<article>Sjedinjene Države prekinule su razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom, što bi moglo ozbiljno da ugrozi sposobnost Kijeva da nastavi trogodišnji rat sa Rusijom, iako Vašington brzo gura dvije zemlje ka mirovnim pregovorima za okončanje sukoba. piše Glas Amerike.Predsjednik Donald Tramp ranije ove nedjelje naredio je SAD da obustave vojnu pomoć Ukrajini nakon sastanka prošle nedjelje u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.Direktor CIA-e Džon Retklif rekao je da su SAD takođe, trenutno, prestale da dijele svoje obavještajne podatke sa Kijevom, iako bi to moglo biti kratkog vijeka nakon što je Zelenski rekao da žali zbog oštre polemike sa Trampom u Ovalnoj sobi i da je Ukrajina spremna za mirovne pregovore sa Rusijom.- Mislim da će na vojnom i obavještajnom frontu pauza nestati. Mislim da ćemo raditi rame uz rame sa Ukrajinom jer moramo da se suprostavimo agresiji koja postoji, ali da stavimo svijet na bolje mjesto da bi ovi mirovni pregovori napredovali - rekao je Retklif za Foks biznis mrežu.Od početka rata 2022. godine, SAD su Ukrajini pružile značajne obavještajne podatke, uključujući ključne informacije potrebne za gađanje ruskih snaga.Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc rekao je novinarima u srijedu da su SAD „napravile korak unazad“ i da administracija „pregleda sve aspekte“ svojih obavještajnih odnosa sa Ukrajinom. U međuvremenu, Volc je za SiBiEs (CBS) njuz rekao da se SAD brzo kreću ka otpočinjanju mirovnih pregovora kako bi se okončao rat i potpisao sporazum o mineralima sa Kijevom.- Mislim da ćemo vidjeti pomak u veoma kratkom roku - rekao je Volc.On je rekao da će se Trampovi zvaničnici sastati sa ukrajinskim zvaničnicima dok budu vodili šatl diplomatiju sa Rusijom.- Bukvalno sam upravo razgovarao sa svojim kolegom, ukrajinskim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost, o vremenima, lokacijama, delegacijama - rekao je Volc.U govoru u Kongresu SAD u utorak uveče, Tramp je rekao da je dobio pismo od Zelenskog u kojem je ukrajinski lider izrazio spremnost da započne pregovore o okončanju rata sa Rusijom.</article>

Sjedinjene Države prekinule su razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom, što bi moglo ozbiljno da ugrozi sposobnost Kijeva da nastavi trogodišnji rat sa Rusijom, iako Vašington brzo gura dvije zemlje ka mirovnim pregovorima za okončanje sukoba. piše Glas Amerike.
Predsjednik Donald Tramp ranije ove nedjelje naredio je SAD da obustave vojnu pomoć Ukrajini nakon sastanka prošle nedjelje u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Direktor CIA-e Džon Retklif rekao je da su SAD takođe, trenutno, prestale da dijele svoje obavještajne podatke sa Kijevom, iako bi to moglo biti kratkog vijeka nakon što je Zelenski rekao da žali zbog oštre polemike sa Trampom u Ovalnoj sobi i da je Ukrajina spremna za mirovne pregovore sa Rusijom.
- Mislim da će na vojnom i obavještajnom frontu pauza nestati. Mislim da ćemo raditi rame uz rame sa Ukrajinom jer moramo da se suprostavimo agresiji koja postoji, ali da stavimo svijet na bolje mjesto da bi ovi mirovni pregovori napredovali - rekao je Retklif za Foks biznis mrežu.
Od početka rata 2022. godine, SAD su Ukrajini pružile značajne obavještajne podatke, uključujući ključne informacije potrebne za gađanje ruskih snaga.
Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc rekao je novinarima u srijedu da su SAD „napravile korak unazad“ i da administracija „pregleda sve aspekte“ svojih obavještajnih odnosa sa Ukrajinom. U međuvremenu, Volc je za SiBiEs (CBS) njuz rekao da se SAD brzo kreću ka otpočinjanju mirovnih pregovora kako bi se okončao rat i potpisao sporazum o mineralima sa Kijevom.
- Mislim da ćemo vidjeti pomak u veoma kratkom roku - rekao je Volc.
On je rekao da će se Trampovi zvaničnici sastati sa ukrajinskim zvaničnicima dok budu vodili šatl diplomatiju sa Rusijom.
- Bukvalno sam upravo razgovarao sa svojim kolegom, ukrajinskim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost, o vremenima, lokacijama, delegacijama - rekao je Volc.
U govoru u Kongresu SAD u utorak uveče, Tramp je rekao da je dobio pismo od Zelenskog u kojem je ukrajinski lider izrazio spremnost da započne pregovore o okončanju rata sa Rusijom.

Portal ETV

Ukrajina pokazala izuzetno herojstvo u odbrani zemlje od daleko vojno jačeg agresora

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina

Rusija

Volodimir Zelenski

Donald Tramp

Vladimir Putin

Obavještajni podaci

Svijet

Amerika prestala da dijeli obavještajne podatke Ukrajini

Šesti put odgođeno je suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine
Ročište je odgođeno za 27. mart kako bi Specijalno državno tužilaštvo eventualno dostavilo nove dokaze.
Tu mogućnost je najavila specijalna tužiteljka Nataša Bošković.
Ona je objasnila da je u toku pokušaj pribavljanja skaj komunikacija a koje se navodno odnose na optuženog Gorana Rakočevića.
Odbrana i optuženi su burno reagovali.
- Šest godina su imali vremena da istraže ovaj slučaj, a to nijesu uradili. Kako da naši branjenici iznesu odbranu kad saznajemo da postoji još nešto što bi da natovare ovim momcima &nbsp;- rekao je advokat Miloš Vuksanović, branilac Rakočevića.
On je podržao prijedlog kolege, advokata Marka Radovića, koji je tražio da se iz spisa predmeta, kao nevaljan dokaz, izdvoji iskaz svjedoka Bajrama Piste.
Takođe, zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović tražio je razdvajanje postupka.
O ovim prijedlozima vijeće kojim predsjedava Igor Đuričković odlučiće do narednog ročišta.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Tužiteljka pokušava da dođe do novih dokaza, advokati traže da se iz spisa izdvoji iskaz svjedoka Piste

Bezbjednost je najskuplja riječ, a ključ kriminalnih obračuna i masovnih ubistava leži u uzrocima zločina, a posebno u preventivnim aktivnostima, jer je u prevenciji snaga da se zaustave nasilje, agresija i razorne posljedice.
To je ocijenjeno na studentskoj tribini “Kriminalni obračuni i masovna ubistva u Crnoj Gori: krivično-pravni i psihosocijalni aspekti”, u prepunom amfiteatru na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Tribinu su organizovali Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u saradnji sa Studentskim radiom Krš i Studentskim vijećem Pravnog fakulteta.
Kriminolog i redovni profesor na Pravnom fakultetu Velimir Rakočević, pojasnio je da se kod masovnih ubistava radi o ekspresivnom nasilju, a kod kriminalnih obračuna isključivo je u pitanju instrumentalno nasilje.
- Ako nam nasilje, pogotovo ekstremno, ili visok stepen agresije postane nešto uobičajeno, onda imamo problem. Posljedice su razorne, jer na našem malom prostoru, ako govorimo o učestalosti i jedne i druge tipologije zločina, svi moramo biti zabrinuti. Strah od zločina u dugom periodu razvoja ljudskog društva bio je čovjekov prvi strah. Samo su ga povremeno mijenjali strah od bolesti i rata - objasnio je Rakočević.
Istakao je da je bezbjednost najskuplja riječ.
- Zbog toga je u sistemu vrijednosti na prvom mjestu život i tijelo, a zatim sve ostalo. Kada govorim o kriminalnim obračunima tu imate brojne mehanizme da, makar na nivou indicija, detektujete pripremu tih zločina u jednoj od narednih faza. Kada su u pitanju ovi drugi zločini oni su najčešće iznenadni, nepredvidivi, eksplozivni - kazao je Rakočević.
Smatra da ključ svega leži u uzrocima zločina, a sa druge strane u preventivnim aktivnostima.
- I jedno i drugo je kod nas problematično, jer nismo ozbiljno ušli u rješavanje tih probema, a onda izostaje adekvatan odgovor države - rekao je Rakočević.
Zaključio je da je policija ključna brana da zlo ne pobijedi dobro, pod uslovom da radi zakonito i profesionalno.
- Ona ima mehanizme i prva je koja dolazi do informacija o brojnim kriminalnim aktivnostima. Ako policija odradi svoj posao u skladu sa standardima sve ostalo je mnogo jednostavnije. Svakodveno čujete da nama nedostaje dvije hiljade policajaca. Znate li koji je to ugrožavajući faktor bezbjednosti - jasan je Rakočević.
Advokat Zoran Jovetić, jasan je da nisu problem zakoni i regulative, već primjena.
- Mi govorimo da li su dobre kazne, a mi do tih kazni i ne dolazimo. Ako nemamo presuda onda je to problem. Ako je voda u nekoj rijeci mutna na izvoru, biće mutna i kasnije. Ako istraga nije dobro urađena, ako tu nisu sve činjenice provjerene, uzete u obzir, fiksirane kao dokazi, kasnije optužnica neće biti dobra, suđenje će biti nikakvo, a o odlukama da ne pričamo. Mi odluka vrlo malo i imamo - naglasio je Jovetić.
Poručio je da se društvo i sredina ne smiju navikavati na zločine, da se ne smiju uprošćavati stvari.
- Stvari su vrlo ozbiljne i treba im tako pristupiti. Svaki građanin treba da bude mali bezbjednjak - rekao je Jovetić.

U prevenciji je snaga da se zaustave zločini, agresija i razorne posljedice

Ministar javne uprave Maraš Dukaj učestvovao je na Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama, u Tirani, gdje je istakao da se Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore sa posebnom pažnjom bavi reformom sistema lokalne samouprave.
- Crna Gora tada nije imala ni početne podatke o stanju u lokalnim samoupravama. Zato smo morali početi od temelja. Prvo smo pripremili sveobuhvatnu Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Prema osmišljenoj metodologiji, prikupljali smo podatke od svih opština i državnih organa, kako bismo objektivno utvrdili nedostatke i izazove u postojećem sistemu - kazao je Dukaj.
On je kazao da je Analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih država u Evropi, monotipski model organizacije lokalne samouprave nije održiv.&nbsp;
Dodao je da postoje ozbiljni izazovi u pogledu lokalnih javnih finansija i funkcionisanja privrednih društava na lokalnom nivou. Takođe, kako je naveo, način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući, jer ne odražava izborni legitimitet.
- Cilj nam je bio da unaprijedimo decentralizaciju, a sa druge bili smo svjesni da nemaju sve opštine kapacitet za preuzimanje novih nadležnosti. Zato smo se opredijelili za postupno unapređenje u ovoj oblasti, odnosno za uvođenje asimetrične decentralizacije. To podrazumijeva uvođenje gradova kao jedinica lokalne samouprave, u kojima će se vršiti širi krug nadležnosti u oblasti primarne zdravstvene zaštite, predškolskog obrazovanja i socijalne i dječije zaštite, kao i prostornog planiranja - kazao je Dukaj.
On je napomenuo da će ovaj model decentralizacije biti uveden novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojim će se i afirmisati evropske integracije, uvesti inovativni mehanizmi za praćenje rada lokalnih samouprava, unaprijediti međuopštinska saradnja, a kao još jedan od iskoraka - Crna Gora će, po prvi put, dobiti Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima.
- Naglasio bih da je Ministarstvo javne uprave podnijelo dvije inicijative Skupštini Crne Gore, a tiču se reforme lokalnog izbornog Sistema. Predložili smo uvođenje neposrednog izbora predsjednika opštine i održavanje lokalnih izbora u jednom danu. Jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - istakao je Dukaj.
- Naš cilj je jasan - jačati decentralizaciju, osnaživati lokalne zajednice i stvaranje sistema u kojem će se vlast približiti građanima, a lokalne institucije raditi u njihovom interesu - zaključio je ministar Dukaj.
Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama organizuju Fondovi Zapadnog Balkana u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Japana, Međunarodnim Višegradskim fondom, Mrežom udruženja lokalnih samouprava Jugoistočne Evrope i ReSPA-om.

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa planira oduzimanje privremenog pravnog statusa za oko 240.000 Ukrajinaca koji su pobjegli od sukoba s Rusijom, što bi ih moglo približiti ka deportaciji, objavio je Reuters pozivajući se na visoke zvaničnike upoznate sa situacijom,.
Ovaj potez, koji se očekuje već u aprilu, bio bi dramatičan preokret u odnosu na dobrodošlicu koju su Ukrajinci primili pod administracijom predsjednika Džoa Bajdena.
Planirano ukidanje zaštite za Ukrajince započeto je prije nego što je Tramp prošle sedmice javno ušao u sukob s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To je dio šireg napora administracije Trampa da oduzme pravni status od više od 1,8 miliona migranata koji su došli u SAD pod privremenim humanitarnim programima koje je pokrenula Bajdenova administracija, kazali su izvori Reutersu.
Portparolka Ministarstva unutrašnje sigurnosti SAD-a Tricia Meklahlin kazala je da trenutno nema komentara na ove vijesti, dok ni Bijela kuća niti ukrajinska ambasada nijesu odgovorile na zahtjeve Reutersa za komentar.

Reuters: Trump planira da oduzme legalni status za 240.000 Ukrajinaca u SAD

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Amerika prestala da dijeli obavještajne podatke Ukrajini

Tagovi

Tužiteljka pokušava da dođe do novih dokaza, advokati traže da se iz spisa izdvoji iskaz svjedoka Piste

U prevenciji je snaga da se zaustave zločini, agresija i razorne posljedice

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Reuters: Trump planira da oduzme legalni status za 240.000 Ukrajinaca u SAD

PRATITE TVe UŽIVO