Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će skratiti rok za prekid vatre koji je dao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na 10 do 12 dana, zbog rastuće frustracije zbog nastavka bombardovanja Ukrajine i nedostatka napretka ka miru.
Govoreći novinarima u Turnberiju u Škotskoj 28. jula, Tramp je rekao da je "veoma razočaran" Putinom i da "ne mora da čeka" kraj početnog roka od 50 dana koji je dao ranije ovog mjeseca, ako Moskva ne postigne mirovni sporazum s Kijevom.
- Postaviću novi rok od oko 10 ili 12 dana od danas - rekao je Tramp novinarima uoči sastanka s britanskim premijerom Kirom Starmerom.
- Kada s nekim imate posla dovoljno dugo, znate šta će uraditi — ili neće. Dao sam mu [Putinu] šansu. On je ne koristi - dodao je Tramp.
Bijela kuća nije precizirala koje korake će preduzeti ako Rusija ne odgovori, iako je Tramp rekao: "Možda ćemo ipak postići dogovor s Rusijom, ali je proces već u poodmakloj fazi".
Prošlog petka, državni sekretar Marko Rubio rekao je da Tramp "gubi strpljenje" s Moskvom i "pokazuje sve manju spremnost da nastavi da čeka", nagovještavajući moguće ozbiljne posljedice.
Ukrajina je pozdravila Trampove izjave. Andrej Jermak, šef Kancelarije predsjednika Ukrajine, napisao je na Telegramu da se zahvaljuju Trampu na njegovom čvrstom stavu i jasnom signalu — mir kroz snagu.
- Predsjednik Tramp je izjavio da skraćuje rok koji je dao Putinu da okonča rat jer vjeruje da je odgovor očigledan. Putin razumije samo snagu, i ta poruka je sada jasno i glasno poslata. Ovo je princip koji u potpunosti dijeli predsjednik Volodimir Zelenski."
Rusija još nije zvanično komentarisala Trampovu najnoviju izjavu.
Delegacije Ukrajine i Rusije sastale su se 23. jula na trećem krugu mirovnih pregovora koji su započeli 16. maja, ali nije postignut značajan pomak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp dao Putinu novi rok od 10 do 12 dana za dogovor o Ukrajini

Mogući sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bio je predmet razgovora Moskve i Kijeva ove nedjelje u Istanbulu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u saopštenju objavljenom danas.
Ukrajina smatra da bi takav susret, na kome bi željeli da učestvuje i američki predsjednik Donald Tramp, bio važan za pregovore o okončanju ruske invazije koja traje više od tri godine.
Putin je prenio da bi bio spreman na takav susret na vrhu tek u "finalnoj fazi" pregovora, koji za sada daju malo rezultata.
- Treba da okončamo ovaj rat što vjerovatno počinje sastankom lidera - rekao je Zelenski juče u razgovoru sa novinarima.
Ruski pregovarači su počeli da razgovaraju o mogućnosti susreta na vrhu sa ukrajinskom stranom, rekao je Zelenski ocjenjujući da se radi o "napretku ka vrsti formata susreta".
Tokom treće runde pregovora Ukrajine i Rusije u srijedu u Istsnbulu, šef ukrajinske delegacije Rustem Umerov predložio je da se takav susret na vrhu održi krajem avgusta, što je u skladu sa ultimatumom od 50 dana koji je dao Tramp Putinu za rješavanje sukoba uz prijetnju teških sankcija.
Ruska strana međutim ne izgleda optimistična o mogučnosti sureta u neposrednoj budućnosti.
- Takav susret treba pažljivo pripremiti. Samo tako će imati smisla - rekao je šef ruske delegacije Vladimir Medinski, prenijela je ruska novinska agencija TASS.
Dok susreti između dvije strane, koje imaju radikalno suprotstavljene zahtjeve, za sada daju malo rezultata Rusija nastavlja malo po malo da napreduje na frontu.
Ukrajinski predsjednik rekao je da Rusi pokušavaju da izvrše prodor, ali da nisu ostvarili veće prodore.

Zelenski: Počeli pregovori o mogućem sastanku sa Putinom

Nakon što je munjevito potpisao zakon kojim se gasi nezavisnost ključnih antikorupcijskih institucija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s valom domaćih protesta i oštrim kritikama iz Evropske unije i G7, koje upozoravaju na ozbiljno demokratsko nazadovanje zemlje.
Kao demokratska država, Ukrajina je izložena napadima s dvije strane. Prvi i najočigledniji neprijatelj je Moskva, koja odavno želi da zemlju vrati u status igračke Kremlja i običnog ruskog satelita. Međutim, neki tvrde da postoji još jedan, podmukao i razarajući neprijatelj iznutra - vlastita poluautokratska vlast.
To već mjesecima tvrde opozicioni zastupnici i aktivisti civilnog društva, upozoravajući da predsjednička administracija sve više koncentrira vlast u svojim rukama, slabi druge državne i regionalne institucije, uključujući parlament, te zastrašuje kritičare, pokušavajući ih ušutkati kampanjama linča i etiketiranjem kao ruske agente.
Kažu da je razmjer ovog demokratskog nazadovanja postao još jasniji ove sedmice, kada je predsjednik Volodimir Zelenski odlučio oslabiti dvije ključne antikorupcijske institucije, koje su se približavale istragama visokih zvaničnika. Taj potez izazvao je prve masovne proteste od početka ruske invazije 2022. godine.
U Kijevu su se stotine demonstranata okupile ispred predsjedničkog kompleksa, dok su se okupljanja veterana, vojnika i građana desila u desetinama gradova, uključujući Lavov, Odesu i Dnjipro. Uprkos protestima, Zelenski je potpisao novi zakon koji daje značajna ovlaštenja nad Nacionalnim antikorupcijskim biroom (NABU) i Specijaliziranim antikorupcijskim tužilaštvom (SAP) politički imenovanom generalnom tužiocu.
Donald Tramp, američki predsjednik i dugogodišnji "prijatelj-neprijatelj" Zelenskog, možda je nehotice bio saveznik u ovom napadu na antikorupcijske institucije.
- Zna da ga SAD neće pritiskati - rekao je bivši ministar Zelenskog koji je želio ostati anoniman zbog straha od odmazde. Odluka da se oslabe agencije rezultat je "spoznaje da se NABU približavao ljudima iz samog vrha vlasti", rekao je, navodeći istragu o zemljišnim malverzacijama bivšeg zamjenika premijera Oleksija Černišova kao primjer koji je "prestravio unutrašnji krug".
- Ovo je logična kulminacija stezanja obruča kod kuće. Nova mantra je jednostavna: Ili si s Zelenskim, ili si ruski agent - dodao je.
Stiv Benon, bivši glavni strateg Trampa i voditelj podkasta "War Room", smatra da je Zelenskijeva odluka možda bila mudra.&nbsp;
- Zna da MAGA želi da ga optuži za krađu milijardi. Bolje je da Mardžori Tejlor Grin i War Room kukaju o korupciji, nego da postoje kancelarije i ljudi koje on ne kontroliše i koji nešto stvarno rade - rekao je za POLITICO.
Pod pritiskom javnosti i EU, Zelenski je u srijedu naveče pokušao ponuditi ustupak, najavljujući da će predložiti novi zakon kojim će osigurati da "sve norme za nezavisnost antikorupcijskih institucija budu ispunjene".
Međutim, ostaje nejasno šta je tačno mislio pod tim, a to nije ublažilo javni bijes zbog zakona koji je potpisao u tolikoj žurbi.
Dvije sporne institucije uspostavljene su 2015. godine na insistiranje EU i međunarodnih partnera, uključujući administraciju tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obame. Vašington i Brisel tražili su stvarnu borbu protiv duboko ukorijenjene korupcije u Ukrajini, uz formiranje nezavisnih agencija koje bi mogle istraživati i najviše funkcionere.
No, Zakon br. 12414, koji je Zelenski ekspresno potpisao nakon što je munjevito prošao parlament, sada ukida tu nezavisnost. Novi zakon daje generalnom tužiocu moć da izdaje naloge NABU i SAP-u i da preusmjerava slučajeve drugim tužiocima, čime se efektivno ukidaju mehanizmi zaštite od političkog uplitanja.
<h2>Zelenski negira optužbe</h2>
U obraćanju naciji, Zelenski je tvrdio da ne želi ugroziti rad ovih tijela, sugeriršući da su promjene potrebne kako bi se zaštitile institucije od ruskog uticaja.&nbsp;
- Antikorupcijska infrastruktura će funkcionisati, ali bez ruskog uticaja, potrebno ju je očistiti. I treba biti više pravde - objavio je on.
Međutim, ni on ni njegov moćni šef kabineta Andrij Jermak, koji djeluje kao svojevrsni supredsjednik, nisu objasnili kako je tačno Moskva imala utjecaj na agencije.
Lesija Vasilenko, opoziciona zastupnica iz proevropske stranke Holos, nazvala je ovu odluku "lošom i pogrešnom". Za POLITICO je izjavila: "Ponosna sam na Ukrajince koji su izašli na ulice i ustali za ono što je ispravno i za Ukrajinu kakvu žele".&nbsp;
Istovremeno je upozorila: "U vrlo smo teškom trenutku. Posljednje što nam treba jeste revolucija usred rata".
Rukovodioci NABU i SAP-a takođe vide Zakon br. 12414 kao prijetnju.&nbsp;
- Antikorupcijska infrastruktura je efektivno demontirana glasovima 263 zastupnika - rekao je direktor NABU-a Semen Krivonos na zajedničkoj pres-konferenciji s glavnim antikorupcijskim tužiocem Oleksandrom Klimenkom.&nbsp;
- Dvije nezavisne institucije sada su potpuno zavisne - dodaje on.
Lokalni mediji navode da je 18 zastupnika koji su glasali za zakon osumnjičeno u istragama NABU-a.
<h2>Kritike iz EU</h2>
Iako Zelenski tvrdi suprotno, to je i stav evropskih zvaničnika i diplomata. Mjesecima su u privatnim razgovorima izražavali frustraciju zbog sve izraženijeg autoritarizma predsjednika. Bili su nezadovoljni kadrovskim čistkama i smjenama nezavisnih ministara, poput bivšeg ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe i šefa državne energetske mreže Volodimira Kudrickog.
Takođe su izrazili zabrinutost zbog smjene generala Valerija Zalužnog, koji se sukobio sa Zelenskim oko strategije rata i potrebe za mobilizacijom dodatnih trupa, kao i zbog misterioznog utjecaja Jermaka. Zvaničnici EU takođe strahuju da je potraga za "izdajnicima" i "ruskim saradnicima" sve više postajala politički motivirani lov na vještice usmjeren protiv kritičara.
Ipak, do sada su te brige izražavali samo privatno, kako ne bi dali Moskvi propagandni materijal ili narušili podršku Zapada ukrajinskoj odbrani.
Međutim, ovaj put je drugačije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, prije nego što je zakon odobren, upozorila da će situacija negativno utjecati na pristupne pregovore Ukrajine s EU.&nbsp;
- Nezavisne institucije poput NABU-a i SAP-a ključne su za EU put Ukrajine - napisala je ona.
Ambasadori G7 zemalja u Kijevu su u zajedničkom saopštenju izrazili "ozbiljnu zabrinutost".
Neodobravanje su izrazili i drugi visoki zvaničnici u Briselu, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, koja je zatražila objašnjenje od Zelenskog.
Zašto su EU zvaničnici tek sada javno izrazili zabrinutost?
Djelimično zato što je napad na antikorupcijske agencije bio toliko otvoren. Prema službenim zapisima i izjavama zvaničnika koji su govorili anonimno, NABU je otvorio istrage koje su doticale ljude iz samog vrha vlasti. Istovremeno, predsjednička administracija počela je targetirati antikorupcijske aktiviste poput Vitalija Šabunina, šefa nevladine organizacije Centar za borbu protiv korupcije.
Šabunin je na društvenim mrežama upozorio: "Zelenskijev tužilac zaustaviće sve istrage protiv predsjednikovih prijatelja".
Žestina reakcije javnosti vjerovatno je dodatno potaknula EU. Medij The Kyiv Independent, koji se pomno prati u Brisleu, objavio je oštar urednički komentar pod naslovom: "Zelenski je upravo izdao ukrajinsku demokratiju i sve koji se za nju bore".
Opozicioni zastupnik Mikola Knjažickij slaže se da je okidač za razbijanje agencija bila činjenica da su došle do predsjednikovih ljudi.&nbsp;
- NABU se približio optužbama protiv nekoliko ekstremno utjecajnih osoba, i vlast ih je morala hitno zaštititi - rekao je za POLITICO.
On takođe sumnja da su Zelenski i Jermak vjerovali da mogu oslabiti nezavisnost agencija bez posljedica.&nbsp;
- Vjeruju da EU i SAD više nisu toliko zainteresovane za antikorupcijska tijela kao ranije, jer će ih ionako morati podržavati - rekao je Knjažickij.

Ukrajina klizi ka diktaturi: Da li je Zelenski krenuo putem autokratije usred rata s Rusijom?

Svi putnici aviona An-24 su poginuli, objavio je TASS, pozivajući se na preliminarne podatke Službe za vanredne situacije.
- Za sada helikopter sa spasiocima ne može da sleti u područje pada, to je teško pristupačno područje, planinska padina. Na mjestu je aktivan i požar - rekao je sagovornik agencije.
Ministarstvo za vanredne situacije Rusije saopštilo je da je tokom potrage za nestalim avionom An-24 u Amurskoj oblasti pronađen zapaljeni trup letilice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnestao-ruski-avion-s-50-putnika-potraga-u-toku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mjesto pada aviona otkriveno je iz vazduha pomoću helikoptera Mi-8 Federalne agencije za vazdušni saobraćaj, prenijela je Ria novosti.&nbsp;
Prema informacijama iz resornog ministarstva, trup aviona je bio u plamenu, a spasioci su nastavili put ka mjestu nesreće.
Putnički avion An-24, koji je jutros letio na ruti Habarovsk - Blagoveščensk - Tinda, prekinuo je komunikaciju nekoliko kilometara od aerodroma u Tindi, u Amurskoj oblasti, koja se graniči sa Kinom, na krajnjem istoku Rusije, saopštile su službe za vanredne situacije.
Avion pripada kompaniji Angara erlajns i na letu se nalazilo 49 ljudi, uključujući šest članova posade i petoro djece.
Prema prvim informacijama, avion nije imao prijavljenih tehničkih problema prije nestanka kontakta.

Ruska služba za vanredne situacije: Poginuli svi putnici nestalog aviona

Kontrolori vazdušnog saobraćaja izgubili su u četvrtak kontakt s putničkim avionom An-24 koji je prevozio oko 50 ljudi na ruskom Dalekom istoku, a potraga je u toku, saopštio je regionalni guverner.
Lokalno ministarstvo za vanredne situacije objavilo je da je avion, kojim upravlja avio-kompanija Angara sa sjedištem u Sibiru, nestao s radara dok se približavao svom odredištu - gradu Tinda u Amurskoj oblasti, koja se graniči s Kinom, prenosi Rojters.
Regionalni guverner Vasilij Orlov izjavio je da je prema preliminarnim podacima u avionu bilo 43 putnika, uključujući petoro djece, i šest članova posade.

Nestao ruski avion s 50 putnika, potraga u toku

Okončana je treća runda pregovora delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu, a glavni rezultat pregovora je dogovor o nastavku razmjene vojnika, ali i civila. 
 
Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina i šef ruske delegacije na pregovorima, Vladimir Medinski, rekao je nakon treće runde da je Rusija ponudila Ukrajini razmjenu najmanje 1,2 hiljade ratnih zarobljenika sa obje strane. 
 
Rusija je ponudila Kijevu da razmotri pitanje kratkih prekida vatre od 24 ili 48 sati kako bi se preuzeli ranjenici i tijela poginulih vojnika, prenosi Tanjug. 
 
Medinski je rekao da Rusija ponudila da preda tijela još tri hiljade ukrajinskih vojnika, dodajući da je Moskva do sada vratila Kijevu tijela više od sedam hiljada ukrajinskih vojnika. 
 
On je naveo i da će se neograničene medicinske razmjene teško ranjenih i bolesnih ljudi na borbenoj liniji nastaviti. 
 
Medinski je kazao da je ruska delegacija ponudila da Ukrajina formira tri radne grupe koje bi radile onlajn.

Rusija i Ukrajina postigle dogovor o razmjeni vojnika i civila

Delegacije Ukrajine i Rusije sastaće se danas u Istanbulu, u sklopu nove runde mirovnih pregovora.
Prema informacijama Direkcije za komunikacije administracije predsjednika Turske, sastanak bi trebalo da počne oko 19 sati, u Čiragan palati.
Obje zemlje su najavile dolazak delegacija u palatu Čiragan, ali će delegacije biti bez predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.
Zelenski je objavio da će ukrajinsku delegaciju predvoditi sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov, prenosi Tanjug.
U sastavu delegacije će biti i predstavnici Oružanih snaga, Ministarstva spoljnih poslova i obavještajnih službi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da se sastav ruske delegacije ne mijenja i da će je ponovo predvoditi pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski.
Ukrajinska strana je istakla da su ključne teme sastanka razmjena zarobljenika, povratak djece koju je, kako Kijev tvrdi, Rusija otela, i priprema sastanka dvojice lidera.

Danas nova runda pregovora Moskve i Kijeva

13 osoba je poginulo, a 20 ih je povrijeđeno nakon što je autobus sa rudarima sletio u provaliju u ruskoj republici Jakutiji, saopštile su lokalne vlasti.
Nesreća se dogodila kad je vozač izgubio kontrolu nad autobusom koji je sletio u 25-metarsku provaliju.&nbsp;
Nesreća se dogodila na putu koji vodi do Denisovskog rudarsko-prerađivačkog pogona, specijaliziranog za vađenje i proizvodnju uglja.
Ruski istražni odbor, koji istražuje teška kaznena djela, saopštio je da je pokrenuo kaznenu istragu zbog mogućeg nemara. Vlasti su utorak proglasile danom žalosti u regionu, prenosi Index.hr.

Rusija: Autobus sa rudarima sletio u provaliju, 13 poginulih i 20 povrijeđenih

Novi krug mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije planiran je u srijedu u Turskoj, saopštio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
On je kazao da je danas sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Ukrajine Rustemom Umerovim razgovarao o pripremi za razmjenu zarobljenika i novom sastanku s ruskom stranom u Turskoj.
"Umerov je izvijestio da je sastanak planiran u srijedu. Više pojedinosti će biti dostupno sjutra", rekao je Zelenski u videoobraćanju, prenosi Hina.
Umerov, koji je sada sekretar ukrajinskog Savjeta bezbjednosti, predvodio je prva dva kruga pregovora s Rusijom kao ministar odbrane.

Novi krug pregovora Ukrajine i Rusije u srijedu u Turskoj

Kijev je poslao Moskvi ponudu za održavanje nove runde mirovnih pregovora u narednoj sedmici, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon što pregovori između zemalja prošlog mjeseca nisu donijeli napredak ka okončanju tekućeg rata, javlja Radio Slobodna Evropa.
- Treba učiniti sve da se postigne prekid vatre. Ruska strana treba prestati da se krije od odluka- kazao je Zelenski u svom redovnom večernjem obraćanju 19. jula.
Zelenski je takođe ponovio svoju spremnost da se sastane licem u lice sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, rekavši: "Potreban je sastanak na nivou rukovodstva kako bi se zaista osigurao mir - trajni mir."
Dvije runde direktnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu u maju i početkom juna osigurale su velike razmjene zarobljenika i sporazume o povratku tijela poginulih vojnika.
Ali nijesu napravili nikakav napredak u postizanju prekida vatre koji bi potencijalno okončao vojni sukob koji je započeo ruskom invazijom na susjednu zemlju u februaru 2022. godine.
Zelenski je rekao da je Rustem Umerov, novoimenovani šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, poslao Moskvi ponudu za održavanje sastanka u narednoj sedmici, ali nije pružio daljnje detalje.
Umerov, bivši ministar odbrane, predvodio je ukrajinsku delegaciju na obje runde mirovnih pregovora u Turskoj.
U snimku koji je 20. jula emitovala ruska državna televizija, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin spreman da krene &nbsp;prema mirovnom rješenju s Ukrajinom, ali je naglasio da primarni cilj Moskve ostaje postizanje ciljeva koje je postavila na početku invazije.
- Predsjednik Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinsko rješenje do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtijeva trud i nije lak. Glavno je za nas da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni- rekao je Peskov.
Rusija je zahtijevala da Ukrajina ustupi djelimično okupirane regije Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, uključujući dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev.
Moskva je takođe pozvala na stroga ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga i obima strane vojne saradnje s Kijevom.
Moskva je više puta izjavila da je spremna za novu rundu pregovora, ali je od tada intenzivirala svoje neumoljive vazdušne napade na Ukrajinu.
Komentari predsjednika Ukrajine uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je Rusija ispalila gotovo 380 dronova i krstarećih i balističkih raketa na gotovo desetak ukrajinskih gradova, ubivši najmanje jednu osobu i ranivši nekoliko drugih, prema ukrajinskim zvaničnicima.
U napadu ruskih dronova i raketa na crnomorsku luku Odesu 19. jula 2025. godine, pogođena je devetospratna stambena zgrada, pri čemu je poginula jedna žena, a više osoba je ranjeno, uključujući i jedno dijete.
Ukrajina je odgovorila nizom napada dronovima tokom noći i u ranim jutarnjim satima 20. jula, pri čemu su se neki dronovi uputili prema ruskoj prijestonici, Moskvi.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 20. jula da su njihove snage oborile 364 drona u prethodna 24 sata, uključujući najmanje 23 iznad Moskovske regije.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je na Telegramu da je do podneva po lokalnom vremenu oboreno više od 20 ukrajinskih dronova dok su se kretali prema glavnom gradu.
Napadi dronovima prisilili su četiri glavna moskovska aerodroma - Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski - da preusmjere ukupno 134 leta, prema podacima ruske agencije za nadzor avijacije Rosavijacija.
U napadima je takođe oštećeno nekoliko visokih zgrada, a automobili su zapaljeni u moskovskoj regiji Zelenograd, ali je Sobjanin rekao da šteta nije bila značajna.
Željeznički saobraćaj je poremećen u ruskoj Rostovskoj oblasti, koja graniči s Ukrajinom, nakon što su fragmenti presretnutih dronova pali na željezničku infrastrukturu, ugrozivši 50 vozova na duge relacije i lokalni saobraćaj, izvijestile su regionalne vlasti.
Zvaničnici su rekli da je jedna žena povrijeđena u Rostovu nakon što su se privatne kuće zapalile od pada fragmenata drona.
Kijev je saopštio da njegovi napadi na ruske pogranične regije imaju za cilj da poremete snabdijevanje vojskom, napominjući da je šteta među ruskim civilima mnogo manja od one koju su ruske snage nanijele ukrajinskim civilima.
Oleksandr Percovski, šef Ukrajinskih željeznica &nbsp;izjavio je u objavi na društvenim mrežama da je u protekloj sedmici došlo do porasta ruskih napada usmjerenih na civilne vozove koji prevoze nevojni teret. Posebno su, kako je naveo, na meti bili vozovi koji prevoze ugalj.
Rusija je 20. jula takođe tvrdila da su njene snage zauzele selo Bila Hora u istočnoj Donjeckoj oblasti Ukrajine.

Ukrajina nudi Rusiji novu rundu mirovnih pregovora u narednoj sedmici

Danas se navršila 51 godina od svečanog otvaranja Njegoševog Mauzoleja na Lovćenu.
Jedna od najimpozantnijih struktura u Crnoj Gori, monumentalno djelo dostojno veličine crnogorskog vladara, pjesnika i filozofa, građeno je dugo, a zahtijevalo je velika novčana ulaganja i nekeod dotad najkompleksnijih segmenata građevinskih radova na ovim prostorima.
Vlada SR Crne Gore je usvojila inicijativu o podizanju Mauzileja 1952. godine, kada je taj posao povjeren slavnom vajaru Ivanu Meštroviću.&nbsp;
Pripreme za radove su potrajale, najprije jer je projekat u velikoj mjeri realizovan iz crnogorskog budžeta.&nbsp;
Otud je 1969. godine formiran i Odbor za izgradnju Mauzoleja, u kojem su bili eminentni kulturni i društveni radnici iz svih djelova Jugoslavije, a čiji je zadatak bio da budu ubrzane aktivnosti, među kojima i prikupljanje sredstava.
Doduše, prvi segmenti Mauzoleja bili su gotovi pedesetih. Tokom 1957, na Cetinje je stigla gotovo 30 tona teška Njeoševa skulptura. Dvije godine kasnije, u prijestonicu Crne Gore dopremljene su i dvije karijatide. Te skulpture su kasnije dopremljene na vrh Lovćena vagonima kroz tunel, u kojem su se nalazile specijalno izrađene šine.
Izazov dopremanja betona sa kote 300 metara niže u odnosu na Jezerski vrh prevaziđen je postavljanjem grandiozne dizalice, za čije je montiranje angažovan i helikopter. Dizalica se, kako će reći građani Cetinja, u to doba vidjela iz same prijestonice.
Ostaće upamćeno da je individualne priloge za gradnju Mauzoleja dobrovoljno izdvojilo gotovo 5.000 građana. 

&nbsp;Što se tiče same svečanosti, upriličene na ovaj datum 1974, na vrhu Lovćena tada su bile hiljade građana, ali i delegacije svih jugoslovenskih republika i pokrajina.&nbsp;
Čin svečanog otvaranja obavio je predsjednik Predsjedništva SRCG Veljko Milatović, a pred okupljenima je govorio i predsjednik Republičke konferencije SSRN Crne Gore Nenad Jovanović. Nakon toga, Njegoševe recitale su na Jezerskom vrhu izvodili eminentni glumci iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Dubrovnika i Titograda.
Program svečanog otvaranja trajao je od 10 do 14 časova. Odmah nakon toga, Mauzolej je otvoren za posjete građana.
Taj je dan na Cetinju bio naročito svečan. Jer, pored otvaranja Mauzoleja, u Biljardi je otvorena velika izložba „Umjetnici Jugoslavije Njegošu“. U večernjim satima, na Ljetnjoj pozornici, ansambl Crnogorskog narodnog pozorišta izveo je predstavu „Gorski vijenac“.

Monumentalno djelo i epohalan poduhvat: Ovo su neke od ključnih informacija o gradnji i otvaranju Njegoševog Mauzoleja

Crna Gora će u oktobru biti domaćin velike investicione konferencije na kojoj se očekuje prisustvo najviših zvaničnika iz Evropske unije, saopštila je na mreži X ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Kako je navela, ova konferencija biće prilika da se evropskim partnerima predstavi napredak koji je Crna Gora ostvarila na putu ka članstvu u EU, ali i da se dodatno poveća vidljivost zemlje kao atraktivne destinacije za ulaganja.
- Fokus će biti na obnovljivoj energiji, održivom agrobiznisu, turizmu i informacionim tehnologijama- poručila je ministarka.
Učešće Evropske komisije u organizaciji ovog događaja, kako je istakla, potvrđuje snažnu podršku evropskom putu Crne Gore i otvara dodatne mogućnosti za konkretne investicije iz EU u crnogorsku privredu.

Gorčević: Crna Gora domaćin velike investicione konferencije u oktobru uz podršku EK

Šaranović je kazao kako je to bio posao komunalne policije, no i kako je u pitanju bio vlasnički pas koji se našao na ulici.
- Ovo treba posmatrati kao požrtvovanje policijskog službenika, koji je s nekoliko sredstava prinude pokušavao da riješi opasnost po ostale građane, uzrokujući svoju opasnost. I to je sastavni dio rada policijskih službenika - istakao je Šaranović.
Prvo sredstvo prinude koje je policajac na Cetinju upotrijebio, dodao je, bio je biber sprej.
- To nije reagovalo na samog psa. Nakon toga je krizna situacija okončana tako što je, prema indicijama, došlo do upotrebe vatenog oružja - dodao je Šaranović.
Očevici kažu da je pas bio miran dok nije upotrijebljen biber sprej, kazao je Nikola Zirojević (SD). On je upitao i da li je nužno bilo da se puca, naročito znajući da se to dogodilo na Cetinju.
- Ali ako policajac ni uz upotrebu oružja nije u stanju da savlada psa, kako bi nas zaštitio od kriminalnih klanova - konstatovao je on.

Šaranović o jučerašnjem događaju na Cetinju: To treba doživjeti kao požrtvovanje policajca

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: rusija

Tramp dao Putinu novi rok od 10 do 12 dana za dogovor o Ukrajini

Zelenski: Počeli pregovori o mogućem sastanku sa Putinom

Ukrajina klizi ka diktaturi: Da li je Zelenski krenuo putem autokratije usred rata s Rusijom?

Ruska služba za vanredne situacije: Poginuli svi putnici nestalog aviona

Nestao ruski avion s 50 putnika, potraga u toku

Rusija i Ukrajina postigle dogovor o razmjeni vojnika i civila

Danas nova runda pregovora Moskve i Kijeva

Rusija: Autobus sa rudarima sletio u provaliju, 13 poginulih i 20 povrijeđenih

Novi krug pregovora Ukrajine i Rusije u srijedu u Turskoj

Ukrajina nudi Rusiji novu rundu mirovnih pregovora u narednoj sedmici

Tramp dao Putinu novi rok od 10 do 12 dana za dogovor o Ukrajini

Monumentalno djelo i epohalan poduhvat: Ovo su neke od ključnih informacija o gradnji i otvaranju Njegoševog Mauzoleja

Gorčević: Crna Gora domaćin velike investicione konferencije u oktobru uz podršku EK

Šaranović o jučerašnjem događaju na Cetinju: To treba doživjeti kao požrtvovanje policajca

PRATITE TVe UŽIVO