Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da, ukoliko nije moguće okončati rat u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države moraju napustiti svoje napore i krenuti dalje.
- Ako nije moguće okončati rat u Ukrajini, moramo krenuti dalje - rekao je novinarima prije nego što je napustio Pariz i dodao da „moramo vrlo brzo, i govorim o pitanju dana, utvrditi da li je ovo uopšte izvodljivo“.
Ova izjava dolazi dan nakon što su on i specijalni izaslanik Stiv Vitkof imali sastanke sa evropskim i ukrajinskim saveznicima, dok administracija predsjednika SAD Donalda Trampa nastoji da okonča ruski rat protiv Ukrajine.
Prema saopštenju Stejt departmenta, nacrt mirovnog plana koji su izradile SAD naišao je na „ohrabrujući prijem“ tokom razgovora, iako nisu iynijeti detalji o samom nacrtu. U istom saopštenju se navodi da je Rubio razgovarao i sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim kojem je predstavio isti nacrt.
Rubio je rekao da su on i Vitkof došli u Pariz kako bi „počeli razgovore o konkretnijim okvirima onoga što bi moglo biti potrebno da se rat okonča“ i da se utvrdi da li je uopšte moguće završiti ovaj rat.
- Ako to nije moguće, ako smo toliko udaljeni jedni od drugih da do toga ne može doći, onda mislim da je predsjednik vjerovatno u fazi kada će reći da završavamo s tim. To nije naš rat. Nismo ga mi započeli. Sjedinjene Države su pomagale Ukrajini tri godine i želimo da se rat završi, ali to nije naš rat – kazao je Rubio.
Prema njegovim riječima, Tramp je proveo 87 dana na najvišem nivou administracije stalno ulažući napore da okonča rat.&nbsp;
- Sada dolazimo do tačke kada moramo odlučiti i utvrditi da li je to uopšte moguće. Zbog toga razgovaramo sa obje strane – kazao je Rubio.
U međuvremenu, Rusija je tokom noći izvela raketni napad na Ukrajinu, pogodivši stambeno naselje u gradu Harkovu. U napadu je poginula jedna osoba, a ranjeno je 67 drugih, saopštile su ukrajinske vlasti, dodajući da se strahuje da bi još ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina oštećene stambene zgrade.
<h2>Korak ka sporazumu o mineralima</h2>
Rubijeva današnja upozorenja dolaze nakon što su se SAD i Ukrajina približile sklapanju sporazuma o mineralima u četvrtak uveče.
Kijev i Vašington su potpisali memorandum kao korak ka predloženom sporazumu, izjavila je ukrajinska ministarka ekonomije Julija Sviridenko.
- Sa zadovoljstvom objavljujemo potpisivanje Memoranduma o namjerama sa našim američkim partnerima, koji otvara put ka Sporazumu o ekonomskoj saradnji i osnivanju Investicionog fonda za obnovu Ukrajine - napisala je Sviridenko na mreži X.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je u četvrtak rekao da se memorandum vezan za sporazum može potpisati na daljinu istog dana.
- Ovaj dokument je rezultat profesionalnog rada pregovaračkih timova, koji su nedavno završili još jednu rundu tehničkih razgovora u Vašingtonu. Predstoji finalizacija teksta sporazuma i njegovo potpisivanje - a zatim i ratifikacija u parlamentima. Posla ima mnogo, ali trenutna dinamika i značajan napredak daju razlog za očekivanje da će dokument biti veoma koristan za obje zemlje – kazala je Sviridenko.
Ranija verzija sporazuma o mineralima nije bila potpisana nakon javne prepirke između Zelenskog i Trampa u februaru.
Detalji predloženog sporazuma od tada su bili mijenjani, a zvaničnici američkog Trezora su se ove sedmice sastali sa ukrajinskom delegacijom u Vašingtonu kako bi razradili sporazum, rekli su izvori za CNN.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rubio: Ako nije moguće okončati rat u Ukrajini, SAD moraju da „krenu dalje“

Za više od 1.000 stranih studenata u Sjedinjenim Američkim Državama ukinute su vize ili pravni status posljednjih nedjelja.
Nekoliko studenata podnijelo je tužbe protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, tvrdeći da im je vlada uskratila odgovarajući proces kada im je iznenada oduzela dozvolu da borave i studiraju u SAD.
Akcije američke savezne vlade da ukine pravni status studenata dovele su stotine akademaca u opasnost od pritvora i deportacije. U tužbama protiv Odjeljenja za unutrašnju bezbjednosti, studenti tvrde da vlada nije imala opravdanje da im ukine vizu, ili njihov pravni status.
Vize se mogu ukinuti iz više razloga, ali fakulteti kažu da su neki studenti izdvojeni zbog manjih prekršaja, kao što su saobraćajni i to oni koji su počinjeni u davnoj prošlosti. U nekim slučajevima, studenti kažu da uopšte nije jasno zašto su meta.
U slučaju pritvaranja aktiviste sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku Mahmuda Halila, Trampova administracija ja tvrdila da bi trebalo da bude dozvoljeno da se deportuju i oni koji su učestvovali u propalestinskim demonstracijama.
Ulaznim vizama upravlja Stejt department. Kada dođu u SAD, pravni status stranih studenata nadgleda Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost.
Ranije studentima kojima su ukinute vize bilo je dozvoljeno da zadrže svoj status legalnog boravka i da završe studije. Nedostatak važeće ulazne vize samo je ograničio njihovu mogućnost da napuste SAD i da se vrate, ali su za to mogli ponovo da podnesu zahtjev Stejt departmentu.
Ali, ako je student izgubio status legalnog boravka, rizikuje da ga pritvore imigracione vlasti. Neki studenti su već napustili zemlju, napuštajući studije kako bi izbjegli hapšenje. Predstavnici visokog obrazovanja brinu da bi hapšenja i ukidanje viza mogli obeshrabriti studente u inostranstvu da nastave studiranje u SAD.

Američka vlada ukinula vize za više od 1.000 stranih studenata

U američkom bombardovanju naftne luke Ras u Jemenu ubijeno je 38 ljudi a ranjeno 102, saopštili su danas pobunjenici Huti.
Udari predstavljaju jedan od najsmrtonosnijih napada do sada u kampanji bombardovanja pokrenutoj od predsjednika Donalda Trampa 15. marta.
Huti, koje podržava Iran, danas su lansirali projektil ka Izraelu koji je presretnut, saopštila je izraelska vojska, a zbog koga su se oglasile sirene za uzbunu u Tel Avivu i drugim gradovima.
Satelitski TV kanal Huta al-Masirah emitovao je grafičke snimke posljedica napada na luku Ras na kojima se vide tijela ljudi razbacanih po zemlji. U saopštenju se navodi da su bolnički radnici i civili u luci poginuli u napadu koji je izazvao ogromnu eksploziju i požar.
Centralna komanda američke vojske saopštila je da su „američke snage preduzele akciju da bi eliminisale izvor goriva za teroriste Hute i da bi im oduzele ilegalne prihode pomoću kojih su terorisali cijeli region više od 10 godina“.
- Ovaj udar nije imao cilj da naudi narodu Jemena, koji s pravom želi da skine Hute i da živi mirno - dodaje se u saopštenju. Vojska nije priznala da je bilo žrtava i odbila je to da komentariše.
Huti su osudili napad SAD.
- Ova potpuno neopravdana agresija predstavlja flagrantno kršenje suvereniteta i nezavisnosti Jemena i direktno gađanje cijelog jemenskog naroda - naveli su Huti u saopštenju.
Luka Ras, važna tačka za preradu nafte, nalazi se u jemenskoj provinciji Hodeida na obali Crvenog mora. To je kraj naftovoda koji se proteže do jemenske energetski bogate gubernije Marib, koju i dalje drže saveznici jemenske vlade u egzilu.
Ubrzo poslije početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, jemenski pobunjenici Huti, koji imaju podršku Irana i izražavaju solidarnost sa Palestincima, izveli su desetine raketnih napada na Izrael i na Crvenom moru.
Ti napadi su prestali sa primirjem koje je stupilo na snagu 19. januara, ali su Huti, koji su preuzeli odgovornost za nastavak napada na Izrael, obećali da će ih ponovo pokrenuti i izvoditi sve dok Izrael nastavlja sa napadima na Pojas Gaze.

U američkim vazdušnim napadima na luku u Jemenu poginulo 38 ljudi

Udio Amerikanaca koji Rusiju smatraju "neprijateljem" pao je na najnižu tačku otkako je ta zemlja započela svoju invaziju na Ukrajinu 2022. godine, prema anketi koju je u četvrtak objavio Istraživački centar "Pju" (Pew Research Center).
Kako je prenio Vašington post, promjena je u velikoj mjeri posljedica evolucije stavova među republikancima, usljed oštrih promjena u američkoj politici i diplomatiji prema Rusiji i Ukrajini pod američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Istraživanje je pokazalo da je udio Amerikanaca koji su rekli da je Rusija „neprijatelj“ pao na 50 odsto, sa 61 odsto koliko je iznosio u aprilu 2024. godine i 70 odsto u martu 2022. godine, neposredno nakon što je invazija na Ukrajinu počela.
Smekšavanje stavova prema Rusiji bilo je mnogo oštrije među republikanskim glasačima, sa 40 odsto onih koji su se sada izjasnili da je Rusija neprijatelj, u odnosu na 58 odsto koji su se tako izjasnili prošle godine, i 69 odsto u martu 2022. godine.
Prema anketi, ukupno 34 odsto Amerikanaca sada opisuje Rusiju kao konkurenta Sjedinjenim Američkim Državama, dok je samo devet odsto reklo da je partner.
Procenat od 40 odsto približava republikance stavovima prema Rusiji prije nego što je napala Ukrajinu.
U januaru 2022. godine, 39 odsto republikanaca je Rusiju posmatralo kao neprijatelja.
Prema posljednjoj anketi, udio republikanaca koji Rusiju vide kao „partnera“ porastao je iznad nivoa prije njene invazije na Ukrajinu, na 12 odsto.
- Više republikanaca vidi Rusiju kao konkurenta nego kao neprijatelja po prvi put od prije početka rusko-ukrajinskog rata - naveli su autori istraživanja.
Istraživački centar „Pju“ je sproveo anketu nad 3.605 odraslih Amerikanaca između 24. i 30. marta, neposredno nakon dugo očekivanog telefonskog razgovora između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Pao procenat Amerikanaca koji Rusiju smatraju "neprijateljem"

Od povratka američkog predsjednika Donalda Trampa na funkciju prošla su samo tri mjeseca. Tri mjeseca u kojima su Sjedinjene Američke Države ne samo doživjele preokrete i potrese na unutrašnjopolitičkom planu, već i mjeseci u kojima su uzdrmani temelji demokratije, piše Dojče vele.
Renomirani vašingtonski Bruking institut identifikovao je „opasne pukotine u stubovima američke demokratije". Napadi na te stubove postoje na nekoliko nivoa. Neki primjeri:
<h2>Spor sa univerzitetima</h2>
- Harvard je šala, podučava mržnji i glupostima i više ne bi trebalo da prima podsticaje - ovo je Donald Tramp objavio u srijedu na svojoj platformi Truth Social. To je posljednja eskalacija spora između američke vlade i elitnih univerziteta u zemlji.
Spor je, kako je navedeno, pokrenula činjenica da Harvard i drugi privatni univerziteti u SAD-u nisu preduzeli dovoljno stroge mjere protiv propalestinskih protesta protiv rata u Gazi, čime su, kako se navodi, ugrozili jevrejske studentkinje i studente.
Međutim, spor je već ranije eskalirao - sada se radi o opštoj političkoj orijentaciji elitnih univerziteta, koji se u očima Trampove administracije doživljavaju kao (previše) lijevo orijentisani. Da bi i dalje bili podržavani sredstvima iz federalnih fondova, trebalo bi da ispituju političke stavove studenata i nastavnika i da vladi stave na raspolaganje podatke o upisu svih studenata.
Međutim, predsjednik Univerziteta Harvard Alan Garber protivi se tim zahtjevima i smatra da su sloboda istraživanja i obrazovni proces u opasnosti. On je izjavio da univerzitet nije spreman da se odrekne svoje nezavisnosti niti svojih ustavom zagarantovanih prava.
- Nijedna vlada – bez obzira na to koja je stranka na vlasti – ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti mogu da predaju, koga mogu da prime i zaposle, niti koja područja studija i naučna istraživanja mogu da sprovode - kategoričan je Garber.
<h2>Dvostruka igra s pravosuđem</h2>
Vladavina prava i poštovanje sudskih odluka jedan su od temelja zapadnih demokratija – ali upravo se to u SAD-u sve češće dovodi u pitanje.
S jedne strane, Trampova administracija već je ignorisala nekoliko sudskih odluka i sprovodila deportacije suprotno tim presudama.
Posebno je poznat slučaj Kilmara Abrega Garsije, koji je greškom deportovan u ozloglašeni zatvor CECOT u El Salvadoru. Vrhovni sud je naložio američkoj vladi da obezbijedi da Garsija bude brzo vraćen u SAD. Do sada se, međutim, ništa nije dogodilo, kritikovala je tokom jednog od saslušanja savezna sutkinja Pola Ksinis.
Sudije poput Džejmsa Bozberga, koji se suprotstavljaju Trampovoj administraciji i zaustavljaju planirane deportacije, javno su ocrnjeni kao „ludi ljevičarski radikali". Tramp im pak prijeti postupkom opoziva i zamjenom sudijama po sopstvenoj mjeri.
Istovremeno, on koristi Ministarstvo pravde da bi preduzeo mjere protiv svojih kritičara. Tokom prvih nedjelja na funkciji, otpustio je ili naredio premještaj brojnih zaposlenih koji su bili uključeni u istrage vođene protiv njega.
U februaru je naredio otpuštanje svih saveznih tužilaca koji su ostali iz Bajdenove ere. A za više svojih advokata obezbijedio je visoke pozicije u vladi. Jedan od njih sada obavlja funkciju zamjenika ministra pravde.
Tramp je takođe pomilovao skoro svih 1.600 osoba osuđenih za napad na Kapitol 6. januara 2021. Na čelo Ministarstva pravde postavio je sebi apsolutno lojalnu Pam Bondi.
<h2>Prva ograničenja medijskih sloboda</h2>
Trampu je kritičko izvještavanje o njemu dugo bilo trn u oku.&nbsp;
- Oni su korumpirani i nelegalni - rekao je američki predsjednik za velike američke emitere kao što su SiEnEn (CNN) i EmSiEnBiSi (MSNBC), tokom svog obraćanja u Ministarstvu pravde sredinom marta.
Prebacio im je da „u 97,6 odsto slučajeva" negativno izvještavaju o njemu i nazvao ih „političkim krilom Demokratske stranke". Tokom predizborne kampanje prijetio je da će nepoželjnim emiterima oduzeti licencu.
Međunarodnim američkim medijima Glas Amerike i Slobodna Evropa i Tramp je potpuno ukinuo finansiranje - sada se nalaze pred gašenjem.
Administracija Donalda Trampa povukla je akreditaciju novinskoj agenciji AP za pristup sali za konferencije za medije u Bijeloj kući - zato što se AP odbio povinovati Trampovoj želji da Meksički zaliv naziva „Američkim zalivom".
Kao i mnogo puta ranije, sud je ovu odluku proglasio nevažećom - ali ju je američka vlada ponovo ignorisala. Novinarima AP-a i dalje nije omogućen pristup konferencijskoj sali.
<h2>Restrukturiranje državnog aparata</h2>
Kada je Tramp u svom obraćanju Kongresu izjavio da su „vremena neizabranih birokrata na vlasti" prošla, izazvao je podrugljiv podsmjeh među demokratama.&nbsp;
A upravo je predsjednikov savjetnik Ilon Mask, koji nikada nije bio demokratski izabran, taj koji od januara ima zadatak da američku administraciju i državne službe učini efikasnijim, smanji nepotrebne izdatke i, usput, cijeli državni aparat uskladi s Trampovom političkom linijom.
- Oni ne ulaze u institucije i ministarstva koja su po njihovoj mjeri. Ulaze samo u javne ustanove s kojima se ne slažu - kritikovao je još u februaru Daglas Holcikin, bivši direktor Kancelarije za budžet američkog Kongresa.
U poreskim, ekološkim i zdravstvenim službama, kao i u Pentagonu i drugim ministarstvima, došlo je do masovnih otpuštanja. Zaustavljeni su programi raznolikosti i inkluzije, koje su Trampove pristalice smatrale „rasipanjem poreskog novca na lijevo-progresivne (woke) programe", ekološki propisi su ublaženi, a izdaci za socijalnu i zdravstvenu zaštitu drastično smanjeni. Razvojna agencija USAID i druge vladine institucije su praktično rasformirane - nasuprot uvreženom pravnom stavu da za takve poteze najprije mora biti konsultovan Kongres SAD.
Pored toga, postoji i sumnja da je agencija DOGE koristila vještačku inteligenciju za špijuniranje državnih službenika. Navodno je u najmanje jednoj saveznoj ustanovi vršen nadzor interne komunikacije - s ciljem da se identifikuju i otpuste zaposleni koji su se negativno i nelojalno izražavali o Trampu. Kritičari ovog pristupa govore čak o „političkom čišćenju" državnog aparata.

Tramp tri mjeseca na čelu SAD: Demokratija pod pritiskom

Šef policije Državnog Univerziteta Floride (FSU) Džejson Trambaver izjavio je da su u pucnjavi u studentskom domu tog univerziteta u Talahasiju dvije osobe poginule, a najmanje petoro je ranjeno.
Vlasti su saopštile da je 20-godišnji naoružani napadač na državnom univerzitetu Floride bio sin šerifovog zamjenika, a da je službeno oružje zamjenika pronađeno na mjestu događaja, prenio je AP.
Dvojica poginulih nisu studenti na univerzitetu, ali se vjeruje da je ubica, koga je policija privela, student.
U Memorijalnoj bolnici Talahasi nalazi se pet osoba na liječenju, a i osumnjičenom za pucnjavu je pružena medicinska pomoć.
Državna tužiteljka Pam Bondi rekla je u objavi na društvenim mrežama da je Ministarstvo pravde u kontaktu sa agentima Federalnog istražnog biroa (FBI) koji su na terenu.
Očevidac je ranije izjavio da je vidio mlađeg muškarca kako izlazi iz Studentskog centra sa pištoljem.

U pucnjavi na Univerzitetu Floride dvoje mrtvih, još petoro ranjeno

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je najavio da carine koje je Amerika uvela na robu koja dolazi iz Kine više neće rasti, a dodao je i da će ići u drugom pravcu, odnosno smanjenju iznosa.
- Ne želim da povećavam procenat jer u jednom trenutku ljudi prestaju da kupuju - bio je komentar američkog predsjednika.
Dodao je i da još nije odlučio koji će biti naredni korak u ovom kontekstu.
- Možda ne želim da povećavam i možda neću ići do tog nivoa. Možda ću sada krenuti u suprotnom pravcu i smanjiti carinu jer ljudi žele da kupuju, a to ne rade trenutno - rekao je Tramp.
Govorio je i o tome da mu se javio predsjednik Kine Si Đinping da raspravljaju o ovoj situaciji. Ipak, nije govorio o detaljima njihovih razgovora.
Američki predsjednik je s trgovinskim odnosima između Vašingtona i Pekinga povezao i situaciju s TikTokom, aplikacijom koja bi mogla biti zabranjena u SAD-u ako ga kineski vlasnik, firma Bajtdens (ByteDance), ne odluči prodati.
- Imamo dogovor na stolu za prodaju TikToka, ali ga mora odobriti Kina, pa ćemo to odložiti dok se ova situacija ne razriješi - rekao je on.
Podsjetimo, trenutno su na snazi carine na kinesku robu koja se uvozi u SAD u iznosu od 145 odsto. S druge strane, američka roba koja se uvozi u Kinu predmet je carine od 125 odsto.&nbsp;

Tramp najavio kraj trgovinskog rata s Kinom: Ljudi će prestati da kupuju

SAD i Ukrajina će u četvrtak, 24. aprila, potpisati sporazum o mineralima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
- Imamo sporazum o mineralima - rekao je Tramp.
Američki ministar finansija Skot Besent pojasnio je da će sporazum biti potpisan sljedećeg četvrtka.
Predsjednik SAD insistirao je na sklapanju sporazuma o mineralima sa Ukrajinom radi daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu i kao nadoknadu za pomoć koju je Vašington do sada poslao.
Tramp kaže da "nije najveći fan" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da ga ne krivi za rat iako smatra da "nije obavio najbolji posao", prenosi Srna.

Tramp najavio potpisivanje sporazuma o mineralima sa Ukrajinom

Svjetska trgovinska organizacija (STO) prognozirala je da će globalna trgovina ove godine biti smanjena, zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp.
U analizi se dodaje da bi „ozbiljni negativni rizici“, uključujući recipročne carine i političku neizvesnost, mogli dodatno pogoršati stanje u globalnoj trgovini.
- Očekuje se da će pad biti posebno izražen u Sjevernoj Americi - saopštila je STO, predviđajući pad trgovine za više od 10 odsto u tom regionu, prenosi BiBiSi (BBC).
Generalna direktorka STO Ngozi Okonjo Ivela istakla je da je „razdvajanje“ SAD i Kine „fenomen koji zaista zabrinjava“.
Prethodno je STO najavljivala da će se globalna robna razmjena u ovoj godini uvećati za 2,7 odsto, ali sada predviđa pad od 0,2 procenta.
- Naše simulacije pokazuju da neizvesnost trgovinske politike ima značajan negativan efekat na trgovinske tokove, smanjujući izvoz i slabeći ekonomsku aktivnost - rekao je glavni ekonomista STO Ralf Osa.
Sličnu prognozu danas je iznijela i Konferencija UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD), koja predviđa usporavanje globalnog rasta u ovoj godini na 2,3 odsto, zbog povećanja trgovinskih tenzija i neizvjesnosti.
U izvještaju se navodi da je sada projekcija ispod „praga od 2,5 odsto, koji se smatra signalom globalne recesije.
Osnovna carina od 10 odsto na skoro sav uvoz u SAD počela je da se primenjuje 5. aprila, dok je carina na skoro sve proizvode iz Kine čak 145 odsto.
Američko tržište akcija bilo je u minusu na današnjem otvaranju i svi najvažniji indeksi su pali usljed tekuće neizvesnosti.
Uprkos predviđanju pada globalne trgovine, STO očekuje da će neki regioni, prije svega Azija i Evropa, ipak zabilježiti rast.
U izvještaju STO prvi put se prognozira trend u trgovini uslugama, kao što su turizam ili finansije, gdje se fizički ne razmjenjuju robe, već se pruža usluga.
Za ovu godinu se predviđa rast trgovine uslugama za četiri odsto, što je oko jedan procenat manje od očekivanog.

Svjetska trgovinska organizacija prognozira da će globalna trgovina biti smanjena zbog Trampovih carina

Tokom ponovljenog suđenja za silovanje po tužbi pokreta MeToo advokati bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstina, osuđenog za silovanje i seksualno zlostavljanje, zatražili su danas od sudije da njihovom branjeniku dozvoli da zbog bolesti noći provodi u bolnici u Njujorku umjesto u zatvoru.
Nekadašnji filmski mogul Harvi Vajnstin (73) stigao je u sud u invalidskim kolicima, kao što je to činio i na svim dosadašnjim pojavljivanjima pred sudom, prenosi AP.
Vajnstinovi advokati su u svom pismenom zahtjevu naveli da boravak njihovog branjenika u ozloglašenom zatvorskom kompleksu Rajkers Ajlend u Njujorku pogoršava njegove zdravstvene probleme i da bi mu zbog toga bio potreban noćni boravak u zatvorskom odjeljenju bolnice Belvju.
- U posljednjih nekoliko mjeseci Vajnstin je više puta premještan u Belvju na liječenje zbog različitih bolesti, uključujući hroničnu mijeloidnu leukemiju, srčane probleme, dijabetes, opstruktivnu apneju tokom spavanja i ozbiljna ograničenja u sposobnosti hodanja - rekao je njegov advokat Imran Ansari.

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

Počeli su radovi na rekonstrukciji magistralnog puta M-5 Rožaje – Špiljani, dionica Rožaje – Most Zeleni, u dužini od oko 1,2 km. Vrijednost radova iznosi oko 830.000 eura bez PDV-a, a izvođač je "Tofi“ doo, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Rok za završetak je četiri kalendarska mjeseca od početka radova.
- Rekonstrukcija ove dionice posebno je važna za bezbjednost pješaka i vozača, jer se nalazi u naseljenom području sa visokom frekvencijom saobraćaja. U sklopu radova biće izgrađeni i trotoari, čime će stanovnici ovog dijela Rožaja dobiti sigurnije uslove za kretanje- poručili su iz Uprave za saobraćaj.

Počela rekonstrukcija puta Rožaje – Most Zeleni

Pivot reprezentacije Senegala i dosadašnja igračica Krima Ava N'Diaj biće jedno od pojačanja Ženskog rukometnog kluba OTP Group Budućnost za narednu sezonu, koja će biti jubilarna – 30. učešće našeg kluba u elitnom takmičenju – EHF Ligi šampiona.
Osim N'Diaj, u redove našeg tima vraća se crnogorska reprezentativka Itana Grbić, koja takođe dolazi iz slovenačkog Krima, dok će plavi dres naredne sezone nositi i poljska reprezentativka, lijevo krilo Dagmara Nocunj.
N'Diaj rođena u francuskom gradu Strazbur, ima 29 godina i ove sezone je u dresu Krima nastupala u EHF Ligi šampiona.
Tokom dosadašnje karijere nastupala je za brojne evropske klubove – francuske Avr, Mec, Šambrej i Tulon, zatim mađarski Šiofok, rumunsku Gloriju Buzau i francuski Brest. Standardna je članica reprezentacije Senegala, za koju je nastupala na prvenstvima svijeta 2019. i 2023. godine.
N'Diaj je sa ponosom i entuzijazmom govorila o dolasku u naš klub:
- Veoma sam srećna i ponosna što dolazim u Budućnost. To je važan korak u mojoj karijeri i velika stvar, jer se radi o klubu koji ima tradiciju. Znam kakav je mentalitet igračica, kako se bore u svakom trenutku – prave ratnice koje daju sve od sebe. To je, po meni, identitet kluba i upravo to je bio najveći motiv da dođem, jer se i sama identifikujem sa tim ratničkim duhom, to je dio mene. Jedva čekam da postanem dio toga- kazala je.
Govoreći o ambicijama kluba i budućim saigračicama, N'Diaj je dodala:
- Ambicije su da odemo što dalje u Ligi šampiona. Znam Itanu Grbić, igramo zajedno u Krimu, sjajna je osoba i igračica. Trenera Bojanu Popović ne poznajem lično, ali vidim njenu energiju i to mi se veoma dopada! Naravno, poznajem i Armel Atingre, jer je Francuskinja kao i ja, još je ne poznajem lično, ali nadam se da će se to uskoro promijeniti- poručila je nova igračica Budućnosti.

ŽRK ''Budućnost'' dobio pojačanje- reprezentativka Senegala dolazi iz Krima, vraća se i Itana Grbić

Ispred zgrade Uprave kriminalističke policije u Beogradu došao je veliki broj studenata i građana, koji su se okupili u znak podrške rektoru beogradskog univerzitetu prof. dr Vladanu Đokiću koji je tamo pozvan na saslušanje u predistražnom postupku zbog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja.
Okupljeni skandiraju "ne damo rektora''.
Kako javlja reporterka N1, prisutan je i veliki broj rektorovih kolega.
Okupljeni pružaju podršku time što prave buku, a kako protiče skup, sve ih je više.

Rektor Univerziteta u Beogradu priveden, studenti ispred policije: ''Ne damo rektora''

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: sad

Rubio: Ako nije moguće okončati rat u Ukrajini, SAD moraju da „krenu dalje“

Američka vlada ukinula vize za više od 1.000 stranih studenata

U američkim vazdušnim napadima na luku u Jemenu poginulo 38 ljudi

Pao procenat Amerikanaca koji Rusiju smatraju "neprijateljem"

Tramp tri mjeseca na čelu SAD: Demokratija pod pritiskom

U pucnjavi na Univerzitetu Floride dvoje mrtvih, još petoro ranjeno

Tramp najavio kraj trgovinskog rata s Kinom: Ljudi će prestati da kupuju

Tramp najavio potpisivanje sporazuma o mineralima sa Ukrajinom

Svjetska trgovinska organizacija prognozira da će globalna trgovina biti smanjena zbog Trampovih carina

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

Počela rekonstrukcija puta Rožaje – Most Zeleni

Rubio: Ako nije moguće okončati rat u Ukrajini, SAD moraju da „krenu dalje“

ŽRK ''Budućnost'' dobio pojačanje- reprezentativka Senegala dolazi iz Krima, vraća se i Itana Grbić

Rektor Univerziteta u Beogradu priveden, studenti ispred policije: ''Ne damo rektora''

PRATITE TVe UŽIVO