Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je svog ruskog kolegu Vladimira Putina da potpiše prekid vatre kako bi se okončale borbe, dok dvije strane rade na dogovoru sastanka radi stvaranja trajnog mira nakon više od tri godine rata izazvanog potpunom invazijom Moskve na Ukrajinu.
Govoreći na brifingu u Kijevu 4. juna, Zelenski je rekao da bi takav sastanak mogao uključivati turskog predsjednika Recepa Tajipa Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trumpa, pošto dva nedavna kruga razgovora s delegacijama nižeg nivoa nisu uspjela postići napredak u zaustavljanju rata.
- Spremni smo za razmjenu mišljenja, ali mislim da je besmisleno nastaviti diplomatske sastanke u Istanbulu na nivou koji ne rješava ništa dalje. Moj prijedlog, za koji vjerujem da ga naši partneri mogu podržati, je da Rusima predložimo prekid vatre dok se lideri ne sastanu... Spremni smo za takav sastanak bilo koji dan - dodao je.
Govoreći na televizijskom sastanku vlade, Putin je jasno odbacio mogućnosti prekida vatre i samita, te rekao da će Ukrajina "iskoristiti" pauzu da se naoruža i mobilizira više ljudi za svoje oružane snage.
Putin je takođe optužio Kijev za koordinaciju smrtonosnih "terorističkih napada" na mostove u pograničnim regijama tokom vikenda. 
- Kako možemo pregovarati s onima koji se oslanjaju na teror? - dodao je.
Ranije su ukrajinske vlasti tvrdile da je Rusija "namjerno" ciljala civilnu infrastrukturu u regiji Sumi, nizom zračnih napada u kojima su 3. juna ubijene četiri osobe, a najmanje 20 drugih je ranjeno.
Poziv Zelenskog na sastanak dolazi nakon razgovora 2. juna u Istanbulu -- tek druge runde direktnih pregovora između dvije strane u više od tri godine -- koji nisu uspjeli pokrenuti proces naprijed.
Delegacije su razmijenile konkretne prijedloge za okvir mirovnog sporazuma.
Ukrajina je, između ostalog, pozvala na bezuslovni 30-dnevni prekid vatre plus razmjenu svih ratnih zarobljenika, kao i povratak ukrajinske djece za koju Kijev tvrdi da ju je otela Rusija.
Ruski prijedlog je, u međuvremenu, pozivao na međunarodno priznanje Krima, ukrajinskog poluotoka koji je Moskva anektirala 2014. godine, kao i četiri ukrajinske regije koje su djelimično okupirale ruske snage.
Zelenski je optužio Kremlj da nije ozbiljan u pregovorima o mirovnom sporazumu -- optužbu koju su iznijele i mnoge zapadne zemlje -- rekavši da je to taktika da se spriječi Washington da primijeni novu rundu oštrih ekonomskih sankcija Rusiji.
- Učinili su to da bi pokazali Sjedinjenim Državama da pokušavaju biti konstruktivni. Zašto? Da dođe do odlaganja, što zavisi lično od predsjednika Trumpa: da li će odgoditi uvođenje sankcija ili ne - rekao je Zelenski, nazivajući ruski prijedlog "ultimatumom".
Odgovarajući na komentare Zelenskog, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je optužbu, rekavši da proces direktnih pregovora funkcioniše i da je dao rezultate.
Ukrajinske snage su 1. juna napale desetine bombardera dugog dometa širom Rusije dronovima prokrijumčarenim u drvenim sanducima za transport, koji su prevozili na kamionskim tovarnim prostorima u zemlju, a zatim lansirani sa obližnjih lokacija.
Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) tvrdi da je u napadu pogođeno više od 40 bombardera, što je Zelenski opisao kao "apsolutno briljantan ishod", dodajući da je priprema operacije trajala više od 18 mjeseci.
Zatim je 3. juna Ukrajina tvrdila da je podvodnim eksplozivom pogodila ključni most koji povezuje Rusiju i Krim, koji je pod okupacijom Moskve.
Lavrov je rekao da Moskva ne bi trebala nasjedati na "kriminalne provokacije" Ukrajine, već bi umjesto toga trebala koristiti pregovore i sva "sredstva" koja ima da bi postigla svoje ciljeve u Ukrajini.
Kerčki most, dug 19 kilometara, koji prevozi i cestovni i željeznički saobraćaj, izgradila je Rusija i otvoren 2018. godine - četiri godine nakon što je Moskva ilegalno anektirala poluostrvo - i služi kao važna ruta snabdijevanja za ruske snage koje okupiraju dijelove južne Ukrajine.
Oštećen je u ukrajinskim napadima u oktobru 2022. i julu 2023. godine i često je bio zatvaran tokom sigurnosnih incidenata.
Obraćajući se sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Ramsteinu, Zelenski je rekao ministrima odbrane NATO-a da Rusija "mora biti prisiljena na diplomatiju", dodajući da Alijansa ima "sve potrebne alate" da gurne Rusiju ka miru i učini njenu agresiju protiv Ukrajine "besmislenom".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zelenski poziva Putina da potpiše prekid vatre i da se sastane s njim "bilo koji dan"

Predsjednik SAD Donald Tramp i dalje je "spreman“ da otputuje u Tursku na sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izjavila je danas portparolka Bijele kuće Karolin Livit.
Američki predsjednik je "već rekao da je spreman da ode ako do toga dođe, ali želi da ova dva lidera i obje strane sjednu za pregovarački sto", rekla je ona novinarima.
Prethodno je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ponovo predložio takav samit poslije sastanka ruske i ukrajinske delegacije u Istanbulu.

Tramp: I dalje sam spreman da odem u Tursku na sastanak Zelenskog i Putina, ako do njega dođe

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik uputio je danas ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu telegram saučešća povodom gubitka života u napadima u Brjanskoj i Kurskoj oblasti u Rusiji.
- Sa neizmjernom tugom i iskrenim žaljenjem primio sam vijest o tragičnom gubitku života u napadima u Brjanskoj i Kurskoj oblasti. U ime građana Republike Srpske i u lično ime, upućujem Vam izraze dubokog saučešća. U ovim teškim trenucima duboko saosjećamo sa porodicama nevino stradalih civila i sa cijelim bratskim narodom Ruske Federacije, uz nadu da će se povrijeđeni što prije oporaviti - navodi se u telegramu koji je uputio Dodik, prenosi RTRS.
Sedam osoba je poginulo, a 71 je povrijeđeno, uključujući četvoro djece, nakon što se noćas srušio nadvožnjak na putnički voz koji je išao ka Moskvi u blizini ruskog grada Brjansk.
Nesreća dogodila se i u Kurskoj oblasti kada se željeznički most srušio dok se po njemu kretao teretni voz, prenijeli su ruski mediji.
Istražni komitet Rusije saopštio je ranije danas da su incidenti sa eksplozijama na željezničkim prugama u Brjanskoj i Kurskoj oblasti klasifikovani kao teroristički napadi.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija danas lansirala najveći broj dronova na Ukrajinu od početka invazije prije tri godine.&nbsp;
Precizirali su da su lansirana 472 drona i sedam raketa.
Direktni pregovori dvije strane trebalo bi da budu održani sjutra u Istanbulu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ranije danas potvrdio da će poslati delegaciju koju će predvoditi ministar odbrane Rustem Umerov.

Dodik uputio saučešće Putinu povodom napada u Brjanskoj i Kurskoj oblasti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je trilateralni sastanak sa predsjednicima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom i Rusije Vladimirom Putinom sa ciljem unapređenja mirovnih pregovora.
- Spremni smo za format Tramp - Putin - ja - navodi se u izjavi Zelenskog, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zelenski je kazao da je spreman za bilo koji format.
- Ako Putinu ne odgovara bilateralni sastanak, ili ako svi žele trilateralni sastanak, to mi ne smeta - dodao je Zelenski.
On je naveo da očekuje sankcije SAD-a protiv energetskog sektora i bankarskog sistema Rusije, pošto Moskva još nije prihvatila predlog o prekidu vatre.
Kako je rekao Zelenski, Rusija razmješta više od 50 hiljada vojnika u blizini sjeveroistočne ukrajinske oblasti Sumi, u pripremi za moguću ofanzivu na pograničnu teritoriju.
Moskva je ranije najavila da želi da stvori "tampon zonu" kako bi spriječila upade iz Kijeva.
Zelenski je kazao da Rusija želi da protjera ukrajinske trupe iz svog Kurskog regiona, koji se nalazi preko granice i da pripremi ofanzivu na Sumsku oblast.
Tramp je, u međuvremenu, ponovo optužio Putina nakon što je Rusija u ponedjeljak završila trodnevno bombardovanje najvećim vazdušnim napadom u dosadašnjem ratu koji traje više od tri godine.
On je kazao da je do sada "zaštitio" Rusiju od bolnih mjera, ali je nagovijestio da gubi strpljenje jer Putin i dalje ignoriše njegov pritisak za prekid vatre.
- Ono što Putin ne shvata je da bi se, da nije bilo mene, Rusiji već dogodilo mnogo zaista loših stvari. Igra se vatrom - naveo je Tramp u utorak u objavi na mreži Truth Social.

Zelenski predlaže trilateralni sastanak sa Trampom i Putinom

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je za okončanje rata u Ukrajini, uz pisano obećanje zapadnih lidera da će spriječiti širenje NATO-a na istok, kao i uz ukidanje dijela sankcija Rusiji, prenosi britanska agencija Rojters, pozivajući se na tri anonimna izvora upoznata sa pregovorima.
- Putin je spreman da sklopi mir, ali ne po svaku cijenu - rekao je jedan visoki ruski izvor upoznat sa stavom na najvišem nivou u Kremlju, koji je dao izjavu za Rojters pod uslovom anonimnosti, prenosi Tanjug.
Tri ruska izvora su za tu agenciju rekla da Putin želi "pisanu" obavezu velikih zapadnih sila da neće širiti NATO savez na istok, što zapravo znači formalno isključivanje članstva Ukrajine, Gruzije i Moldavije i drugih bivših sovjetskih republika.
Rusija, takođe, želi neutralnost Ukrajine, ukidanje nekih zapadnih sankcija, rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine na Zapadu i zaštitu ruskog govornog područja u Ukrajini.
Kremlj, prema riječima izvora, vjeruje da Rusija može da nastavi rat godinama, bez obzira na sankcije i ekonomski pritisak Zapada.
Drugi izvor ukazuje da je Putin sve manje sklon kompromisu po pitanju teritorija i da ostaje pri stavu da Rusija polaže pravo na četiri regiona u istočnoj Ukrajini.
Sa druge strane, Kijev je više puta poručio da Moskva ne može imati pravo veta na ukrajinski cilj ulaska u NATO i zahtjeva snažne bezbjednosne garancije Zapada kako bi se odvratili budući ruski napadi, navodi agencija.
NATO je više puta potvrdio da neće mijenjati politiku "otvorenih vrata" zbog ruskih zahtjeva, ali portparol Alijanse nije odgovorio na pitanja Rojtersa o ovom uslovu Putina.

Rojters: Putin ima pet uslova za kraj rata u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, uprkos svom problematičnom odnosu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, smatra da Bijelu kuću i dalje više ''iritira'' ruski predsjednik Vladimir Putin nego on.
- Možda ja izgovorim neke neprijatne stvari, ali govorim istinu. I kažem ono što mislim. A on (Putin) ponekad kaže veoma lijepe stvari, ali te stvari su laži. I mislim da su za inteligentne ljude oni koji lažu više zabrinjavajući - rekao je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.611%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putin-se-igra-s-vatrom-da-nije-mene-rusija-bi-pretrpjela-ozbiljnu-stetu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je ocijenio da sa Putinom ne može da se vodi dijalog, rekavši da ''ako mislite da ste u dijalogu, zapravo ste sami“, prenosi Politiko.
Zelenski je istakao da misli da su Tramp i njegova administracija, koji traže brz prekid neprijateljstava, sada shvatili da Putin ne želi da okonča svoju invaziju na Ukrajinu onako kako Bijela kuća to želi.
Zelenski, koji se sukobio sa Trampom u Ovalnom kabinetu krajem februara, i dalje želi da SAD uvedu dalje sankcije Rusiji, ''jer samo intenziviranje pritiska može naterati Moskvu da razmišlja o miru''.
Tramp je juče, u objavi na mreži X, rekao da se Putin ''igra vatrom'' i da bi se Rusiji "desilo mnogo loših stvari'' da on nije predsjednik SAD.

Zelenski: Putin iritira Trampa više nego ja

Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev je danas, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o tome kako se ruski predsjednik Vladimir Putin "igra vatrom" i da bi se bez njega u Rusiji dogodile "zaista loše stvari“, rekao da je "zaista loša stvar" treći svjetski rat i da bi Tramp "to trebalo da shvati".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.611%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putin-se-igra-s-vatrom-da-nije-mene-rusija-bi-pretrpjela-ozbiljnu-stetu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što se tiče Trampovih riječi o Putinovom "igranju vatrom" i "zaista lošim stvarima" koje se dešavaju Rusiji, znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat. Nadam se da Tramp ovo razumije - kazao je Medvedev u objavi na platformi X.
Tramp je ranije danas upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se intenziviranjem napada u Ukrajini "igra vatrom".
- Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da bi se, da nije bilo mene, mnogo zaista loših stvari već dogodilo Rusiji, i mislim zaista loših. On se igra vatrom - rekao je Tramp u objavi na društvenoj platformi TruthSocial.

1250x600

Medvedev odgovorio Trampu: Znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat

Prvi direktni pregovori između Ukrajine i Rusije u Istanbulu nisu se vodili pod uslovima američkog predsednika Donalda Trampa, niti EU, već ruskog predsjednika Vladimira Putina. Svjetski mediji bili su fokusirani na očekivanja da će Trump konačno moći da se pohvali da je barem na kratko zaustavio rat u Ukrajini. Ali to se nije desilo.
Sada je svima jasno da Putin kupuje vrijeme i nameće svoje igrokaze. Situacija nije nova, od samog početka rata i na svim mirovnim inicijativama ruski predsjednik želi da se prihvate isključivo njegovi uslovi završetka rata. On stalno nešto mijenja, dodaje, stavlja zareze, ne želi da obustavlja vatru, iznenadno insistira na mjestima pregovora.
Trampov povratak u Bijelu kuću nesporno je šansa ruskom predsjedniku da ostvari svoje ciljeve ne samo u ratu u Ukrajini već i na globalnom planu. Putin voda i iscrpljuje američkog predsjednika – ne s namjerom ga odbije, već da ga usmeri na svoja pravila i rješenja okončanja rata.
Koja su to rješenja? Glavni problem mirovnih pregovora i primirja je da Putin nije ostvario ni minimalni cilj u Ukrajini i on ne može da zaustavi rat.
Ratom ili pregovorima, ruski predsjednik mora da zauzme oblasti koje je anektirao i zbog kojih je u jesen 2022. godine mijenjao Ustav Ruske Federacije, a to su Donjecka, Luganska, Zaporožska i Hersonska oblast. Rusi su daleko od uspjeha, jer ne kontrolišu ni dva glavna oblasna centra – Herson i Zaporožje. A htjeli bi mnogo više.
<h2>Pregovori bez obustave vatre</h2>
U idućim mjesecima može da bude ispregovaran prekid vatre, vremensko primirje, možda čak i potpisani neki mirovni sporazum, koji može potrajati više godina kao što je Mirovni sporazum iz Minska 2015. godine, takozvani Minsk-2.
Ipak, rat generalno uskoro se neće završiti. The Wall Street Journal piše da je tu tezu nezvanično iznio i američki predsjednik u razgovoru sa evropskim liderima, dodajući da Putin ne želi kraj rata jer smatra da on i onako pobjeđuje.
Putin je u posljednje tri godine rusku politiku, ekonomiju i društvo pretvorio u ratno funkcionalnu. Stabilnost je postignuta političkom represijom, a ekonomija i potrošnja je podređena ratnim isplatama i vojnoj industriji.
Misleći iracionalnim kategorijama ovog osvajačkog rata koji je u najvećoj mjeri od samog početka lični Putinov pohod na Ukrajinu, on iz njega ne može da se vrati sa plenom, tako oskudnim za rusku imperijalističku logiku. Dok ne kontroliše teritorije koje je stavio u ruski ustav, Putin je ipak gubitnik.
Da ne bi bilo povratka nazad, ruski predsjednik je u najveći direktni bratoubilački rat između Rusa i Ukrajinaca uvukao preko milion ubijenih i ranjenih sa obije strane. S obzirom da je rusko napredovanje na frontu slabo u odnosu na ogromne ljudske žrtve, prema informacijama iz Kijeva, Rusija sprema ljetnju ofanzivu.
Istovremeno, vladar iz Kremlja je shvatio da su Trampu potrebne dvije stvari – veliki lukrativni poslovi sa Rusijom i odvajanje Moskve od trenutne podređenosti Pekingu.
Ruski predsjednik je početkom godine imao uspjeha u uticaju na Trampa da se izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Putin je očekivao da će možda bez rata uspjeti da zauzme pomenute četiri anektirane oblasti i da će ukrajinska vojska da se povuče. Međutim, Tramp je vidio da su to crvene linije ne samo za Zelenskog, već i za njegove evropske saveznike.
Američki predsjednik je prvi objavio informaciju o velikoj razmjeni zarobljenika, dogovorenoj u Istanbulu. Trenutna taktika Kremlja može da se čita kao želja da se vode neki mirovni pregovori koji bi zadovoljili potrebe autoriteta Trumpa, ali bez obustave vatre.
<h2>Putinova politika "toplo-hladno"</h2>
Najave Trampa da će SAD izaći iz mirovnog procesa, u stvari odgovaraju Rusiji. Ta Trampova prijetnja je, prije svega, upućena Zelenskom i EU. To je istovremeno znak da Putin vidi neodlučnost SAD-a i da Trampovu nedosljednost koristi kako bi, politikom toplo-hladno, vodu naveo na svoju vodenicu.
S jedne strane, ruski predsjednik ništa ne odbija od Trampa, ali istovremeno vrši brutalne napade na ukrajinske gradove i civile koji mu služe kao pritisak na sve strane u pregovornom procesu.
Trenutno je lopta u rukama SAD-a i toga da li će Tramp od podilaženja i pranja krvavog Putina preći u novu fazu sankcija protiv Rusije, koje bi ipak mogle da natjeraju Kremlj na (barem privremenu) obustavu rata i realne mirovne pregovore.
Međutim, na vojnoj paradi u Moskvi povodom 80-godišnjice pobjede nad fašizmom i ruskom prekrajavanju istorije nastala je nova situacija. Ne samo počasni gost, već i glavni akter tog veoma simboličnog i važnog jubileja bio je kineski lider Si Đinping. Veći broj uglavnom autoritarnih lidera okupio se u Moskvi upravo zbog njegovog prisustva. Uostalom i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije mogao da sa obije ruke odmah ne obgrli dva od četiri stuba svoje spoljne politike.
Kina je ceremonijalno pokazala da je lider autoritarnog svijeta koji je u usponu, a Si Đinping je iz Moskve poslao jasnu poruku Zapadu – Rusija je naš vazal, a Kina će odlučivati kada će se u Ukrajini rat završiti.

Putin ne želi kraj rata, jer smatra da pobjeđuje

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je u utorak da se ruski predsjednik Vladimir Putin "igra vatrom" dok Moskva nastavlja s napadima na Ukrajinu, javlja Anadolija.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social napisao: "Putin ne shvata da bi da nije mene, Rusiji već bile nanesene zaista ozbiljne štete, i to mislim ozbiljne. Igra se vatrom."
Ovo upozorenje uslijedilo je nakon Trampove izjave u nedjelju, kada je rekao da je Putin "potpuno poludio", nakon što je Rusija treću noć zaredom izvela vazdušne napade na Ukrajinu.
Tramp je izrazio zbunjenost Putinovim ponašanjem.
- Uvijek sam imao veoma dobar odnos s Vladimirom Putinom iz Rusije, ali nešto se desilo s njim - rekao je on.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je Trampove komentare kao "emocionalno preopterećenje", umanjujući značaj kritika bivšeg predsjednika SAD-a.

Tramp: Putin se igra s vatrom, da nije mene Rusija bi pretrpjela ozbiljnu štetu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u Kursku, što je njegova prva posjeta toj ruskoj oblasti otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske snage koje su prošle godine zauzele dijelove tog područja tokom vojne ofanzive.
Snimci državne televizije prikazuju Putina kako 21. maja razgovara s više lokalnih stanovnika, kao i s vršiocem dužnosti guvernera te oblasti.
Ukrajinske trupe su u avgustu prošle godine izvele upad u Kursku oblast u smjelom napadu koji je, čini se, iznenadio Moskvu.
Kijev je tada naveo da je kontrolisao oko 1.400 kilometara kvadratnih tog područja. Prošlog mjeseca, Moskva je objavila da je uspješno potisnula ukrajinske snage i time okončala upad.
Putinova posjeta dolazi u trenutku kada se suočava s optužbama da namjerno odugovlači mirovne pregovore s ciljem da osvoji što više teritorije i tako ojača svoju pregovaračku poziciju u budućim razgovorima.
Prošle sedmice ruski i ukrajinski pregovarači održali su prve direktne razgovore nakon više od tri godine, pokušavajući da pronađu način za zaustavljanje sukoba.
Međutim, postignut je minimalan napredak, što je podstaklo američkog predsjednika Donalda Trampa da 19. maja obavi dvosatni telefonski razgovor s Putinom.
Rezultat tog razgovora bila je najava iz Moskve da će pripremiti memorandum s preduslovima za prekid vatre, što su mnogi analitičari i evropske diplomate ocijenili kao još jedan potez Kremlja s ciljem odugovlačenja procesa postizanja primirja.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je na sastanku Odbora za vanjske poslove Senata 20. maja da Trump nije sproveo nove sankcije protiv Moskve jer "vjeruje da bi Rusi prestali razgovarati ako im sada zaprijetimo sankcijama, a vrijednost je u tome da možemo s njima razgovarati i natjerati ih da dođu za pregovarački sto".
Evropska unija i Velika Britanija su 20. maja nastavile s paketima novih sankcija protiv Rusije, pri čemu je Brisel najavio i nove "ogromne" restriktivne mjere.
Kremlj je, sa svoje strane, ponovo negirao da odugovlači proces, a portparol Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da "svi dinamično rade" na postizanju rješenja sukoba.
Otkako je prije četiri mjeseca preuzeo dužnost, Tramp je okončanje rata u Ukrajini postavio kao glavni prioritet svoje vanjske politike. U martu je zatražio da obje strane odmah pristanu na 30-dnevni prekid vatre. Od tada je više puta ponovio taj zahtjev, naglašavajući da će sankcionisati svaku zemlju koja bude podrivala prekid sukoba.
I dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prihvatio prijedlog Bijele kuće, Putin je odbio, zahtijevajući da Kijev prvo pristane na određene preduslove, poput priznanja ruske aneksije ukrajinske teritorije, demilitarizaciju zemlje i neutralni status.
Nakon telefonskog razgovora 19. maja, Tramp je dao naslutiti da je spreman povući se iz pregovora.
Dok diplomatska nadmudrivanja polako napreduju, obje strane nastavljaju međusobne napade na ratištu.
Ukrajinska vojska je izvijestiča da su njeni dronovi pogodili fabriku poluprovodničkih uređaja u zapadnoj ruskoj Orelskoj oblasti, onesposobivši time dobavljača ruskih proizvođača borbenih aviona i raketa.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je 21. maja da je ruska protivvazdušna odbrana oborila tri drona koja su bila na putu prema glavnom gradu.
Dolazak dronova natjerao je moskovske aerodrome Domodedovo i Žukovski da privremeno obustave rad, saopštila je ruska agencija za civilno vazduhoplovstvo Rosavijacija.

Putin u iznenadnoj posjeti oblasti Kursk usred optužbi za odugovlačenje mirovnih pregovora

Napetosti su u nedjelju eskalirale u Los Anđelesu kada su hiljade demonstranata izašle na ulice reagujući na vanredno raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde od strane predsjednika Donalda Trampa. Demonstranti su blokirali ključni auto-put i zapalili više autonomnih vozila, dok su pripadnici snaga bezbjednosti koristili suzavac, gumene metke i šok bombe kako bi obuzdali masu. Dio policije patrolirao je ulicama na konjima, dok su drugi, u opremi za razbijanje demonstracija, bili raspoređeni iza vojnika garde koji su čuvali federalne zgrade, uključujući pritvorski centar u koji su prethodnih dana dovedeni neki migranti. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim, a do večeri je većina demonstranata napustila centar grada. Međutim, oni koji su ostali, uzimali su stolice iz obližnjeg parka kako bi napravili improvizovanu barikadu, gađajući policiju s druge strane. Drugi su sa nadvožnjaka iznad zatvorene južne trake autoputa 101 bacali komade betona, kamenje, električne trotinete i vatromet na pripadnike kalifornijske saobraćajne patrole i njihova vozila. Policajci su se sklonili ispod nadvožnjaka kako bi se zaštitili. Ovo je bio treći dan protesta protiv Trampovog pooštravanja imigracione politike u regionu, a dolazak oko 300 saveznih trupa izazvao je bijes i strah kod dijela građana. Nedjeljni protesti u Los Anđelesu, gradu sa oko četiri miliona stanovnika, bili su skoncentrisani u nekoliko blokova centra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Protest LA Nacionalna garda"> <figcaption>Demonstrant ispred korodnoa pripadnika Nacionalne garde ispred Metropolitanskog pritvorskog centra u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Od ranog jutra, vojnici Nacionalne garde stajali su rame uz rame, sa dugim cijevima i štitovima za razbijanje demonstracija, ispred Metropolitanskog pritvorskog centra. Demonstranti su uzvikivali „sram vas bilo“ i „idite kući“. Kada su se neki približili pripadnicima garde, dodatne policijske snage krenule su naprijed, ispaljujući kanistere ispunjene dimom na ulicu. Nekoliko minuta kasnije, policija Los Anđelesa ispalila je projektile za kontrolu mase, tvrdeći da su demonstranti okupljeni nezakonito. Veći dio mase tada se preselio na autoput 101, blokirajući saobraćaj sve dok ih saobraćajna patrola nije rastjerala kasno popodne. Južna traka je ostala zatvorena. U blizini su zapaljena najmanje četiri autonomna vozila kompanije „Waymo“, a gust crni dim uzdizao se u nebo dok su električna vozila povremeno eksplodirala. Do večeri je policija izdala naređenje o nezakonitom okupljanju i blokirala nekoliko gradskih blokova u centru. Šok bombe su odjekivale svakih nekoliko sekundi. Demokratski guverner Gavin Njusom zatražio je u pismu u nedjelju popodne od Trampa da povuče pripadnike garde, nazvavši njihovo raspoređivanje „ozbiljnim kršenjem državnog suvereniteta“.&nbsp; Njusom se u tom trenutku nalazio u Los Anđelesu, gdje se sastajao sa lokalnim zvaničnicima i policijom. Nije bilo jasno da li je od petka razgovarao sa Trampom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91" data-rendition-name="original" width="960" height="651" loading="lazy" alt="Protesti LA Nacionalna garda"> <figcaption>Pripadnici Nacionalne garde Kalifornije stoje ispred federalne zgrade Edvard R. Roјbal u Los Anđelesu, Kalifornija, SAD, 8. juna 2025. (Photo: REUTERS/Majk Blejk)</figcaption> </figure>  Raspoređivanje garde zabiježeno je kao prvi slučaj u posljednjih nekoliko decenija da je Nacionalna garda aktivirana bez zahtjeva guvernera, što predstavlja ozbiljnu eskalaciju protiv onih koji se protive masovnim deportacijama koje sprovodi administracija. Gradonačelnica Los Anđelesa, Karen Bas, podržala je Njusomove navode. - Ono što vidimo u Los Anđelesu jeste haos koji je izazvala ova administracija. Ovdje nije riječ o javnoj bezbjednosti, već o nečijoj agendi - rekla je Bas na popodnevnoj konferenciji za medije.&nbsp; Uprkos njihovim kritikama, administracija nije odustajala. - Njusom bezočno laže kada tvrdi da u Los Anđelesu nije bilo problema prije nego što je predsjednik Tramp reagovao - izjavila je portparolka Bijele kuće Ebigejl Džekson. <h2>Raspoređivanje nakon dana protesta</h2> Dolazak Nacionalne garde uslijedio je nakon dva dana protesta koji su počeli u petak u centru Los Anđelesa, a potom se proširili u subotu na grad Paramount, većinsku latino zajednicu južno od grada, kao i na susjedni Kompton. Federalni agenti su hapsili migrante u modnoj četvrti Los Anđelesa, na parkingu „Home Depota“ i na još nekoliko lokacija u petak. Dan kasnije, raspoređivali su se kod kancelarije Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost u Paramountu, u blizini drugog „Home Depota“, što je izazvalo dodatne proteste zbog straha od nove racije. Savezne vlasti kasnije su saopštile da na toj lokaciji nije bilo sprovođenja akcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Protest LA"> <figcaption>Demonstrantkinja privedena u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Demonstranti su pokušali da blokiraju vozila Granične patrole bacajući kamenje i komade betona. U odgovoru, federalni agenti u opremi za razbijanje demonstracija koristili su suzavac, šok bombe i boce sa biber sprejom. Broj uhapšenih migranata u širem području Los Anđelesa tokom protekle sedmice premašio je 100, navode savezne vlasti. Mnogi su uhapšeni i tokom protesta, uključujući i jednog poznatog sindikalnog lidera, optuženog za ometanje rada policije. Ovi protesti nisu dostigli razmjere onih iz prošlosti kada je Nacionalna garda raspoređena u Los Anđelesu, poput pobune u Votsu, nereda nakon presude u slučaju Rodnija Kinga ili protesta 2020. godine protiv policijskog nasilja, kada je Njusom tada sam zatražio pomoć federalnih trupa. Posljednji poznati slučaj kada je Nacionalna garda raspoređena bez saglasnosti guvernera bio je 1965. godine, kada je predsjednik Lindon B. Džonson poslao trupe da obezbijede marš za građanska prava u Alabami, navodi se u izvještaju Centra za pravdu „Brenan“. <h2>Tramp najavljuje ‘snažan zakon i red’</h2> U subotu je Tramp izdao naredbu pozivajući se na zakonsku odredbu koja mu omogućava da angažuje federalne vojne snage „u slučaju pobune ili opasnosti od pobune protiv vlasti Sjedinjenih Američkih Država“. Rekao je da je odobrio raspoređivanje 2.000 pripadnika Nacionalne garde. - U Los Anđelesu ima nasilnih ljudi i neće proći nekažnjeno - rekao je Tramp novinarima dok se spremao da se ukrca u predsjednički avion „Air Force One“ u Moristaunu, Nju Džerzi. Na pitanje da li planira da pošalje američke vojnike u Los Anđeles, Tramp je odgovorio da će imati trupe svuda.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da se ovo desi našoj zemlji. Nećemo dopustiti da nam zemlja bude rastrgana kao pod Bajdenom – kazao je on, no nije pojasnio na šta konkretno misli. Oko 500 marinaca stacioniranih u Twentynine Palmsu, oko 200 kilometara istočno od Los Anđelesa, bilo je u statusu „spremni za raspoređivanje“ u nedjelju popodne, prema podacima Komande Sjeverne Amerike. Bivša potpredsjednica Kamala Haris, koja živi u Los Anđelesu, izjavila je da su hapšenja migranata i raspoređivanje garde dio „okrutne, smišljene agende za širenje panike i podjela“. Dodala je da podržava one koji „ustaju u odbranu naših osnovnih prava i sloboda“. &nbsp;

Haos u Los Anđelesu nakon što je Tramp poslao stotine pripadnika Nacionalne garde

Od 11. juna bijeli hljeb će umjesto dosadašnjih 80 centi u maloprodaji kostati 85 centi. Ovu informaciju za Portal ETV potvrdio je Hasan Ramović iz Grupacije industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda, naglašavajući da je riječ o neizbježnoj korekciji cijena.
- Cijena osnovne vrste hljeba nije mijenjana još od 2022. godine, uprkos tome što su troškovi proizvodnje drastično porasli - od sirovina do plata zaposlenih. Inflacija za taj period iznosi oko 25%, dok su bruto zarade porasle za približno 30% - naveo je Ramović.
Ramović se osvrnuo i na izjavu predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Milutina Đukanovića (funkcioner ZBCG) koji je “pekare pozvao da ne poskupljuju hljeb kao što ni oni nijesu struju”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fiz-drzavne-firme-zove-pekare-da-ne-podizu-cijene-hljeba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sagovornik Portala ETV je ovu izjavu ocijenio kao “neopravdanu i u duhu populizma u vršenju vlasti”.
- Treba nam sistem u kojem se ekonomija razvija na realnim osnovama - kaže Ramović.
Prema najavama, proizvođači će hljeb od 11. juna fakturisati trgovinama po cijeni od 0,69 eura bez PDV-a, što sa uračunatim porezom iznosi 0,738 eura. Trgovački lanci najavili su da će nova cijena u maloprodaji biti 0,85 eura.
Ramović dodaje i da će cijene specijalnih vrsta hljeba, koje nikada nisu bile ograničene, takođe biti korigovane na osnovu istih parametara - rasta cijena sirovina i radne snage.

Ramović o pozivu Milutina Đukanovića da ne podižu cijenu hljeba: Izjava populistička i neopravdana

Šest osoba zadobilo je povrede u pucnjavi koja se večeras desila u ugostiteljskom objektu „Why“, a niko od njih nije životno ugrožen - saopšteno je Portalu ETV iz Uprave policije. Petoro je, kako su kazali u policiji, lakše povrijeđeno u dijelu donjih ekstremiteta, a jedna osoba je ustrijeljena u leđa. Ni on, kako su naglasili, nije životno ugrožen. Povrijeđenima je odmah ukazana ljekarska pomoć u Kliničkom centru Crne Gore. Policija je zbog toga uhapsila osumnjičenog Podgoričanina L.M. (23) u &nbsp;Fruškogorskoj ulici u naselju Malo brdo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609010624_60fb950cd046ee06b2ab90635f0e3e73dfd4412e188d4840d77241a936a6f357.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609010624_60fb950cd046ee06b2ab90635f0e3e73dfd4412e188d4840d77241a936a6f357" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Pucnjava, Why"> </figure>  - Odmah i bez odlaganja, policijski službenici su izašli na lice mjesta i isto obezbijedili a preduzete su hitne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih okolnosti događaja kao i na lociranju i lišenju slobode osumnjičenog, nakon čega je u kratkom roku identikovan kao L.M.(23) iz Podgorice koji se nakon upotrebe vatrenog oružja dao u bjekstvo u nepoznatom pravcu - kazali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609010620_c37183a539887eb0b37cad887549080446253d9bb6b9711e05ebddd6d3d52e97.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609010620_c37183a539887eb0b37cad887549080446253d9bb6b9711e05ebddd6d3d52e97" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Why"> </figure>  Oni su izvršili uviđaj lica mjesta, uspostavili uže i šire blokade, prikupili obavještenja od desetine lica i izuzeli video nadzor sa više objekata, te je &nbsp;„pregledom više lokacija u kratkom roku“ L.M. pronađen i uhapšen. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6Ae_tk2QF9k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U policiji su naglasili da se sumnja da je ovom događaju prethodila kafanska svađa. - Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj. L.M. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost i postupanje tužilaštvu - zaključili su u policiji. Pucnjava se, kako je ranije izvijestila ETV, desila poslije ponoći.

Niko od šestoro povrijeđenih u pucnjavi u ugostiteljskom objektu „Why“ nije životno ugrožen, osumnjičeni uhapšen u naselju Malo brdo

Fudbaleri Portugala drugi put u istoriji osvojili su Ligu nacija.
U večerašnjem velikom finalu u Minhenu, oni su nakon izvođenja penala bili bolji od Španije, rezultatom 5:3 - 2:2 - 2:2 (1:2).
Portugal je postao prva reprezentacija u istoriji koja je osvojila dvije Lige nacija.

Portugal drugi put osvojio Ligu nacija

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: vladimir-putin