Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

1250x600

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da je imao suštinsku raspravu sa članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora, usred pritiska Sjedinjenih Američkih Država da glasanje bude održano, uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja.
Zelenski je, obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju u srijedu, rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne bezbjednosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Vašingtona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju- rekao je Zelenski.
On je to kazao odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trampa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore.
- Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba. Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće- dodao je Zelenski.
On je pozvao na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
Bijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore.
Tramp je rekao za Politico u intervjuu objavljenom u utorak da je "vrijeme", iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata.
U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je u utorak rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja.
Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince.
Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji.

Ukrajina traži pravni okvir za izbore pod ratnim stanjem

Ukrajina je tokom noći pokrenula veliki vazdušni napad s najmanje 287 dronova koji su oboreni iznad niza ruskih regija, uključujući Moskvu, objavile su ruske vlasti.
Rusko Ministarstvo obrane saopštilo je da je najmanje 40 dronova oboreno iznad moskovske regije, koja zajedno sa gradom ima više od 22 miliona stanovnika.
Opseg štete još nije poznat, ali letovi su preusmjereni sa svih glavnih moskovskih aerodroma, prenosi N1.
Ukrajinski morski dronovi u srijedu su pogodili i onesposobili tanker koji je trgovao ruskom naftom dok je plovio kroz ekskluzivnu ekonomsku zonu Ukrajine u Crnom moru prema ruskoj luci Novorosijsk, rekao je ukrajinski zvaničnik.
Rusija je napala Ukrajinu u februaru 2022. godine i trenutno kontroliše nešto manje od petine ukrajinske teritorije.

Masovni napad dronovima na Moskvu

Delegacije SAD-a, Ukrajine i evropskih zemalja raspravljaju o novom planu za kraj rata u ovoj zemlji, a Vašington Post je objavio pojedine detalje o ovom prijedlogu.
Iako je daleko od gotovog prijedloga, ovaj plan bi trebalo da ima 20 tačaka, te je nešto drugačiji od ranijeg prijedloga koji nije dobio podršku Ukrajine, ali ni njenih evropskih partnera.
Prema ovom planu, na liniji fronta bi se uspostavila demilitarizovana zona, po uzoru na onu koja razgraničava Sjevernu i Južnu Koreju.
S obje strane ove linije bi se još napravila tampon zona u kojoj bi teško naoružanje bilo zabranjeno.
Drugi djelovi ovog plana uključuju odgodu rasprave o spornim djelovima teritorije, ostanak nuklearne elektrane Zaporožje pod ruskom kontrolom, članstvo Ukrajine u EU do 2027. godine, te zaštitu suvereniteta Ukrajine od bilo kakve ruske mogućnosti veta u budućim sigurnosnim aranžmanima.
Što se tiče djelova koji još nisu dogovoreni, najviše se pregovara o budućoj veličini ukrajinske vojske.
Do početka ruske agresije, maksimalan broj vojnika bio je 600.000, a pregovara se o potencijalnom povećanju na 800.000, s tim da je stav ukrajinske delegacije da neće prihvatiti bilo kakav limit na broj vojnika.
Rekonstrukcija Ukrajine nakon rata je također tema, a postoje dva prijedloga koja su iznijeli zvaničnici SAD-a. Jedan od njih je da se iskoristi 100 milijardi dolara ruske zamrznute imovine, dok je drugi da se, u saradnji sa Svjetskom bankom i firmom Blackrock, uspostavi fond koji bi, prema procjeni, mogao iznositi 400 milijardi dolara.
Naravno, ovo su samo djelovi plana, a kompletan prijedlog još nije finaliziran. Nije poznato da li i ruski zvaničnici učestvuju u formiranju ovog plana.

Evropljani i Amerikanci uskoro predstavljaju novi plan: Čeka li Ukrajinu korejski scenario?

Američki predsjednik Donald Tramp održao je telefonski razgovor sa liderima Francuske, Velike Britanije i Njemačke o naporima za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, rekao je portalu "Aksios" zvaničnik Bijele kuće.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je poziv trajao 40 minuta i da je bio usmjeren na unapređenje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini.
Kancelarija njemačkog kancelara Fridriha Merca objavila je da su četiri šefa država i vlada razgovarala o statusu pregovora o prekidu vatre u Ukrajini.
- Intenzivan rad na mirovnom planu biće nastavljen u narednim danima. Složili su se da je ovo ključan trenutak za Ukrajinu i za zajedničku bezbjednost u evroatlantskom području - navodi se u saopštenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas na mreži X razgovore SAD i Ukrajine o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju zemlje.
On je dodao da se paralelno finalizuje rad na 20 tačaka dokumenta koji bi mogao da definiše parametre za okončanje rata i da očekuje da će taj dokument uskoro biti poslat Vašingtonu.

Tramp razgovarao sa evropskim liderima: Ključan trenutak za Ukrajinu i zajedničku bezbjednost

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva poginuo je u “tragičnom nesrećnom slučaju” u Ukrajini dok je nadgledao testiranje oružja daleko od linije fronta, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
- S dubokim žaljenjem moramo obavijestiti da je jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva jutros preminuo u Ukrajini - navelo je Ministarstvo odbrane.
Kako navode, ovo je prvi put da je pripadnik britanske vojske poginuo u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. dodaje se u saopštenju.
- On je stradao u tragičnom nesretnom slučaju dok je posmatrao ukrajinske snage kako testiraju novo odbrambeno oružje, daleko od linija fronta - dodaje se u saopštenju.
- Moje iskreno saučešće porodici našeg pripadnika Oružanih snaga, koji je nažalost izgubio život danas. Njegova služba i žrtva nikada neće biti zaboravljeni - rekao je britanski premijer Keir Starmer u izjavi.

Britanski vojnik poginuo u nesreći u Ukrajini

Članice Evropske unije moraće pojedinačno da obezbijede milijarde eura kako bi garantovale kredit od čak 210 milijardi eura za Ukrajinu, pri čemu će Njemačka pružiti podršku do 52 milijarde, navodi se u dokumentima koje je dobio Politiko.
Evropska komisija je prošle nedjelje predstavila iznose diplomatama, nakon što je otkrila svoj plan za kredit Ukrajini, koristeći sredstva iz zamrznute ruske državne imovine.
Podrška koja bi bila proporcionalno podijeljena među članicama bloka neophodna je kako bi se ubijedila Belgija da dozvoli uzimanje ruskog novca.
Premijer Belgije Bart de Vever za sada se protivi korišćenju suverene ruske imovine zbog zabrinutosti da bi njegova zemlja na kraju mogla biti primorana da sama vrati novac Moskvi.
Oko 185 milijardi eura zamrznute ruske imovine nalazi se pod upravom finansijskog depozitara Euroklira, sa sjedištem u Briselu, a dodatnih 25 milijardi raštrkano je širom bloka na privatnim bankovnim računima.
Ukupni iznosi po zemlji mogu se, međutim, povećati ako države prijateljske Kremlju, poput Mađarske, odbiju da se pridruže inicijativi, a ukoliko žele mogu da se priključe države koje nisu članice i da pokriju neki dio garancije.
Ukrajina se suočava sa budžetskim deficitom od 71,7 milijardi eura sledeće godine i moraće da počne da smanjuje javnu potrošnju od aprila, ako ne dobije novac.
Mađarska je u petak stavila veto na izdavanje evroobveznica kako bi se popunio budžetski jaz Kijeva, nakon čega je ostala jedina mogućnost da čelnici EU ubijede De Vevera da dozvoli korišćenje ruske imovine, kada se lideri EU sastanu 18. decembra.
Predloženi zajam za reparacije predviđa 115 milijardi eura za finansiranje ukrajinske odbrambene industrije tokom pet godina, dok bi 50 milijardi pokrilo budžetske potrebe Kijeva, a preostalih 45 milijardi iz ukupnog paketa otplatilo bi zajam G7 Ukrajini, izdat prošle godine.
Prema predlogu EU, Njemačka bi trebalo da garantuje 51,3 milijarde, Francuska 34, Italija sa 25, Španija sa 18,9, Holandija sa 13,4, Poljska sa 10,3, Belgija sa 7,2, Švedska sa 7,2, Austrija sa 5,5, Danska sa 4,9, Irska sa 4,5, Rumunija sa 4,4, Češka sa 3,7, Portugalija sa 3,3, Finska sa 3,2, Grčka sa 2,8, Mađarska sa 2,4, Slovačka sa 1,5, Bugarska sa 1,2, Hrvatska sa 1,1 milijardu, Litvanija 934 miliona, Slovenija sa 796 hiljada, Luksemburg sa 664, Letonija sa 469, Estonija sa 466 i Kipar sa 366.

Milijarde za Ukrajinu: Objavljeno koliko će novca svaka članica EU morati da obezbijedi

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da još nije postignut dogovor o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD o mirovnom rješenju sukoba.
Zelenski je u intervjuu za agenciju Blumberg rekao da su pregovarači o mirovnoj inicijativi koju posreduju SAD i dalje podijeljeni oko teritorijalnog pitanja.
- Postoje različiti stavovi između SAD, Rusije i Ukrajine i nemamo jedinstven stav o Donbasu - rekao je on.
Dodao je da Ukrajina insistira na posebnom sporazumu o bezbjednosnim garancijama od zapadnih saveznika, prije svega od SAD.
- Postoji pitanje na koje ja i svi Ukrajinci želimo odgovor. Ako Rusija ponovo pokrene rat, šta će naši partneri učiniti - upitao je Zelenski.
Neki elementi američkog plana zahtevaju dalje razgovore o nekoliko "osjetljivih pitanja", uključujući bezbjednosne garancije za Ukrajinu, dodao je Zelenski, koji danas boravi u Londonu i Briselu, gdje će razgovarati sa zvaničnicima o rješavanju sukoba u njegovoj zemlji.

Zelenski: Još bez dogovora o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD

Poslanik DPS-a Ivan Vuković demantovao je Nebojšu Vuksanovića, savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića, koji je ranije danas saopštio da je Milatović jedini crnogorski zvaničnik koji je komunicirao s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom povodom zatvaranja poglavlja 11 i 13. Kako je kazao, to je urađeno na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
- Prema pouzdanim informacijama iz Pariza i Brisela (kakva je bila i ona o inicijalnom protivljenju Francuske da zatvorimo 2 od 5 poglavlja), ovo nije tačno. Još manje je bitno- napisao je Vuković na mreži X.
On je istakao kako je važno da, kao država, završavamo posao.&nbsp;
- Lako ćemo za medalje- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000210471673028929&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Milatović nije jedini razgovarao sa Makronom, lako ćemo za medalje, bitno je završiti posao

Opredjeljenost Vlade Crne Gore da jača mehanizame arbitraže važna je poruka budućim investitorima da je zemlja otvorena za poslovanje i sigurna za njihov kapital, ocijenjeno je tokom susreta ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića koji se u okviru službene posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima sastao sa predsjednikom Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija Tarikom Humaidom Al Tajerom , saopšteno je iz Ministarstva pravde.
Na sastanku je dogovoreno da se početkom naredne godine pristupi potpisivanju Memoranduma o razumijevanju kako bi se stvorili uslovi za punu institucionalnu i ekspertsku podršku Crnoj Gori na ovom planu.
Ministar pravde Bojan Božović predstavio je aktivnosti na planu unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji tretira pitanje arbitraže istakavši da je za Vladu to jedan od prioriteta u pogledu obezbjeđivanja pravne sigurnosti investicija.&nbsp;
- Uspjeh arbitraže direktno zavisi od kvaliteta pravnog okvira, zato smo odlučni da primjenimo najbolju svjetsku praksu i da se u optimalnom roku pozicioniramo kao relevantan regionalni akter i na ovom planu- poručio je Božović.
U tom kontekstu, saglasni su sagovornici, izuzetno dobri odnosi sa regionom i pozicija predvodnice u procesu evropske integracije, predstavljaju snažan kapital Crne Gore koji uz adekvatno normiranje garantuje siguran uspjeh.
Kako su ocijenili, pored formulisanja pravnog okvira pažnju je potrebno posvetiti obuci kadra u čemu će Međunarodni Arbitražni Centar Dubaija dati punu podršku.
- Raduje nas vijest da Crna Gora kao prijateljska zemlja želi da unaprijedi oblast arbitraže. U tom važnom poslu i na planu jačanja mehanizama medijacije kao važnog međukoraka, računajte da smo vaši partneri, a ne konkurenti- kazao je Al Tajer.
Uz saglasnost da bez pravne sigurnosti nema ekonomskog razvoja, sa sastanka je poručeno da je dobra međudržavna saradnja na institucionalnom nivou signal budućim investitorima iz UAE da je Crna Gora pouzdana destinacija za ulaganje.
Predsjednik Međunarodnog Arbitražnog Centra Dubaija, Al Tajer, uputio je poziv ministru Božoviću da učestvuje na Sedmici arbitraže koja će biti održana u Dubaiju početkom novembra 2026.

Božović u UAE potpisao memorandum u oblasti arbitraže: Bez pravne sigurnosti nema ekonomskog razvoja

Na osnovu obavještenja Agencije za zaštitu životne sredine, a u skladu sa podacima dobijenim sa automatske mjerne stanice za praćenje kvaliteta vazduha u Pljevljima, 13.12.i 14.12. registrovano je prekoračenje praga upozorenja za sumpor-dioksid (SO₂) u ambijentalnom vazduhu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Institut za javno zdravlje Crne Gore, podržavajući saopštenje Agencije za zaštitu životne sredine, te postupajući u skladu sa Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)-oksid (SO₂), uputilo je i ponovilo sljedeće zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu.
- Svako, a naročito vulnerabilna i osjetljiva populacija mogu osjetiti uticaj vazduha zagađenog sumpor dioksidom na zdravlje (bronhokonstrikcija, sviranje u grudima, stezanje u grudnom košu, otežano disanje i sl.) Izbjegavajte napornu fizičku aktivnosti i bavljenje sportom (uključujući i takmičanja) na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za vrijeme epizode zagađenja. Izbjegavajte izlaske u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, naročito u blizini velikih saobraćajnica- ističu u saopštenju.
Ne preporučuje se otvaranje prozora i provjetravanje zatvorenih prostorija u stambenim jedinicama dok traje epizoda zagađenja. U slučaju javljanja neuobičajenih tegoba vezano za respiratorni i kardiovaskularni sistem, molimo da potražite stručnu medicinsku pomoć u zavisnosti od težine tegoba u Domu zdravlja ili u službi Hitne medicinske pomoći u Pljevljima", navodi se u preporukama Instituta za javno zdravlje.
Ove preporuke se odnose na:
- Vulnerabilnu (ranjivu) populaciju u koju spadaju trudnice, novorođenčad, djeca do pet godina starosti, stanovništvo starije od 65 godina, osobe sa astmom i osobe koje pate od kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti;
- osjetljivi populaciju: osobe koje reaguju pojačano u odnosu na opštu populaciju ili čije se tegobe pogoršavaju tokom zagađenja (hronični bolesnici, osobe koje boluju od neuroloških, infektivnih bolesti, imunokompromitovane osobe i sl.).
Kada je u pitanju opšta populacija, savjetuje se da smanje i/ili odlože produžene ili naporne fizičke aktivnosti i bavljenje sportom, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru do kraja epizode zagađenja.
- Ukoliko se jave simptomi (neuobičajen zamor, bol i nadražaj disajnih puteva, začepljen nos, kašalj, otežano disanje, lupanje srca i sl.) posavjetujte se sa vašim izabranim ljekarom - napominju iz IJZ-a.
Iz Institutda dodaju koje su to mjere upozorenja stanovništva:
- izbjegavati ponašanje i aktivnosti koje mogu doprinijeti zagađivanju vazduha;
- ne upotrebljavati uređaje za grijanje prostorija fosilnim gorivima, plinske šporete i šporete na čvrsta goriva;
- ne pušiti u stambenim prostorijama;
- odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne hemikalije i rastvore, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nijesu hitne, a pri kojima se zagađuje vazduh u prostorijama dok traje epizoda zagađenja.

IJZ izdao zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu Pljevalja

Bilo je jasno od samog početka – još kada je prvi put pomenuto da će Crna Gora i Albanija biti primljene u Evropsku uniju (EU) do 2030. godine – da će Srbija sputavati put Crne Gore ka članstvu. Razlozi su višestruki. Prvo, time bi opao njen regionalni uticaj, a drugo, zaustavio bi se proces srbizacije Crne Gore. To ujedno znači i kraj projekta „srpski svet“, ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Odgovarajući na pitanje da li Vučićeva izjava da je Crna Gora jadna i da se ulizuje Hrvatskoj zbog puta u EU znači da će Srbija sve uraditi da opstruiše put Crne Gore, jer u Briselu nije prošla Vučićeva ideja da cio region zajedno bude primljen u EU, Biserko kaže da je ta ideja nerealna.
“Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama. EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije”, kaže Biserko.
Ona ističe da EU Srbiji uporno ukazuje na izostanak napretka u pravosuđu, kao i u stvaranju uslova za fer izbore (uređenje biračkog spiska i dr.).
“EU insistira i na sprovođenju Ohridskog sporazuma, kao i brojnih drugih obaveza i sve to pokazuje da Srbija nema iskren interes za članstvo u EU, ali da ima jasnu namjeru da opstruira put svojih susjeda. Pokazalo se da politika EU zasnovana na popuštanju Srbiji nije dala rezultate, što objašnjava njeno sve snažnije okretanje Albaniji i Crnoj Gori. U tom kontekstu, već se govori (npr. u izvještajima Merca) o početku rada na sporazumu o pristupanju Crne Gore. Najzad se došlo do zaključka da Srbija nije partner, već opresor”, navodi Biserko.
Govoreći zašto pohvale koje dolaze od evropskih zvaničnika na adresu Crne Gore toliko pogađaju režim u Beogradu i da li zaostajanje Srbije u evrointegracijama može da pojača ruski maligni uticaj prema Crnoj Gori, Biserko naglašava da Srbija već „uživa“ snažan i maligni ruski uticaj.
“Može se reći da je Srbija, a posebno njen predsjednik Vučić, talac ruskih interesa. To se jasno vidjelo i u slučaju NIS-a, pokazalo se da Vučić često više brine o interesima Rusije nego o interesima Srbije”, kaže Biserko.
Naša sagovornica podsjeća da su upravo SNS i Aleksandar Vučić širom otvorili vrata ruskom uticaju, koji se preko Srbije širi na cio region.
“Rusiji odgovara održavanje statusa quo na Zapadnom Balkanu, a radikali/naprednjaci ostaju ključni instrument Moskve u ostvarivanju takvog cilja. Predsjednik Vučić pokazuje politički kukavičluk, jer nije spreman da se založi za istinski srpski interes, već zemlju vodi na ivicu haosa. U zemlji rastu tenzije i psihoza da bi se moglo ponoviti stanje iz devedesetih godina. Simptomatično je da građani panično kupuju eure i već ih je teško nabaviti”, zaključije Biserko.

Biserko: Članstvo Crne Gore u EU zaustavlja njenu srbizaciju

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ukrajina