Sud u dijelu Ukrajine pod kontrolom Rusije osudio je četvoricu ruskih vojnika zbog smrti Rasela Bentlija, američkog državljanina koji je postao poznat kao "Donbaski kauboj" pošto se pridružio snagama koje podržava Rusija na istoku Ukrajine.
Sud u gradu Donjecku, koji je pod ruskom okupacijom, osudio je dvojicu vojnika, majora Vitalija Vansjackog i poručnika Andreja Jordanova, na 12 godina zatvora, dok je narednik Vladislav Agaljcev dobio 11 godina zatvora.
Četvrti vojnik Vladimir Bažin dobio je godinu i po zatvora zbog pomaganja u prikrivanju Bentlijeve smrti. Njih četvorica su proglašena krivima za ubistvo Bentlija pošto su mislili da je američki saboter.
Ruske vlasti su saopštile da je istraga pokazala da je mučen prije nego što je ubijen. Njegovi otmičari su potom pokušali da prikriju smrt detoniranjem automobila u kojem se nalazilo njegovo tijelo.
Bentli (64) bio je prisutan tokom ruske intervencije u Ukrajini koja je počela 2014. godine. Porijeklom iz Teksasa, sebe je nazivao "Donbaski kauboj" i postao je popularan na ruskim propagandnim mrežama zbog kritike američke vlade.
Video koji je u avgustu kružio mrežom Telegram bio je montaža zloslutnih slika, pokušaj regrutovanja, kako su zapadni zvaničnici nazvali "posrednici" ili "agenti za jednokratnu upotrebu".
Prema istražiteljima, Vanjacki i Jordanov su uhvatili Bentlija "kako se spremao da snima posljedice raketnog napada" 8. aprila 2024. godine.
Zahtijevali su da Bentli pokaže svoja dokumenta i objasni razlog svog boravka tamo, na šta se on predstavio kao reporter, pošto je radio za rusku državnu novinsku agenciju Sputnjik. Vanjacki je zatim "izvijestio komandu vojne jedinice da je identifikovao sabotera".
Dobio je naređenje da Bentlija odvede na komandno mjesto, poslije čega je naložio Jordanovu da pritvori Amerikanca.
Bentli je smješten u automobil, pretučen i mučen, što je rezultiralo njegovom smrću.
Vanjacki i Agaljcev su zatim stavili njegovo tijelo u prtljažnik automobila i detonirali vozilo, naveli su istražitelji. Sljedećeg dana, Bažin i Jordanov su otišli na mjesto eksplozije automobila i spalili ostatke žrtve.
Bentli, čiji je vojni pozivni znak bio Teksas, nestao je u Donjecku u aprilu 2024. godine.
Bentli se borio za bataljon Vostok između 2014. i 2017. godine i dobio je rusko državljanstvo 2021. godine. On je tri godine služio u američkoj vojsci i jednom se kandidovao na izborima za Senat SAD dok je živio u Minesoti.
Glavna urednica ruske državne televizije RT Margarita Simonjan, poznata po odbrani Kremlja, napisala je u to vreme na mreži Iks (X) da je Bentli poginuo za njihov narod u Donjecku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ruski vojnici osuđeni zbog smrti Amerikanca koji se borio za Kremlj u Ukrajini

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Evropska unija (EU) osudila je prijetnju američkog mešanja u politički život Evrope, nakon što je SAD prošle nedjelje objavila svoju strategiju nacionalne bezbjednosti, prenijeli su francuski mediji.
Američka administracija u petak je objavila Strategiju nacionalne bezbjednosti redefinisanu u skladu s pristupom predsjednika Donalda Trampa "Amerika na prvom mestu".
- Ono što ne možemo da prihvatimo jeste prijetnja miješanjem u politički život Evrope- rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta danas u govoru u Institutu Žak Delor.
SAD ne mogu da zamijene evropske građane u izboru koje su "stranke dobre, a koje loše. Imamo razlike u našem pogledu na svijet, ali ovo ide dalje od toga", naglasio je Košta i dodao da američka strategija i dalje naziva Evropu saveznikom.
- Ta strategija i dalje naziva Evropu saveznikom. To je dobro, ali ako smo saveznici, onda treba da djelujemo kao saveznici i poštujemo međusobni suverenitet- rekao je predsjednik Evropskog savjeta.
Prema njegovim riječima, SAD ostaju važan saveznik, važan ekonomski partner, ali Evropa treba da bude suverena.
Američka administracija u petak je objavila Strategiju nacionalne bezbjednosti redefinisanu u skladu s pristupom predsjednika Donalda Trampa &nbsp;"Amerika na prvom mjestu".
Dokument sa oštrom kritikom Evropljana predstavlja istorijski prelom i podržava tvrdnje ekstremne desnice da se "stari kontinent" suočava sa "civilizacijskom erozijom" zbog imigracije.
Bivši evropski komesar Tijeri Breton u oštrijoj reakciji ocijenio je u subotu za list Parizijen da se tom strategijom Tramp priključio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u cilju velikog slabljenja Evrope.

EU osudila američko miješanje u politiku Evrope u novoj bezbjednosnoj strategiji SAD

Donald Tramp mogao bi da se povuče iz mirovnih pregovora u Ukrajini zbog ponovljenih optužbi za korupciju protiv nekoliko bliskih saveznika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je sin američkog predsjednika Donald Tramp Džunior.
Govoreći na forumu u Dohi, Tramp junior je rekao da je Ukrajina "mnogo korumpiranija od Rusije“ i nazvao Zelenskog "jednim od najvećih marketinških stručnjaka svih vremena“, prenosi SiEnEn (CNN).
Na pitanje da li ima predosjećaj da će se njegov otac povući iz mirovnih pregovora, odgovorio je da misli da bi mogao to da uradi.
Njegovi komentari su uslijedili nakon trodnevnog sastanaka u Majamiju između predstavnika Kijeva i Vašingtona, nakon čega su obje delegacije dale pozitivnu ocjenu, rekavši da su razgovori bili produktivni, ali su dodali da nema mnogo novog, jer i dalje ostaju otvorena pitanja o bezbjednosnim garancijama i teritorijalnim pitanjima.

Tramp se povlači iz mirovnih pregovora oko Ukrajine?

Moskva je pohvalila najnoviju strategiju nacionalne sigurnosti američkog predsjednika Donalda Trampa, ocijenivši je kao značajnu promjenu politike koja se u velikoj mjeri poklapa sa ruskim pogledima na međunarodne odnose.
Reakcije iz Kremlja uslijedile su nakon što je Bijela kuća u petak objavila dokument u kojem se kritikuje Evropska unija, uz tvrdnje da se Evropa suočava sa rizikom od "civilizacijskog brisanja", te poruku da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za poboljšanje odnosa s Rusijom.
- Prilagođavanja koja vidimo u mnogočemu odgovaraju našoj viziji - izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je pozdravio signale da je Trampova administracija "za dijalog i izgradnju dobrih odnosa", ali je upozorio da bi takozvana američka "duboka država" mogla pokušati sabotirati Trampove namjere.
Ove izjave dolaze u trenutku kada napori Bijele kuće da proguraju mirovni sporazum za Ukrajinu ulaze u ključnu fazu. Američki zvaničnici tvrde da se nalaze u završnoj fazi postizanja dogovora, ali zasad nema jasnih naznaka da su ni Ukrajina ni Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji je izradio Trampov pregovarački tim.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak posjetiti London, gdje će učestvovati na četverostranom sastanku s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Zelenski je ranije pozivao evropske saveznike na snažniju podršku u trenucima kada je Bijela kuća vršila pritisak na Kijev da pristane na odricanje teritorije. Ključno pitanje za Ukrajinu ostaje kakve bi sigurnosne garancije dobila ukoliko bi pristala odreći se kontrole nad dijelom teritorije.
Ukrajinski predsjednik je saopštio da je u subotu naveče imao "suštinski telefonski razgovor" s američkim zvaničnicima, nakon trodnevnih razgovora američke i ukrajinske delegacije u Floridi. Ti sastanci uslijedili su nakon posjete Moskvi Trampovih emisara Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera. Izvor za "Axios" naveo je da je razgovor trajao dva sata i da je bio "težak".
- Ukrajina je odlučna nastaviti raditi u dobroj vjeri s američkom stranom kako bi se zaista postigao mir - poručio je Zelenski na društvenim mrežama. Dodao je da su dvije strane razgovarale o "ključnim tačkama koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i uklanjanje prijetnje nove ruske invazije punog obima".
Ipak, ostaje nejasno da li su SAD ili evropske zemlje spremne ponuditi sigurnosne garancije koje bi zaista odvratile Rusiju od nove agresije, kao i da li bi Vladimir Putin pristao na bilo kakav sporazum koji podrazumijeva prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini.
Američki zvaničnici su više puta tvrdili da su blizu održivog dogovora otkako je Tramp počeo svoj drugi mandat, no te su se najave često pokazale kao preoptimistične.
Odlazeći američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je u subotu na jednom odbrambenom forumu da se napori administracije za okončanje rata nalaze u "posljednjih deset metara". Naveo je da su ostala otvorena dva pitanja: teritorija i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje.
Iako se Kelog smatra jednim od američkih zvaničnika sklonijih ukrajinskim stavovima, on u januaru napušta funkciju. Mnogi drugi ljudi bliski Trampu, uključujući Vitkofa, znatno su otvoreniji prema ruskim pozicijama. Trampov sin Donald džunior izjavio je u nedjelju u Dohi da Zelenski namjerno produžava sukob iz straha da bi izgubio vlast ako rat završi, poručivši da SAD više neće biti "idiot sa čekovnom knjižicom".
Analitičari u Kijevu smatraju da situacija još uvijek nije toliko loša da bi Ukrajina bila prisiljena potpisati bilo kakav sporazum samo da bi zaustavila rat, ali upozoravaju da predstoji teška i potencijalno sumorna zima jer Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, što remeti snabdijevanje strujom i grijanjem za milione građana.
Umor je sve izraženiji dok Ukrajina ulazi u četvrtu zimu rata punog obima, a Zelenski je dodatno oslabljen korupcijskim skandalom koji je zahvatio više njegovih bliskih saradnika i doveo do ostavke šefa kabineta Andrija Jermaka.
Jedna osoba je poginula u napadu dronom u sjevernoj regiji Černihiv kasno u subotu, saopćile su lokalne vlasti, dok je kombinovani napad bespilotnim letilicama i raketama pogodio energetsku infrastrukturu u centralnom gradu Kremenčuku. Veliki djelovi grada ostali su bez električne energije i vode u nedjelju. Bio je to drugi uzastopni noćni napad na energetsku infrastrukturu, nakon što je u petak naveče lansirano više od 600 dronova i 50 projektila.

Moskva pohvalila najnoviju strategiju nacionalne bezbjednosti Trampa: "Prilagođavanja odgovaraju našoj viziji"

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je uoči odlaska u Evropu iduće sedmice htio da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije 2022. godine do povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, te da je bio iznenađen ogromnom prevagom ukupne sume date Rusiji.
Računica se bazira na prilično neobičnom upoređivanju plaćanja za energente Rusiji i davanja vojne i druge pomoći Ukrajini.
Landau je sinoć, u objavi na mreži Iks, naveo da je zatražio od Stejt departmenta da mu pripremi podatke koliko su zemlje dale za pomoć Ukrajini, a koliko za ruske energente u tom trogodišnjem periodu.
- Bio sam iznenađen da je odgovor bio Rusija, i to daleko više. Znao sam da su mnoge od ovih zemalja povezale svoje energetske prilike sa Rusijom, ali nisam imao ideju u kojoj mjeri, ili kako je (ukupno) to bilo daleko više od njihove pomoći Ukrajini - napisao je Landau i priložio tabelu.
Njemačka je tako za pomoći Ukrajini u tom periodu dala nešto više od 15 milijardi dolara, a više od 20 milijardi dolara za rusku naftu i gas. Holandija je takođe dala znatno više za rusku naftu i gas, 25 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod deset milijardi dolara i spada u zemlje koje su za ruske energente najviše izdvojile. Razlika u korist Rusije je najveća za Italiju koja je dala oko 27 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod pet milijardi dolara.
Srbija, kako pokazuje ta tabela, dala je za naftu i gas oko pet milijardi dolara u tom periodu i ništa za pomoć Ukrajini.
Među zemljama koje su dale novac za rusku naftu i gas, a ništa ili gotovo ništa za Ukrajinu su, Turska, Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska, Češka, Slovačka.
S druge strane pomoć za Ukrajinu, a gotovo ništa za ruski naftu i gas dali su Danska (oko 10 milijardi eura), Švedska (oko sedam milijardi eura), Norveška (oko pet milijardi eura) i Velika Britanija koja je izdvojila 15 milijardi eura za Ukrajinu, mada je dala i za naftu i gas u tom periodu oko pet milijardi eura.

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Delegacija mađarskih privrednika u narednim danima putuje u Rusiju, gdje će voditi razgovore o ekonomskoj saradnji, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban na sastanku sa svojim pristalicama.
Prema Orbanovim riječima, planirana misija dio je strategije pripreme za svijet koji će, kako kaže, nastupiti nakon okončanja ruskog rata protiv Ukrajine i eventualnog ukidanja zapadnih sankcija Rusiji, prenijela je agencija AFP.
- Moramo predviđati razvoj događaja, jer ako nam Bog pomogne i rat se završi bez da budemo uvučeni u njega, i ako američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pođe za rukom da ponovo uključi Rusiju u globalnu ekonomiju, naći ćemo se u potpuno drugačijem ekonomskom okruženju - poručio je Orban na skupu održanom u sportskoj dvorani u Kecskemetu, u centralnoj Mađarskoj. Na događaj je došlo oko hiljadu ljudi.
AFP napominje da je Orban jedan od rijetkih evropskih političara koji održava bliske odnose i sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.
Agencija podsjeća i da su, prema mađarskim medijima, Orban i Trump početkom novembra u Vašingtonu navodno razgovarali o mogućnosti da mađarska naftna kompanija MOL preuzme rafinerije i benzinske pumpe u Evropi koje sada posjeduju ruske kompanije Lukoil i Gazprom, a koje su pod američkim sankcijama.
Krajem novembra Orban je u Moskvi obećao Putinu da će Mađarska nastaviti da uvozi energente iz Rusije, iako je nastavak energetske zavisnosti Budimpešte od Moskve već dugo ozbiljan problem za Evropsku uniju.
Mađarski premijer nije radio na diverzifikaciji uvoza ni nakon što je Rusija u februaru 2022. napala Ukrajinu, za razliku od mnogih evropskih zemalja. Uz to, obećao je da će pred Sudom EU tužiti odluku o zabrani uvoza ruskog gasa od 2027. godine, koju je donijela velika većina država članica.
Austrijska agencija APA navodi da je Orban danas ponovo upozorio na rizik od rata između Evrope i Rusije, ali i tvrdio da postoji šansa da se taj rat izbjegne – pod uslovom da njegova vlada ostane na vlasti nakon izbora sljedeće godine.
<h2>Kritika opozicije</h2>
U istom gradu je danas svoje pristalice okupio i opozicioni lider Peter Mađar. On je kritikovao Orbana zbog toga što, kako tvrdi, novcem poreskih obveznika finansira "putujući cirkus", umjesto da pomaže najsiromašnijim građanima.
Mađar je poručio da se Mađarska pod Orbanovom vlašću pretvorila u "najsiromašniju i najkorumpiraniju državu Evropske unije". Samo 18 dana prije izbora naglasio je da je njegova stranka spremna daa preuzme vlast.&nbsp;
- Mađarska istorija ne piše se u Briselu, Moskvi ili Vašingtonu, nego ovdje – na mađarskim ulicama - poručio je on.
Na skupu Viktora Orbana govorio je i njegov savjetnik Balaž Orban, koji je ponovio da je "jedino Viktor Orban sposoban spasiti Mađarsku". Kao upozorenje je naveo primjer Češke, za koju tvrdi da je "potrošila ekvivalent nekoliko hiljada milijardi forinti na rat, jer je imala lidere koji su rat stavili ispred interesa češkog naroda".
Češki premijer u ostavci Petr Fijala (ODS) krajem novembra iznio je podatke prema kojima ukupni dosadašnji izdaci Češke za pomoć Ukrajini, od početka ruske invazije, iznose 91,3 milijarde kruna. Prihodi države, naveo je, premašuju ove izdatke za 12,7 milijardi – od socijalnih i zdravstvenih doprinosa te poreza država je uprihodila 79 milijardi, a kompenzacije za vojnu pomoć iznosile su 25 milijardi.
- Češka država sigurno ne gubi na pomoći Ukrajini, upravo suprotno. Naravno, to nije najvažniji dio cijele priče. Ne smijemo miješati pitanje pravedne borbe Ukrajinaca, sigurnosne aspekte i sve ostalo, ali brojke su potpuno jasne - rekao je Fijala.
Zahvalio je svima koji su od početka ruske agresije 2022. godine učestvovali u pružanju pomoći Ukrajini.

Sprema li se Evropa za "svijet poslije rata": Prve delegacije stižu u Moskvu, Trump ključni faktor

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Na suđenju grupi koju je prema stavu SDT-a formirao odbjegli Radoje Zvicer, a čiji članovi su bili Sobodan Kašćelan, odbjegli policajac Ljubo Milović i još devet osoba odbrana optuženih je nakon predočavanja skaj komunikacija ukazala da se iste poruke nalaze u različitim predmetima.
Sudsko vijeće kojim predsjedava Veljko Radovanović prikazao je na monitoru komunikiciju za koju SDT tvrdi da je između Zvicera i Milovića. Za tužioca Zoran Vučinić iako je riječ o jednosmjernoj komunikaciji nesporno je da je Zviceru i Miloviću "pripalo 272 pakovanja kokaina od 320 koliko je bilo na brodu u Holandskoj luci".
- Millović je Zviceru prenosio sadržinu komunikacija sa osobom koja koristi pin Futuro - kazao je Vučinić.
Branilac Zvicera, advokat Marko Radović kazao je da je ta komunikacije u dva predmeta u jednom je Futuro navodno šef sa Milovićem a u drugom je Milović šef Futuru.
- Potrebno je veštačenje koje će odgonetnuti kako i na koji način su dostavljene ovakve skaj komunikacij - kazao je Radović.
Advokat Nikola Martinović istakao je da tužilac navodi da su u pitanju jednosmjerne komunikacije.
- Koliko nas dijeli od suđenja sa jednostranim komunikacijama i &nbsp;jednostranim procesima - kazao je Martinović.
Na početku ročišta advokatima su dostavljene izdvojene komunikacije SDT za Radoja Zvicera. Nakon toga advokat Radović je kazao da je u istrazi dostavljena "tona skaj materijala i na potvrđivanju" optužnice niko nije sugerisao tužiocu da se taj materijal selektuje.
Potvrđena optužnica &nbsp;je, kako su objasnili, zasnovana na tom kompletnom materijalu.
Osim Zvicera, Kašćelana, Milovića, na optužnici su i braća Radovan i Petar Mujović &nbsp;ali i suspendovani službenik ANB Petar Lazović, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.

"Futuro" i Milović u jednom predmetu označeni kao organizatori, u drugom "Futuro" postupa po nalogu odbjeglog policajca

Savjet Evropske unije finalizovao je svoju poziciju o novom propisu koji treba da ubrza i pojednostavi procedure za povratak osoba koje nezakonito borave u državama članicama.
Predlog uvodi jedinstvene procedure za povratak na nivou EU, propisuje obaveze za osobe koje nemaju pravo boravka i jača mehanizme saradnje među članicama, a otvara i mogućnost da države članice uspostave takozvane prihvatne centre za povratak (return hubs) u trećim zemljama. 

Danski ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund poručio je da „tri od četiri“ osobe kojima je izdato rješenje o povratku, ipak ostanu u EU. 

- Prvi put se uvode jasne obaveze za osobe koje nezakonito borave, a članice dobijaju „širi alat“, između ostalog, duži pritvor i duže zabrane ulaska- rekao je on.
Prema prijedlogu, obaveze azilanata uključuju saradnju sa nadležnim organima, dostupnost vlastima, dostavljanje identifikacionih ili putnih dokumenata i biometrijskih podataka, kao i zabranu opstruisanja postupka. Za nepoštovanje saradnje predviđene su posljedice, poput uskraćivanja ili umanjenja određenih beneficija, oduzimanja dozvola za rad, pa i krivičnih sankcija koje mogu uključiti zatvorsku kaznu.
Propis predviđa i strože mjere za osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, uključujući zabrane ulaska duže od uobičajenog maksimuma od 10 godina, pa čak i neograničene zabrane, kao i mogućnost dužeg zadržavanja, uključujući pritvor u zatvoru. 

Jedna od ključnih novina je međusobno priznavanje odluka o povratku, navode iz Saveta EU. Kako objašnjavaju, država članica moći će da sprovede odluku koju je donijela druga članica, bez pokretanja novog postupka. 

Novina je i „evropski nalog za povratak“ (European Return Order), koji bi se unosio u Šengenski informacioni sistem radi lakše primjene u slučaju kretanja osobe u drugu državu članicu. 

Sljedeći korak su pregovori Savjeta sa Evropskim parlamentom kako bi se usaglasio konačan tekst zakona.

Evropska unija pooštrava pravila za ilegalni boravak migranata u državama članicama

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: sad

Ruski vojnici osuđeni zbog smrti Amerikanca koji se borio za Kremlj u Ukrajini

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

EU osudila američko miješanje u politiku Evrope u novoj bezbjednosnoj strategiji SAD

Tramp se povlači iz mirovnih pregovora oko Ukrajine?

Moskva pohvalila najnoviju strategiju nacionalne bezbjednosti Trampa: "Prilagođavanja odgovaraju našoj viziji"

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Sprema li se Evropa za "svijet poslije rata": Prve delegacije stižu u Moskvu, Trump ključni faktor

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Ruski vojnici osuđeni zbog smrti Amerikanca koji se borio za Kremlj u Ukrajini

"Futuro" i Milović u jednom predmetu označeni kao organizatori, u drugom "Futuro" postupa po nalogu odbjeglog policajca

Evropska unija pooštrava pravila za ilegalni boravak migranata u državama članicama

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

PRATITE TVe UŽIVO