjeren na drugog najvišeg zvaničnika Hezbolaha.
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je IDF (Izraelske odbrambene snage) izveo udar „u srcu Bejruta, gađajući šefa štaba Hezbolaha, koji je predvodio organizaciju u njenoj izgradnji i naoružavanju“.
Izvor iz Izraela rekao je za CNN da je meta napada bio Hajtam Ali Tabatabai, praktično drugi čovjek Hezbolaha.
Izvor je dodao da je procjena štete u toku i da još nije jasno da li je Tabatabai poginuo u napadu.
Netanjahu je naredio napad na osnovu preporuke ministra odbrane i načelnika Generalštaba IDF-a, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
- Neprijateljski avion izveo je napad na južna predgrađa Bejruta, što je rezultiralo žrtvama i značaјnom materijalnom štetom - izvještava zvanična libanska novinska agencija.

Izrael nakon duže pauze izveo napad na Bejrut, meta bio Ali Tabatabai

Najmanje 21 Palestinac, uključujući žene i djecu, ubijeni su danas u nizu izraelskih vazdušnih napada koji su pogodili kuće i jedno vozilo u nekoliko područja Pojasa Gaze, u novom kršenju prekida vatre koji je na snazi ​​od 10. oktobra.
Portparol Civilne zaštite Gaze Mahmud Basal rekao je da je pet osoba ubijeno, a nekoliko ranjeno nakon što je izraelski napad dronom ciljao civilno vozilo u blizini raskrsnice Abas u zapadnom dijelu grada Gaze, prenosi Anadolija.
U istom gradu, četvoro Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću u ulici Al-Lababidi.
Basal je rekao da je u centralnom Pojasu Gaze dvoje Palestinaca ubijeno, a nekoliko ranjeno kada je izraelski napad ciljao kuću u blizini džamije Bilal bin Rabah u zapadnom Deir al-Balahu.
U izbjegličkom kampu Nuseirat, troje Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću pored bolnice Al-Avda.
U Nuseiratu je sedam Palestinaca ubijeno nakon što je izraelski napad pogodio kuću u Kampu 2.

U izraelskim napadima na kuće i vozila širom Gaze ubijen 21 Palestinac

Izraelska vojska potvrdila je da je izvela napad na palestinski izbjeglički kamp Ain al-Hilweh u blizini libanskog obalnog grada Sidona.
U svom saopštenju izraelska vojska je tvrdila da je gađala centar za obuku Hamasa.
Libansko Ministarstvo zdravlja navodi da je broj žrtava u napadu jedanaest poginulih i četvoro ranjenih.
Ovaj napad predstavlja relativno rijedak slučaj izraelskog udara na Hamas u Libanu. U julu je u napadu u Tripoliju ubijen istaknuti komandant Hamasa, a prije toga, u maju, još jedan komandant te grupe ubijen je u Sidonu.
Izrael sprovodi sistematske napade na jugu Libana, ali i u drugim djelovima zemlje, tvrdeći da se bori protiv Hezbolaha i kršeći primirje postignuto prošle godine.
Libanski opštinski radnik poginuo je u drugom napadu u utorak, na jugu Libana. Dopisnik Al-Manara izvijestio je o izraelskom napadu dronom na vozilo „Rapid“ u južnom gradu Bint Džbeilu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u napadu u Bint Džbeilu poginula jedna osoba.

Vazdušni napad Izraela na Liban, gađali palestinski izbjeglički kamp u blizini Sidona

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: izrael