Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gutereš: Pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večerašnjem obraćanju naciji rekao je da obavještajni podaci ukazuju da će ruske snage izvesti novi, veliki napad na ukrajinske gradove.
Ruska kampanja noćnih napada na ukrajinske gradove tokom zimskog perioda zadaje sve veće glavobolje ukrajinskom političkom vrhu. Ovi napadi posebno se intenziviraju tokom perioda pregovora ruske i ukrajinske delegacije, čime se povećava pritisak na Kijev.
- Znamo da Rusi pripremaju novi napad, naši obavještajni podaci na to ukazuju. Sada Sjedinjene Države, Evropa i svi naši partneri moraju shvatiti kako ovo diskredituje diplomatske pregovore. Svi koji istinski žele mir moraju razmisliti o tome kako osigurati da se Rusi ne pripremaju za nove masovne napade, već za okončanje rata. Svijet ima moć da to ostvari - rekao je Zelenski.
Napadi kamikaza-dronovima Shahed na stambena naselja u Kijevskom okrugu svakodnevno umaraju ukrajinsku protivzračnu odbranu koja u potpunosti zavisi o pomoći saveznika.
Dotičući se domaće situacije, Zelenski je napomenuo da je "najteža situacija" u vezi s grijanjem i strujom trenutno u Kijevu.
Govoreći o paralelnim diplomatskim putevima koji uključuju SAD i evropske nacije, Zelenski je ustvrdio da bi diplomatija dala rezultate, ona bi morala imati "stvarnu težinu" za ljude.
- Kada se ruski udari nastave, kada se napadi nastave, ljudima je teško osjetiti da je diplomatija konstruktivna - zaključio je Zelenski.

Zelenski upozorava da će Rusi ubrzo izvesti još jedan veliki napad

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je da direktno pregovara o osjetljivim pitanjima sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom, u okviru napora za okončanje rata s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
- Najosjetljivija pitanja u potrazi za mirovnim rješenjem tek treba da budu riješena - rekao je Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Jevropejska pravda. To uključuje teritorijalna pitanja i nuklearnu elektranu Zaporožje, koju je okupirala Rusija.
- Zelenski je spreman da se sastane s Putinom kako bi se ta pitanja riješila - rekao je Sibiha.
Rusija zahtijeva teritorijalne ustupke od Ukrajine kao uslov za prekid vatre, posebno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti.
Elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi, okupiraju ruske trupe od marta 2022. godine, nedugo nakon početka rata.
Zelenski je u prošlosti više puta pozivao na sastanak s ruskim predsjednikom, ali Moskva nije pokazivala spremnost za susret dvojice lidera.
Tokom vikenda, pregovarači iz Ukrajine i Rusije prvi put nakon nekoliko mjeseci održali su direktne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz posredovanje Sjedinjenih Država. Razgovori bi trebalo da se nastave u nedjelju u Abu Dabiju.

Ukrajinski šef diplomatije: Zelenski spreman da se sastane s Putinom

Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruske bespilotne letjelice na putnički voz u Harkovskoj regiji na istoku Ukrajine, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
Četiri osobe i dalje se vode kao nestale, a dvije su povrijeđene, objavio je Zelenski na platformi X.
- U bilo kojoj zemlji, napad dronom na putnički voz smatrao bi se terorističkim činom. Nema vojnog opravdanja za ubijanje civila u vagonu - napisao je.
Zelenski je pozvao na veći međunarodni pritisak na Rusiju i zatražio da ona bude kažnjena za svoje postupke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 500px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ft.me%2Fprokuratura_kharkiv%2F26693&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema Zelenskom, u vozu je bilo više od 200 putnika. Prethodno je ministar razvoja Oleksij Kuleba rekao da je bio 291 putnik, dok je regionalno tužilaštvo navelo da ih je bilo više od 155.
Kuleba je rekao da su ruske snage napale voz s tri drona Šahid koji su prouzrokovali požar. Evakuisan je 291 putnik u vozu koji je vozio na relaciji Barvinkove-Lavov prema zapadu.
Ruski napadi na ukrajinski željeznički sistem u prošlosti su uzrokovali smrt i razaranje.

(VIDEO) Ruski dron pogodio putnički voz u Ukrajini, namjmanje četvoro mrtvih

Ukrajina se priprema da potpiše mirovni sporazum od 20 tačaka sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi SAD trebalo da potpišu poseban dokument s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Evropska pravda.
Ministar je takođe kazao da je došlo do kvalitativne promjene u razgovorima s Rusijom, jer ruski predstavnici više ne drže pseudoistorijska predavanja.
Sibiha je pojasnio da je sporazum od 20 tačaka, koji je u središtu mirovnog procesa, bilateralni dokument.
- Ako govorimo isključivo o ovom okviru od 20 tačaka, riječ je o bilateralnom dokumentu koji će potpisati SAD i Ukrajina. Sa Rusijom će, međutim, sporazum potpisati SAD. To je struktura o kojoj se trenutno raspravlja, ali razgovori još traju. Cijeli proces je u toku - rekao je Sibiha.
Na pitanje o evropskoj uključenosti u odobravanje mirovnih dokumenata, Sibiha je odgovorio da je Evropa „prisutna u mirovnom procesu i u sporazumima o bezbjednosnim garancijama“.
- Ono što je važno jeste da se koristi termin "bezbjednosne garancije", a ne "uvjeravanja" ili slični izrazi - dodao je on.
Sibiha je naglasio da bezbjednosne garancije moraju biti pravno obavezujuće.
- Važno je da postoji saglasnost o potrebi ratifikacije garancija, uključujući ratifikaciju u američkom Kongresu - izjavio je on.
Ranije je Sibiha kazao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman da se lično sastane s ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se riješila dva ključna pitanja u mirovnim pregovorima.

Ukrajinski ministar: Mirovni sporazum od 20 tačaka potpisujemo sa SAD-om, ne s Rusijom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odvojeno je razgovarao s liderima Austrije i Norveške o nedavnim trilateralnim diplomatskim sastancima održanim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te postavio 2027. godinu kao cilj za pristupanje Kijeva Evropskoj uniji, javlja Anadolija.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji jedna je od ključnih sigurnosnih garancija ne samo za nas, već i za cijelu Evropu. Zato govorimo o konkretnom datumu, 2027. godini, i računamo na podršku partnera za našu poziciju - napisao je Zelenski na društvenoj mreži X govoreći o razgovoru s austrijskim kancelarom Kristijanom Stokerom.
Ukrajinski predsjednik je Stokera, kao i norveškog premijera Jonasa Gara Storea, informirao o sastancima u "trilateralnom formatu", na kojima su učestvovale delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a koji su nedavno održani u UAE-u.
Zelenski je naveo da su strane prvenstveno razgovarale o vojnim pitanjima, ali da su na dnevnom redu bile i sigurnosne garancije, opisavši rad svog tima kao "konstruktivan i sadržajan".
Govoreći o situaciji na terenu, ukrajinski lider je istakao da se ruski napadi na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu nastavljaju svakodnevno, što, kako je rekao, "potkopava diplomatske napore".
Zahvalio je Beču i Oslu na finansijskoj i materijalnoj podršci u održavanju stabilnosti energetskog sistema Ukrajine.
Govoreći o razgovoru sa Storeom, Zelenski je naglasio spremnost Norveške da se uključi u napore obnove i poslijeratni ekonomski razvoj, dodavši da će dvije zemlje nastaviti širiti saradnju u izgradnji "modernih odbrambenih kapaciteta".
Ukrajina je zatražila članstvo u Evropskoj uniji ubrzo nakon početka rata s Rusijom 2022. godine te zagovara ubrzanu integraciju kao sigurnosni mehanizam. Rusija i Ukrajina su u petak i subotu vodile razgovore o mogućim opcijama za postizanje mirovnog rješenja uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Zelenski: Cilj da Ukrajina 2027. uđe u EU

U ruskom napadu dronovima i raketama kasno sinoć pogođen je Harkov, što je dovelo do nestanka struje u drugom najvećem gradu u Ukrajini, dok su usled napada na Odesu 23 osobe ranjene, rekli su zvaničnici.
Regionalni guverner Oleh Sinehubov naveo je da su dvije osobe povrijeđene, a dvije škole oštećene u napadu na Harkov.
&nbsp;- Naš energetski sistem je napadnut, pri čemu je došlo do prilično ozbiljne štete. Sve službe rade na brzom uklanjanju svih negativnih posljedica - rekao je Sinehubov u videu objavljenom na Telegramu.
&nbsp;On je dodao da je oko 80 odsto grada Harkova i Harkovske regije bez struje, prenosi Hina.
&nbsp;Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske trupe lansirale 165 dronova, od čega su 135 neutralizovale jedinice protivvazdušne odbrane.
&nbsp;Rusija je takođe izvela „masovni“ napad dronovima na južni grad Odesu tokom noći, rekao je načelnik gradske vojne uprave Serhij Lisak na Telegramu.
&nbsp;Regionalni guverner Oleh Kiper kazao je da je među 23 povrijeđenih devet osoba hospitalizovano, uključujući dvoje djece i trudnicu, te da je moguće da još ima ljudi pod ruševinama.
&nbsp;- Desetine stambenih zgrada, crkva, vrtić i srednja škola oštećeni su u napadu, koji je uzrokovao velike požare na nekoliko lokacija - dodao je Kiper.
&nbsp;Grad Odesa i okolna regija, u kojoj se nalaze ukrajinske crnomorske luke, česte su mete ruskih napada posljednjih sedmica.
&nbsp;Energetska infrastruktura bila je glavna meta napada dronovima u susjednoj Mikolajivskoj regiji prilikom čega je, prema riječima zvaničnika, povrijeđena je 59-godišnja žena.
U Lavovskoj regiji na zapadu koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a, Rusija je takođe napala infrastrukturni objekat, saopštio je regionalni guverner.

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da će datum završetka rata biti određen sporazumom o bezbednosnim garancijama od strane Sjedinjenih Država.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjapkov podsjeća da je američkom lideru Donaldu Trampu još u Enkoridžu.
Kaže da je Vladimir Putin, nakon sastanka, predložio Trampu da se sljedeći sastanak održi u Moskvi. Međutim, istiće da najavljena inicijativa nije doživela nikakav dalji praktičan razvoj.
U Evropskoj uniji je na snagu stupila ograničena sloboda kretanja ruskih diplomata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ukazuje da rukovodstvo EU čine funkcioneri nesposobni da gledaju u budućnost i poručuje da Rusija nikada neće ni o čemu razgovarati s ministarkom spoljnih poslova Kajom Kalas.

Zelenski poručio da Ukrajina neće odustati od Donbasa, Moskva poziva Trampa da posjeti Rusiju

Evropska unija mora prestati da šalje vojnu pomoć Ukrajini s obzirom na to da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao blok tokom svog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, rekao je italijanski poslanik Rosano Saso.
- A EU, nakon što je obasipala Zelenskog i njegove prijatelje evropskim novcem i dovela nas na ivicu svjetskog rata, sada zasluženo prihvata uvrede - poručio je Saso.
Saso, poslanik stranke Sjeverna liga, istakao je da ako EU zaista želi da pomogne ukrajinskom narodu, umjesto da produžava rat i obogaćuje nekoliko korumpiranih političara, mora da traži od Zelenskog da prihvati mir.
- Nema više oružja. Nema više italijanskog novca za rat koji nije naš - poručio je Saso.
U svom obraćanju u četvrtak, 22. januara, Zelenski je nazvao EU neodlučnom i insistirao da ona mora da zna kako da se brani umjesto da se oslanja na SAD.
Takođe se uzdržao od zahvalnosti bloku za gotovo 193 milijarde eura vojne i finansijske pomoći pružene Ukrajini od eskalacije sukoba sa Rusijom u februaru 2022. godine, podsjećaju ruski mediji, a prenosi Srna.

Italijanski poslanik nakon kritika Zelenskog: EU mora da prestane da šalje pomoć Kijevu

Ukrajinka Olena Jančuk provodi još jedan dan u ledenoj izolaciji u svom stanu u visokoj zgradi, usljed ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje. Takva je svakodnevica brojnih Ukrajinaca koji se bore s nedostatkom električne energije.
Bivša vaspitačica u vrtiću boluje od teškog reumatoidnog artritisa i već sedmicama je zarobljena na 19. spratu svoje zgrade u Kijevu – 650 stepenica iznad zemlje.
Dugi svakodnevni nestanci struje, uzrokovani ruskim bombardovanjem elektrana i dalekovoda, pretvorili su liftove u luksuz.
Dok se januarske temperature spuštaju i do minus 10 stepeni Celzijusa, na unutrašnjoj strani prozora u stanu Olene Jančuk stalno se hvata led – bijeli šareni oblici koji se do jutra šire preko stakla.
Ova 53-godišnjakinja grije se pored improvizovanog „kamina“ napravljenog od svijeća poređanih ispod naslaganih cigli, koje upijaju i polako otpuštaju toplotu. USB kablovi za punjenje vijugaju preko poda od prenatrpanih razdjelnika, dok je njena električna deka povezana na power bank koji čuva za najhladnije sate.
„Kad nema svjetla i grijanja sedamnaest i po sati, moraš nešto smisliti“, kaže ona. „Cigle najbolje zadržavaju toplotu u maloj sobi, zato smo svi u njoj.“
Tokom dana porodica se seli u prostorije koje hvataju zimsko sunce, pa se namjena svake sobe mijenja u skladu s rasporedom nestanaka struje. Noću se teška zimska odjeća ne skida ni u stanu, jer se bez centralnog grijanja prostor brzo hladi.
Kijev, grad s oko tri miliona stanovnika, pretežno čine neboderi – mnogi iz sovjetskog doba – koji sada veći dio dana ostaju bez električne energije.
U četvrtoj ratnoj zimi, struja je postala racionalizovana roba.
Stanovnici planiraju život prema terminima uključenja struje: kada kuhati, tuširati se, puniti telefone i uključiti veš-mašinu. Hrana se bira prema tome koliko može da traje, voda se filtrira u boce i skladišti u kantama. Mali kamperski plinski rešo koristi se za zagrijavanje supe ili čaja kada nema struje.
San je isprekidan sirenama za vazdušnu opasnost i potrebom da se struja maksimalno iskoristi u satima kada je dostupna.
Napolju, širom snijegom prekrivenog Kijeva, dizel-agregati bruje duž komercijalnih ulica. Kupci se kroz prodavnice probijaju uz svjetlost mobilnih telefona, a barovi rade u polumraku svijeća.
Aplikacije obavještavaju korisnike o sve kraćim periodima s uključenom strujom – često tek nekoliko sati, taman dovoljno za „resetovanje“ domaćinstva.
Jančuk živi u zgradi od 22 sprata, smještenoj blizu jedne elektrane, pa stanari iz prve ruke svjedoče raketnim i dron-napadima, dok bljeskovi osvjetljavaju horizont tokom noći.
Za vrijeme nestanaka struje penju se stepenicama u potpunom mraku; svjetlost mobilnih telefona odbija se od betonskih zidova, uz odjek dječjih glasova i lavež pasa. Ljudi ponekad ostavljaju plastične kese s keksima ili vodom u liftovima za one koji ostanu zaglavljeni kada se struja isključi usred vožnje.
Suprug Olene Jančuk, koji veći dio dana provodi na poslu, naveče donosi namirnice, dok je njena majka, 72-godišnja Ljudmila Bačurina, zadužena za kućne poslove.
- Hladno je, ali snalazimo se. Kad dođe struja, odmah uključujem veš-mašinu, punim boce vodom, kuvam, punim power bankove, trčim po kuhinji i po cijelom stanu - kaže majka, držeći kvadratnu baterijsku lampu koja se puni preko USB kabla i koju je nedavno pričvrstila za zid.
U luksuznijim kvartovima, stanari udružuju novac za agregate kako bi liftovi radili. Ali većina zgrada, u kojima žive penzioneri, porodice i osobe s invaliditetom, to ne može da priušti.
Udruženja osoba s invaliditetom, uključujući i organizacije koje zastupaju ranjene ratne veterane, upozoravaju da su stepeništa postala nevidljiva društvena barijera koja ljude zatvara unutar sopstvenih domova.
Pozivaju gradske vlasti da finansiraju agregate za stambene zgrade.
Do tada, život se prilagođava terminima kada ima struje. USB lampe, power bankovi i inverter baterije postali su standardni dio domaćinstava. Telegram grupe koriste se da komšije provjere kako su stariji i da razmjenjuju informacije o nestancima struje.
S viših spratova Kijevljani gledaju preko horizonta ispresijecanog neboderima i istorijskim crkvama sa zlatnim kupolama. Noću su vidljivi bljeskovi eksplozija dok Rusija nastavlja kampanju napada na ukrajinski energetski sistem.
Previše elektrana i dalekovoda je pogođeno da bi se zadovoljila potražnja, čak i uz uvoz struje iz Evrope. Kako bi spriječili kolaps mreže, operateri uvode rotacione restrikcije, održavajući u funkciji bolnice i ključne službe, dok domaćinstva tonu u mrak.
U jednoj termoelektrani na ugalj, koja je više puta bila meta napada, smjenski nadzornik Jurij prolazi kroz zgarište spržene opreme, urušenih krovova i komandnih ploča istopljenih u beskorisne nakupine. Popravke se obavljaju uz svjetlost baterijskih lampi, dok ogromne vreće pijeska štite ono što je preostalo. Fotografije kolega poginulih na poslu vise kraj ulaza.
- Nakon raketnih i dron-napada posljedice su strašne, razmjere su ogromne - kaže on.
Zvaničnici su zamolili da se, iz bezbjednosnih razloga, ne navode lokacija elektrane ni Jurijevo puno ime.
- Naša energetska oprema je uništena. Skupa je - kaže Jurij. „Sada popravljamo ono što možemo.“
Ukrajinski energetski sektor pretrpio je više od 20 milijardi dolara direktne ratne štete, prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija.
Kijev je više puta ažurirao svoj rigorozni zimski režim štednje struje, prigušujući ili gaseći uličnu rasvjetu u manje prometnim zonama i ulažući u decentralizovanije izvore proizvodnje električne energije.
U neboderima, povratak na staro djeluje daleko.
- Umorna sam, stvarno umorna. Kad ne možeš da izađeš, kad ne vidiš sunce, kad nema svjetla i ne možeš ni do prodavnice sama… to te slomi. Ali najvažnije je, kako sada svi Ukrajinci kažu, da ćemo sve izdržati dok se rat ne završi - kaže Bačurina.

Smrznuti i u mraku: Kako žive stanovnici Kijeva, zarobljeni u neboderima dok Rusija napada

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tag: ukrajina