Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su SAD i Japan postigli sporazum kojim će se sniziti visoke carine koje je Vašington prijetio nametnuti svom azijskom savezniku, sa 25 odsto na 15 odsto.
U objavi na mreži "Truth Social", Tramp je rekao da će Japan investirati 550 milijardi dolara u SAD, a zauzvrat će se američki automobili, kamioni, riža i određeni poljoprivredni proizvodi slobodnije prodavati u Japanu.
Japanski premijer je od tada potvrdio da će američke carine na automobile takođe biti smanjene na 15 odsto.
Automobili su ogroman dio trgovine između SAD-a i Japana, ali gotovo u cjelosti se odvija u jednom smjeru iz Japana u SAD - činjenica koja dugo iritira Trampa.
Objava je dovela do rasta dionica u Japanu i Južnoj Koreji, predvođenih proizvođačima automobila poput Tojote, Honde, Nisana i Hijundaja. Jen je takođe ojačao u odnosu na dolar.
Japanski premijer Šigeru Išiba pozdravio je Trampovu najavu i potvrdio da je postignut dogovor sa SAD-om.
- Japanska carinska stopa, koja je trebala porasti na 25 odsto na osnovu recipročnih carina, zadržana je na 15 odsto. Ovo je najniža brojka do sada među zemljama sa trgovinskim suficitom sa SAD-om - rekao je Išiba.
SAD će uvesti porez od 19 odsto na uvoz iz Filipina, rekao je Tramp nakon sastanka s predsjednikom zemlje u Bijeloj kući.
U utorak je na društvenim mrežama napisao da je nova tarifa dio šireg pakta, u kojem bi Filipini ukinuli carine na američku robu, a dvije zemlje bi vojno sarađivale.
Indonezija je treća zemlja koju je predsjednik Tramp danas spomenuo, dajući više detalja o sporazumu koji je najavljen prošle sedmice.
Sjedinjene Američke Države će sada prodavati proizvode proizvedene u Americi Indoneziji po tarifnoj stopi NULA, dok će Indonezija plaćati 19 odsto na sve svoje proizvode koji ulaze u SAD.
Indonezija će takođe snabdijevati SAD ključnim mineralima, rekao je Tramp, i potpisati ugovore vrijedne "desetine milijardi dolara" za kupovinu američkih proizvoda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp postigao važan dogovor s Japanom: Carine s 25 idu na 15 odsto

Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije, piše Radio Slobodna Evropa.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je "dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF) Fljutura Kusari upozorava da će bez nezavisnih medija "ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu".
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, "zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada".
- Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju - naglasila je Kusari.
<h2>Kako je počelo?</h2>
"Lavina" problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp, ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023. podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati Stejt department.
- Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice - kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
<h2>O posljedicama u BiH</h2>
Direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
- Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti - kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
- Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće - zaključuje Kontić.
<h2>Povratak države u medije u Srbiji i regionu</h2>
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Snježana Milivojević kaže za RSE da je gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek gubitak za sve.
- Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu - naglasila je Milivojević.
Pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
- Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju - istakla je Milivojević.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".
- Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne - naglasila je Milivojević.
<h2>Znatno drugačija medijska scena u Crnoj Gori</h2>
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
- Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o 'legacy' medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih - rekla je Tadić Mijović.
Ističe da se radi o medijima "koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije".
- Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija - ocijenila je Tadić Mijović.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor "autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije".
- Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost - imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije - dodala je Tadić Mijović.
<h2>Kosovo – najlošije po slobodi medija</h2>
Kusari upozorava da je "uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje" došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
- Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina Kurtija - navela je Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo "gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima", da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.

Kontić: Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica

Šest mjeseci poslije povratka Donalda Trampa &nbsp;u Bijelu kuću, oštra imigraciona politika republikanskog predsjednika izgubila je podršku većine Amerikanaca, pokazale su dvije danas objavljene ankete.
Prema anketi koju je naručila američka televizijska mreža Si-En-En (CNN), 55 odsto ispitanika smatra da deportacije imigranata "idu predaleko". To predstavlja povećanje negativnih ocjena od deset odsto u odnosu na prethodnu anketu u februaru.
Većina ispitanika, 57 odsto, protivi se planovima za stvaranje desetina hiljada mjesta u pritvorskim centrima, a 26 odsto to podržava. 
 
Druga anketa, za televiziju Si-Bi-Es (CBS), pokazala je da 56 odsto ispitanika vjeruje da Trampova administracija prvenstveno cilja migrante iako nisu "opasni kriminalci", a 47 odsto ih je to smatralo mjesec dana ranije. 
 
Po toj anketi, 49 odsto odobrava radikalne imigracione mjere Donalda Trampa, što je deset odsto manje nego u februaru i pet odsto manje nego u junu.
Međutim, među pristalicama republikanaca, podrška masovnim deportacijama ostaje gotovo jednoglasna, na 91 odsto. 
 
Tramp je borbu protiv ilegalne imigracije učinio jednim od prioriteta svog drugog mandata i zauzeo je čvrst stav od povratka na vlast u januaru.
On je danas u poruci na njegovoj platformi Truth Social, sam sebi čestitao što je "potpuno oživio veliku zemlju (SAD) za šest mjeseci".
- Prije godinu dana, naša zemlja je bila mrtva, gotovo bez nade u ponovno rođenje. Danas je naša zemlja najpoštovanija na svijetu - smatra Tramp.

Opala podrška Trampovoj imigracionoj politici

- Gospodine predsjedniče, ovo je čekić koji je korišćen prilikom usvajanja 'velikog, prelijepog zakona' - rekao je predsjednik američkog Predstavničkog doma Majk Džonson na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući povodom Dana nezavisnosti. - Želim da ga imate - dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072011070_8272c1f729ce735c8e279c6127a86126f044341a2383b275345249f2124e7473" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp sa čelićem"><figcaption>Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson uručuej predsjednikuTrampu čekić nakon što je ovaj potpisao svoj ključni zakon o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje, u petak, 4. jula 2025. godine, u Bijeloj kući, okružen članovima Kongresa (Photo: AP / Džulija Demari Nikinson)</figcaption></figure>  Predaja čekića posebno je obradovala predsjednika Donalda Trampa, koji je, sjedeći za stolom na otvorenom, odmah isprobao poklon udarivši njime nekoliko puta. Taj trenutak ostavio je upečatljiv trag na istorijski dan. Gesta je bila tradicionalni čin počasti, od jednog lidera ka drugom, i označila je prekretnicu u kojoj je prioritetna zakonodavna inicijativa Republikanske partije postala zakon. Ali, simbolika tog čina jasno je ukazivala i na prenos političke moći – sa Kapitol hila ka Bijeloj kući, jer pokorni Kongres sve više prepušta svoje nadležnosti predsjedništvu. <h2>Kongres ispunjava Trampove zahtjeve</h2> Od povratka Trampa u Bijelu kuću u januaru, a naročito u posljednjim nedjeljama, republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom i Senat pokazuju izuzetnu spremnost da ispune želje predsjednika iz svojih redova, bez obzira na moguće posljedice po sebe, svoje birače i samu instituciju Kongresa. Republikanci su požurili da do Trampovog roka, Dana nezavisnosti, na njegov sto stigne veliki paket poreskih olakšica i smanjenja državne potrošnje. Senatori su ubrzano potvrdili skoro sve Trampove kandidate za članove kabineta, uprkos ozbiljnim rezervama prema Robertu F. Kenediju Mlađem kao sekretaru za zdravstvo, Pitu Hegsetu na čelu Pentagona i drugima. Republikanci u Predstavničkom domu podržali su Trampovu inicijativu za istrage njegovih političkih protivnika, uključujući i istragu o korišćenju automatskog potpisa (autopen) od strane demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Istovremeno, Kongres je zakočio donošenje jednog od sopstvenih prioriteta - zakona o oštrim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini - nakon što je Tramp saopštio da daje predsjedniku Vladimiru Putinu dodatnih 50 dana za pregovore o miru, čime su ugašene nade u brže okončanje sukoba. Protekle nedjelje, Kongres je opet bio na ispitu, kada je ispunio Trampov zahtjev da povuče oko devet milijardi dolara iz prethodno usvojenog budžeta - uključujući sredstva za javni servis i pomoć inostranstvu. Bio je to rijedak predsjednički zahtjev koji predstavlja izazov ovlašćenju zakonodavne grane vlasti da upravlja budžetom - mehanizam koji decenijama nije bio korišćen. <h2>Pritisak na republikance ostavlja tragove</h2> - Mi smo zakonodavci. Trebalo bi da donosimo zakone - izjavila je pobunjena republikanska senatorka Liza Murkovski iz Aljaske, odbivši da podrži zahtjev Bijele kuće za ukidanje sredstava Nacionalnom javnom radiju i drugim programima. - Sada dobijamo instrukcije iz Bijele kuće: ‘Ovo je prioritet. Hoćemo da ga sprovedete. Vratićemo vam se s novim talasom.’ Ja to ne prihvatam - rekla je ona. Kongres, grana vlasti kojoj su američki osnivači dali prvo mjesto u Ustavu, ponovo se nalazi na raskrsnici. Tokom Trampovog prvog mandata, republikanci su, uplašeni njegovim bijesnim objavama na društvenim mrežama, kritike zadržavali za sebe. Oni koji su govorili - poput Liz Čejni iz Vajominga i Mita Romnija iz Jute - više nisu na Kapitol hilu. Bivši republikanski senator Džef Flejk iz Arizone, koji je još 2017. najavio da se neće kandidovati za reizbor, apeluje na republikance da nađu drugačiji put. - Groznica još nije prošla. U današnjoj Republikanskoj partiji, glasati po sopstvenoj savjesti je praktično diskvalifikujuće - napisao je nedavno u Njujork tajmsu. <h2>Težnja ka ‘normalnom’ Kongresu</h2> Ovaj put, hodnicima Kongresa šetaju brojni republikanci koji su politički stasali uz Trampov pokret „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ (MAGA) i koji svoje karijere duguju upravo predsjedniku. Mnogi od njih oponašaju njegovu retoriku i politički stil dok oblikuju sopstveni identitet. Nova generacija republikanskih lidera, poput Džonsona u Predstavničkom domu i lidera većine u Senatu Džona Tuna, sve više se oslanja na Trampa. Iskorišćavaju moć predsjedništva kako bi sklapali dogovore, usmjeravali neodlučne poslanike i senatore i određivali dinamiku rada. Džonson, republikanac iz Luizijane, otvoreno je govorio o svojoj želji za „normalnim Kongresom“. Ali, u nedostatku takvog, on se oslanja na Trampa kako bi održao kontrolu. Kada su republikanci zapeli oko zakona o regulisanju kriptovaluta - Trampovog prioriteta – predsjednik je bio taj koji se lično sastao s protivnicima zakona u Ovalnom kabinetu, dok se Džonson uključio putem telefona. Rezultat je očigledna neravnoteža moći, pri čemu izvršna vlast sve više dominira, dok zakonodavna blijedi. Sudska grana ostala je jedina prepreka - preopterećena stotinama tužbi koje osporavaju poteze administracije. - Genijalnost našeg Ustava leži u podjeli vlasti - izjavila je bivša predsjednica Predstavničkog doma, Nensi Pelosi iz Kalifornije, u emisiji „Jutra sa Zerlinom“ na radiju SiriusXM. - To što republikanci u Kongresu toliko ignorišu instituciju koju predstavljaju, i što su praktično rastopili moć funkcije predsjedavajućeg doma i senatskog lidera - sve zarad udovoljavanja izvršnoj vlasti - to je zaista zabrinjavajuće - rekla je ona. <h2>Suprotstavljanje Trampu ima svoju cijenu</h2> Republikanski senator Tom Tilis iz Sjeverne Karoline trpio je Trampove kritike jer se protivio zakonu o poreskim olakšicama i rezovima. Izrazio je zabrinutost zbog smanjenja sredstava bolnicama, ali je Tramp zaprijetio da će voditi kampanju protiv njega. Tilis je potom saopštio da se neće kandidovati za reizbor 2026. godine. Senatorka Suzan Kolins iz Mejna, takođe republikanka, glasala je protiv tog zakona i paketa budžetskih rezova, uprkos Trampovim prijetnjama da će „kazniti“ svakoga ko se usprotivi. Jedan republikanac, kongresmen Tomas Mesi iz Kentakija, izgleda da ne posustaje. Nedavno je predložio zakon koji bi primorao administraciju da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, uprkos Trampovom oklevanju da to učini. - Nigdje u Ustavu ne piše da ako predsjednik nešto želi - to morate da učinite - poručio je demokratski senator Brajan Šac sa Havaja, u govoru pred Senatom. - Ne moramo ovo da radimo. Ne moramo da djelujemo kao da je ovaj čovjek toliko moćan da mu je sve dopušteno – kazao je on.

1084x550

Sa čekićem u ruci, Tramp potkopava moć pokornog Kongresa

Američki predsjednik je toliko promijenio pravila igre u trgovini, davanju pomoći i upotrebi vojne sile da prisutni u Aspenu vjeruju da će se posljedice osjećati decenijama.
Šest mjeseci nakon početka drugog mandata Donalda Trampa, bezbjednosna elita koja se okupila na godišnjem Aspen Security Forumu prihvatila je činjenicu da je ovaj predsjednik nepovratno uzdrmao globalni poredak.
U zelenilu Aspen Meadows Resorta, bivši i sadašnji američki i strani zvaničnici, biznismeni i analitičari, i javno i privatno, priznali su da je Trampova administracija zadala trajan udarac velikom dijelu poslijeratnog konsenzusa o slobodnoj trgovini i dugoročnoj saradnji.
- Moramo priznati da se vjerovatno nećemo vratiti na taj poredak - rekla je Kondoliza Rajs na završnom panelu foruma. Rajs je kopredsjedavajuća Aspen Strategy Groupa, organizatora ovog bezbjednosnog skupa u Stjenovitim planinama.
Njene riječi odražavaju iznenađujuću efikasnost Trampove druge administracije, koja je već u prvih šest mjeseci srušila niz normi koje su decenijama određivale američke odnose u trgovini, upotrebi sile i savezništvima. Istovremeno su ugašene agencije zadužene za spoljnopolitičke zadatke, uključujući sada već nepostojeću USAID, a značajno je smanjen kadar u obavještajnim službama, Pentagonu i Stejt departmentu.
Administracija tvrdi da su ti potezi neophodni da bi se stvorio fokusiraniji i efikasniji spoljni kurs, usmjeren isključivo na američke interese. Kritičari, međutim, upozoravaju da se time umanjuje sposobnost SAD da reaguje u krizama, narušava se povjerenje saveznika i ugrožava globalna ekonomija kroz konfrontacijski pristup.
Bilo kako bilo, učesnici u Aspenu pokušavaju da se prilagode svijetu u kojem dominira Amerika na prvom mjestu.
Tokom Trampovog prvog mandata, stručnjaci za nacionalnu bezbjednost vjerovali su da mogu uticati na njegove odluke, a zatim da će se sve lako vratiti na staro kad on ode. Sada ta ista grupa pokušava da pronađe način da makar djelimično utiče na politiku, i to u uslovima gdje Bijela kuća sve manje pokazuje volju da uopšte učestvuje u razgovorima.
Samo dan pred početak foruma, Pentagon je povukao svoje učesnike, nazvavši skup „leglom globalista“ koje ne dijeli vrijednosti administracije.
Na kraju, samo je jedan zvaničnik administracije prisustvovao, Adam Boeler, Trampov specijalni izaslanik za oslobađanje talaca. Drugi predviđeni govornik, ambasador SAD u Turskoj i izaslanik za Siriju Tom Barak, otkazao je dolazak nakon izraelskih napada na Siriju u srijedu.
Boeler je na sceni dao opušten intervju novinarki CNN-a Kejtlan Kolins, tokom kojeg je govorio o koordinaciji u Trampovom timu i naglasio da administracija djeluje ujedinjeno kako bi ostvarila glavne ciljeve, uključujući oslobađanje američkih državljana iz ruku neprijateljskih režima i aktera širom svijeta.
- Imam predsjednika i tim koji stoji iza toga. To mi daje snagu. Kad smo odlučili da preduzmemo korak, i kad je predsjednik odlučio da se krene prema Iranu zbog mene, Amerikanci će se vratiti kući - rekao je Boeler.
S obzirom na ograničeno prisustvo administracije, učesnici su bili primorani da međusobno raspravljaju o Trampovim spoljnopolitičkim promjenama. Dominantni pristup bio je da se izbjegava direktna konfrontacija sa timom iz Bijele kuće.
Tramp je dobio pohvale za nedavne izjave podrške Ukrajini i za američke vazdušne udare na iranske nuklearne objekte, koji su, kako se navodi, značajno oslabili kapacitete Teherana.
Čak su i drastične reforme federalnih agencija dočekane bez većeg otpora, pa i s dozom optimizma. U neformalnim razgovorima, pojedini su priznali da je Stejt department već dugo zahtijevao reforme zbog složene birokratije. Glavna zamjerka bila je način na koji su promjene sprovedene.
- Svima im treba reforma - rekao je bivši američki diplomata o USAID-u i Stejt departmentu.
Ima, kaže, dosta problema s tim kako je birokratija organizovana, dijelom zbog zahtjeva Kongresa.
- Ali ovo nije reforma. Ovo je rastavljanje i zatvaranje državnih institucija… i loš tretman državnih službenika - dodao je on.
Kao i ostali koji su govorili za medije, i on je tražio anonimnost kako bi mogao otvoreno da govori o dešavanjima na forumu.
Na panelima je takođe dominirala ideja da je vrijeme da se preispita način na koji SAD pruža inostranu pomoć. U jednoj sesiji o budućnosti spoljne pomoći, učesnici su se složili da Trampova potraga za pristupom ključnim mineralima u regionu afričkih Velikih jezera predstavlja priliku za partnerstva sa zemljama koje je Kina pokušavala da privuče na svoju stranu.
- Mnogo je pitanja koja treba postaviti, ali ne bih to odmah odbacila - rekla je Konfort Ero, direktorka think tanka International Crisis Group.&nbsp;
Misli da ovdje ima potencijala za saradnju.
Kad je riječ o ekonomiji, panelisti su naglasili da Trampov protekcionizam sve više ima podršku s obje strane političkog spektra.
- Velika je stvar što su dva predsjednika iz dviju različitih partije zauzela protekcionistički stav - rekao je bivši američki trgovinski predstavnik i predsjednik Svjetske banke Robert Zelik. To je, ističe on, ozbiljna promjena u dinamici trgovinske politike.
Neki učesnici su ipak izrazili frustraciju zbog, kako su rekli, pretjeranog udvaranja Trampu. Smatraju da je propuštena šansa da se na glavnoj bini više govori o mogućim posljedicama njegove politike i stila vladanja na američke demokratske institucije i institucije širom svijeta.
Jedna od često pominjanih tema bila je i nesposobnost Kongresa da na vrijeme usvoji budžet. Zbog takvih kašnjenja, SAD se sve više oslanja na privremena rješenja, što, kako se navodi, usporava razvoj inovacija u odbrani i stvara probleme u sklapanju ugovora.
Prijetnje koje dolaze iz Kine u indo-pacifičkom regionu, &nbsp;koje su i demokrate i republikanci označili kao ozbiljne, &nbsp;takođe su bile često pominjane. Zvaničnici su upozorili da je rizik od sukoba sa Pekingom zbog Tajvana ili drugih žarišta na istorijskom maksimumu.
Ipak, neki demokratski učesnici tvrde da Amerikanci nijesu u potpunosti prihvatili Trampovu viziju svijeta. Na panelu u petak, savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Bajdenovoj administraciji Džejk Saliven rekao je da se prebrzo zaključuje da bi Trampova pobjeda 2024. značila mandat za protekcionizam i izolacionizam.
- Imamo tendenciju da signale čitamo samo u jednom pravcu. A to nije ispravno - rekao je Saliven, podsjetivši da niko nije tvrdio da su Amerikanci odjednom postali zainteresovani za svijet kad je Džo Bajden pobijedio 2020.
- Vjerujem da američki narod i dalje vjeruje u principijelno angažovanje u svijetu, i da znaju da je naša sudbina povezana sa sudbinom drugih - navoe je on.
Međutim, konkretna rješenja za promjene koje Tramp donosi bila su, kako je upozorio, rijetka.
- Kad je riječ o mekoj moći, mnogo toga se raspada, a ne vidim da se gradi nešto novo što bi to nadomjestilo - rekao je on.
Neki zvaničnici su upozorili na opasnu neizvjesnost koju donosi transformacija svijeta koju je Tramp započeo.
- Svako ko je učio istoriju zna da je najopasnija faza ona između dvaju svjetskih poredaka - rekao je šef diplomatije Singapura Vivian Balakrišnan tokom razgovora na forumu. „Jesmo li sada u toj fazi? Jesmo“.

Tramp nepovratno uzdrmao globalni poredak

Rusiju ne dotiče „teatralni ultimatum“ predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa o uvođenju sankcija kupcima ruskog izvoza ukoliko Moskva ne pristane na mirovni sporazum u Ukrajini, izjavio je danas visoki bezbjednosni zvaničnik.
Tramp je juče, sjedeći pored generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea u Ovalnom kabinetu, najavio novo naoružanje za Ukrajinu i zaprijetio sekundarnim carinama od 100% za kupce ruskih proizvoda, među kojima nafta čini najveći dio.
Američki predsjednik takođe je izrazio frustraciju zbog Vladimira Putina, rekavši da „ne želi da ga nazove ubicom, ali da je riječ o tvrdom liku“.
- Tramp je uputio teatralan ultimatum Kremlju - napisao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na mreži Iks (bivši Tviter).
Svijet se, dodaje on, trgnuo - očekujući posljedice.
- Ratoborna Evropa je ostala razočarana. Rusiju nije bilo briga - istakao je.

Rusija ne mari za Trampov „teatralni ultimatum“

Razočaran sam, ali nijesam odustao od Putina - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u telefonskom razgovoru za BBC.
Na pitanje vjeruje li Putinu, Tramp je odgovorio: „Gotovo nikome ne vjerujem“.
On je govorio samo nekoliko sati nakon što je najavio planove da pošalje oružje Ukrajini i upozorio na oštre tarife prema Rusiji ako u roku od 50 dana ne bude dogovora o prekidu vatre.
U opširnom intervjuu iz Ovalnog kabineta, Tramp je takođe podržao NATO, koji je ranije opisivao kao zastarjeli, i potvrdio svoju podršku načelu zajedničke odbrane te organizacije.
Poziv za BBC, koji je trajao 20 minuta, Tramp je ostvario nakon razgovora o potencijalnom intervjuu povodom godine od pokušaja atentata na njega tokom kampanje u Butleru, Pensilvanija.
Na pitanje da li ga je taj pokušaj promijenio, Tramp je rekao da o tome želi što manje da razmišlja.
- Ne volim da razmišljam o tome da li me je promijenilo - rekao je Tramp i dodao da bi previše razmišljanja o tome moglo biti životno promjenjivo.
Nakon sastanka sa šefom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, predsjednik je u velikom dijelu intervjua govorio o razočaranju u ruskog lidera.
Tramp je rekao da je četiri puta vjerovao da je dogovor sa Rusijom blizu.
Na pitanje BBC-a da li je odustao od Putina, odgovorio je: „Razočaran sam u njega, ali nijesam odustao. Ipak, razočaran sam“.
Na pitanje kako će natjerati Putina da „zaustavi prolijevanje krvi“, Tramp je rekao: „Radimo na tome, Geri“.
- Biće dobra razgovora. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu dogovora,’ a onda on sruši zgradu u Kijevu“ - dodao je on.
Razgovor je zatim prešao na NATO, koji je Tramp ranije kritikovao kao „zastarjeli“.
Na pitanje da li i dalje tako misli, rekao je: „Ne. Sada mislim da je NATO upravo suprotno od toga“ jer savez „plaća svoje račune“.
I dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to znači da manje zemlje mogu da se odbrane od većih.
Predsjednik je odgovarao i na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu, rekavši da misli da je to „sjajno mjesto – znate, imam tamo nekretnine“.
Govorio je i o tome kako se raduje drugoj, nikada do sada viđenoj, državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.
Na pitanje što želi da postigne tokom posjete, Tramp je odgovorio: „Da se dobro provedemo i da pokažemo poštovanje kralju Čarlsu, jer je veliki gospodin“.

Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nijesam završio s njim

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov bio je uzdržan u komentarisanju informacija da će Sjedinjene Američke Države isporučiti Ukrajini dodatno naoružanje.
Na redovnoj konferenciji za novinare nije direktno kritikovao Vašington, nakon što je američki predsednik Donald Tramp poručio da će Ukrajini poslati "sofisticiranu" vojnu opremu.
- Izrečeno je mnogo riječi o tome koliko je to skupo i slično. Sada izgleda da će evropske zemlje plaćati te isporuke. Nešto će platiti, nešto neće. No, ostaje činjenica da se isporuke oružja, municije i vojne opreme iz SAD-a u Ukrajinu nastavljaju - rekao je Peskov.
Upitan o očekivanjima Kremlja u vezi sa posetom američkog predsjedničkog izaslanika Kita Keloga Ukrajini, Peskov je odgovorio: "Prije svega, očekivanja bi trebalo da imaju gospodin Kelog i njegovi ukrajinski sagovornici. Za nas je veoma važno da gospodin Kelog, kao Trampov predstavnik, nastavi posredničke napore u okviru rješavanja sukoba između Rusije i Ukrajine."

Peskov: Važno nam je da Trampov predstavnik nastavi posredničke napore u okviru rješavanja sukoba

Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da će poslati dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Patriot u Ukrajinu – najvjerovatnije putem Evropske unije – dok Kijev, Moskva i ostatak svijeta iščekuju, kako je najavio, "važnu izjavu" o dugotrajnom sukobu.
U komentarima kasno 13. jula, Tramp nije naveo konkretne detalje o planiranim isporukama sistema Patriot Ukrajini, koja već dugo moli za ove sisteme koje smatra ključnim za odbranu svojih gradova od gotovo svakodnevnih ruskih vazdušnih napada.
Takođe je kritikovao Vladimira Putina, što je još jedna u nizu njegovih negativnih izjava o ruskom predsjedniku.
- Poslaćemo im Patriote, koje očajnički trebaju, jer je Putin zaista iznenadio mnoge ljude. Priča lijepo, a onda uveče bombarduje sve… Ne sviđa mi se to- rekao je Tramp novinarima u jednoj američkoj vojnoj bazi nedaleko od Vašingtona.
Kazao je i da će Patriota plaćati Evropska unija
- Mi ništa ne plaćamo, ali ćemo poslati. U suštini, poslaćemo im razne komponente veoma sofisticirane vojne opreme. Oni će nam to platiti 100 posto, i tako to želimo- rekao je Tramp, ne navodeći koje bi zemlje EU bile uključene u tu transakciju.
Vašington je 2. jula objavio da zaustavlja dio isporuka oružja Ukrajini. Međutim, Tramp od tada sve više izražava frustraciju zbog Putinovog odbijanja da pristane na prekid vatre, te je 10. jula izjavio da će SAD poslati dodatno oružje Ukrajini putem NATO zemalja ili drugih evropskih saveznika.
Njemački kancelar Fridrih Merc je 4. jula, u razgovoru s Trampom, iznio mogućnost da Berlin kupi sisteme Patriot iz Vašingtona i zatim ih proslijedi Ukrajini. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius trebao bi 14. jula stići u Vašington na razgovore s američkim zvaničnicima.
Sjedinjene Američke Države su do sada isporučile tri baterije raketnog sistema Patriot Ukrajini, sve tokom administracije predsjednika Džo Bajdena. Patriot je jedan od najnaprednijih sistema protivzračne odbrane na svijetu, sposoban za presretanje balističkih i krstarećih raketa.
Ukrajina je takođe dobila još četiri baterije Patriot: tri iz Njemačke i jednu od grupe evropskih država.

Tramp obećao slanje Patriot sistema Kijevu, nove kritike na račun Putina

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i svim građanima Crne Gore čestitku povodom Dana državnosti – 13. jula.&nbsp;
- U ime Sjedinjenih Američkih Država upućujem iskrene čestitke vama i građanima Crne Gore povodom obilježavanja Dana državnosti - naveo je Tramp u čestitki.
On je istakao da su Crna Gora i Sjedinjene Države danas NATO saveznice, posvećene izgradnji sigurnije i prosperitetnije budućnosti.&nbsp;
- Imamo izuzetnu priliku da proširimo naše partnerstvo, ulažući u ključne sektore kao što su energetika, infrastruktura, odbrana i bezbjednost i tehnologija. Neka naredne godine prodube našu ekonomsku i odbrambenu saradnju i doprinesu većem stepenu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u čestitki predsjednika Trampa.

1250x600

Tramp čestitao Dan državnosti: Neka naredne godine prodube našu saradnju i doprinesu većem stepenu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) produžava popuste i za period od 1. jula do 31. decembra 2025. godine.
Time, kako je saopšteno iz ove kompanije, nastavljaju da ublažavaju posljedice povećanja cijena mrežnih usluga i omogućava povoljnije uslove snabdijevanja.
- Popust od 6,4 odsto na mrežne usluge ostvarivaće sve redovne platiše. Takođe, svi koji redovno izmiruju svoje obaveze i čija mjesečna potrošnja ne prelazi 500 kWh, zadržaće pravo na značajne popuste na obračunatu aktivnu energiju: 38 odsto za članove “Zlatnog tima” te 21,5% za ostale redovne platiše - navode iz EPCG.
Ovom odlukom, prema njihovim riječima, &nbsp;EPCG želi još jednom da podvuče koliko cijeni odgovoran odnos prema potrošnji i redovno izmirivanje obaveza.
- Na taj način ne samo da se ostvaruju značajne uštede, već se i doprinosi stabilnosti elektroenergetskog sistema i širenju svijesti o energetskoj efikasnosti. Produženjem ovih pogodnosti, EPCG potvrđuje ulogu pouzdanog i odgovornog partnera svim domaćinstvima, uz poseban fokus na podršku najosjetljivijim kategorijama potrošača - poručuju iz EPCG.
Za dodatne informacije, korisnici se mogu obratiti Sektoru za korisničku podršku (besplatan poziv na broj 19100) ili posjetiti zvaničnu web stranicu kompanije:<a href="http://www.epcg.com./" target="_blank">www.epcg.com.</a>&nbsp;

EPCG produžava politiku popusta do kraja godine

Članovi Savjeta mladih Demokratske partije socijalista (DPS) danas su se na Lazinama kod Danilovgrada, gdje je pogubljeno 52 mladih antifašista, tradicionalno poklonili njihovim sjenima poručujući da su svjesni veličine njihove žrtve, s obzirom na to da su svojim životima platili ljubav prema slobodi i domovini.
- Ovakvi datumi i mjesta nijesu samo tačke na mapi istorije. Oni su ogledala našeg društva danas, jer otkrivaju ko pamti imena mladih slobodara, ko poštuje i živi vrijednosti za koje su oni položili svoje živote. Otkrivaju i ko su oni, koji danas čine sramne pokušaje revizionizma crnogorske istorije i koji nastoje da povampire tu nazadnu i nakaradnu četničku ideologiju od koje su ugašeni mladi životi - istakli su oni.&nbsp;
Podvlače da je, u vremenu kada se vrijednosti često potcjenjuju, kada se normalizuje relativizacija prošlosti, podsjećanje na Lazine mnogo više od protokola.
- To je poruka da još ima onih koji biraju odgovornost umjesto zaborava, istinu umjesto ravnodušnosti! Antifašizam nije samo ideologija, to je civilizacijska legitimacija. To je stav da čovjek vrijedi, bez obzira na ime, vjeru, naciju. A to je, ili bi trebalo biti, osnova svakog društva koje hoće naprijed - poručili su oni.
Ukazali su da je na Lazinama četnička ruka strijeljala crnogorsku mladost.
- Danas, dok živimo slobodu koju oni nijesu dočekali, najmanje što možemo je da ih se sjećamo jasno, dostojanstveno i bez kalkulacija. Vrijeme je da istoriju ne prepuštamo zaboravu, već da je prenesemo onako kako zaslužuje: iskreno, ljudski i bez straha - zaključili su oni.

Mladi DPS-a: Dok nakaradne politike povampiruju četničku ideologiju, mi pamtimo one koji su životima platili ljubav prema domovini

Dva visokorangirana člana organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore Stevan Kraljević (35) i Đorđije Đukić (26) uhapšeni su u Grčkoj po crvenim Interpolovim potjernicama.
Oni su, kako je saopšteno iz Uprave policije, uhapšeni na osnovu dobijenih informacija koje su rezultat dugotrajnog ciljanog traganja NCB Interpola Podgorica, inostranih partnera i policije Grčke.
- Temeljnim planiranjem i sprovođenjem sveobuhvatnih operativnih i obavještajnih aktivnosti, policijski službenici NCB Interpola Podgorica došli su do saznanja o posjedovanju i korišćenju lažnih ličnih isprava iz država regiona od strane navedenih lica. Ove aktivnosti su rezultirale razmjenom podataka sa kolegama iz Grčke i ciljanim lociranjem i lišavanjem slobode S.K. i Đ.Đ. na teritoriji te države, gdje je utvrđeno da su se skrivali pod lažnim identitetom i koristili pomenute lažne isprave - kazali su u policiji.
Za S.K. je Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu potjernicu radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo, dok se lice Đ.Đ. potražuje po naredbi Osnovnog suda u Podgorici radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je počinio krivična djela kriminalno udruživanje, teška krađa i prikrivanje.
- Navedena aktivnost rezultat je bliske i intenzivne operativne saradnje koju NCB Interpola Podgorica ostvaruje sa međunarodnim partnerima i FAST timovima, što potvrđuje kontinuitet efikasne saradnje koja za cilj ima lociranje međunarodno traženih lica, sa posebnim akcentom na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa - naveli su u policiji.
Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Grčke radi ekstradicije.
- Sprovođenjem ciljanih potraga za članovima organizovanih kriminalnih grupa i izvršiocima teških krivičnih djela, Uprava policije preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti u cilju efikasne borbe protiv svih vidova teškog i organizovanog kriminala - zaključili su u policiji.

Kraljević i Đukić uhapšeni u Grčkoj po Interpolovoj potjernici

Montirani disciplinski postupak. Dokazi kojima raspolaže Televizija E nedvosmisleno upućuju na zakljuučak da su, u slučaju progona bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, fabrikovani nalazi o negativnim bezbjednosnim provjerama. I, što je još gore, izmišljene su informacije o navodnoj zloupotrebi službenog položaja i neovlašćenom korišćenju službenog automobila. &nbsp; Televizija E i Portal ETV su u dva navrata izvještavali kako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, u sklopu akcije ,,Značka”, targetirali nagrađivanog policijskog funkcionera Milovana Pavićevića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Njega je direktno prozvao i pokrenuo disciplinski postupak načelnik policijskog centra ,,Centar” Goran Jokić, iako nije bio neposredni rukovodilac Pavićeviću, koji je neraspoređen još od 9. aprila 2021. godine. &nbsp; ORGANIZOVANE PODMETAČINE &nbsp;- Do sada nijesam nikada kivično gonjen, krivično kažnjavan, procesuiran, ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima, neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević u razgovoru za Portal ETV. Izvori iz bezbjednosnog sektora ističu da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka prikazane netačne informacije. &nbsp; Prije svega da je Pavićević vlasnik tri stana i da je otuđio i da je, u vrijeme kada je bio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, nezakonito koristio, kasnije i otuđio, službeni mercedes tip E 200 CDI. &nbsp; &nbsp;ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji ima nezakonitu imovinu. &nbsp; No, pretrage u Upravi za imovinu u ASK-u, kao i kod ovlašćenog direktorata Uprave policije, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su &nbsp;jedan stan &nbsp;posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Da su htjeli zaista da tragaju za dokazima, u vrhu policije su mogli da saznaju da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila. Televizija E posjeduje dokumentaciju koja pokazuje da je Milovan Pavićević bio ovlašćen da, kao šef nikšićke policije, korsiti službeno vozilo. &nbsp; DOKAZI O NAMJEŠTALJCI &nbsp; Koje je dobijeno – kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije koju Televizija E sada neće pominjati. Odluku od prihvatanju donacije za OB Nikšić novog putničkog vozila marke mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju "> <figcaption>PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom koja je donirala vše vozila za potrebe države. A 21. novembra je Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić dobio rješenje za korišćenje vozila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u"> <figcaption>DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci dostupni su bili čelnicima sektora bezbjednosti. Očito je, međutim, da je ekipi oko Demokrata Alekse Bečića bilo jako stalo da oblate van službe ostave van službe nagrađivanog policajca, čovjeka sa 23 godine staža i stručnjaka koji je završio policijsku akademiju u Beogradu. &nbsp; Zato je u operativnom izvještaju, kako kažu izvori iz MUP-a, konstatovano da je Pavićević, kao načelnik CB Nikšić, dobio na poklon vozilo marke mercedes. Očito: to je bila svjesno plasirana, zlonamjerna konstrukcija koja se ne zasniva na činjenicama. &nbsp; REAKCIJE PAVIĆEVIĆA I ADVOKATA - Planiram da samostalno, ili u dogovoru sa kolegama – to je u fazi procjene – da se obratimo relavantnim stranim i domaćim adresama. Ne niko nikoga da brani, nego, jednostavno, da se zainteresuju samo u odnosu na tri stavke: zakonitost postupka, transparentnost postupka i efikasnost postupka- kazao je Pavićević za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević"> <figcaption>PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Priča o disciplinskom postupku protiv Milovana Pavićevića daleko je od završetka. A svakog dana na vidjelo isplivavaju falsifikati i konstrukcije koje su činili čelni ljudi u policiji. &nbsp; (NE)VOLJNI SAUČESNICI Poput Gorana Jokića: osim što je nezakonito predložio pokretanje disciplisnkog postupka, Jokić je bio u obavezi da provjeri činjenice. &nbsp; Biće nadalje zanimljivo sagledati i uloge Velimira Mića Furtule, kao i Ivana Jokića koji su – u ime Sektora za borbu protiv kriminala – pripremili izvještaj i dostavili Komisiji za bezbjendosne provjere. &nbsp; Da li je Komisija povjerovala na riječ, bez provjere, to će se utvrditi saslušavanjem članova Komisije. A sastav je zanimljiv: predsjednik Komisije je bio, sad već smijenjeni, Darko Vujović, dok su članovi Lazar Šćepanović, Đorđije Peković, Ljiljana Zejak i Dejan Filipović. &nbsp; Pavićević u izjavi za Televiziju E ističe da su u njegovom slučaju prekršena tri propisa: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Zato je podnio državnim organima prijavu i tužbu za mobing i taj postupak je u toku. Njegov advokat je već podnio krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju i falsifikate službene dokumentacije. &nbsp; Sve to ukazuje da će se, kroz sudske postupke, saznati prava pozadina monsztruoznog političkog progona Milovana Pavićevića, ali i kazniti svi oni koji su svoj položaj koristili za uništavanje života svojih kolega. &nbsp; &nbsp;

,,Veting namještaljka” za Milovana Pavićevića

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Tag: donald-tramp