Rusija je, na zahtjev šefa Bijele kuće Donalda Trampa, pristala da se uzdrži od udara po Ukrajini do 1. februara, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
- Da, bilo je lično obraćanje predsjednika Trampa... sa molbom predsjedniku Putinu da se uzdrži na nedelju dana, do 1. februara, od izvođenja udara po Kijevu u dok se pripremaju uslovi za vođenje pregovora - odgovorio je on na pitanje da li je Moskva podržala inicijativu Vašingtona, piše N1.
Peskov je takođe naglasio da Putin nije nikoga pozvao i da nije predlagao sastanak sa režimom u Kijevu.
- Sastanak je tražio Zelenski i upravo Zelenski inicira sastanak. Kao odgovor na to, predsjednik Putin mu je rekao da smo spremni, ali da bude isključivo u Moskvi - precizirao je predstavnik Kremlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kremlj: Rusija pristala da se uzdrži od napada na Ukrajinu do 1. februara

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večerašnjem obraćanju naciji rekao je da obavještajni podaci ukazuju da će ruske snage izvesti novi, veliki napad na ukrajinske gradove.
Ruska kampanja noćnih napada na ukrajinske gradove tokom zimskog perioda zadaje sve veće glavobolje ukrajinskom političkom vrhu. Ovi napadi posebno se intenziviraju tokom perioda pregovora ruske i ukrajinske delegacije, čime se povećava pritisak na Kijev.
- Znamo da Rusi pripremaju novi napad, naši obavještajni podaci na to ukazuju. Sada Sjedinjene Države, Evropa i svi naši partneri moraju shvatiti kako ovo diskredituje diplomatske pregovore. Svi koji istinski žele mir moraju razmisliti o tome kako osigurati da se Rusi ne pripremaju za nove masovne napade, već za okončanje rata. Svijet ima moć da to ostvari - rekao je Zelenski.
Napadi kamikaza-dronovima Shahed na stambena naselja u Kijevskom okrugu svakodnevno umaraju ukrajinsku protivzračnu odbranu koja u potpunosti zavisi o pomoći saveznika.
Dotičući se domaće situacije, Zelenski je napomenuo da je "najteža situacija" u vezi s grijanjem i strujom trenutno u Kijevu.
Govoreći o paralelnim diplomatskim putevima koji uključuju SAD i evropske nacije, Zelenski je ustvrdio da bi diplomatija dala rezultate, ona bi morala imati "stvarnu težinu" za ljude.
- Kada se ruski udari nastave, kada se napadi nastave, ljudima je teško osjetiti da je diplomatija konstruktivna - zaključio je Zelenski.

Zelenski upozorava da će Rusi ubrzo izvesti još jedan veliki napad

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je da direktno pregovara o osjetljivim pitanjima sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom, u okviru napora za okončanje rata s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
- Najosjetljivija pitanja u potrazi za mirovnim rješenjem tek treba da budu riješena - rekao je Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Jevropejska pravda. To uključuje teritorijalna pitanja i nuklearnu elektranu Zaporožje, koju je okupirala Rusija.
- Zelenski je spreman da se sastane s Putinom kako bi se ta pitanja riješila - rekao je Sibiha.
Rusija zahtijeva teritorijalne ustupke od Ukrajine kao uslov za prekid vatre, posebno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti.
Elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi, okupiraju ruske trupe od marta 2022. godine, nedugo nakon početka rata.
Zelenski je u prošlosti više puta pozivao na sastanak s ruskim predsjednikom, ali Moskva nije pokazivala spremnost za susret dvojice lidera.
Tokom vikenda, pregovarači iz Ukrajine i Rusije prvi put nakon nekoliko mjeseci održali su direktne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz posredovanje Sjedinjenih Država. Razgovori bi trebalo da se nastave u nedjelju u Abu Dabiju.

Ukrajinski šef diplomatije: Zelenski spreman da se sastane s Putinom

U narednom periodu može se očekivati puna mobilizacija „rusko-srpskog sveta“ na opstrukciji, usporavanju i po mogućnosti prekidu puta Crne Gore u EU. Kao i do sada, glavna poluga tog pritiska će ići kroz Srpsku pravoslavnu crkvu i antagonizaciju srpskog i crnogorskog identiteta u Crnoj Gori. To je, u razgovoru za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/videnovic-ruska-sluzincad-u-srbiji-nece-dozvoliti-ulazak-crne-gore-u-eu-pred-najopasnijim-ste-periodom-od-2006-godine">Portal Analitika</a>, ocijenio profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Videnović.
<h2>Ko pristaje da mu Knežević bude lider - nije ni Srbin ni Crnogorac</h2>
Kako navodi, u pokušajima opstrukcija evropskog puta Crne Gore, koji dolaze od dijela vladajuće većine predvođenog liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, vidljivi su prsti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali, smatra on, ti prsti pokazuju znake slabosti i nedostatka boljeg izbora.&nbsp;
- Ja zamišljam da je Srbin iz Crne Gore jednako ponosan kao i Crnogorac iz Crne Gore. Zato ne mogu da zamislim Srbina iz Crne Gore koji pristaje da mu Milan Knežević bude lider. To onda nije ni Srbin ni Crnogorac, to je - ništa - ističe Videnović.&nbsp;
Podsjeća da je u nekoj vrsti novogodišnje čestitke, 31. decembra objavio da Crna Gora ulazi u najopasniji period od obnove nezavisnosti 2006.&nbsp;
- Po modelu Ukrajine, radikalska ruska služinčad u Srbiji ne smije dozvoliti sada izvjestan ulazak Crne Gore u EU. Oni će počiniti svaki zločin radi izazivanja haosa i nestabilnosti koji bi odložio ili prekinuo skoro završen proces pridruživanja. Oni ne mogu zamisliti, ne smiju dozvoliti da Srbi, kojima su namijenili mjesto duboke ruske provincije, imaju braću, kumove i prijatelje u Crnoj Gori, koji su građani svjetlucave, moderne, razvijene Evrope. Preuzeće svaki Putinov zločin u Ukrajini da ta bratstva, kumstva i prijateljstva unište. Iskreni srpski patriotizam, kontra-patriotizam izdajničkom radikalizmu vlasti, crkve i dijela opozicije, zahtijeva snažnu podršku Crnoj Gori da se odupre svom snagom ruskim plaćenicima u narednom periodu - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Ne treba mijenjati ljude i identitete već politiku i praksu SPC</h2>
Nedavno je u Podgorici učestvovao na promociji, kako kaže, odlične knjige “Crna Gora i Srbija: Plišani razvod?”, čiji je jedan od dva autora ambasador prof. Vesko Garčević. Tom prilikom je, podsjeća, rekao da ne može biti problem u Crnoj Gori to što postoje dva legitimna nacionalna identiteta – crnogorski i srpski.&nbsp;
- Nacionalni identitet ne možete propisati, ne možete ga oduzeti, ma kad da je stečen, a ne mogu ni oni jedan drugog nadjačati. Problem sa ta dva identiteta nije to što postoje, nego što su asocirani sa različitim politikama. Crnogorski identitet je povezan sa modernom nezavisnom državom i građanskim, multikulturalnim i harmoničnim društvom okrenutim Evropi. Srpski nacionalni identitet je asociran sa radikalskim, proruskim, anahronim, autarhičnim, hegemonističkim, dokazano neuspješnim konceptom srpskog nacionalnog interesa, koji je proizveo teške zločine i genocid. Problem je dakle u politikama, a ne u identitetima - objašnjava Videnović.&nbsp;
Da je srpska politika okrenuta onim ciljevima kojima je okrenuta crnogorska, dodaje, ne bi bilo potrebe da pričamo o identitetima.&nbsp;
- Crna Gora bi bila harmonično građansko društvo u kome bi svako nosio svoj identitet kao što nosi krvnu grupu ili klub za koji navija. I to bi još nekako bilo i rješivo. Ali tu dolazimo do drugog, mnogo većeg problema, a to je većinska crkva – organizacija koja nema predstavnički i izborni legitimitet, a ima ogromnu moć i politički uticaj, koja bez skrupula negira jedan od ta dva legitimna nacionalna identiteta. I to onaj istorijski, po kome država nosi ime. Mi ne treba da mijenjamo ljude i identitete, treba da mijenjamo politiku i praksu Srpske pravoslavne crkve - kategoričan je Videnović.
Upitan šta očekuje da će biti epilog po mnogima otvorene ucjene u zahtjevima koje je Knežević, uz kolektor u Botunu, postavio Vladi - pitanja jezika i promjene Ustava kao uslove za ostanak u vlasti - Videnović naglašava da je, prema njegovom viđenju, Knežević već reterirao u pogledu zahtjeva za promjenom Ustava i ucjena vladajućoj koaliciji.&nbsp;
- Znate kako, srpskoj opoziciji se spočitava da 13-14 godina “ništa nije uradila”. Šta onda reći o crnogorskoj vlasti koja je bila opozicija i 30 godina ništa nije uradila? To se sada ne ispušta tako lako, pogotovo kada je riječ o neprincipijelnim i moći gladnim radikalima -- ukazuje Videnović.
<h2>Jasenovac kao glavna ideološka batina srpskog sveta u Srbiji, Crnoj Gori i BiH</h2>
Upitan da prokomentariše nedavnu posjetu delegacije Evropskog parlamenta Beogradu i odnos vlasti prema toj posjeti, Videnović ističe da je čitav taj događaj višeslojan u porukama i pratećoj ikonografiji.&nbsp;
- Najprije, ogoljeno je pokazao da je Vučićeva vlast u Srbiji, smišljeno i namjerno, ne samo glavni kočničar evropskih inegracija Srbije, već i njihov najveći protivnik i neprijatelj. Ona je, dakle, neposredni i ključni uzrok 14-godišnjeg zastoja u pregovorima sa EU i praktično okretanja Srbije u suprotnom smjeru od Evrope, kao što vidimo, u pravcu istočnih evroazijskih despotija - ocjenjuje sagovornik Analitike.&nbsp;
Videnović se osvrnuo i na postavljanje izložbe o žrtvama logora Jasenovac uoči dolaska delegacije EP-a. Cijela ta, kako je naziva, travestija oko Jasenovca i, nikom spornog i nikad osporenog, ustaškog genocida u NDH, je postala glavna i zajednička ideološka batina „srpskog sveta“ u Srbiji, Crnoj Gori i BiH entitetu Republika Srpska.&nbsp;
- Treba da nam bude jasno da je jedna ista stranka i njoj bliska crkva na vlasti u obje države i dijelu BiH, i da je to Srpska radikalna stranka bosansko-hercegovačka. U njoj su svi – Vučićev SNS, SPS, svi njihovi sateliti u Srbiji, Mandićevi, Bečićevi i Kneževićevi u Crnoj Gori, Dodik i njegovi, kao i dobar dio opozcije u RS. I kao što je Komunistička partija SSSR-a imala ono (b) u zagradi od “boljševika”, tako i ova vladajuća partija srpskog sveta treba da ima pridjev “bosansko-hercegovačka” u zagradi, odnosno – SRS(bh) - mišljenja je Videnović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, u odgovoru na pitanje zašto su Jasenovac i genocid u NDH prije 85 godina toliko goruća tema za SRS(bh) na ovim prostorima, pravi je trenutak da se otvori jedna nova teza.
- Ideološka podloga toga je pokušaj da se glavna istorijska i moralna vertikala svih Srba izmjesti iz Srbije, da se marginalizuje vjekovno savezništvo Srbijanaca i Crnogoraca i brojne zajedničke borbe za slobodu, i da se ta istorijsko-moralna vertikala preseli u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Drugim riječima, ideološka namjera „srpskog sveta“ i SRS (bh) jeste da Jasenovac i genocid u NDH budu ono što primarno i ključno definiše biće srpskog naroda. Da to nisu ni srpska nacionalna i prosvjetiteljska revolucija 1804. i 1815, ni liberalni Sretenjski ustav 1835, ni savezništvo Srbije i Crne Gore u Balkanskim ratovima 1912-13, ni Cer i Kolubara, ni crnogorsko spašavanje srpske vojske na Mojkovcu 1916, ni proboj Solunskog fronta sa zapadnim saveznicima, ni formiranje Jugoslavije, ni antifašistička borba - mišljenja je on.&nbsp;
Sve se to, kaže, sistematski umanjuje, potcjenjuje i poništava naspram te tragične istorijske epizode koja se odvijala u „njihovom dijelu srpskog etničkog korpusa“.&nbsp;
- I zato imate te pompezne političke manifestacije u Srbiji i Republici Srpskoj, pošto-poto da se ide u Hrvatsku i to samo u Jasenovac, pa zabrane ulaska i naravno, remećenje odnosa sa Zagrebom. Zato se ustašama nazivaju ljudi koji se zalažu za građansku, evropsku, multikultiralnu librelanu demokratiju i u Srbiji i u Croj Gori. Zato u Srbiji nije obilježena ni stogodišnjica proboja Solunskog fronta, ni formiranja Jugoslavije. Zato u Srbiji za Badnji dan niko nikad ne pominje zahvalnost Crnogorcima na Mojkovcu, bez čije herojske žrtve bi iznemogla srpska vojska bila pobacana u more 1916. godine. Zato jepomjeren datum oslobođenja Beograda 1944. da bi se uklopio u raspored ruskog hegemona, vrhovnog poglavara „ruskog sveta“ i njegove južne provincije zvane „srpski svet“ - ističe Videnović.
<h2>Dešavanja u Srbiji danas posljedica kukavičluka ispoljenog 15. marta prošle godine</h2>
Na pitanje kako gleda na nedavna dešavanja na Univerzitetu u Novom Sadu i primjene sve veće sile od strane vlasti kako bi se slomio otpor studenata i građana, sagovornik Analitike navodi da ne veruje u tezu da je represija izraz nemoći režima.&nbsp;
- Naprotiv, izraz je moći i bezobzirnosti. O kakvoj nemoći govorimo ako niko nije u zatvoru, a optužnice odbačene zbog ubistva 16 ljudi pod nadstrešnicom? Ako se centar Beograda pretvori u svinjac koji stoji devet mjeseci i koji niko ne smije da ukloni? Ako se hapse advokati zbog korišćenja Ustavom garantovanog prava na slobodu misli i govora? Ako se protivzakonito otpuštaju profesori univerziteta i zatvaraju gimnazije? Ako se ultra-lojalisti postavljaju na čela kulturnih institucija, sa jedinim kriterijumom potpune pokornosti Vučiću? Ako svjedočimo prostačkoj osionosti prema delegaciji Evropskog parlamenta? Sve što se događa je očekivana razobručena osveta Vučića građanima, sadističko ponižavanje zbog njihove nemoći da mu se suprotstave. Sve je to posljedica kukavičluka koji je ispoljen 15. marta prošle godine - jasan je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, taj martovski dan u Beogradu bio je prekretnica, onaj jedan tenutak koji određuje budućnost za mnogo narednih godina, kako podsjeća, upravo o situaciji u SAD pišu bivši predsjednici Obama i Klinton.&nbsp;
- Okupiti pola miliona ljudi, sve studente Srbije, i onda napraviti tu prvu bolnu pukotinu između studenata i građana i ostaviti okupljene građane na cjedilu, a studente vratiti kućama neobavljenog posla zbog kojeg su došli. Sve zbog straha od sukoba sa znatno slabijim i demoralisanim protivnikom koji je, realno, imao samo ta dva strašila na raspolaganju – oko hiljadu huligana i bašibozuka okupljenog u Ćacilendu, koji bi se razbježali da je protest krenuo ka njima, i taj zvučni top, od koga su mediji napravili nekakvo strašno smrtonosno oružje. A zapravo su dozovolili da Vučićev pokeraški blef “odsviraćemo kraj” zaista upali i donese rezultat. Bez plana, bez jasnog zahtjeva za ostavkom glavnog protagoniste nasilja i blokade društva, studentski pokret se od te kapitulacije nije oporavio - konstatuje Videnović.&nbsp;
Mišljenja je da ono što od tog 15. marta javnost gleda liči na studentske demonstracije 1968, kada studenti, podsjeća, nisu tražili temeljnu modernizaciju, liberalizaciju i demokratizaciju društva, nego više komunizma i smjenu onih koji su podlegli luksuzu i oglušili se o principe “revolucionarne klasne borbe”.&nbsp;
- Slično tome, ono što je ostalo od studentskog pokreta ne traži temeljan otklon društva od 40 godina starih koncepata višestruko neuspješnog srpskog nacionalizma, nego više crkve, više Kosova i više Rusije, a smjenu samo na vrhu piramide ogrezle u klijentelizam i korupciju - ocjenjuje on.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaje, stiče se utisak da su studenti, odbijanjem saradnje sa opozicijom, nju oslobodili tereta dopadanja i dodvoravanja biračkom tijelu i niskim nacionalističkim strastima, i da je opozicija nekako uspjela da pronađe svoju svrhu i počela da radi stvari koje je davno trebalo, a to je, ističe, internacionalizacija autoritarizma u Srbiji i pronalaženje saveznika u Evropi.&nbsp;
- Javnost nije podijeljena između podrške studentima i opoziciji, nego između podrške opoziciji i nekolicini politički neostvarenih predatora sa ekstremne desnice i ekstremne ljevice, koji se predstavljaju kao zaštitnici studentskog pokreta. Od njih se studenti nisu ogradili, za razliku od brojnih dokazanih demokratskih organizacija, grupa i pojednaca od kojih se jesu ogradili u ovih 15 meseci - stava je Videnović.
<h2>Vučić nije ubijeđen u pobjedu, zato ne raspisuje izbore</h2>
Na pitanje šta očekuje da će se desiti ako vanredni izbori, koje studenti i građani traže već gotovo godinu, budu raspisani, profesor podsjeća da je Vučić najavio da do toga neće doći tokom 2026. godine, tj. da se vanredni izbori mogu očekivati po završetku EXPO-a 2027.&nbsp;
- Očigledno je da je razlog u istraživanjima koja pokazuju da ne može da pobijedi, inače ništa takvo kao EXPO njega ne bi spriječilo da ih raspiše. On ionako nikada nije formirao vladu u kraćem roku od 6 mjeseci od održanih izbora, obožava te interegnume kada vlada kao knjaz Miloš, a i kada se vlada formira, to bude zapravo kabinet njegovih sekretara. Studenski faktor na političkoj sceni je očigledno poremetio njegovu izbornu matematiku i procjenjuje da ni uz sve manipulacije i pojačanu kontrolu što studenata, što međunarodnih organizacija, ne može da obezbijedi većinu za formiranje vlade - pojašnjava Videnović.&nbsp;
Dodaje da to Vučića onda vodi u brutalnu krađu izbora i u, kako navodi, poziciju evropskog Madura, a tada, upozorava, u ovom haotičnom trenutku u svijetu, „više ništa nije ni sigurno, ni nemoguće“.&nbsp;
Ipak, kako kaže, ne veruje u mogućnost ujedinjenja studenata i opozicije u predizbornu koaliciju, ali vidi mogućnost i vrijeme za temeljno preispitivanje studentske liste i njenog uravnoteženja u smislu prihvatljivih centrističkih kandidata.&nbsp;
- Teško je zamisliti zajedničku izbornu listu na kojoj su naizmjenično kandidati opozicije koji su godinama u političkoj borbi sa SNS-om, i kandidati studenske liste koji se, prema njihovim kriterijumima, do sada nisu bavili politkom, dakle ili su spavali im je sve do sada bilo prihvatljivo. Međutim, sinergija birača koji bezrezervno podržavaju bilo kakvu studentsku listu i onih koji podržavaju proevropsku opoziciju bi mogla da dovede do smislene postizborne koalicije, dogovora o rješavanju ključnih pitanja oko kojih postoji konsenzus i do tranzicione vlade bez SNS-a i njegovih satelita - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Izbacivanje Rusa iz NIS-a pitanje nacinalne bezbjednosti i državnog suvereniteta</h2>
Mišljenja je i da situacija sa NIS-om samo i isključivo pozitivno utiče na politička dešavanja u Srbiji. Smatra da je potpuno izbacivanje, kako kaže, nelegitimnog ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije vrhunsko pitanje nacionalne bezbjednosti i državnog suvereniteta. Kako dalje pojašnjava, to vlasništvo je nelegitimno jer je, prema međudržavnom sporazumu iz 2008, zaključeno zajedno sa obavezom izgradnje magistralnog gasovoda, poznatog “Južnog toka”, koji bi prolazio kroz Srbiju i za koji bi Srbija naplaćivala transportne takse.&nbsp;
- Rusija se pokazala nesposobnom da stvori povoljne uslove i sprovede izgradnju tog gasovoda. Nas ne interesuju razlozi zbog kojih je taj projekat propao. Nemate dobre odnose sa EU, pa vam nisu dozvolili? Ne zanima nas. Što niste stvorili dobre odnose? Možda ste mogli da ne okupirate Gruziju 2008. i Krim 2014, pa biste imali bolje odnose sa EU i možda bi vam dozvolili. Dakle, nema kmečanja, razumijevanja i opravdavanja kao što to čine njihove sluge i izmećari u srpskoj vladi i proruskoj opoziciji. Apsolutno je sva odgovornost za isporučivanje rezultata u rukama Rusije, koja je preuzela tu obavezu i nije je ispunila - podsjeća Videnović.
Ističe i činjenicu da nikad ništa sa Rusijom nije samo čista ekonomija, već je sve, kako tvrdi, politika.&nbsp;
- Rusija u NIS-u ima zaokružen sistem samoodrživog centra obavještajnih i hibridnih aktivnosti u srpskom društvu i obavještajno-propagandnu bazu za Zapadni Balkan. Ne mora ni jedan jedini cent da dođe iz Rusije. Oni sa NIS-om imaju dovoljno za samostalno finansiranje soptsvenih agenata koji sjede u zgradi NIS-a u Novom Sadu, sopstvenih televizija i državnih medija koji posluju u Srbiji, kao i lokalnih agenata uticaja – srpskih medija, stranaka, organizacija, političara, novinara, sportista, kulturnih radnika, koji obavljaju propagandno-obavještajne aktivnosti u interesu Kremlja. Zato je izuzetno važan ovaj boa-konstriktor zagrljaj američkog OFAC-a, za koji se nadam da neće popustiti nikakvim manipulacijama sa prodajom dionica trećem licu koje je u bilo kakvim otvorenim ili tajnim poslovnim vezama sa Rusijom - jasan je Videnović.

Videnović: Crna Gora ulazi u najopasniji period od 2006, trebaće vam snažna podrška da se oduprete ruskim plaćenicima

Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruske bespilotne letjelice na putnički voz u Harkovskoj regiji na istoku Ukrajine, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
Četiri osobe i dalje se vode kao nestale, a dvije su povrijeđene, objavio je Zelenski na platformi X.
- U bilo kojoj zemlji, napad dronom na putnički voz smatrao bi se terorističkim činom. Nema vojnog opravdanja za ubijanje civila u vagonu - napisao je.
Zelenski je pozvao na veći međunarodni pritisak na Rusiju i zatražio da ona bude kažnjena za svoje postupke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 500px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ft.me%2Fprokuratura_kharkiv%2F26693&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema Zelenskom, u vozu je bilo više od 200 putnika. Prethodno je ministar razvoja Oleksij Kuleba rekao da je bio 291 putnik, dok je regionalno tužilaštvo navelo da ih je bilo više od 155.
Kuleba je rekao da su ruske snage napale voz s tri drona Šahid koji su prouzrokovali požar. Evakuisan je 291 putnik u vozu koji je vozio na relaciji Barvinkove-Lavov prema zapadu.
Ruski napadi na ukrajinski željeznički sistem u prošlosti su uzrokovali smrt i razaranje.

(VIDEO) Ruski dron pogodio putnički voz u Ukrajini, namjmanje četvoro mrtvih

Ukrajina se priprema da potpiše mirovni sporazum od 20 tačaka sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi SAD trebalo da potpišu poseban dokument s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Evropska pravda.
Ministar je takođe kazao da je došlo do kvalitativne promjene u razgovorima s Rusijom, jer ruski predstavnici više ne drže pseudoistorijska predavanja.
Sibiha je pojasnio da je sporazum od 20 tačaka, koji je u središtu mirovnog procesa, bilateralni dokument.
- Ako govorimo isključivo o ovom okviru od 20 tačaka, riječ je o bilateralnom dokumentu koji će potpisati SAD i Ukrajina. Sa Rusijom će, međutim, sporazum potpisati SAD. To je struktura o kojoj se trenutno raspravlja, ali razgovori još traju. Cijeli proces je u toku - rekao je Sibiha.
Na pitanje o evropskoj uključenosti u odobravanje mirovnih dokumenata, Sibiha je odgovorio da je Evropa „prisutna u mirovnom procesu i u sporazumima o bezbjednosnim garancijama“.
- Ono što je važno jeste da se koristi termin "bezbjednosne garancije", a ne "uvjeravanja" ili slični izrazi - dodao je on.
Sibiha je naglasio da bezbjednosne garancije moraju biti pravno obavezujuće.
- Važno je da postoji saglasnost o potrebi ratifikacije garancija, uključujući ratifikaciju u američkom Kongresu - izjavio je on.
Ranije je Sibiha kazao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman da se lično sastane s ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se riješila dva ključna pitanja u mirovnim pregovorima.

Ukrajinski ministar: Mirovni sporazum od 20 tačaka potpisujemo sa SAD-om, ne s Rusijom

Ruske snage pogodile su infrastrukturni objekat u ukrajinskom gradu Brodi, u Lavovskoj oblasti, koji je povezan s naftovodom Družba, preko kojeg se Mađarska i Slovačka snabdijevaju naftom.
Prema ranijim izvještajima, nakon ruskog napada u Brodiju su se zapalili naftni derivati, što je izazvalo gust dim.
Gradsko vijeće Brodija prijavilo je požar. Nakon napada, škole u gradu su obustavile nastavu, a stanovnici su pozvani da ostanu u svojim domovima i, ukoliko je moguće, da ne izlaze napolje. Vrtići rade uz strogo zatvorene prozore i vrata.
Slične preporuke, da prozore i vrata drže zatvorenim, upućene su i ostalim stanovnicima grada.
Agencija Enkorr izvijestila je da je ta lokacija povezana s naftovodom Družba. Naftovod je i dalje u funkciji i koristi se za transport ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Važno je istaći da ranije nijesu zabilježeni napadi na infrastrukturu naftovoda Družba na teritoriji Ukrajine.
Ovaj napad je posebno značajan zbog činjenice da su lideri Mađarske i Slovačke, premijeri Viktor Orban i Robert Fico, zauzimali proruski stav u sukobu protiv Ukrajine, upravo zbog toga što energente dobijaju iz Rusije.

Rusija gađala naftovod koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku

U ruskom napadu dronovima i raketama kasno sinoć pogođen je Harkov, što je dovelo do nestanka struje u drugom najvećem gradu u Ukrajini, dok su usled napada na Odesu 23 osobe ranjene, rekli su zvaničnici.
Regionalni guverner Oleh Sinehubov naveo je da su dvije osobe povrijeđene, a dvije škole oštećene u napadu na Harkov.
&nbsp;- Naš energetski sistem je napadnut, pri čemu je došlo do prilično ozbiljne štete. Sve službe rade na brzom uklanjanju svih negativnih posljedica - rekao je Sinehubov u videu objavljenom na Telegramu.
&nbsp;On je dodao da je oko 80 odsto grada Harkova i Harkovske regije bez struje, prenosi Hina.
&nbsp;Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske trupe lansirale 165 dronova, od čega su 135 neutralizovale jedinice protivvazdušne odbrane.
&nbsp;Rusija je takođe izvela „masovni“ napad dronovima na južni grad Odesu tokom noći, rekao je načelnik gradske vojne uprave Serhij Lisak na Telegramu.
&nbsp;Regionalni guverner Oleh Kiper kazao je da je među 23 povrijeđenih devet osoba hospitalizovano, uključujući dvoje djece i trudnicu, te da je moguće da još ima ljudi pod ruševinama.
&nbsp;- Desetine stambenih zgrada, crkva, vrtić i srednja škola oštećeni su u napadu, koji je uzrokovao velike požare na nekoliko lokacija - dodao je Kiper.
&nbsp;Grad Odesa i okolna regija, u kojoj se nalaze ukrajinske crnomorske luke, česte su mete ruskih napada posljednjih sedmica.
&nbsp;Energetska infrastruktura bila je glavna meta napada dronovima u susjednoj Mikolajivskoj regiji prilikom čega je, prema riječima zvaničnika, povrijeđena je 59-godišnja žena.
U Lavovskoj regiji na zapadu koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a, Rusija je takođe napala infrastrukturni objekat, saopštio je regionalni guverner.

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da će datum završetka rata biti određen sporazumom o bezbednosnim garancijama od strane Sjedinjenih Država.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjapkov podsjeća da je američkom lideru Donaldu Trampu još u Enkoridžu.
Kaže da je Vladimir Putin, nakon sastanka, predložio Trampu da se sljedeći sastanak održi u Moskvi. Međutim, istiće da najavljena inicijativa nije doživela nikakav dalji praktičan razvoj.
U Evropskoj uniji je na snagu stupila ograničena sloboda kretanja ruskih diplomata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ukazuje da rukovodstvo EU čine funkcioneri nesposobni da gledaju u budućnost i poručuje da Rusija nikada neće ni o čemu razgovarati s ministarkom spoljnih poslova Kajom Kalas.

Zelenski poručio da Ukrajina neće odustati od Donbasa, Moskva poziva Trampa da posjeti Rusiju

Mjere koje ograničavaju slobodu kretanja ruskih diplomata u Evropskoj uniji stupile su na snagu danas, s ciljem da se spriječe špijunaža i širenje dezinformacija.
Prilikom putovanja kroz šengenski prostor van zemlje domaćina, ruski diplomati i konzularni zvaničnici, kao i njihovo osoblje i članovi porodice, sada će morati da obavijeste zemlju odredišta i sve tranzitne zemlje najmanje 24 sata prije putovanja.
Države članice takođe mogu uvesti postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje ulaska ili tranzita, kako bi mogle da zabrane njihovo kretanje u slučaju sumnje. Putovanje unutar zemlje domaćina ne mora biti prijavljeno.
Oduzimanje diplomatskog statusa kao moguća kazna za kršenje mjera
Mjera je formalno usvojena u oktobru kao dio paketa sankcija protiv Rusije i objavljena u Službenom listu Evropske unije.
EU je saopštila da se mjere sprovode zato što neke od obuhvaćenih osoba učestvuju u obavještajnim operacijama za Moskvu, uključujući špijunažu i širenje dezinformacija o ratu, s ciljem da se iskrivi javno mnjenje. Prema riječima zvaničnika EU-a, kršenje mjera moglo bi da se kazni oduzimanjem diplomatskog statusa.
Do sada su ruske diplomate uglavnom mogli slobodno da putuju širom EU-a. Istočne članice Unije godinama kritikuju tu povlasticu, ali su se druge države članice plašile da bi ograničenja putovanja mogla izazvati protivmjere prema evropskim diplomatama u Rusiji.

Od danas ograničena sloboda kretanja ruskih diplomata u Evropskoj uniji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Vlada ne smije izbjegavati odgovornost po ključnim društvenim i političkim pitanjima, ocjenjujući da je u crnogorskoj politici sve prisutniji trend bjekstva od donošenja odluka i preuzimanja posljedica.
Nakon predstavljanja publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“, Milatović je odgovarao na pitanja novinara, osvrnuvši se na aktuelna dešavanja na političkoj sceni.
Komentarišući izlazak predstavnika DNP-a iz Vlade, predsjednik je kazao da ne želi da ulazi u političke ocjene tog poteza, ali je istakao da su njihovi zahtjevi, prema njegovom viđenju, ostali neispunjeni.
– Vidio sam da su predstavili određene zahtjeve, da oni nijesu ispunjeni i da su zbog toga odlučili da napuste Vladu. Smatram da je to politički principijelno, pod uslovom da će na neki drugi način nastaviti borbu za ciljeve za koje se zalažu. Pozivam sve političke aktere da budu dosljedni obećanjima datim građanima tokom izbornih kampanja – rekao je Milatović.
Govoreći o situaciji u Glavnom gradu i mogućnosti uvođenja prinudne uprave usljed eventualnog izlaska odbornika DNP-a iz lokalne vlasti, predsjednik je naglasio da zakon jasno propisuje procedure koje se moraju poštovati.
– Izlazak pojedinih političkih subjekata iz vlasti ne znači automatski uvođenje prinudne uprave. Postoje zakonom definisani koraci i svi procesi moraju se odvijati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom – poručio je on.
Osvrćući se na pitanje jezika, Milatović je istakao da je riječ o legitimnoj političkoj temi, dodajući da nezauzimanje stava od strane Vlade po važnim društvenim pitanjima ne predstavlja dobru praksu.
– Vlada je, po Ustavu, nosilac politike i dužna je da preuzima odgovornost i za odluke koje donosi i za one koje izbjegava da donese. Čini mi se da u crnogorskoj politici ima previše bjekstva od odgovornosti, a tome svjedoče i dešavanja u bezbjednosnom sektoru – rekao je predsjednik.
Posebnu zabrinutost izrazio je povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, prvostepeno osuđenog kao vođe organizovane kriminalne grupe.
– Situacija u kojoj lice osuđeno za teško krivično djelo nestane bez jasnog objašnjenja i bez preuzimanja odgovornosti ozbiljno dovodi u pitanje vladavinu prava i pravdu – ocijenio je Milatović.
On je poručio da odgovornost mora biti jasno utvrđena i saopštena javnosti.
– Predsjednik Vlade ima obavezu da kaže ko snosi odgovornost i da preduzme konkretne korake, uključujući smjene odgovornih. Građani Crne Gore očekuju jasan stav, odgovornost i odlučno djelovanje – zaključio je Milatović.

Milatović: Ne slijedi odmah prinudna uprava ali Vlada mora preuzeti odgovornost

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković danas je održao sastanak sa predstavnicima neformalne građanske asocijacije „Stega“, tokom kojeg su dogovorene aktivnosti buduće saradnje.
Uvažavajući činjenicu da se u tekućoj godini obilježava jubilej 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, kao i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – Stege, dogovoreno je da se u mjesecu martu organizuje svečani događaj posvećen ovom značajnom jubileju. Događaj će okupiti veći broj uglednih akademika, profesora i drugih istaknutih poznavalaca ovog važnog dokumenta crnogorske pravne istorije.
Tom prilikom, gradonačelnik Đurašković kazao je da Cetinje ima posebnu odgovornost da čuva i afirmiše temelje crnogorske državnosti i pravne tradiciji, te da ovakvi jubileji nijesu samo podsjećanje na prošlost, već i obaveza da vrijednosti na kojima je država utemeljena prenosimo budućim generacijama.
Profesor Branislav Radulović je na sastanku ukazao da Stega, koja je začetak crnogorskog zakonodavstva, predstavlja temelj izgradnje pravne države i činjenica da Crna Gora slavi 230 godina od njenog donošenja nalaže da prijestono Cetinje, pravnička zajednica i svi poštovaoci crnogorske pravne baštine, učine napor da na adekvatan nacin obilježe ovaj značajan datum.
Na sastanku je istaknuta važnost činjenice što se ovaj vrijedan jubilej obilježava u godini kada slavimo 20 godine obnove crnogorske nezavisnosti.
Tokom sastanka razmotrena su i druga pitanja od značaja za unapređenje saradnje između Prijestonice Cetinje i neformalne građanske asocijacije „Stega“.

Prijestonica Cetinje i Stega dogovorili obilježavanje jubileja 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta

Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će u narednoj deceniji jasno definisati strukturne reforme neophodne za njenu diversifikaciju, jačanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti, saopštio je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Ukazujući na strukturnu ranjivost crnogorske privrede i izostanak adekvatne sistemske podrške, Mugoša je naveo niz zabrinjavajućih pokazatelja:
– Pokrivenost uvoza izvozom je najmanja u posljednjih 16 godina, uz najveći spoljnotrgovinski deficit u istom periodu – oko 3,5 milijardi eura u 2024. i čak 3,9 milijardi eura u 2025. godini;
– Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 12,8 odsto, što je pad u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,1 odsto;
– Mikro preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske privrede jer predstavljaju 93 odsto ukupnog broja firmi i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, već šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za oko 25 odsto manji nego 2019. godine;
– U odnosu na period od prije nekoliko godina, više od 2.500 preduzeća dodatno je ušlo u blokadu;
– Istovremeno, budžetska sredstva namijenjena unapređenju konkurentnosti privrede smanjena su sa gotovo šest miliona eura na manje od četiri miliona.
Mugoša je poručio da bez jasne razvojne vizije i snažne institucionalne podrške nema održivog ekonomskog rasta, upozoravajući da se postojeći trendovi moraju hitno zaustaviti kroz planske i odgovorne politike.

Mugoša: Crnogorska ekonomija na ivici – rekordni deficit, slabljenje privrede i izostanak strateškog razvoja

Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Tag: rusija