Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da obezbijedi više raketa Patriot i drugih sistema protivvazdušne odbrane tokom sastanka u Davosu.
Zelenski je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, takođe otvorio mogućnost trostranih razgovora između ruskog, ukrajinskog i američkog tima koji bi se održali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u petak i subotu.
Tramp i Zelenski bili su na sastanku više od sat na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u razgovorima koje je Tramp nazvao pozitivnim.
- Sastanak sa predsjednikom Zelenskim je bio dobar. Vidjećemo kako će se završiti - rekao je Tramp tokom kratkog susreta sa novinarima dodajući da je njegova poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bila da “rat mora da se završi”.
Ubrzo nakon Trampovih izjava, Zelenski je rekao da je njegova glavna poruka da je Ukrajini potrebna dodatna odbrana od ruskih napada dronovima i raketama koji su ostavili do milion ljudi bez grijanja i struje na temperaturama ispod nule.
- Moje posljednje reči predsjedniku Trampu (bile su): Ne zaboravite na protivvazdušnu odbranu, ne zaboravite na Patriot - rekao je Zelenski dodajući da je Ukrajini to veoma važno tokom ove zime.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski pozvao Trampa da obezbijedi Ukrajini jaču protivvazdušnu odbranu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je Evropu zbog njenog odgovora na proteste u Iranu i pozvao da se učini više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte, obraćajući se učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u četvrtak.
- Bilo je mnogo govora o protestima u Iranu, ali su oni ugušeni u krvi. Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu, i to je istina. Ostao je po strani. Ako režim opstane, to šalje jasnu poruku svakom nasilniku: ubijte dovoljno ljudi i ostaćete na vlasti - rekao je u svom govoru.
Iako je izrazio zahvalnost liderima Evropske unije zbog zamrzavanja ruske imovine u Evropi, predsjednik je rekao da to nije dovoljno da se oslabi ruska ratna mašinerija.
- Zašto predsjednik Tramp može da zaustavi tankere iz takozvane flote u sjenci i zaplijeni naftu, a Evropa ne može? Ruska nafta se transportuje tik uz evropske obale. Ta nafta finansira rat protiv Ukrajine. Ta nafta pomaže destabilizaciji Evrope. Zato ruska nafta mora biti zaustavljenpozvao a, zaplijenjena i prodata u korist Evrope - poručio je Zelenski.

1250x600

1084x550

Zelenski: Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu; Evropa mora učiniti više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je predsjednika SAD-a Donalda Trampa u intervjuu za Skaj Njuz i rekao da saveznici treba da slušaju zabrinutosti predsjednika Trampa.
- On je lider slobodnog svijeta. Ako je zabrinut zbog nečega, onda bi trebalo da slušamo, jer je moguće da je otkrio nešto što nije dobro - rekao je.
Intervju je uslijedio nakon objave Trampa na njegovoj društvenoj mreži, u kojoj je naveo da se s Ruteom dogovorio o „okviru budućeg sporazuma“ o bezbjednosti Arktika tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, što bi potencijalno moglo da smanji tenzije s dalekosežnim geopolitičkim posljedicama.
Čini se da je generalni sekretar NATO-a odigrao ključnu ulogu u uvjeravanju Trampa da odustane od prijetnje uvođenjem kaznenih carina za osam evropskih država kako bi izvršio pritisak za američku kontrolu nad Grenlandom — što predstavlja zapanjujući zaokret, ubrzo nakon što je insistirao da želi da dobije ostrvo „uključujući pravo, titularno vlasništvo i posjed“.
Rute je rekao da pitanje američke akvizicije Grenlanda nije bilo tema njegovih razgovora s predsjednikom Trampom, te da su se fokusirali na ono što treba postići, a to je sprječavanje Rusije i Kine da steknu veći uticaj na Arktiku.
Naveo je da je njegova poruka saveznicima da počnu da sprovode odluke samita u Hagu, a to su povećanje potrošnje, intenziviranje proizvodnje u oblasti odbrane i fokus na Ukrajinu.
Rute je opisan kao „Trampov šaptač“, naslov s kojim se ne slaže.
- Zašto bih morao da šapućem bilo kome? Njemu to nije potrebno. Naravno da ponekad imate debate, unutar prostorije, sa evropskim saveznicima vodim takve razgovore. Ali na kraju, to je snaga NATO-a — uvijek se držimo zajedno - rekao je.
Ponovo je potvrdio posvećenost NATO-a Članu 5, za šta, kako je rekao, Rusi i Kinezi neće biti srećni.
- Ali Rusi i Kinezi znaju da važi princip ‘svi za jednog, jedan za sve’. Član 5 je čvrst kao čelik: napad na jednu članicu je napad na sve. Tu nema nikakve sumnje - poručio je.
Naglasio je i da fokus na Ukrajinu ne smije biti izgubljen zbog Grenlanda ili drugih spornih tema.
- Ne smijemo da ispustimo loptu kada je riječ o Ukrajini samo zato što smo zauzeti svim ovim drugim stvarima. Za Ukrajinu moramo da obezbijedimo da imaju sve što im je potrebno u pogledu vojne podrške kako bi izdržali borbu. SAD obezbjeđuju veliki dio te pomoći, koju finansiraju evropski i kanadski saveznici. Na to moramo nastaviti da se fokusiramo - upozorio je Rute.

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je danas izjavio da je naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme, jer se zemlja suočava sa ozbiljnom krizom.
Energetski sistem Ukrajine zbog ruskih napada ispunjava samo 60 odsto potreba.
Situacija je pogoršana zbog izuzetno niskih temperatura, navodi Rojters.
- Odluke su donijete i jačanje uvoza mora da se sprovede bez odlaganja - poručio je Zelenski.
U većem delu Ukrajine se sprovode planirana isključenja struje. Situacija je najteža u Kijevu i okolini.

Zelenski naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme

Delegacija iz Kijeva je danas doputovala u Vašington, radi razgovora o američkoj inicijativi za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov je naveo da je u SAD doputovao radi razgovora o “detaljima mirovnog sporazuma”, javlja AP.
Budanov je najavio da će razgovarati sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom, zetom predsednika SAD Džaredom Kušnerom i sekretarom za vojsku Denom Driskolom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u petak izjavio da će delegacija iz Kijeva pokušati da utvrdi konačan sadržaj dokumenata o mirovnom rješenju, vezanih za bezbjednosne garencije poslije rata i ekonomski oporavak.

Delegacija iz Kijeva otputovala u Vašington radi razgovora o američkom planu za okončanje rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusija sprema nove masovne udare na tu zemlju.
- Imamo informacije od obavještajnih službi da se Rusi spremaju za nove masovne udare. Iskreno razgovaramo sa partnerima i o raketama i o sistemima protivvazdušne odbrane koji su nam toliko potrebni. Snabdijevanje nije dovoljno. Trudimo se da ubrzamo, i važno je da nas partneri čuju - rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi Ukrinform.
On je kazao da vlada sarađuje sa energetskim kompanijama i partnerima kako bi imala više opreme i više rezervi.
Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da su tokom decembra 2025. godine, i od početka januara, ruske snage izvršile šest masovnih raketnih i bespilotnih napada na teritoriju Ukrajine, prenosi Tanjug.

Zelenski upozorava: Rusija sprema nove masovne udare na Ukrajinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme i riješio probleme s poremećenim snabdijevanjem električnom energijom, nakon kontinuiranih ruskih napada na infrastrukturu.
Zelenski je to najavio dok su hitne službe nastavile cjelodnevne napore kako bi obnovile snabdijevanje električnom energijom i grijanjem, koje je, naročito u Kijevu, ozbiljno poremećeno nakon ruskog napada prošle sedmice. Popravke u hiljadama stambenih zgrada dodatno otežava hladno vrijeme, s noćnim temperaturama koje su se spuštale blizu minus 20 stepeni Celzijusa.
- Posljedice ruskih napada, uz pogoršanje vremenskih uslova, izuzetno su teške. Za ukrajinski energetski sektor biće proglašeno vanredno stanje… Mnoga pitanja zahtijevaju hitno rješavanje - napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži X.
<h2>Kritike za Klička</h2>
Govoreći kasnije u večernjem video-obraćanju, Zelenski je rekao da nije urađeno dovoljno kako bi se sanirale posljedice napada, te da će vanredno stanje omogućiti vlastima „više mogućnosti i fleksibilnosti“.
Pozvao je na uspostavljanje većeg broja centara u kojima će se građani moći ugrijati i puniti elektronske uređaje, kao i na mogućnost ukidanja noćnog policijskog časa u područjima gdje to bezbjednosna situacija dozvoljava.
Predsjednik Ukrajine je kazao da je Kijev učinio znatno manje od drugih velikih urbanih centara, posebno u odnosu na drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, kada je riječ o pripremama za teškoće izazvane napadima.&nbsp;
- Čak ni posljednjih dana ne vidim dovoljan intenzitet. To se mora hitno ispraviti. Odluke se moraju donositi - istakao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je ranije imao sukobe sa Zelenskim oko pitanja odbrane glavnog grada, napisao je na Telegramu da gradski zvaničnici moraju „raditi efikasno, donositi odluke i pronalaziti načine za njihovu realizaciju. U suprotnom, posao će obavljati oni koji su sposobni“.

Zelenski: Proglasićemo vanredno stanje za energetski sektor

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saslušao je detaljan izvještaj pregovaračkog tima o kontaktima sa američkom stranom i naložio da se finalizuje dokument o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ukrajinska delegacija je definisala jasan akcioni plan za narednih 14 dana, koji uključuje pripremu dokumenata i pripremu za njihovo moguće potpisivanje.
- Naložio sam da se finalizuje i na najvišem nivou podnese na razmatranje dokument Sjedinjenih Američkih Država o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Ovo bi trebalo da bude dokument istorijskog nivoa, i upravo taj nivo tekst sada dostiže- naveo je Zelenski na Telegramu, prenosi ukrajinski javni emiter Suspilne.
Prema njegovim riječima, tekst dostiže nivo koji će osigurati stratešku odbranu zemlje.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko i ekonomski blok vlade dobili su zadatak da obezbijede ekspertizu sporazuma u formatu Ukrajina-SAD i trilateralnih sporazuma Ukrajina-Evropa-Amerika, dodao je Zelenski.
- Utvrdili smo neophodne parametre za mehanizme korišćenja sredstava za obnovu koja će doći od naših partnera- naveo je.
Zelenski je potvrdio da je američka strana u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa „osnovnim političkim okvirom“ za okončanje rata.
- Formulisali smo našu viziju, i mora postojati jasna povratna informacija od Rusije o tome da li su spremni da okončaju rat pod realnim uslovima. Ako takve spremnosti nema, pritisak na agresora mora nastaviti da se povećava- naglasio je Zelenski.
On je ukazao na „efikasnost taktike borbe protiv flote tankera u senci i finansijskih šema za zaobilaženje sankcija“.
Pozvao je na proširenje ovih praksi na Rusiju kako bi, u slučaju odbijanja sklapanja mira, „odgovor svijeta bio maksimalno ograničavanje ruskih izvoznih prihoda“.
Zelenski je najavio sastanak na kojem će se razgovarati o potrebama Ukrajine za novim raketama za protivvazdušnu odbranu.
Predsjednik je sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Sirskim, razgovarao o pitanjima vezanim za protivvazdušnu odbranu i snabdijevanje od partnera.
Pored toga, prema njegovim riječima, Ukrajina planira raspored sastanaka i daljih pregovora sa SAD u vezi sa mirovnim planom.

Zelenski: Pregovori sa SAD u odlučujućoj fazi, spremamo se za potpisivanje dokumenata

Američki i ukrajinski pregovarači ponovo će razmatrati teritorijalna pitanja i sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, saopštio je danas predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da su to najproblematičnije tačke pregovora o eventualnom okončanju rata s Rusijom.
- Očekujemo da će se posebno razmatrati najteža pitanja osnovnog okvira za okončanje rata, prije svega ona koja se odnose na nuklearnu elektranu Zaporožje, kao i pitanja teritorija- naveo je Zelenski na društvenoj mreži Iks, najavljujući treću rundu pregovora ukrajinske i američke delegacije u Parizu za dva dana, prenosi Rojters.
Ukrajina je bila tema jučerašnjeg samita Koalicije voljnih u Parizu, na kojem je usvojena deklaracija koja predviđa „snažne bezbjednosne garancije za čvrst i trajan mir“, uključujući i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre. Taj dokument podržalo je 35 zemalja.
Zelenski je, nakon sastanka Koalicije voljnih — koju čine evropske zemlje koje podržavaju Ukrajinu — rekao da su u razgovorima američkih i ukrajinskih zvaničnika razmatrane „određene ideje“ u vezi s teritorijalnim pitanjima. Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof takođe je potvrdio da je pitanje teritorija bilo predmet razgovora, izrazivši nadu da će biti postignut kompromis.
Kijev je do sada odbijao da se povuče iz industrijalizovanog regiona Donjeck, koji je Rusija gotovo u potpunosti zauzela. Zelenski je naveo da je Vašington iznio ideju o uspostavljanju zone slobodne trgovine na teritorijama s kojih bi se Ukrajina povukla, a koje bi i dalje bile pod njenom kontrolom.
Zelenski je ranije isticao da bi svaki eventualni kompromis u vezi s teritorijama morao biti predmet odlučivanja na referendumu.

Zelenski: Teritorije i nuklearna elektrana Zaporožje najteže tačke pregovora s Rusijom

Volodimir Zelenski imenovao je general-pukovnika Kirila Budanova za novog šefa Kancelarije predsjednika Ukrajine. Time šef ukrajinske vojne obavještajne službe zauzima jedno od mjesta koje je ostalo upražnjeno nakon korupcionaškog skandala u najvišim krugovima vlasti u Kijevu. Njegov prethodnik Andrij Jermak podnio je ostavku još krajem novembra.
Budanov je pod Zelenskim već treći šef Kancelarije predsjednika, koja se smatra uticajnim centrom moći uz vladu. Jermak je u mnogo čemu preuzeo ulogu ministra spoljnih poslova i pratio predsjednika na svim važnim međunarodnim sastancima, uključujući i razgovore o okončanju ruske agresije na Ukrajinu.
<h2>Sada i general u Kancelariji predsjednika</h2>
Imenovanjem general-pukovnika Kirila Budanova, Zelenski je prvi put na čelo Kancelarije predsjednika postavio profesionalnog vojnika. Kao šef obavještajne službe, Budanov je postao jedna od najpopularnijih ličnosti u zemlji. Zahvaljujući sopstvenom imidžu, smatra se potencijalnim protivkandidatom Zelenskog na sljedećim predsjedničkim izborima. U narodu uživa veliko povjerenje. U ispitivanjima javnog mnjenja popularniji su samo predsjednik i bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, a sadašnji ambasador u Velikoj Britaniji, Valerij Zalužnji.
Prema anketi instituta Socis sredinom decembra 2025. godine, Budanov bi u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio 5,7 odsto glasova i zauzeo treće mjesto. Zelenski i Zalužnji imali su nešto više od 20 odsto. Istraživanje je pokazalo da bi i Zalužnji i Budanov u drugom krugu mogli da pobijede Zelenskog. Nijedan od njih dvojice do sada nije zvanično najavio predsjedničke ambicije.
<h2>Pravi „mladić“ uz predsjednika</h2>
Sa 39 godina, general-pukovnik Kirilo Budanov najmlađi je šef Kancelarije predsjednika u u njegovom mandatu. Još 2020. godine Zelenski ga je imenovao za najmlađeg šefa vojne obavještajne službe HUR.
O Budanovljevoj biografiji ipak se zna malo. Prema medijskim izvještajima, potiče iz Kijeva i služio je kao oficir u specijalnoj jedinici. Od 2014. učestvovao je u operacijama u Donbasu. Navodno je sprovodio akcije na teritorijama Ukrajine koje je okupirala Rusija, naročito na Krimu, anektiranom 2014. godine.
Poznat je postao nakon početka ruske invazije u februaru 2022. Danas je Budanov poznat i zapadnim obavještajnim službama, nakon što je njegova služba spektakularnim napadima dronovima na vojne aerodrome i druge ciljeve duboko na ruskoj teritoriji dospjela na naslovne strane svjetskih medija. Uslijedili su napadi na ruske brodove, kao i na rafinerije i naftne terminale na Crnom moru. Nakon üto je HUR potopio dva ratna broda, Zelenski je Budanovu u februaru 2024. dodijelio titulu „Heroj Ukrajine“.
<h2>Snažno prisustvo u medijima</h2>
Donedavno je Budanov lično učestvovao u borbenim operacijama. U novembru 2025. godine dospio je na naslovne strane kada je sa jedinicama vojne obavještajne službe helikopterom sletio u područje Pokrovska — grada na zapadu Donjecke oblasti, koji je ruska vojska tada već proglasila zauzetim. Djelovi Pokrovska i dalje su pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Budanov je postao poznat i zbog neuobičajenog načina komunikacije s javnošću za jednog obavještajca. Na početku ukrajinske kontraofanzive u junu 2023. pojavio se video u kojem Budanov pola minuta ćuti pred kamerom, uz natpis: „Slijedi još, planovi vole tišinu“.
U jednom videu — povodom Dana obavještajaca — duvao je svjećice na torti uz zvuke eksplozija. Kasnije su se viralno širile fotografije torte u obliku mape Ruske Federacije, koju je dobio za rođendan.
Budanov je bio izuzetno dostupan medijima. Među državnim zvaničnicima, samo je Zelenski u jednom periodu davao više intervjua, naročito zapadnim novinarima.
<h2>Kritike javnosti</h2>
Budanov se našao na udaru kritika jer je kod mnogih ljudi očigledno probudio prevelika očekivanja. U jesen 2022. godine predviđao je da će ukrajinska vojska do ljeta 2023. stići na Krim. To se nije ostvarilo. U međuvremenu je postao oprezniji u prognozama.
Ni u obavještajnoj službi nije sve teklo bez problema: jedna od najpoznatijih operacija pod Budanovim vođstvom bilo je vrbovanje ruskog vojnog pilota Maksima Kuzminova, koji je u avgustu 2023. helikopterom Mi-8 preletio u Ukrajinu. Međutim, Kuzminova su pola godine kasnije ubili u Španiji, počinioci su najvjerovatnije ruski obavještajci.
Krajem 2024. u ukrajinskim medijima pojavile su se vijesti o mogućoj smjeni Budanova sa mjesta šefa HUR-a, nakon što su pojedine operacije dovele do gubitaka među stručnjacima u njegovoj oblasti.
<h2>Na nišanu Moskve</h2>
Još prije početka rata 2022. godine Budanov je bio meta atentata. U Rusiji je odavno na potjernici. U jesen 2023. ukrajinska vojna obavještajna služba izvijestila je o trovanju Budanovljeve supruge i nekoliko oficira.
Od Budanova se na mjestu šefa Kancelarije predsjednika očekuje da rad kancelarije više usmjeri ka vojnim pitanjima nego njegovi prethodnici. Ipak, vjerovatno će učestvovati i kao diplomata u pregovorima. Krajem novembra Budanov je već prisustvovao pregovorima između predstavnika SAD i Rusije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Detalji tih razgovora nisu poznati. U jednom od najnovijih intervjua Budanov je izjavio da očekuje „prozor mogućnosti“ za pregovore do februara 2026. godine.

Ko je novi šef kabineta Zelenskog?

Na gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu večeras oko 21 sat dopremjeno je nekoliko građevinskih mašina, rekli su mještani koju su i snimili istovar mehanizacije, piše Dan.
Kako navode, stanovnik Botuna Mihailo Ćetković rekao je da je mještane koje su se u to vrijeme nalazili u ulici do gradilišta policija zaustavljala i legitimisala.
- Vidjeli smo da su večeras stigle mašine. Nijesmo reagovali, ali je policija sve mještane koji su izašli da prošetaju ulicom legitimisala. Nije nam jasno zbog čega se sve ovo dešava, zašto uveče dolaze mašine i zašto ne možemo slobodno da se krećemo naseljem nego nas legitimišu - kazao je Ćetković.

Botun: Dopremljene građevinske mašine

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Tag: volodimir-zelenski