Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u Kursku, što je njegova prva posjeta toj ruskoj oblasti otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske snage koje su prošle godine zauzele dijelove tog područja tokom vojne ofanzive.
Snimci državne televizije prikazuju Putina kako 21. maja razgovara s više lokalnih stanovnika, kao i s vršiocem dužnosti guvernera te oblasti.
Ukrajinske trupe su u avgustu prošle godine izvele upad u Kursku oblast u smjelom napadu koji je, čini se, iznenadio Moskvu.
Kijev je tada naveo da je kontrolisao oko 1.400 kilometara kvadratnih tog područja. Prošlog mjeseca, Moskva je objavila da je uspješno potisnula ukrajinske snage i time okončala upad.
Putinova posjeta dolazi u trenutku kada se suočava s optužbama da namjerno odugovlači mirovne pregovore s ciljem da osvoji što više teritorije i tako ojača svoju pregovaračku poziciju u budućim razgovorima.
Prošle sedmice ruski i ukrajinski pregovarači održali su prve direktne razgovore nakon više od tri godine, pokušavajući da pronađu način za zaustavljanje sukoba.
Međutim, postignut je minimalan napredak, što je podstaklo američkog predsjednika Donalda Trampa da 19. maja obavi dvosatni telefonski razgovor s Putinom.
Rezultat tog razgovora bila je najava iz Moskve da će pripremiti memorandum s preduslovima za prekid vatre, što su mnogi analitičari i evropske diplomate ocijenili kao još jedan potez Kremlja s ciljem odugovlačenja procesa postizanja primirja.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je na sastanku Odbora za vanjske poslove Senata 20. maja da Trump nije sproveo nove sankcije protiv Moskve jer "vjeruje da bi Rusi prestali razgovarati ako im sada zaprijetimo sankcijama, a vrijednost je u tome da možemo s njima razgovarati i natjerati ih da dođu za pregovarački sto".
Evropska unija i Velika Britanija su 20. maja nastavile s paketima novih sankcija protiv Rusije, pri čemu je Brisel najavio i nove "ogromne" restriktivne mjere.
Kremlj je, sa svoje strane, ponovo negirao da odugovlači proces, a portparol Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da "svi dinamično rade" na postizanju rješenja sukoba.
Otkako je prije četiri mjeseca preuzeo dužnost, Tramp je okončanje rata u Ukrajini postavio kao glavni prioritet svoje vanjske politike. U martu je zatražio da obje strane odmah pristanu na 30-dnevni prekid vatre. Od tada je više puta ponovio taj zahtjev, naglašavajući da će sankcionisati svaku zemlju koja bude podrivala prekid sukoba.
I dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prihvatio prijedlog Bijele kuće, Putin je odbio, zahtijevajući da Kijev prvo pristane na određene preduslove, poput priznanja ruske aneksije ukrajinske teritorije, demilitarizaciju zemlje i neutralni status.
Nakon telefonskog razgovora 19. maja, Tramp je dao naslutiti da je spreman povući se iz pregovora.
Dok diplomatska nadmudrivanja polako napreduju, obje strane nastavljaju međusobne napade na ratištu.
Ukrajinska vojska je izvijestiča da su njeni dronovi pogodili fabriku poluprovodničkih uređaja u zapadnoj ruskoj Orelskoj oblasti, onesposobivši time dobavljača ruskih proizvođača borbenih aviona i raketa.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je 21. maja da je ruska protivvazdušna odbrana oborila tri drona koja su bila na putu prema glavnom gradu.
Dolazak dronova natjerao je moskovske aerodrome Domodedovo i Žukovski da privremeno obustave rad, saopštila je ruska agencija za civilno vazduhoplovstvo Rosavijacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putin u iznenadnoj posjeti oblasti Kursk usred optužbi za odugovlačenje mirovnih pregovora

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da je završio dvosatni razgovor sa Vladimirom Putinom, te da će Rusija i Ukrajina odmah započeti razgovore o prekidu vatre.
- Upravo sam završio dvosatni razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mislim da je prošlo jako dobro. Rusija i Ukrajina će odmah početi pregovore o prekidu vatre i, što je još važnije, o završetku rata - naveo je Tramp.
Uslovi za to biće, kaže on, dogovoreni između dvije države.
- Jer je to moguće samo zato što znaju detalje pregovora o kojima niko drugi ne bi znao - dodao je Tramp.
Putin je rekao da su imali iskren i vrlo informativan razgovor.
- Bio je to vrlo informativan i prilično iskren razgovor, pa i vrlo koristan u tom pogledu. Prije svega, zahvalio sam američkom predsjedniku na podršci Amerike nastavku pregovora Rusije i Ukrajine o mogućem mirovnom sporazumu. Američki predsjednik izrazio je svoj stav o prekidu vatre. Napomenuo sam da se i Rusija zalaže za mirno rješavanje ukrajinske krize. Jednostavno moramo odrediti najučinkovitije načine postizanja mira - kazao je Putin u prvoj reakciji.
Za Rusiju je, kazao je on, "najbitnije da se riješe korijeni sukoba u Ukrajini".

1250x600

1084x550

Tramp nakon razgovora sa Putinom: Rusija i Ukrajina odmah počinju pregovore o prekidu vatre

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

Kina i Rusija potpisale su Memorandum o saradnji na izgradnji automatizovane nuklearne elektrane na Mjesecu do 2035. godine. Ruska svemirska agencija Roscosmos i Kineska nacionalna svemirska administracija (CNSA) potpisale su dokument početkom ovog mjeseca, a elektrana bi trebalo biti dio predložene Međunarodne lunarne istraživačke stanice (ILRS), piše NDTV.
- Stanica će sprovoditi temeljna svemirska istraživanja i testirati tehnologiju za dugotrajno besposadno djelovanje ILRS-a, uz mogućnost buduće prisutnosti čovjeka na Mjesecu- objavio je Roscosmos 8. maja, nakon potpisivanja memoranduma.
ILRS je prvi put najavljen 2017. godine, a u projekat su uključene i zemlje poput Venecuele, Bjelorusije, Azerbejdžana, Južnoafričke Republike, Egipta, Nikaragve, Tajlanda, Srbije, Pakistana, Senegala i Kazahstana.
<h3>Dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije</h3>
Kako piše NDTV, očekuje se da će ILRS biti smješten unutar 100 kilometara od južnog pola Mjeseca te omogućiti dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije.

Moskva i Peking postigli dogovor: Kroz deset godina će na Mjesecu sagraditi nuklearku

Susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog "moguć" je isključivo ako Moskva i Kijev prethodno postignu neke "sporazume", rekao je danas portparol Kremlja dan poslije prvih direktnih mirovnih pregovora između dvije strane od proljeća 2022. godine.
- Takav susret, kao plod rada dvije strane, i zaključenje sporazuma je moguće, ali isključivo poslije sporazuma dvije strane - rekao je Dmitrij Peskov.
Na sastanku u Istanbulu juče ukrajinska delegacija predložila je Rusima sastank dvojice predsjednika da bi se našlo rješenje rata, a Moskva je samo saopštila da je to "primila k znanju".
Peskov je rekao da nastavak pregovora sa Ukrajinom neće biti moguć dok se ne sprovede razmjena zarobljenika dogovorena juče na pregovorima u Istanbulu.
- Ostaje da se uradi ono što su se dvije delegacije dogovorile juče. Radi se naravno prije svega sprovođenje razmjene po 1.000 zarobljenika - rekao je Peskov.
Peskov je rekao i da dvije strane treba da razmjene prijedloge uslova za primirje što je isto dogovoreno juče na razgovorima u Istanbulu.
Kako stoje stvari stavovi Moskve i Kijeva su i dalje nepomirljivi.
Pored zahtjeva da Ukrajina ne uđe u NATO, Putin traži demilitarizaciju Ukrajine i da Rusija zadrži ukrajinske teritorije pripojene 2022. godne, plus Krim pripojen 2014.
Još šire, ruski predsjednik traži i opšte preoblikovanje "evropske bezbjednosne arhitekture", smatrajući približavanje NATO ruskim granicama egzistencijalnom prijetnjom za svoju zemlju.
Ukrajina i njeni evropski saveznici čvrsto odbacuju te zahtjeve tvrdeći da ruska vojska koja i dalje okupira gotovo 20 odsto ukrajinske teritorije vodi imperijalistički tip rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Na razgovorima juče u Istanbulu, prvim dvije države od proljeća 2022. godine, nije dogovoreno primirje kao što su tražili Kijev i njegovi saveznici, već samo objava o velikoj razmjeni zarobljenika, te jaz i dalje dijeli dvije strane.

Kremlj: Susret Putina i Zelenskog moguć ako dvije države postignu prethodne sporazume

Evropska komisija smatra da posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Moskvi 9. maja predstavlja pogrešan signal i da “nije mjesto u kojem treba pokazivati podršku miru”.&nbsp;
Portparolka Evropske komisije Marta Kos kazala je da odnosi sa režimom Vladimira Putina “ne mogu biti kao ranije” zbog agresije na Ukrajinu.
- EU je vrlo jasno poručila svim partnerima, uključujući i zemlje kandidate poput Srbije: Ne može biti normalizacije odnosa sa Putinovim režimom dok traje njegova ničim izazvana i neopravdana agresija na Ukrajinu. Moskva nije mjesto na kojem se pokazuje podrška miru - navodi se u odgovoru službe za odnose s javnošću Evropske komisije za N1 Beograd.
Evropska komisija navodi da “snažno žali” zbog toga što je srpsko rukovodstvo učestvovalo u obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, jer, kako kažu, Rusija taj dan koristi za propagandu.
Brisel poručuje i da od Srbije očekuje da “uvjerljivo dokaže svoju stratešku orijentaciju ka EU” i da jasno pokaže privrženost evropskim vrijednostima.
Na pitanje N1 da li će Srbija uskoro otvoriti novi klaster u pregovorima sa EU, kako je najavio Vučić, u Komisiji odgovaraju da konkretne odluke donose države članice, ali da su preduslov za napredak u pristupnom procesu - reforme.
- Proces pristupanja zahtijeva vidljiv i uvjerljiv napredak, ali i angažman cijelog društva. To treba da bude nacionalni projekat - naveli su u odgovoru za N1, ističući da reforme koje Srbija mora da sprovede uključuju borbu protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, medijske slobode, bolje izborne uslove i borbu protiv dezinformacija.
Kada je riječ o pismu koje je poslala grupa evropskih socijalista i demokrata komesarki Kos, iz Komisije za N1 potvrđuju da je ono primljeno, ali ne i da li je odgovoreno.

EK: Vučićeva posjeta Moskvi pogrešan signal, Srbija mora da dokaže evropski put

U Istanbulu će danas održati prvi direktni pregovori između zvaničnika Rusije i Ukrajine od 2022. godine, uz posredovanje SAD-a i Turske.
Kako je objavio BiBiSi (BBC), prvi sastanak će održati zvaničnici Turske, Ukrajine i SAD-a, koji će početi u 10:45 sati po lokalnom vremenu.
Nešto manje od dva sata kasnije, ovi zvaničnici će se sresti s delegacijom iz Rusije, što će biti prvi direktni razgovori dvije zaraćene zemlje od 2022. godine.
Ameriku u Istanbulu predstavlja državni sekretar Marko Rubio, dok će Ukrajinu predstavljati ministar odbrane Rustem Umerov.
U Turskoj je juče bio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ali je odlučio vratiti se u svoju zemlju nakon što je lider Rusije Vladimir Putin odbio doći na pregovore koje je sam inicirao.
Putin je u Istanbul poslao delegaciju koju predvodi njegov pomoćnik Vladimir Medinski, uz još nekoliko vojnih zvaničnika.
Iako je svakako značajno da se prvi put nakon skoro tri godine direktno sastaju delegacije ove dvije države, stručnjaci smatraju da neće doći do značajnog pomaka prema mirovnom sporazumu.

Počinju pregovori u Istanbulu: Rusija i Ukrajina održavaju prve direktne razgovore od 2022. godine

Nekome ko je odrastao na Zapadu na prvi pogled može izgledati kao da je ruski predsjednik Vladimir Putin pod pritiskom. Međutim, takozvani „Z-patrioti“ - nazvani po simbolu koji ruske snage u Ukrajini crtaju na svojim vozilima - moraju se pridržavati određenih pravila i ne predstavljaju prijetnju Putinu, rekle su za Rojters tri osobe bliske Kremlju. Od njih će se očekivati da se povinuju ako i kada dođe trenutak za sklapanje mira, rekli su izvori Rojtersa.
Istovremeno, Putin i njegove obavještajne agencije moraju da upravljaju ruskim tvrdokornim nacionalistima kako oni ne bi poremetili njegove ciljeve, rekle su Rojtersovi sagovornici.
Analitičari kažu da, zalažući se za nastavak rata, Z-patriote ponekad mogu otići predaleko za ukus Kremlja, tako što će uznemiriti javnost.
- Nisu svi pod potpunom kontrolom - rekla je Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju, koja godinama proučava Kremlj.
Stanovaja, koju su ruske vlasti prošle godine označile kao „stranog agenta“, primijetila je da su neke Z-patriote pozvale rusku vojsku da zauzme ukrajinske gradove Kijev i Odesu, pa čak i da napadne Poljsku. Takvi ciljevi daleko prevazilaze ono što je Putin, koji je proglasio četiri ukrajinska regiona dijelom Rusije - pored Krima - naveo kao ratne ciljeve Rusije.
- Njihovo huškanje ljudi i guranje društva da podrži veću vojnu kampanju je prepreka i nastavlja se rad na tome da se ublaže ono što govore ili da se oni umire jer uznemiravaju društvo, u trenu kada Putin treba da vodi razgovore - rekla je Stanovaja.
Kremlj nije odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar.
Neki od Z-patriota - ratnih blogera ili ratnih dopisnika - imaju pola miliona ili više pratilaca na Telegramu i široko su čitani u Rusiji, uključujući i među elitom, u inostranstvu i u Ukrajini.
Ali moraju biti oprezni.
Nacionalisti koji su u prošlosti prelazili granice Kremlja nailazili su na probleme - ovo se posebno odnosi na pobunjenog vođu plaćeničke grupe Vagner Jevgenija Prigožina i otvorenog ultranacionalistu Igora Girkina. Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći, a Girkin je zatvoren.
Kremlj je odbacio kao „apsolutnu laž“ sugestiju da je Putin ubio Prigožina iz osvete za njegovu pobunu. Kremlj kaže da se ne miješa u sudske postupke, što kritičari osporavaju.
Analitičari kažu da su Z-patriote bile korisne Kremlju, pomažući Putinu da izgradi i održi široku javnu podršku ratu u posljednje tri godine.
Ali Z-patriote koje se previše bune oko bilo kakvog eventualnog mirovnog sporazuma rizikuju da budu "puštene niz vodu", rekla su tri izvora, koji su, kao i drugi u ovoj priči, govorili pod uslovom anonimnosti.
Jedan od izvora je rekao da će ultranacionalisti brzo promijeniti svoju retoriku kada Kremlj utvrdi mirovni plan.
- Biće to kao prekidač, samo će se upaliti svjetlo - rekao je izvor.
<h1>"Rat će se nastaviti"</h1>
Nakon što je Putin na konferenciji za novinare u Kremlju u nedjelju pozvao na direktne mirovne pregovore u Istanbulu sa Ukrajinom, neki ultranacionalisti su brzo izrazili svoju zabrinutost.
Ruski pregovarački poslat je u četvrtak u Tursku, iako ni Putin, kao ni američki predsjednik Donald Tramp, ni predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski neće sami biti za stolom.
- Naš rat će se nastaviti do potpunog oslobođenja Novorusije i Malorusije - napisao je u ponedjeljak na svom blogu Konstantin Malofejev, nacionalistički tajkun koji je oženjen visokom vladinom zvaničnicom koja direktno odgovara Putinu.
On je koristio izraze koji podsjećaju na Rusko carstvo i opisuju dio današnje Ukrajine kojim su nekada vladali carevi.
Malofejev nije odgovorio na zahtjev za intervju.
U međuvremenu, Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti i koji se nekada predstavljao kao liberalni prozapadni modernizator, u subotu je u emisiji Iks (X) rekao da bi primirje ponudilo ukrajinskoj vojsci „predah“.
Medvedev je stekao reputaciju da često iznosi ekstremne i nediplomatske komentare, ali njegove izjave odražavaju tok razmišljanja među visokim ličnostima Kremlja, reklo je pet diplomata koje je konsultovao Rojters.
Kao bivši šef Kremlja, analitičari i jedan od izvora rekli su da Medvedev - koji je i dalje blizak Putinu - uživa posebnu dozvolu da govori.
Jedan od izvora je rekao da su ratoborne izjave nacionalista poput Malofejeva - iako iskrene - jedan od načina da se prati da li je Kremlj zaista blizu mira u Ukrajini ili ne.
Ako i kada se rat završi ili bude blizu kraja, situacija će se promijeniti. Takvi ljudi će osjetiti da se vjetar promijenio, rekao je izvor.&nbsp;
Oni koji ne prilagode svoje ponašanje mogli bi se naći u zatvoru, rekao je drugi izvor.
Vlasti su istakle da dva pravila moraju da se poštuju - ne kritikujte Putina lično i ne kritikujte vrhovne službenike vojske.
Prema zakonu koji je usvojen početkom 2022. godine, "diskreditacija“ vojske kažnjiva se sa do 15 godina zatvora.
Nakon što je optužio Putina i vrhovne službenike vojske za neuspjeh u Ukrajini, Girkin, bivši oficir FSB-a i komandant bojišta tražen zbog ratnog zločina na Zapadu, osuđen je za podsticanje ekstremizma 2024. godine i dobio je četvorogodišnju zatvorsku kaznu.
Ipak, u ponedjeljak je iz zatvora na društvenim mrežama napisao da „samo budala ili saboter koji tajno pomaže neprijatelju u informacionoj sferi može da govori o skorom kraju rata i bilo kakvom kompromisu“.
Jevgenij Prigožin, osnivač plaćeničke grupe Vagner, poveo je svoje ljude u neuspjeli i krvavi marš na Moskvu 23. juna kako bi pokušao da svrgne tadašnjeg ministra odbrane, a dozvolio je sebi i ličnu kritiku Putina.
Poginuo je u avionskoj nesreći sa svojim najvišim poručnicima dva mjeseca nakon pobune. Putin je kasnije nagovijestio da je avion dignut u vazduh ručnim bombama dok su oni u avionu bili pod uticajem kokaina i alkohola.
<h1>"Stranka rata"</h1>
Mnogi Rusi povezuju oznaku Z-Patrioti sa ratnim blogerima i dopisnicima, grupom koja je postala poznata nakon početka sukoba.
Ali takozvana „partija rata“ uključuje i širu grupu glasova, uključujući poslanike Državne dume, donjeg doma parlamenta, i takozvane „političke tehnologe“, stručnjake koji oblikuju javno mnjenje u udarnim terminima državnih televizijskih tok-šou emisija posvećenih ratu, pružajući tako uslugu Kremlju, tj. ponavljajući i pojačavajući narativ iz vrha države.
Tu su i ličnosti povezane sa Ministarstvom odbrane, obavještajnim agencijama, agencijama za sprovođenje zakona i pojedincima koji su bili ili su ostali bliski Putinu.
Oni kojima je dozvoljeno da se pojave u TV tok-šou emisijama o ratu redovno govore o prijetnjama Zapadu, kao što su upotreba nuklearnog oružja protiv Britanije ili invazija na baltičke zemlje.
Stanovaja iz Karnegija, koja je, na osnovu anketa, procijenila da stavove Z-patriota dijeli 10-15 odsto Rusa, te da to znači da nacionalisti nemaju ozbiljan uticaj na Putina.
- Bez radikalnih spoljnih promjena, Putin je posvećen okončanju rata pod svojim uslovima. Spreman je da vodi rat godinama ili da postigne svoje ciljeve na drugačiji način - rekla je ona.

Rojters: Ruski nacionalisti pristiskaju Kremlj da nastavi rat u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je dugogodišnjeg komandanta kopnenih snaga generala Olega Saljukov i imenovao ga na novu funkciju - zamjenika sekretara ruskog Savjeta sigurnosti, objavili su ruski državni mediji.
U dekretu koji je objavljen u službenom registru predsjedničkih odluka navodi se da je Saljukov razriješen dužnosti komandanta kopnene vojske, na kojoj se nalazio još od 2014.&nbsp;
General Saljukov je osim redovnog komandovanja kopnenim snagama prošle godine obnašao i dužnost zamjenika komandanta združenih ruskih snaga u Ukrajini, što je pojačalo njegovu ulogu u operacijama invazije.
Saljukov je javnosti poznat i kao dugogodišnji komandant vojne parade u Moskvi, a posljednji put se u toj ulozi pojavio 9. maja, kada je predvodio proslavu 80. jubileja kraja Drugog svjetskog rata, kojeg Rusi slave kao Dan pobjede.
Ruski mediji zasad ne navode ko će preuzeti dužnost zapovjednika kopnene vojske, a Kremlj nije komentarisao razloge promjene.&nbsp;
Imenovanje u Savjetu sigurnosti tumači se kao premještaj u krug najbližih Putinovih ljudi, a često i kao način sklanjanja visokihoficira sa operativnih položaja.

Putin smijenio komandanta kopnenih snaga

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da ne očekuje napredak oko Ukrajine dok se on ne sretne sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, koji nije u ruskoj delegaciji za razgovore sa Ukrajincima u Turskoj.
- Mislim da se ništa neće dogoditi, željeli vi to ili ne dok on i ja ne budemo zajedno - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu koji ga je vozio u Katar, u Ujedinjene Arapske Emrate, u okviru bliskoistočne turneje.
U Istanbulu bi danas trebalo da se održe direktni razgovori Rusa i Ukrajinaca o sukobu, ali ruska delegacija je doputovala bez predsjednika Putina.
Američki predsjednik izjavio je ranije danas da bi mogao da posjeti Tursku ako pregovori između Rusije i Ukrajine budu napredovali.

Tramp: Ništa se neće dogoditi u vezi sa Ukrajinom dok se ne sretnem s Putinom

U globalnoj akciji suzbijanja dark veba, usmjerenoj na onlajn mreže za borbu protiv droge i kriminala, u operaciji “RapTor”, uhapšeno je 270 osoba, prodavaca i kupaca, u deset zemalja na četiri kontinenta, saopštio je danas Europol.
U saopštenju se navodi da su u operaciji “RapTor”, razbijene međunarodne mreže koje su trgovale drogom, oružjem i falsifikovanom robom, a osumnjičeni su identifikovani kroz koordinisane istrage zasnovane na obavještajnim podacima dobijenim ukidanjem dark veb tržišta Nemesis, Tor2Door, Bohemia i Kingdom Markets.
Organi reda u deset zemalja su sproveli hapšenja osoba koje su osumnjičene da su obavile hiljade prodaja na ilegalnim tržištima, koristeći alate za šifrovanje i kriptovalute kako bi prikrili svoje tragove.
U Sjedinjenim Američkim Državama je u operaciji “RapTor” uhapšeno 130 osoba, u Njemačkoj 42, Velikoj Britaniji 37, Francuskoj 29, Južnoj Koreji 19, Austriji i Nizozemskoj po četiri, Brazilu tri i Švajcarskoj i Španiji po jedna osoba.
U toku su istrage kako bi se pronašle i uhapsile dodatne osobe umiješane u kriminal na dark vebu.
U međunarodnoj akciji je zaplijenjeno preko 184 miliona eura u gotovini i kriptovalutama, više od dvije tone droge, uključujući amfetamine, kokain, ketamin, opioide i kanabis, preko 180 komada vatrenog oružja, zajedno sa imitacijama oružja, elektrošokerima i noževima, 12.500 falsifikovanih proizvoda i više od 4 tone ilegalnog duvana.
Europol je naveo da ove zapljene predstavljaju veliki poremećaj u kriminalnim lancima snabdijevanja koji hrane ekonomiju dark veba, kao i da je podržao akciju prikupljanjem i analizom obavještajnih paketa zasnovanih na podacima sa tri zaplijenjena tržišta.

Razbijena kriminalna mreža, uhapšeno 270 osoba iz deset zemalja

Britanska vlada će uvesti upotrebu ljekova za suzbijanje seksualnog nagona seksualnih prestupnika radi za smanjenja rizika od ponavljanja krivičnog djela i radi ublažavanje pritiska na zatvorski sistem, izjavila je danas ministarka pravde Šabana Mahmud.
Mahmud je izjavila da će se takozvana hemijska kastracija koristiti u 20 zatvora u dva regiona u zemlji.
- Od vitalnog je značaja da se ovaj pristup primijeni uporedo sa psihološkim intervencijama koje ciljaju na druge uzroke činjenja tih krivičnih djela - rekla je ona.
Iako je naglašeno da hemijska kastracija ne bi bila djelotvorna za neke seksualne prestupnike, Mahmud je rekla da istraživanja pokazuju da to može da smanji ponavljanje krivičnog djela do 60 odsto.
Ta mjera je korišćena u Njemačkoj i Danskoj na dobrovoljnoj osnovi, a u Poljskoj je za neke prestupnike obavezna.
Preporuka za uvođenje hemijske kastracije dio je opsežne revizije britanskog zatvorskog sistema koju je vodio bivši ministar pravde Dejvid Gouk.
Gouk je tražio načine da se smanji broj ponavljanja krivičnih djela da bi olakšao funkcionisanje zatvorskog sistema čiji su kapaciteti skoro popunjeni.
Nova ministarka Mahmud je odobrila Goukov program za ranije puštanje prestupnika iz zatvora.
Goukova revizija je predviđala i da se ukinu kazne kraće od godinu dana, osim u izuzetnim slučajevima, poput nasilja u porodici, a tražio je i hitnu deportaciju stranaca osuđenih na manje od tri godine zatvora.
Njegova revizija predlaže i veća ulaganja u službu za uslovne kazne da bi njeni službenici mogli da provode više vremena s bivšim zatvorenicima tokom njihove socijalne rehabilitacije, a dodatno finansiranje je tražio i za program kontrole desetina hiljada uslovno kažnjenih prestupnika s elektronskim praćenjem kretanja, na šta je Mahmud odgovorila davanjem 700 miliona funti (830 miliona evra) godišnje toj službi.
Robert Dženrik portparol opozicionih Konzervativaca za pravosuđe, upozorio je da bi ukidanje kratkih kazni praktično "dekriminalizovalo" krivična djela poput provale, krađe i fizičkog napada, a da je elektronsko praćenje kretanja uslovno kažnjenih prestupnika "korisno koliko i alarmni uređaji za dim dok požar gori".
Broj zatvorenika se u Engleskoj i Velsu uprkos padu kriminaliteta u posljednjih 30 godina udvostručio na 90.000, dijelom i zbog izricanja sve dužih zatvorskih kazni jer javnost pritiska da se oštrije postupa s kriminalcima.
Pored prihvatanja promena, Vlada je saopštila da će započeti i veliki program izgradnje zatvora da bi se zamijenili neki koji se koriste još od viktorijanskog doba u 19. vijeku.

Velika Britanija uvodi hemijsku kastraciju seksualnih prestupnika

Pobjednik ovogodišnje Pjesme Evrovizije u Bazelu, austrijski muzičar Džej Džej (JJ) kazao je kako se nada da sljedeće godine na smotri u njegovoj državi neće nastupiti predstavnici Izraela.
On je pozvao organizaciju da isključi tu državu sa Evrovizije 2026.
Već duže se organizatori takmičenja iz EBU suočavaju sa kritikama zbog toga što se Izraeli dalje takmiči, uprkos ratu u Gazi.
- Jako je razočaravajuće vidjeti da Izrael nastavlja da se takmiči. Volio bih da sljedeće godine u Beču ne bude predstavnika te države. Ali, lopta je na terenu organizatora. Mi, učesnici, samo možemo iskazati naš stav - rekao je on za španski El Pais.

Pobjednik Evrovizije: Nadam se da dogodine u Austriji neće nastupati Izrael

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da ne namjerava da se ponovo kandiduje za tu funkciju, dodajući da je zemlji potreban novi ustav.
- Nemam namjeru da budem ponovo izabran ili da se ponovo kandidujem za predsjednika. Nama je stalo samo do poboljšanja ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja, živimo u novoj eri - rekao je Erdogan, prenosi Tass.
- Mislite li da možemo bilo šta postići u svijetu koji se tako brzo mijenja sa ustavom stvorenim tokom državnog udara u staroj Turskoj. Turska više ne može da napreduje sa ustavom koji su napisali pučisti. Potreban nam je ustav koji su predložili civili, a ne pučisti - dodao je.
Turski lider je objelodanio da njegova Partija pravde i razvoja izrađuje novi ustav i pozvao je opoziciju da učestvuje u tome.
- Hajde da što prije formiramo komisije i da zajedno stvorimo građanski ustav koji ćemo predstaviti našem narodu. Nema razloga da to ne uradimo - rekao je Erdogan.
Osvrćući se na pozive opozicije za prijevremene izbore, Erdogan je rekao da za to nema potrebe.
- Ako pogledamo trenutnu situaciju u parlamentu, nema okolnosti koje zahtijevaju izbore. Prije dvije godine zemlja je izabrala svoje predstavnike u parlament na petogodišnji mandat - poručio je Erdogan, prenosi FoNet.

Erdogan: Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: vladimir-putin