Mogući sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bio je predmet razgovora Moskve i Kijeva ove nedjelje u Istanbulu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u saopštenju objavljenom danas.
Ukrajina smatra da bi takav susret, na kome bi željeli da učestvuje i američki predsjednik Donald Tramp, bio važan za pregovore o okončanju ruske invazije koja traje više od tri godine.
Putin je prenio da bi bio spreman na takav susret na vrhu tek u "finalnoj fazi" pregovora, koji za sada daju malo rezultata.
- Treba da okončamo ovaj rat što vjerovatno počinje sastankom lidera - rekao je Zelenski juče u razgovoru sa novinarima.
Ruski pregovarači su počeli da razgovaraju o mogućnosti susreta na vrhu sa ukrajinskom stranom, rekao je Zelenski ocjenjujući da se radi o "napretku ka vrsti formata susreta".
Tokom treće runde pregovora Ukrajine i Rusije u srijedu u Istsnbulu, šef ukrajinske delegacije Rustem Umerov predložio je da se takav susret na vrhu održi krajem avgusta, što je u skladu sa ultimatumom od 50 dana koji je dao Tramp Putinu za rješavanje sukoba uz prijetnju teških sankcija.
Ruska strana međutim ne izgleda optimistična o mogučnosti sureta u neposrednoj budućnosti.
- Takav susret treba pažljivo pripremiti. Samo tako će imati smisla - rekao je šef ruske delegacije Vladimir Medinski, prenijela je ruska novinska agencija TASS.
Dok susreti između dvije strane, koje imaju radikalno suprotstavljene zahtjeve, za sada daju malo rezultata Rusija nastavlja malo po malo da napreduje na frontu.
Ukrajinski predsjednik rekao je da Rusi pokušavaju da izvrše prodor, ali da nisu ostvarili veće prodore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zelenski: Počeli pregovori o mogućem sastanku sa Putinom

Rusija je otvorena za mir sa Ukrajinom, ali postizanje njenih ciljeva ostaje prioritet, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov. 
 
On je to kazao nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp dao Moskvi rok od 50 dana da pristane na prekid vatre ili se suoči sa strožim sankcijama. 
 
Peskov i drugi ruski zvaničnici su više puta odbacili optužbe Kijeva i njegovih zapadnih partnera da odugovlače mirovne pregovore, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
U međuvremenu, Moskva nastavlja da intenzivira svoje napade dugog dometa na ukrajinske gradove, lansirajući više dronova u jednoj noći nego što je to učinila tokom nekih cijelih mjeseci prošle godine, a analitičari kažu da će se napadi vjerovatno pojačati.
- Predsjednik (Vladimir) Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinski spor do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtjeva trud i nije lak. Glavno za nas je da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni - rekao je Peskov državnom televizijskom reporteru Pavlu Zarubinu. 
 
Kremlj je insistirao da bi svaki mirovni sporazum trebalo da podrazumijeva povlačenje Ukrajine iz četiri regiona koje je Rusija nezakonito anektirala u septembru 2022. godine, ali nikada nije u potpunosti osvojila. 
 
Rusija takođe želi da Ukrajina odustane od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u i prihvati stroga ograničenja svojih oružanih snaga - zahtjeve koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacili. 
 
U svom večernjem obraćanju u subotu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegovi zvaničnici predložili novu rundu mirovnih pregovora iduće sedmice. 
 
Ruski državni mediji su u nedjelju izvjestili da još nije određen datum za pregovore, ali su rekli da će Istanbul vjerovatno ostati grad domaćin. 
 
Direktni pregovori između Rusije i Ukrajine u Istanbulu rezultirali su sa nekoliko rundi razmjene zarobljenika, ali malo čim drugim. 
 
Tramp je u ponedjeljak zaprijetio Rusiji visokim tarifama i najavio obnavljanje isporuka američkog oružja Ukrajini, pooštravajući svoj stav prema Moskvi nakon višemjesečnih frustracija usljed neuspješnih pregovora usmjerenih na okončanje rata. 
 
On je rekao da će primjeniti “stroge tarife” ukoliko se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.

1250x600

Peskov: Rusija otvorena za mir za Ukrajinom, ali ispunjenje ciljeva je prioritet

Rusiju ne dotiče „teatralni ultimatum“ predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa o uvođenju sankcija kupcima ruskog izvoza ukoliko Moskva ne pristane na mirovni sporazum u Ukrajini, izjavio je danas visoki bezbjednosni zvaničnik.
Tramp je juče, sjedeći pored generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea u Ovalnom kabinetu, najavio novo naoružanje za Ukrajinu i zaprijetio sekundarnim carinama od 100% za kupce ruskih proizvoda, među kojima nafta čini najveći dio.
Američki predsjednik takođe je izrazio frustraciju zbog Vladimira Putina, rekavši da „ne želi da ga nazove ubicom, ali da je riječ o tvrdom liku“.
- Tramp je uputio teatralan ultimatum Kremlju - napisao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na mreži Iks (bivši Tviter).
Svijet se, dodaje on, trgnuo - očekujući posljedice.
- Ratoborna Evropa je ostala razočarana. Rusiju nije bilo briga - istakao je.

Rusija ne mari za Trampov „teatralni ultimatum“

Razočaran sam, ali nijesam odustao od Putina - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u telefonskom razgovoru za BBC.
Na pitanje vjeruje li Putinu, Tramp je odgovorio: „Gotovo nikome ne vjerujem“.
On je govorio samo nekoliko sati nakon što je najavio planove da pošalje oružje Ukrajini i upozorio na oštre tarife prema Rusiji ako u roku od 50 dana ne bude dogovora o prekidu vatre.
U opširnom intervjuu iz Ovalnog kabineta, Tramp je takođe podržao NATO, koji je ranije opisivao kao zastarjeli, i potvrdio svoju podršku načelu zajedničke odbrane te organizacije.
Poziv za BBC, koji je trajao 20 minuta, Tramp je ostvario nakon razgovora o potencijalnom intervjuu povodom godine od pokušaja atentata na njega tokom kampanje u Butleru, Pensilvanija.
Na pitanje da li ga je taj pokušaj promijenio, Tramp je rekao da o tome želi što manje da razmišlja.
- Ne volim da razmišljam o tome da li me je promijenilo - rekao je Tramp i dodao da bi previše razmišljanja o tome moglo biti životno promjenjivo.
Nakon sastanka sa šefom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, predsjednik je u velikom dijelu intervjua govorio o razočaranju u ruskog lidera.
Tramp je rekao da je četiri puta vjerovao da je dogovor sa Rusijom blizu.
Na pitanje BBC-a da li je odustao od Putina, odgovorio je: „Razočaran sam u njega, ali nijesam odustao. Ipak, razočaran sam“.
Na pitanje kako će natjerati Putina da „zaustavi prolijevanje krvi“, Tramp je rekao: „Radimo na tome, Geri“.
- Biće dobra razgovora. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu dogovora,’ a onda on sruši zgradu u Kijevu“ - dodao je on.
Razgovor je zatim prešao na NATO, koji je Tramp ranije kritikovao kao „zastarjeli“.
Na pitanje da li i dalje tako misli, rekao je: „Ne. Sada mislim da je NATO upravo suprotno od toga“ jer savez „plaća svoje račune“.
I dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to znači da manje zemlje mogu da se odbrane od većih.
Predsjednik je odgovarao i na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu, rekavši da misli da je to „sjajno mjesto – znate, imam tamo nekretnine“.
Govorio je i o tome kako se raduje drugoj, nikada do sada viđenoj, državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.
Na pitanje što želi da postigne tokom posjete, Tramp je odgovorio: „Da se dobro provedemo i da pokažemo poštovanje kralju Čarlsu, jer je veliki gospodin“.

Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nijesam završio s njim

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je i predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu i iranskim zvaničnicima da podržava ideju nuklearnog sporazuma u kojem Iran ne može obogaćivati uran, rekli su izvori upoznati s tim raspravama za Axios.
Rusija je godinama glavni diplomatski podržavalac Irana po pitanju nuklearnog programa. No, dok Moskva javno zagovara pravo Irana na obogaćivanje, Putin je privatno zauzeo stroži stav nakon 12-dnevnog rata između Izraela i Irana.
Moskva je potaknula Irance da pristanu na "nulto obogaćivanje", prema tri evropska zvaničnika i jednom izraelskom zvaničniku koji su upoznati s tim pitanjem.
Dva izvora rekla su da su Rusi takođe informisali izraelsku vladu o Putinovom stavu u vezi s iranskim obogaćivanjem urana.
- Znamo da je to ono što je Putin rekao Irancima - rekao je visoki izraelski zvaničnik.
Putin je takođe izrazio taj stav u razgovorima prošle sedmice s Trampom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.
Tramp je jasno dao do znanja da želi novi nuklearni sporazum s Iranom. Ako se pregovori održe u nadolazećim sedmicama, nulto obogaćivanje urana na iranskom tlu biće jedan od ključnih američkih zahtjeva, kažu izvori.
Iran već dugo insistira na tome da mora zadržati sposobnost obogaćivanja u okviru bilo kojeg sporazuma.
Putin i drugi ruski zvaničnici nekoliko su puta u posljednjih nekoliko sedmica Irancima izrazili podršku sporazumu o "nultom obogaćivanju", kažu izvori.
- Putin bi podržao nulto obogaćivanje. Podsticao je Irance da rade na tome kako bi pregovori s Amerikancima bili povoljniji. Iranci su rekli da to neće razmatrati - rekao je jedan evropski zvaničnik direktno upoznat s problemom.
Putinov stav posebno je značajan s obzirom na opsežnu podršku koju je Iran pružio Rusiji tokom rata s Ukrajinom, uključujući isporuku stotina jurišnih dronova i projektila zemlja-zemlja.
Tokom i nakon 12-dnevnog rata, Iranci su bili razočarani što im Rusi nisu pružili nikakvu značajniju podršku osim izjava za medije.
Rusi su javno i privatno jasno dali do znanja da su, ako se postigne dogovor, spremni ukloniti iranski visoko obogaćeni uran.
Rusija je izjavila da će Iranu potom isporučiti 3,67 odsto urana za nuklearnu energiju i male količine 20 odsto obogaćenog urana za teheranski istraživački reaktor i proizvodnju nuklearnih izotopa, kažu izvori.
Izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof razgovarao je s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem o nastavku nuklearnih pregovora.
Jedan od planova bio je sastanak u Oslu u nadolazećim danima, ali izvori su rekli da su i Iranci i Vitkof ohladili oko te ideje. Traže drugo mjesto.

Ruski nož u leđa Teheranu: Putin tajno podržao izraelske i američke zahtjeve Iranu

Fakultet slobodnih umjetnosti i nauka (FLAS) u Budvi, koji su osnovali ruski profesori u egzilu u Crnoj Gori, u septembru počinje sa radom. Osnivanju je prethodila zabrana tog obrazovnog programa u Rusiji, piše Radio Slobodna Evropa. Uporedo sa invazijom na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je zabranio studijske programe slobodnih umjetnosti i nauka, a njihov koncept obrazovanja je proglašen neustavnim i protivnim nacionalnim interesima. Moskovsko tužilaštvo je u martu 2022. objavilo da je obrazovanje slobodnih umjetnosti "usmjereno na uništavanje tradicionalnih vrijednosti" i da je u suprotnosti sa "strategijom nacionalne sigurnosti Ruske Federacije", navode u FLAS-u. Na fakultetu će se upisivati 40 studenata godišnje, koji će izučavati političke nauke, sociologiju, sociolingvistiku, novinarstvo, istoriju umjetnosti i računarstvo. I profesori i studenti su mahom Rusi, a zvaničan jezik studija je engleski. Među dvadesetak profesora koji žive u Crnoj Gori, angažovaće i gostujuće iz drugih država, Velike Britanije, Njemačke, Izraela. Fakultet je licencu dobio u maju, u proceduri koja je trajala tri godine. Jedan od osnivača fakulteta Vladimir Šmeljev smatra da je tako duga procedura tipična za gotovo sve nacionalne obrazovne sisteme u svijetu. - Prilično su konzervativni, i uvijek je to vrlo dugo i komplikovano zbog birokratije - kaže Šmeljev za Radio Slobodna Evropa (RSE). Crna Gora je prva zemlja u regionu koja je slobodne umjetnosti i nauke uvrstila na listu nacionalnih kvalifikacija, ističe on. Ovo je prvi takav fakultet na Zapadnom Balkanu. <h2>Što su slobodne umjetnosti i nauke</h2> Slobodne umjetnosti i nauke su moderna adaptacija klasičnog univerziteta, kaže za RSE profesor političkih nauka i sociologije, Aleksandar Zarickij. U srednjem vijeku je to bio skup disciplina koje su uključivale Trivium - gramatiku, retoriku i logiku i Quadrivium - aritmetiku, geometriju, muziku i astronomiju. Danas se taj termin koristi za obrazovanje koje naglašava razvoj kritičkog mišljenja i istraživanje različitih područja znanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710070752_83a789121e2e3ad472c84d658a7f9542ed7167f82c7e261a14725ea1ca35bb00.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710070752_83a789121e2e3ad472c84d658a7f9542ed7167f82c7e261a14725ea1ca35bb00" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Aleksandar Zarickij"><figcaption>Aleksandar Zarickij, jun 2025.(Photo: Jasna Vukićević (RFE/RL))</figcaption></figure>  Zarickij objašnjava da na FLAS-u studenti biraju svoj smjer , skup glavnih predmeta, koji dopunjuju kursevima iz drugih akademskih oblasti. Zbog individualnog pristupa, neće biti dva studenta sa istom listom kurseva koje su pohađali tokom tri godine, kaže Zarickij. - Visok nivo individualizacije je glavna snaga modela, jer putanju obrazovanja prilagođavate svojim potrebama i tome što želite raditi nakon diplomiranja - navodi on. <h2>Zašto je taj obrazovni model zabranjen u Rusiji</h2> Kada je 2022. koncept slobodnih umjetnosti i nauka postao nepoželjan u Rusiji, nadležne službe su prilikom kontrole jednog njegovog odjela u Moskvi kazali da su jako zabrinuti zbog riječi "slobodni" (liberal) u nazivu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710070752_787f5e607534c29ffa3a9cf798b0062f74b7bf3ba612ea03cc7cd1c1a172300e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250710070752_787f5e607534c29ffa3a9cf798b0062f74b7bf3ba612ea03cc7cd1c1a172300e" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Vladimir Šmeljev"><figcaption>Vladimir Šmeljev, jun 2025.(Photo: Jasna Vukićević (RFE/RL))</figcaption></figure>  Sve to na prvi pogled zvuči kao šala, priča Šmeljev, jer ruske službe čim čuju riječ "liberalno" - misle da je to povezano sa političkim stavovima. - Pojam slobodne umjetnosti (liberal arts) nema veze za pojmom 'liberal' u politici. To je termin iz srednjeg vijeka – 'artes liberales', koji se odnosio na široko obrazovanje, odnosno slobodnu umjetnost - objašnjava Šmeljev. On dodaje da je stvar ipak komplikovanija od toga. - Model liberalnih umjetnosti razvija kritičko razmišljanje, samoobrazovanje, lični razvoj, a to je suprotno zvaničnoj ruskoj autoritarnoj vladavini. Možda su prvo samo reagovali na riječ, ali u dubljem smislu su vidjeli nešto protiv sebe - ističe Šmeljev. Zbog takvog odnosa države, Zarickij je, kaže, shvatio da više neće moći raditi, jer su sociologija i političke nauke, kojima se bavi, cenzurisana i pod nadzorom. - Kad kontrolišu vaše planove rada, mogu reći - zašto ovdje imamo riječ 'rod'? To je protivno našim tradicionalnim vrijednostima, morate je ukloniti ili ćemo vam zabraniti da predajete. Ili, što je još gore, mogu vas strpati u zatvor zbog neke vrste propagande - dodaje Zarickij. <h2>Romantizovan pogled na Rusiju sa Balkana</h2> Tokom dvije godine od kako je otišao iz Rusije, Zarickij je osim u Crnoj Gori, godinu proveo u Srbiji. Priča da mu je te 2023.godine politička atmosfera u Beogradu veoma ličila na onu u Moskvi prije invazije na Ukrajinu. - Sjećam se, izašao sam iz tramvaja u centru i vidio bilbord 'Srbi i Rusi zajedno' - navodi Zarickij. Dodaje da se u razgovoru sa ljudima uvjerio da ima puno pristalica Rusije. Često su ga, kaže, pitali da li voli Putina. - Mislim da je to neka vrsta romantizacije Rusije kao "bratske nacije" i sličnih stvari, i obično dolazi od ljudi koji zapravo ne znaju što se danas dešava u Rusiji - smatra Zarickij. Ta romantizovana slika je za njega očekivana jer je, kako kaže, Rusija oduvijek usmjeravala svoju meku moć na Balkan. - Ono što vidim je da to funkcioniše, ali mislim da ljudi i u Crnoj Gori i u Srbiji mogu sami razmišljati i razaznati što je što - kaže Zarickij. Na pitanje da li se nada skorom povratku u svoju zemlju odgovara odrično. - Sve što znamo o autoritarnim režimima ukazuje da su strukture poput one koju je Putin izgradio u Rusiji obično vrlo otporne. Zato sam odlučio da je bolje ne nadati se brzoj promjeni, jer se najvjerovatnije neće dogoditi - ističe Zarickij. Profesorima u egzilu, poput njemu, fakultet u Budvi će pomoći da razviju akademske timove i sarađuju sa kolegama u Evropi, kažu na FLAS-u. Njihov cilj je, dodaju, da postanu središte intelektualnog dijela ruske zajednice, ali i sunarodnika u egzilu. Početkom godine je u Crnoj Gori bilo oko 23.000 državljana Rusije sa odobrenim boravkom. Međutim, procjenjuje se da je ta brojka znatno veća jer ne obuhvata Ruse koji, do dobijanja boravišne dozvole, tu borave kao turisti.

Studije koje je u Rusiji zabranio Putin obnavljaju rad u Budvi

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je na privatnom događaju za donatore 2024. godine otkrio kako je tokom prvog mandata prijetio ruskom lideru Vladimiru Putinu, otkriva SiEnEn (CNN) pozivajući se na snimak sa tog događaja.
Na ovom snimku, kako tvrdi SiEnEN (CNN), može se čuti Tramp kako u razgovoru s donatorima tokom predizborne kampanje otkriva detalje privatnih razgovora iz njegovog prvog mandata.
- Rekao sam Putinu da ako napadne Ukrajinu da ću izbombardovati Moskvu. On mi je rekao da mi ne vjeruje, ali mislim da mi je barem 10 posto povjerovao - rekao je Tramp.
Sličnu prijetnju, tvrdi Tramp na ovim snimcima, je uputio i kineskom predsjedniku Si Đinpingu, kojem je rekao da će bombardovati Peking ako se ova zemlja odluči na invaziju Tajvana.
- Si je mislio da sam lud , rekao je američki predsjednik, uz komentar da "nikada nije imao problem" s ovim liderom.
Izjave koje je Tramp dao dok je iznosio svoju platformu za drugi predsjednički mandat zabilježene su na nizu audio snimaka s donatorskih večera 2024. godine u Njujorku i na Floridi.
Snimke su kasnije dobili novinari Džoš Davsi, Tajler Pejdžer i Ajsek Arnsdorf, koji su neke od tih razgovora opisali u svojoj novoj knjizi pod nazivom "2024."
Audio snimci prikazuju opušteniju i neobuzdaniju stranu Trampa, kakvu je bio spreman pokazati iza zatvorenih vrata kako bi se dopao bogatim donatorima.
Tramp je spominjao svoje razgovore s Putinom i Sijem dok je tvrdio da bi on spriječio sukobe u Ukrajini i Gazi da je bio predsjednik umjesto Džoa Bajdena, tvrdnju koju i dalje ponavlja dok se sada suočava s izazovom da okonča oba rata.
Na jednoj donatorskoj večeri, Tramp se hvalio kako je vršio pritisak na bogate saveznike da doniraju desetine miliona dolara za njegovu kampanju.
Na drugoj je najavio napore svoje buduće administracije da deportuje studentske demonstrante, a pritom je prepričavao i svoje razgovore s stranim liderima.
- Jedna stvar koju bih uradio jeste da bih svakog studenta koji protestuje izbacio iz zemlje. Ti ljudi su napravili veliku grešku. Izbaciti ih iz zemlje i mislim da će to zaustaviti proteste - rekao je Tramp na drugoj zatvorenoj donatorskoj večeri, obećavajući da će se obračunati s propalestinskim demonstracijama na univerzitetima.
Nakon što je jedan donator izrazio zabrinutost da će neki od tih studenata jednog dana voditi Ameriku, Tramp je pozvao prisutne da budu zaista velikodušni kako bi mu pomogli da pobijedi na izborima.
- Ako me izaberete, vratićemo taj pokret unazad 25 do 30 godina - rekao je.
Tokom jednog događaja, Tramp se takođe hvalio kako je uvjerio jednog bogatog donatora, koji je ponudio milion dolara u zamjenu za ručak s njim, da poveća iznos na 25 miliona dolara.
- I dao mi je 25 miliona. To je ludilo - rekao je Tramp.
Tadašnji predsjednički kandidat Republikanske stranke tvrdio je da je i druge uspio nagovoriti da doniraju daleko više nego što su prvobitno planirali.
- Moraš imati hrabrosti da pitaš. Moraš ih dovesti u to razmišljanje - naveo je Tramp.

Tramp otkrio kako je prijetio Putinu: Rekao sam da ću bombardovati Moskvu ako napadne Ukrajinu

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je ministra saobraćaja Romana Starovoita rano jutros, prema dekretu koji je objavio Kremlj.
Vlada nije dala zvanično obrazloženje za Starovoitovu smjenu, ali dolazi nakon što su ukrajinski napadi dronovima tokom vikenda izazvali haos u ruskom vazdušnom saobraćaju, ostavljajući putnike zaglavljene po aerodromima dok su letovi masovno otkazivani.
Prema podacima ruske federalne agencije za vazdušni saobraćaj i Ministarstva saobraćaja, ruske avio-kompanije su od subote do ponedjeljka otkazale 485 letova, 88 letova je moralo biti preusmjereno, a 1.900 letova je kasnilo.
Avio-kompanije su morale da izvrše 43.000 povrata novca za karte, obezbijede smještaj za 94.000 putnika i pokriju troškove hrane i pića u vrijednosti od 354.000 rubalja (oko 3.800 eura). Prorežimski portal Komersant izvijestio je da će problemi u saobraćaju državu koštati milijarde rubalja (više od 200.000 eura).
Ukrajinski dronovi više puta su primorali Rusiju da zatvori svoj vazdušni prostor za civilne letove, dok Kijev cilja vojne fabrike i druge objekte, pokušavajući da izvrši pritisak unutar Rusije.
Starovoit, bivši guverner ruske oblasti Kursk, postavljen je na čelo Ministarstva saobraćaja 2024. godine.

Putin smijenio ministra saobraćaja nakon što je Ukrajina paralisala ruski vazdušni prevoz

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je danas da nije postigao nikakav napredak tokom telefonskog razgovora o Ukrajini sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
On je dodao da je sa Putinom, osim o Ukrajini, razgovarao i o Iranu, čiji su zvaničnici, kako je rekao, spremni da razgovaraju, prenosi Rojters.
Tramp je u obraćanju novinarima u bazi Endruz rekao da će njegova administracija početi da šalje pisma zemljama za koje su namijenjene povišene carine, kako bi te države identifikovale carinske stope sa kojima će se suočiti pri uvozu u Sjedinjene Države.
Tramp je rekao da očekuje da će potpisati "nekoliko drugih sporazuma", pored trgovinskog sporazuma objavljenog u srijedu sa Vijetnamom.
Predsednik SAD je takođe najavio da će potpisati "veliki lijepi zakon" o budžetu, koji su ranijeusvojili republikanci u Predstavničkom domu, prenosi N1.

Tramp: Bez napretka sa Putinom po pitanju Ukrajine

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, za kojim je Međunarodni krivični sud (MKS) izdao nalog za hapšenje, neće putovati na samit BRIKS-a u Brazilu početkom jula - saopštio je danas Kremlj i dodao da tamo ide ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Putin će na tom skupu govoriti posredstvom video-veze, rekao je njegov diplomatski savjetnik Jurij Ušakov i dodao da predsjednik ne putuje zbog "određenih teškoća u kontekstu zahteva MKS-a".
Kao član Međunarodnog krivičnog suda, Brazil bi bio obavezan da uhapsi Putina ako dođe.
Predsjednik Brazila Luis Injasio Lula da Silva (Ignasio) je rekao da će Putin biti pozvan kao član-osnivač BRIKS-a, uprkos nalogu za hapšenje zbog ilegalne deportacije ukrajinske djece u Rusiju, koje Moskva poriče.
Samit Brazila, Rusije, Indije, Kine, Južne Afrike, Egipta, Etiopije, Indonezije, Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata biće 6. i 7. jula u Rio de Žaneiru.
Putin nije putovao ni na samit BRIKS-a u Južnoj Africi u avgustu 2023. godine.
Putin nije uhapšen početkom septembra prošle godine u Mongoliji, državi članici Međunarodnog krivičnog suda, gdje je dočekan s velikom pompom, te su zbog toga MKS i Evropska unija kritikovali tu državu.
Oktobra prošle godine samit BRIKS-a je bio u Rusiji, u Kazanju.
Putin redovno hvali BRIKS - grupu od deset zemalja u razvoju, predstavljajući je kao protivtežu "hegemoniji Zapada" u svijetu.

Putin zbog međunarodnog naloga za hapšenje neće u Brazil na samit BRIKS-a

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg nalazi se u Sjevernoj Makedoniji i najavila je da će se sjutra pridružiti protestnoj blokadi izgradnje male hidroelektrane na rijeci Došnica, na planini Kožuv.
- Nalazim se u Skoplju, gdje je makedonski parlament juče odbio da glasa za slanje humanitarne pomoći Gazi. Moramo pokazati solidarnost i uzvratiti. Pridružiću se diskusiji u društvenom centru 'Dunja' i blokadi rijeke Došnice- rekla je Tunberg u videu objavljenom na Instagramu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMiFIAwsNm2%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Greta Tunberg sjutra u Sjevernoj Makedoniji: Pridružiće se blokadi protiv izgradnje male hidroelektrane

Američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu večeras su odustali od pregovora o prekidu vatre u Gazi s palestinskom militantnom grupom Hamasom, dan nakon što su povukli svoje izaslanike s razgovora, prenosi Reuters.
Netanjahu je poručio da Izrael sada razmatra "alternativne" opcije za postizanje svojih ciljeva, a to su vraćanje talaca kući iz Gaze i okončanje vladavine Hamasa na toj teritoriji.
Tramp je rekao da Hamas ne želi da psotigne dogovor i da vjeruje da će vođe Hamasa sada biti "proganjani".
Ove izjave su uslijedile nakon izjava američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa da je Hamas kriv za zastoj u pregovorima o prekidu vatre u kojima posreduju Katar i Egipat.
Netanjahu je podržao Vitkofa i dodao da je Hamas prepreka dogovoru.

Tramp i Netanjahu odustali od pregovora sa Hamasom o prekidu vatre u pojasu Gaze

Jutarnju emisiju Ljetnjeg programa na Televiziji E otvoriće dr Daliborka Novićević, doktorica opšte prakse, sa kojom ćemo razgovarati o tome kako da uživamo i ostanemo zdravi na visokim temperaturama. &nbsp;
A o tome kako jesti pametno kada je vani preko 35 stepeni sve će nam reći nutricionistkinja Enisa Kujundžić.&nbsp;
Ovog jutra za nas kuva Marko Popović, a u goste nam dolazi i muzičar Ivan Bjeković.
Gledajte ljetnji jutarnji program od 08 do 10 sati na TV E.&nbsp;

Ljetnje jutro na TV E: Saznajte kako ostati zdrav i šta jesti kada je vani preko 35

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: vladimir-putin