Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je da direktno pregovara o osjetljivim pitanjima sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom, u okviru napora za okončanje rata s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
- Najosjetljivija pitanja u potrazi za mirovnim rješenjem tek treba da budu riješena - rekao je Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Jevropejska pravda. To uključuje teritorijalna pitanja i nuklearnu elektranu Zaporožje, koju je okupirala Rusija.
- Zelenski je spreman da se sastane s Putinom kako bi se ta pitanja riješila - rekao je Sibiha.
Rusija zahtijeva teritorijalne ustupke od Ukrajine kao uslov za prekid vatre, posebno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti.
Elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi, okupiraju ruske trupe od marta 2022. godine, nedugo nakon početka rata.
Zelenski je u prošlosti više puta pozivao na sastanak s ruskim predsjednikom, ali Moskva nije pokazivala spremnost za susret dvojice lidera.
Tokom vikenda, pregovarači iz Ukrajine i Rusije prvi put nakon nekoliko mjeseci održali su direktne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz posredovanje Sjedinjenih Država. Razgovori bi trebalo da se nastave u nedjelju u Abu Dabiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajinski šef diplomatije: Zelenski spreman da se sastane s Putinom

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da se pridruži njegovom Odboru za mir, čiji je cilj da nadgleda obnovu Gaze.
- Želimo sve, želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu, imaju moć, jer tako nikada nećemo imati problem. Ovo je najveći odbor ikada sastavljen - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje televiziji CNN zašto je pozvao Putina.
Tramp je priznao da u pozivima za priključenje Odboru ima kontroverznih odluka.
- Da, imam neke kontroverzne ljude u Odboru, ali to su ljudi koji obavljaju posao. Dakle, pozvan je i Putin i prihvatio je - rekao je Tramp.
Na jučerašnjem sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije Putin nije potvrdio da će se Rusija pridružiti Odboru za mir, ali je rekao da će Ministarstvo spoljnih poslova „proučiti dokumenta“ i „konsultovati se sa strateškim partnerima“, nakon čega će donijeti odluku.
Istakao je da je Rusija spremna da, i prije nego što donese odluku, uplati Odboru milijardu dolara iz ruske imovine zamrznute u SAD.

Tramp kaže da je Putin pristao da se pridruži Odboru za mir: Želimo sve nacije gdje ljudi imaju kontrolu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin se tradicionalno okupao u ledenoj vodi povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Putin prisustvovao bogojavljenskom kupanju.
- Vladimir Putin se, kao i svake godine, tradicionalno okupao. Bogojavljenje je za njega, kao i za sve pravoslavce koji rade u Kremlju, veliki praznik. Taj obred mnogi poštuju - kazao je Peskov.
Videosnimak Putinovog kupanja na Bogojavljenje objavio je šef ruskog fonda za direktna ulaganja i specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju s inostranstvom Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F0mBRovCg%2F0mBRovCg.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na videosnimku se vidi Putin dok tri puta zaranja u vodu, a između svakog zaranjanja se prvo prekrsti. Zatim odmah izlazi iz vode i završava obred.
Osim Putina, povodom Bogojavljenja se okušao i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.
Inače, pravoslavci širom svijeta, danas proslavljaju Bogojavljenje, što predstavlja praznik koji slavi krštenje Isusa Hrista, dan kada je Jovan Krstitelj na rijeci Jordan krstio Hrista, čime je započela njegova misija propovijedanja hrišćanstva.

Vladimir Putin se okupao na Bogojavljenje: Tri puta uronio u ledenu vodu

Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je poziv da se pridruži „Odboru za mir“ američkog predsjednika Donalda Trampa, komitetu koji će nadgledati obnovu Gaze, saopštio je njegov portparol Dmitrij Peskov, prenosi CNN.
- Predsjednik Putin je takođe putem diplomatskih kanala dobio poziv da se pridruži ovom Odboru za mir- rekao je Peskov na redovnoj konferenciji za novinare.
On je dodao da Kremlj trenutno razmatra poziv i „nada se da će dobiti više detalja od američke strane“.
Formiranje odbora, kojim predsjedava Tramp, predstavlja ključni korak u američkom planu podržanom od strane Ujedinjenih nacija za demilitarizaciju i obnovu Gaze, koja je bila razorena tokom dvogodišnjeg rata između Izraela i militantne grupe Hamas.
Tramp je odbor opisao kao „najveći i najprestižniji odbor ikada sastavljen“, a u njegovom sastavu biće bivši britanski premijer Toni Bler, kanadski premijer Mark Karni i američki državni sekretar Marko Rubio.
Pozive za pridruživanje odboru dobili su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, argentinski predsjednik Havijer Milei i egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi, prema izjavama njih ili njihovih kancelarija.

Peskov: Putin pozvan da se pridruži „Odboru za mir'' za Gazu

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, planiraju uskoro posjetiti Moskvu radi sastanka s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom. Planirana posjeta dio je napora za postizanje mirovnog sporazuma s ciljem okončanja rata Rusije protiv Ukrajine, piše Bloomberg.
Izvori za Bloomberg navode da bi se sastanak mogao održati kasnije ovog mjeseca, ali upozoravaju da planovi još nisu konačni i da bi termin mogao biti promijenjen zbog razvoja događaja u Iranu, gdje su u toku veliki protesti.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da takav sastanak trenutno nije zakazan, dok Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Prema jednom od izvora, još nije poznato koliko je Putin zainteresovan za održavanje novog sastanka s članovima Trampovog tima, što se čini glavnom preprekom za određivanje datuma.
<h3>Mirovni plan i prethodni razgovori</h3>
Očekuje se da će Putinu biti predstavljen najnoviji nacrt mirovnog plana od 20 tačaka, koji su izradili ukrajinski i američki predstavnici. Vitkof i Kušner već su posjetili Moskvu i sastali se s Putinom u decembru, a taj krug razgovora trajao je gotovo pet sati, ali nije donio značajniji napredak.
Vitkof se s Putinom u Rusiji sastao šest puta tokom prošle godine. Ovi diplomatski napori slijede nakon sastanka predstavnika 35 zemalja i organizacija održanog 6. januara u Parizu, na kojem je finaliziran rad na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Nakon sastanka, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjeri raspoređivanja trupa u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. U američkoj delegaciji u Parizu bili su Vitkof i Kušner, a Vitkof je izjavio da je nakon sastanka „Koalicije voljnih“ postignut značajan napredak.

Bloomberg: Trampovi izaslanici Vitkof i Kušner planiraju posjetu Putinu

Poljski predsjednik Karol Navrocki izjavio je da je Donald Tramp jedini svjetski lider koji može zaustaviti Vladimira Putina u njegovim prijetnjama Evropi. U intervjuu za emisiju „Tudej“ na radiju BBC Radio 4, Navrocki je kazao da se ruskom predsjedniku ne može vjerovati, ali da Evropa mora učiniti sve kako bi podržala napore predsjednika Trampa da okonča rat u Ukrajini, piše BBC.
Navrocki, koji je i prije dolaska u Veliku Britaniju na sastanke s premijerom Kirom Starmerom bio poznat kao čvrst pristalica Donalda Trampa, sada tvrdi da je američki predsjednik jedina osoba koja može „riješiti ovaj problem“, imajući u vidu prijetnje Rusije njegovoj zemlji, kao i srednjoj i istočnoj Evropi.
<h3>Testiranje poljske odbrane</h3>
Osvrćući se na masovni upad ruskih dronova u septembru prošle godine, kada je više od 20 bespilotnih letjelica ušlo u poljski vazdušni prostor iz Bjelorusije i Ukrajine, predsjednik Navrocki je taj događaj nazvao „vanrednom situacijom“. Dodao je da „do tog trenutka nijedna država članica NATO-a nije doživjela napad dronovima takvih razmjera“.
Prema njegovim riječima, Rusija time testira poljsku odbranu i solidarnost NATO-a.
Poljski predsjednik zahvalio je Velikoj Britaniji na slanju borbenih aviona RAF Tajfun, koji pomažu u zaštiti poljskih granica. Naveo je da se Poljska od 2021. godine nalazi u stanju hibridnog rata s Rusijom, suočavajući se s dronovima i dezinformacijama. Ova ruska aktivnost u takozvanoj „sivoj zoni“, kako je rekao, pokazuje da „živimo u opasnim vremenima“.
<h3>Uloga SAD-a i kritika evropskih lidera</h3>
Upitan o svom prijateljstvu s Donaldom Trampom, naročito u svjetlu prijetnji američkog predsjednika da će „svim sredstvima“ preuzeti Grenland — što je uznemirilo Evropu i dovelo u pitanje 77-godišnji savez unutar NATO-a — Navrocki je insistirao da su Sjedinjene Američke Države i dalje garant bezbjednosti Evrope, uprkos suprotnim izjavama pojedinih američkih zvaničnika.
Ocijenio je da ono što Donald Tramp čini u ime Evropljana „zaslužuje podršku i veliko poštovanje“.
Navrocki je kazao da primjećuje kako se Evropa „udaljava“ od Sjedinjenih Američkih Država, što smatra lošim po ekonomsku i vojnu bezbjednost Evropske unije. Pitanje Grenlanda, prema njegovim riječima, trebalo bi da ostane tema između danske premijerke i predsjednika Trampa, uz uvjerenje da će se riješiti u okviru NATO-a i kroz dijalog Danske i SAD-a.
<h3>Kritika evropskih prioriteta</h3>
Poljski predsjednik iskoristio je intervju i da kritikuje evropske lidere, navodeći da su „zaokupljeni ne naročito važnim pitanjima, ideološkim temama poput zelenog plana, klimatske politike i migracija“.
Istakao je da Evropa godinama nije gradila sopstvenu otpornost i bezbjednost, dok Poljska danas izdvaja gotovo pet odsto svog bruto domaćeg proizvoda za odbranu.
<h3>Pohvale Ujedinjenom Kraljevstvu</h3>
Za Ujedinjeno Kraljevstvo imao je, međutim, riječi pohvale. Naglasio je da su odnosi između Poljske i Velike Britanije „izuzetno važni“, te podsjetio da danas oko milion Poljaka živi u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Želio bih da izrazim duboku zahvalnost britanskim vojnicima koji su stacionirani u Poljskoj, preuzimajući odgovornost za istočni bok NATO-a“, rekao je Navrocki.
Izrazio je i nadu da će, imajući u vidu snažan rast poljske ekonomije, Ujedinjeno Kraljevstvo kao domaćin samita G20 naredne godine pozvati Poljsku da učestvuje.

Navrocki: Samo Tramp može zaustaviti Putina

Rusija je u utorak oštro osudila ono što je opisala kao "subverzivno vanjsko miješanje" u unutrašnju politiku Irana, naglasivši da su američke prijetnje novim vojnim udarima na ovu zemlju "kategorički neprihvatljive".
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije upućeno je ozbiljno upozorenje Zapadu, uz podsjećanje na događaje iz prošle godine.
- Oni koji planiraju iskoristiti nemire inspirisane izvana kao izgovor za ponavljanje agresije na Iran, počinjene u junu 2025. godine, moraju biti svjesni katastrofalnih posljedica takvih akcija po situaciju na Bliskom istoku i globalnu međunarodnu sigurnost - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva.
Ova reakcija uslijedila je nakon telefonskog razgovora, koji je noć ranije obavio Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije, sa svojim iranskim kolegom Alijem Larijanijem.
Šojgu je tom prilikom "odlučno osudio još jedan pokušaj vanjskih sila da se miješaju u unutrašnje stvari Irana", potvrdila je pres služba Vijeća sigurnosti. Tokom razgovora, ruski zvaničnik je izrazio saučešće Larijaniju, sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog "brojnih žrtava" koje su rezultat nedavnih događaja u zemlji.
Obje strane su se složile da nastave kontakte radi koordinacije stavova o zajedničkim sigurnosnim pitanjima. Šojgu je istakao spremnost Moskve za dalji razvoj bilateralne saradnje na osnovu Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji su Ruska Federacija i Islamska Republika Iran potpisale 17. januara 2025. godine.
Ovaj strateški sporazum, potpisan prošle godine, formalizovao je produbljivanje vojnih i ekonomskih veza između Moskve i Teherana. Takva saradnja nalazi se pod budnim okom zapadnih zemalja, koje učestalo kritikuju usklađivanje odbrambenih politika ove dvije države.

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Aktuelna vlast nastavlja da iritira najširu javnost, što počinje obuhvatati i građane sa neznatnom političkom pameću, ocijenili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Kako kažu, u duhu prethodnih vlada koje su bile zbir neukosti, populizma i litijaške neuroze, djeluje i sadašnja u cjelini podgojena i rastrojena, a dijelom i agenturna izvršna vlast.
- Sjetimo se Bratićke i njene štetočinske i nezakonite "sječe direktora", pa nebuloznog programa “Evropa sad 1”, pa Dritanovog temeljnog ugovora i tunela do sudskog depoa bez krivaca i krivice, pa blokiranih EU integracija. Da bi nakon svega toga stigli do neurasteničnog “Evropa sad 2”, beskičmenog odnosa prema Vučićevom intervencionizmu, milionskog granta petokolonaškoj i nacionalističkoj SPC, plitkoumnog sukoba sa Hrvatskom, botunske rapsodije i na kraju do odbjeglog "Pavla Đurišića" i Miloša Medenice koji se narugao policijskim vlastima - podsjećaju iz GI "21. maj".
Saberemo li realne domete ove Vlade u unutrašnjoj politici primijetićemo, ističu, da ni razvučeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU nije za utjehu.

GI "21. maj": Ne može ni Brisel zamaskirati provincijalni podgorički cirkus

Narodna banka Ukrajine snizila je referentnu kamatnu stopu sa 15,5 na 15 odsto, jer inflatorni pritisci u zemlji slabe, a rizici spoljnog finansiranja se smanjuju.&nbsp;
Godišnja inflacija u Ukrajini je krajem prošle godine usporila na oko osam odsto, kako potrošačka, tako i bazna, prije svega zahvaljujući dobrim poljoprivrednim prinosima, ublažavanju pritisaka na tržištu rada i stabilnoj situaciji na deviznom tržištu, prenosi Tanjug.&nbsp;
Prema procjenama banke, inflacija u Ukrajini će nadalje padati u prvoj polovini ove godine, s tim da će u drugoj polovini privremeno porasti.&nbsp;
Inflacija bi ove godine trebalo da se spusti na oko 7,5 odsto, zatim na šest odsto krajem naredne, dok se povratak na ciljnu vrijednost od pet odsto očekuje tokom 2028. godine.&nbsp;
Narodna banka Ukrajine očekuje privredni rast od oko 1,8 odsto u ovoj godini, a nakon toga ubrzanje na tri do četiri odsto u periodu 2027–2028, pod uslovom da se energetska infrastruktura oštećena u ratu obnovi, a investicije ojačaju.&nbsp;
- Značajnu ulogu u makroekonomskoj stabilnosti ima spoljašnja finansijska pomoć - navodi se na sajtu banke.&nbsp;
Evropska unija (EU) je krajem prošle godine odlučila da Ukrajini obezbijedi oko 90 milijardi EUR podrške u periodu 2026–2027, dok su u toku i pregovori o novom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za 8,1 milijardu USD.&nbsp;
Kako ocjenjuje banka, međunarodne devizne rezerve Ukrajine trebalo bi da dostignu oko 65 milijardi USD do kraja ove godine.&nbsp;
Glavni rizik za ekonomski oporavak Ukrajine prevashodno predstavlja rat s Rusijom, ali i potencijalna nova budžetska opterećenja, nedostatak radne snage usljed migracija i rastuća geopolitička fragmentacija.

Ukrajina snizila kamatnu stopu

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tag: vladimir-putin