Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su SAD i Japan postigli sporazum kojim će se sniziti visoke carine koje je Vašington prijetio nametnuti svom azijskom savezniku, sa 25 odsto na 15 odsto.
U objavi na mreži "Truth Social", Tramp je rekao da će Japan investirati 550 milijardi dolara u SAD, a zauzvrat će se američki automobili, kamioni, riža i određeni poljoprivredni proizvodi slobodnije prodavati u Japanu.
Japanski premijer je od tada potvrdio da će američke carine na automobile takođe biti smanjene na 15 odsto.
Automobili su ogroman dio trgovine između SAD-a i Japana, ali gotovo u cjelosti se odvija u jednom smjeru iz Japana u SAD - činjenica koja dugo iritira Trampa.
Objava je dovela do rasta dionica u Japanu i Južnoj Koreji, predvođenih proizvođačima automobila poput Tojote, Honde, Nisana i Hijundaja. Jen je takođe ojačao u odnosu na dolar.
Japanski premijer Šigeru Išiba pozdravio je Trampovu najavu i potvrdio da je postignut dogovor sa SAD-om.
- Japanska carinska stopa, koja je trebala porasti na 25 odsto na osnovu recipročnih carina, zadržana je na 15 odsto. Ovo je najniža brojka do sada među zemljama sa trgovinskim suficitom sa SAD-om - rekao je Išiba.
SAD će uvesti porez od 19 odsto na uvoz iz Filipina, rekao je Tramp nakon sastanka s predsjednikom zemlje u Bijeloj kući.
U utorak je na društvenim mrežama napisao da je nova tarifa dio šireg pakta, u kojem bi Filipini ukinuli carine na američku robu, a dvije zemlje bi vojno sarađivale.
Indonezija je treća zemlja koju je predsjednik Tramp danas spomenuo, dajući više detalja o sporazumu koji je najavljen prošle sedmice.
Sjedinjene Američke Države će sada prodavati proizvode proizvedene u Americi Indoneziji po tarifnoj stopi NULA, dok će Indonezija plaćati 19 odsto na sve svoje proizvode koji ulaze u SAD.
Indonezija će takođe snabdijevati SAD ključnim mineralima, rekao je Tramp, i potpisati ugovore vrijedne "desetine milijardi dolara" za kupovinu američkih proizvoda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp postigao važan dogovor s Japanom: Carine s 25 idu na 15 odsto

Prema prvobitnom planu specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok Stiv Vitkof je trebao putovati direktno za Dohu, ali je raspored ipak promijenjen pa će se sa delegacijom Katara i Izraela u pregovorima oko talaca prvo sresti u četvrtak u Rimu.
Ukoliko prvi susret u Rimu da željene rezultate Vitkof se nada da će do kraja sedmice otputovati u Dohu kako bi finalizirao prekid vatre u Gazi i sporazum o oslobađanju talaca između Izraela i Hamasa.
S druge strane, izvor uključen u posredničke napore rekao je da je Vitkof zapravo još u SAD-u i da je trebao otputovati tek u srijedu, ali na sastanke u Evropi, a ne u Kataru gdje se vode tekući pregovori o bliskoj saradnji.
Vitkofovo prisustvo u Dohi predstavljeno je kao pokazatelj da se pregovori bliže kraju, jer su pregovarači rekli da se on želi pridružiti pregovorima tek kada dostignu tačku u kojoj su spremni za objavu sporazuma.
Pregovori o mirovnom sporazumu traju od 6. jula, a postignuti sporazum predviđa oslobađanje 10 živih talaca i tijela 18 ubijenih talaca u zamjenu za još uvijek nedogovoren broj palestinskih zatvorenika tokom 60-dnevnog primirja.
Nakon što privremeni prekid vatre stupi na snagu, strane će razgovarati o uslovima trajnog prekida vatre i oslobađanju preostalih 22 talaca, od kojih se vjeruje da je oko 10 živih.
Posrednici su prošle sedmice izrazili optimizam u pogledu šansi za skori dogovor nakon što je Izrael pristao da odustane od zahtjeva u vezi sa obimom prisustva svojih trupa u Gazi tokom dvomjesečnog primirja.

Vitkof putuje u Rim na novu rundu pregovora sa Izraelom i Katarom, u Dohi bi mogli dogovoriti primirje u Gazi

Sjedinjene Američke Države napuštaju UNESKO, agenciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, što predstavlja još jedan korak u nizu povlačenja iz međunarodnih tijela koje predsjednik Donald Tramp već dugo osporava.
Vijest je objavio Njujork Post, pozivajući se na izvor iz Bijele kuće. Bijela kuća za sada nije zvanično komentarisala ovu odluku.
Odlazak SAD predstavlja ozbiljan udarac za UNESKO, organizaciju sa sjedištem u Parizu, osnovanu poslije Drugog svjetskog rata s ciljem promovisanja mira i međunarodne saradnje u oblasti obrazovanja, nauke i kulture.
Trampova administracija već je tokom njegovog prvog mandata izvela slične korake, povukavši SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Savjeta UN za ljudska prava, Pariskog klimatskog sporazuma, kao i iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Te odluke je kasnije preokrenuo predsjednik Džo Bajden, koji je 2021. godine vratio SAD u ključne međunarodne institucije, uključujući UNESKO i SZO.
Povlačenje iz UNESKO dodatno potvrđuje Trampovu spoljnu politiku zasnovanu na skepticizmu prema multilateralnim organizacijama, koje često opisuje kao neefikasne i pristrasne prema američkim interesima, prenosi Nova.rs.

Tramp nastavlja povlačenje iz međunarodnih organizacija: SAD ponovo napuštaju UNESCO

Iran ne planira odustati od svog nuklearnog programa, uključujući obogaćivanje uranija, uprkos velikoj šteti nanesenoj njegovim središtima kao rezultat američkih napada prošlog mjeseca, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči.
U intervjuu za američki televizijski kanal Foks njuz, Arakči je rekao da je obogaćivanje uranijuma za sada zaustavljeno jer je "šteta ozbiljna i teška".
- Ali, naravno, ne možemo odustati od obogaćivanja, jer je to postignuće naših naučnika - rekao je Arakči, smatrajući cijeli ovaj proces "nacionalnim ponosom".
Prema njegovim riječima, svaki nuklearni sporazum koji se može postići mora uključivati i pravo na obogaćivanje uranijuma.
Na pitanje je li obogaćeni uranijum negdje uskladišten od napada, Arakči je rekao da "nema detaljnih informacija", ali da Iranska organizacija za atomsku energiju pokušava "napraviti procjene što se tačno dogodilo s obogaćenim materijalom".
Vašington je 22. juna bombardovao tri nuklearna objekta u Iranu u znak podrške 12-dnevnoj vojnoj ofanzivi Izraela.
Američka vojska je takođe ciljala glavni centar za obogaćivanje uranijuma, Fordou, koji se nalazi južno od Teherana.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je više puta izjavio da su napadi bili uspješni i da su sva tri iranska objekta "potpuno uništena".
Izjave iranskog ministra dolaze u trenutku kada se očekuje da će Teheran održati nove razgovore o svom nuklearnom programu s Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Razgovori će se održati u petak u Istanbulu.
Što se tiče pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o regionalnim uštedama, Arakči je rekao da je Iran otvoren za razgovore, ali "ne direktno u ovom periodu".
Rekao je da je Teheran spreman preduzeti bilo kakvu akciju koja doprinosi izgradnji povjerenja kako bi dokazao da je nuklearni program u mirnodopske svrhe u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Iranski ministar je priznao da će Iran nastaviti razvijati i proizvoditi rakete.
Uprkos značajnom broju raketa usmjerenih prema Izraelu tokom 12-dnevnog sukoba, Arakči je tvrdio da Iran još uvijek ima "određenu količinu raketa za zaštitu".

1250x600

1084x550

Arakči: Teheran neće odustati od nuklearnog programa

Sjedinjene Države isporučile su svojoj najvećoj evropskoj vazdušnoj bazi najmoderniju verziju bombi, koje su glavno nuklearno oružje američkih strateških snaga.
To je baza Lakenheath u Velikoj Britaniji, čime je postala šesta zemlja u Evropi u kojoj je raspoređeno američko nuklearno oružje.
Vratile se na britansko tlo po prvi put od 2008. piše The UK Defense Journal.
Prema više citiranih izvora prošle nedjelje su termonuklearne bombe B61-12 isporučene novoizgrađenom sigurnom skladištu u vazdušnoj bazi Lakenheath u Sufolku u istočnoj Engleskoj.
&nbsp;Operaciju je potvrdio analitičar OSINTdefender-a koji proučava otvorene podatke.
Sjedinjene Države isporučile su svojoj najvećoj evropskoj vazdušnoj bazi najmoderniju verziju bombi, koje su glavno nuklearno oružje američkih strateških snaga.
To je baza Lakenheath u Velikoj Britaniji, čime je postala šesta zemlja u Evropi u kojoj je raspoređeno američko nuklearno oružje.
Vratile se na britansko tlo po prvi put od 2008. piše The UK Defense Journal.
Prema više citiranih izvora prošle nedjelje su termonuklearne bombe B61-12 isporučene novoizgrađenom sigurnom skladištu u vazdušnoj bazi Lakenheath u Sufolku u istočnoj Engleskoj.
&nbsp;Operaciju je potvrdio analitičar OSINTdefender-a koji proučava otvorene podatke. &nbsp;
Sjedinjene Države isporučile su svojoj najvećoj evropskoj vazdušnoj bazi najmoderniju verziju bombi, koje su glavno nuklearno oružje američkih strateških snaga. 
 
To je baza Lakenheath u Velikoj Britaniji, čime je postala šesta zemlja u Evropi u kojoj je raspoređeno američko nuklearno oružje.
Vratile se na britansko tlo po prvi put od 2008. godine, piše The UK Defense Journal.
Prema više citiranih izvora prošle nedelje su termonuklearne bombe B61-12 isporučene novoizgrađenom sigurnom skladištu u vazdušnoj bazi Lakenheath u Sufolku u istočnoj Engleskoj.
&nbsp;Municija je očigledno isporučena iz Centra za nuklearno oružje američkog vazduhoplovstva u Novom Meksiku.
B61-12 je nadograđena nuklearna bomba koja može da varira snagu eksplozije.
Ovo je najnovija modifikacija bombe B61, koja je glavno nuklearno oružje američkih strateških snaga: napravljena je da bude vođena i preciznija, može se lansirati iz aviona koji leti na velikoj visini, nakon čega autonomno klizi prema meti koja može biti daleko.
Karakteristika B61-12 je proenljiva snaga eksplozije, od 0,3 do 50 kilotona (bomba kapaciteta 13-16 kilotona korišćena je u Hirošimi). „Jednostavno rečeno to su četiri bombe u jednoj“, piše The National Interest.
Bombe ovog tipa mogu se lansirati, posebno, iz lovaca F-35A, od kojih se dvije eskadrile nalaze u Lakenheathu (ukupno više od pedeset aviona).
Korišćen je za skladištenje američkog nuklearnog oružja tokom Hladnog rata, nakon čega su bombe uklonjene u sklopu razoružanja Evrope i smanjenja nuklearnog arsenala: poslednji poznati takav slučaj zabeležen je 2008. &nbsp;napominje The UK Defense Journal.
Vašington je najavio raspoređivanje novog modela B61 u Evropi u januaru 2025. kao dio mehanizma NATO-a koji predviđa obezbjeđivanje „nuklearnog kišobrana“.
Istovremeno, Velika Britanija nije među evropskim zemljama za koje se zna da imaju američko nuklearno oružje na svojoj teritoriji: to su Belgija, Nemačka, Italija (dvije baze), Holandija i Turska.

Prvi put za 17 godina: Nuklearne bombe iz SAD isporučene Britaniji

Univerzitet Harvard iznijeće na sudu optužbu protiv administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da je toj visokoj školi nezakonito uskraćeno 2,6 milijardi dolara za finansiranje istraživačkih programa.
Ukoliko sud odluči u korist Harvarda, presuda bi poništila sva zamrzavanja finansiranja koje je Trampova administracija nametnula najstarijem i najbogatijem američkom univerzitetu.
- Ovaj slučaj se odnosi na napore Vlade da iskoristi uskraćivanje federalnog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim odlučivanjem na Harvardu - naveo je univerzitet u žalbi i dodao da se pred visoke škole stavlja kompromis da njima upravlja Vašington.
Harvard optužuje Trampovu administraciju da je vodila kampanju odmazde protiv univerziteta, nakon što je odbio niz zahtjeva u pismu od 11. aprila ove godine, koje je uputila federalna radna grupa za borbu protiv antisemitizma, a u kom su zahtijevane promjene u prijemu novih studenata i protesta na kampusu.
U pismu je Harvardu naloženo da revidira stavove studenata i fakulteta, kao i da primi više studenata ili zaposli nove profesore ukoliko se utvrdi da na kampusu "nedostaju različita gledišta".
Vašington je optužio univerzitet da je postao "žarište liberalizma", kao i da toleriše "antijevrejsko uznemiravanje na kampusu".
Rektor Harvarda Alan Garber obećao je nakon tih optužbi da će se boriti protiv antisemitizma, ali i dodao da "nijedna vlada ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti predaju, koga primaju i kojim oblastima se bave".
Sekretarka za obrazovanje Linda Mekmejhon izjavila je u maju da Harvard više nema pravo na nove grantove, a Trampova administracija je u narednih nekoliko nedjelja počela da otkazuje ugovore sa univerzitetom.
Harvard ima najveći nacionalni fond od 53 milijarde dolara, a od ukidanja sredstava je prebacio dio istraživanja na samofinansiranje.
Univerzitet je u dokumentaciji dostavljenoj sudu saopštio da Vašington "ne objašnjava kako prekid finansiranja istraživanja za liječenje raka, podršku veteranima i poboljšanje nacionalne bezbjednosti rješava problem antisemitizma".
Trampova administracija negira da su smanjenja napravljena kao odmazda na univerzitet i tvrdi da su se grantovi preispitivali i prije slanja pisma u aprilu.
- Politika Sjedinjenih Država pod Trampovom administracijom je da ne finansiraju institucije koje ne uspijevaju adekvatno da se bave antisemitizmom u svojim programima - navodi se u sudskim dokumentima.
Trampova administracija takođe je pokušala da spriječi Harvard da na studije prima strane državljane.
Vašington je u junu zvanično objavio da Harvard toleriše antisemitizam, što bi moglo da onemogući sva državna primanja tog univerziteta i smatra se za "smrtnu kaznu" u američkoj akademskoj zajednici.

Harvard na sudu protiv Trampa zbog nelegalnog uskraćivanja 2,6 milijardi dolara

Šest mjeseci poslije povratka Donalda Trampa &nbsp;u Bijelu kuću, oštra imigraciona politika republikanskog predsjednika izgubila je podršku većine Amerikanaca, pokazale su dvije danas objavljene ankete.
Prema anketi koju je naručila američka televizijska mreža Si-En-En (CNN), 55 odsto ispitanika smatra da deportacije imigranata "idu predaleko". To predstavlja povećanje negativnih ocjena od deset odsto u odnosu na prethodnu anketu u februaru.
Većina ispitanika, 57 odsto, protivi se planovima za stvaranje desetina hiljada mjesta u pritvorskim centrima, a 26 odsto to podržava. 
 
Druga anketa, za televiziju Si-Bi-Es (CBS), pokazala je da 56 odsto ispitanika vjeruje da Trampova administracija prvenstveno cilja migrante iako nisu "opasni kriminalci", a 47 odsto ih je to smatralo mjesec dana ranije. 
 
Po toj anketi, 49 odsto odobrava radikalne imigracione mjere Donalda Trampa, što je deset odsto manje nego u februaru i pet odsto manje nego u junu.
Međutim, među pristalicama republikanaca, podrška masovnim deportacijama ostaje gotovo jednoglasna, na 91 odsto. 
 
Tramp je borbu protiv ilegalne imigracije učinio jednim od prioriteta svog drugog mandata i zauzeo je čvrst stav od povratka na vlast u januaru.
On je danas u poruci na njegovoj platformi Truth Social, sam sebi čestitao što je "potpuno oživio veliku zemlju (SAD) za šest mjeseci".
- Prije godinu dana, naša zemlja je bila mrtva, gotovo bez nade u ponovno rođenje. Danas je naša zemlja najpoštovanija na svijetu - smatra Tramp.

Opala podrška Trampovoj imigracionoj politici

Američki državni sekretar Marko Rubio kazao je da je postignut dogovor o konkretnim koracima za okončanje sukoba u Siriji. 
 
On je rekao da su angažovali sve strane koje su uključene u sukobe u Siriji. 
 
- Dogovorili smo se o konkretnim koracima koji će okončati ovu zabrinjavajuću i užasavajuću situaciju. Biće potrebno da sve strane ispune obaveze koje su preuzele i to je ono što u potpunosti očekujemo od njih- naveo je Rubio u srijedu na mreži X. 
 
Ministarstvo vanjskih poslova Sirije osudilo je izraelsko ciljanje vladinih institucija i civilnih objekata u Damasku i Suvejdi, nakon vazdušnih napada u srijedu. 
 
Nakon što su izraelski napadi pogodili zgradu Ministarstva odbrane u Damasku, kao i područje oko predsjedničke palate, Ministarstvo je saopštilo da je više civila ubijeno, a desetine ranjeno. 
 
Desetine ljudi je ubijeno ove sedmice u nasilju oko južnog grada Suvejda, gdje se sukobljavaju borci iz redova Druza s vladinim bezbjednosnim snagama i pripadnicima beduinskih plemena, što je navelo Izrael da više puta interveniše s ciljem zaštite Druza.

Rubio: Postignut dogovor o konkretnim koracima za okončanje sukoba u Siriji

Rusiju ne dotiče „teatralni ultimatum“ predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa o uvođenju sankcija kupcima ruskog izvoza ukoliko Moskva ne pristane na mirovni sporazum u Ukrajini, izjavio je danas visoki bezbjednosni zvaničnik.
Tramp je juče, sjedeći pored generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea u Ovalnom kabinetu, najavio novo naoružanje za Ukrajinu i zaprijetio sekundarnim carinama od 100% za kupce ruskih proizvoda, među kojima nafta čini najveći dio.
Američki predsjednik takođe je izrazio frustraciju zbog Vladimira Putina, rekavši da „ne želi da ga nazove ubicom, ali da je riječ o tvrdom liku“.
- Tramp je uputio teatralan ultimatum Kremlju - napisao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na mreži Iks (bivši Tviter).
Svijet se, dodaje on, trgnuo - očekujući posljedice.
- Ratoborna Evropa je ostala razočarana. Rusiju nije bilo briga - istakao je.

Rusija ne mari za Trampov „teatralni ultimatum“

Razočaran sam, ali nijesam odustao od Putina - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u telefonskom razgovoru za BBC.
Na pitanje vjeruje li Putinu, Tramp je odgovorio: „Gotovo nikome ne vjerujem“.
On je govorio samo nekoliko sati nakon što je najavio planove da pošalje oružje Ukrajini i upozorio na oštre tarife prema Rusiji ako u roku od 50 dana ne bude dogovora o prekidu vatre.
U opširnom intervjuu iz Ovalnog kabineta, Tramp je takođe podržao NATO, koji je ranije opisivao kao zastarjeli, i potvrdio svoju podršku načelu zajedničke odbrane te organizacije.
Poziv za BBC, koji je trajao 20 minuta, Tramp je ostvario nakon razgovora o potencijalnom intervjuu povodom godine od pokušaja atentata na njega tokom kampanje u Butleru, Pensilvanija.
Na pitanje da li ga je taj pokušaj promijenio, Tramp je rekao da o tome želi što manje da razmišlja.
- Ne volim da razmišljam o tome da li me je promijenilo - rekao je Tramp i dodao da bi previše razmišljanja o tome moglo biti životno promjenjivo.
Nakon sastanka sa šefom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, predsjednik je u velikom dijelu intervjua govorio o razočaranju u ruskog lidera.
Tramp je rekao da je četiri puta vjerovao da je dogovor sa Rusijom blizu.
Na pitanje BBC-a da li je odustao od Putina, odgovorio je: „Razočaran sam u njega, ali nijesam odustao. Ipak, razočaran sam“.
Na pitanje kako će natjerati Putina da „zaustavi prolijevanje krvi“, Tramp je rekao: „Radimo na tome, Geri“.
- Biće dobra razgovora. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu dogovora,’ a onda on sruši zgradu u Kijevu“ - dodao je on.
Razgovor je zatim prešao na NATO, koji je Tramp ranije kritikovao kao „zastarjeli“.
Na pitanje da li i dalje tako misli, rekao je: „Ne. Sada mislim da je NATO upravo suprotno od toga“ jer savez „plaća svoje račune“.
I dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to znači da manje zemlje mogu da se odbrane od većih.
Predsjednik je odgovarao i na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu, rekavši da misli da je to „sjajno mjesto – znate, imam tamo nekretnine“.
Govorio je i o tome kako se raduje drugoj, nikada do sada viđenoj, državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.
Na pitanje što želi da postigne tokom posjete, Tramp je odgovorio: „Da se dobro provedemo i da pokažemo poštovanje kralju Čarlsu, jer je veliki gospodin“.

Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nijesam završio s njim

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su maloljetnika kod kojeg je pronađena municija, saopšteno je iz Uprave policije.
Sinoć je, kako je precizirano u saopštenju, oko 10 minuta prije ponoći kontrolisan maloljetnik (16) koji je upravljao motociklom.
- U prtljažniku motocikla policija je ovom prilikom pronašla šest komada municije. Nakon konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru šesnaestogodišnjak je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.
On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku.

U Baru uhapšen maloljetnik kod kojeg je pronađena municija

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, biće održana danas.
Sjednicu je zakazao premijer Milojko Spajić, a iz Vlade je saopšteno da će biti analiza i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Navodi se da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.
Na sjednicu su pozvani i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Cijelu noć pripadnici Službe zaštite i spašavanja Bar gasili su požar velikih razmjera koji je izbio na brdu Volujica iznad Bara juče oko 17 sati. Tokom noći vatrena stihija je bila na stotinjak metara od porodičnih kuća i imanja.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Aco Vulević sa vatrogascima noć je proveo na &nbsp;požarištu.
- Požar je i dalje aktivan. Uspjeli smo da ga usmjerimo prema vrhu brda Volujica gdje nema kuća. Čitavu noć smo gasili. Odbranili smo kuće i imanja. Gasimo i dalje - kazao je Vulević jutros za Primorski portal.&nbsp;
On je potvrdio da je požar zahvatio površinu oko 15 hektara.
Prema riječima Vulevića, u Službi zaštite i spašavanja Bar očekuju pomoć za gašenje požara iz vazduha. Vatrogasci na brdu Volujica bore se sa požarom duže od 15 sati.
Tokom prethodne noći pripadnicima Službe zaštite i spašavanja Bar na gašenju požara pomagale su kolege iz Ulcinja, Budve odnosno Petrovca, iz Službe zaštite Luke Bar.
Prema saznanjima Primorskog portala, ne isključuje se da je uzrok požara ljudski faktor.

Barski vatrogasci odbranili kuće ispod brda Volujica, požar zahvatio površinu oko 15 hektara

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Jedna stara kletva kaže: dabogda živjeli zanimljiva vremena. E, ovđe se – makar minule sedmice - niko ne može požaliti da nije bilo baš uzbudljivo. &nbsp; Ali, zastrašujuće uzbudljivo! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91" data-rendition-name="original" width="1222" height="715" loading="lazy" alt="NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši"> <figcaption>NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvo je u srijedu 16. jula ubijen, u po bijela dana, u podgoričkoj Staroj Varoši Igor Nedović. Njega, koji je upisan u policijski dosje kao član organizovane kriminalne grupe, ubio je Arjan Rečković, takođe mladić sa podebljim dosjeom, isti momak koji je u Nedovića ispalio nepuna dva mjeseca ranije tri metka i kojeg policija nije mogla da locira punih 60 dana iako nije mrdao iz Podgorice. &nbsp; Nekoliko sati nakon ubistva, Uprava policije je saopštila da, citiram, ,,ulažu maksimalne napore na lokaciji počinioca krivičnog djela”. U prevodu: policija je rekla ono što smo znali - pojma nemaju đe se krio ubica proteklih neđelja, a ne znaju ni đe je sada. &nbsp; Zanimljivo, niko iz vrha agilnih Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, nije čitavog dana tvitnuo, nije fejsbučio, makar kao ono kad nekog policajca suspenduju. Ćutali su i ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović i potpredsjednik Bečić i partijski mali Berija Bogdanović. &nbsp;&nbsp; Biće da niko nije smislio plan kako da vlastito neznanje i nesposobnost sakrije iza neke patriotske objave na društvenim mrežama. &nbsp;&nbsp; Ćutali su kad je trebalo da se jave, ali dva dana kasnije oglasili se kada je bolje bilo da ni glasa pustili nijesu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; ,,SLUČAJ JOVANOVIĆ” I to na dešavanja u Budvi, 18. jula, kada je - takođe u po bijela dana, dok je sjedio u jednom lokalu na Slovenskoj plaživ - brutalno napadnut i pretučen Nikola Jovanović, predsjednik opštine Budva. &nbsp; Ispostavilo se da su ga napala tri brata Mitrović, svi članovi Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Istovremeno i članovi kriminalne grupe ,,Budvanska“. &nbsp;A jedan od trojice Mitrovića - Vidak - zahvaljujući članstvu u Mandićevoj partiji, postao je član i treće organizovane grupe – Upravnog odbora Javnog preduzeća ,,Morsko dobro“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić"> <figcaption>PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nijesu Mitrovići bili maskirani, nijesu se krili: partijska legitimacija bila je izgleda licenca za prebijanje. Pesnicama su Jovanoviću, čelniku Budve, poslali poruku - ko nije sa nama, ko ne sluša partiju i partijskog vođu, zažaliće što je digao glavu. &nbsp; A može ostati i bez glave. &nbsp;&nbsp; MOTIVI NAPADA Zašto Jovanović? &nbsp; Odgovor je jednostavan: na meti Mandićeve partije koja kontroliše parlamentarnu većinu su ljudi koji su smogli snage da okrenu leđa nacionalističkoj ideologiji krvi i tla; koji su odlučili da naprave savez sa dojučerašnjim političkim oponentima iz građanskih partija, da razlike ostave po strani radi budućnosti grada kojim vladaju. &nbsp; Zato je napad na Jovanovića društveno opasna stvar: podsjeća na ona teška vremena rađanja fašizma, kada su pripadnici Hitlerove Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije javno kažnjavali sve one koji se ogriješe o partijski kodeks. &nbsp;&nbsp; I zato su zlokobna ona partijska saopštenja – poput Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata – kojima se suštinski opravdava sila nad neistomišljenicima. &nbsp; Kada to dolazi od partija vlasti onda to ubjedljivo govori o beskrupuloznom, autoritarnom karakteru vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51" data-rendition-name="original" width="2450" height="1221" loading="lazy" alt=',,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića'> <figcaption>,,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  SREĆA U NESREĆI &nbsp; A o karakteru i sposobnosti vlasti - onoj policijskoj – svjedočili smo na kraju dana u subotu. &nbsp;&nbsp; Nakon prebijanja Jovanovića u Budvi, šezdesetak kilometara dalje, u centru Podgorice – nova pucnjava i nova likvidacija. Žrtva je bio Ivan Milačić, takođe bezbjednosno interesantno lice, a povrijeđen je njegov prijatelj koji takođe iam dosje. Dok su sjedjeli u lokalu, napadač je bez skrivanja ispalio gomilu metaka. Potom se brzo udaljio ostavivši u lokvi krvi ubijenog i ranjenog. &nbsp; U policijskom saopštenju, kada su javili da ,,ulažu sve napore na hvatanju izvršioca krivičnog djela”, prećutano je da je povrijeđena još jedna osoba – žena koja je sa suprugom mirno šetala centrom grada. Ne sluteći da je danas u Crnoj Gori opasno kretati se, čak i centrom grada. &nbsp; Srećom – nije bilo slučajnih žrtava, slavodobitno reče Lazar Šćepanović. &nbsp; I to na vanrednoj konferenciji za medije koju nije namjeravao da organizuje, sve dok Portal ETV nije otkrio otkrio da je policija pokušala da sakrije podatak da je jednu ženu okrznuo metak, iako je bila udaljena dvadesetak metara od mjesta zločina. &nbsp; SUMORNA SJUTRAŠNJICA ,,Svi članovi kriminalnih grupa, kroz komunikaciju sa službenicima Uprave policije, informisani su da smanje nivo kretanja, jer su potencijalne mete suprotstavljenih krimininalnih grupa”. &nbsp; Ne, nije šala, baš tako je rekao Lazar Šćepanović tokom vanrednog presa juče. Dakle: umjesto da hapsi sve one za koje imaju dokaze da su članovi kriminalnih grupa, policajci su imali naređenje da idu od kriminalca do kriminalca – da ih mole da se mnogo ne šetaju ovih dana?! &nbsp; Istovremeno, običnim građanima su pričane bajke da su bezbjedni, da mogu da uživaju u ljepotama oslobođene Crne Gore. A onda, usred slikanja te poželjne realnosti, policijski čelnik je bio prinuđen da se pravda kako, eto, srećom nije bilo slučajnih žrtava. &nbsp; Stvarno, to je strategija gradnje bezbjedne Crne Gore? &nbsp; Mi stariji se dobro sjećamo one čuvene parole druga Josipa Broza Tita: ,,Narod koji ima ovakvu omladinu ne mora da brine za budućnost”. Znamo kako je uništena jedna velika zemlja kad su omladinci porasli. &nbsp;&nbsp; E, ako ćemo da pravimo analogiju, onda se može slobodno reći: Narod koji ima ovakvu narodnu policiju ne mora da brine za bezbjednost u Crnoj Gori. &nbsp; Jer, bezbjednosti - nema. &nbsp;

Tag: sad

Tramp postigao važan dogovor s Japanom: Carine s 25 idu na 15 odsto

Vitkof putuje u Rim na novu rundu pregovora sa Izraelom i Katarom, u Dohi bi mogli dogovoriti primirje u Gazi

Tramp nastavlja povlačenje iz međunarodnih organizacija: SAD ponovo napuštaju UNESCO

Arakči: Teheran neće odustati od nuklearnog programa

Prvi put za 17 godina: Nuklearne bombe iz SAD isporučene Britaniji

Harvard na sudu protiv Trampa zbog nelegalnog uskraćivanja 2,6 milijardi dolara

Opala podrška Trampovoj imigracionoj politici

Rubio: Postignut dogovor o konkretnim koracima za okončanje sukoba u Siriji

Rusija ne mari za Trampov „teatralni ultimatum“

Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nijesam završio s njim

U Baru uhapšen maloljetnik kod kojeg je pronađena municija

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Barski vatrogasci odbranili kuće ispod brda Volujica, požar zahvatio površinu oko 15 hektara

Tramp postigao važan dogovor s Japanom: Carine s 25 idu na 15 odsto

PRATITE TVe UŽIVO