Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je pojačavajući svoja predizborna obećanja najavio da će uvesti trgovinske tarife i izvršiti masovne deportacije, dok je naznačio da bi SAD mogle da se povuku iz NATO-a pošto preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.
On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.
Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.
Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.
- Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u - rekao je Tramp.
Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.
Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.
- Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta - rekao je on.
Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.
On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.
Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.
On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.
- Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi - rekao je on.
Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.
Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.
Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” - ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.
Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.
- Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad - rekao je on.
Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.
Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je večeras poslije sastanka sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom i ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da treba nastaviti zajedničku akciju za mir i bezbjednost.
- Nastavimo zajedničku akciju za mir i bezbjednost. SAD, Ukrajina i Francuska zajedno su sa tim izazovom - napisao je Makron na platformi X poslije sastanka u Jelisejskoj palati.
Zelenski je rekao da je imao dobar sastanak sa Makronom i Trampom koji 20. januara zvanično preuzima dužnost predsjednika SAD.
- Imao sam dobar i plodan trilateralni sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom i predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati. Svi želimo da se ovaj rat završi što je prije moguće i na pravedan način - rekao je Zelenski poslije sastanka koji je trajao 35 minuta.
Poslije sastanka u dvorištu Jelisejske palate, Tramp i Zelenski su se rukovali.
Njih trojica su potom zajedno krenuli na svečanost otvaranja obnovljene katedrale Notr Dam, a kako prenose francuski mediji, Zelenski je dočekan aplauzom ispred katedrale.

Makron nakon sastanka sa Trampom i Zelenskim: Nastavićemo zajedničku akciju za mir i bezbjednost

Slobodno čovječanstvo mnogo očekuje od Donalda Trampa, srpski narod očekuje mnogo od njega - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.
On je, gostujući u „Slobodnoj zoni“ na Prvoj televiziji, rekao da znaju da od Trampa zavisi put čovječanstva.
- Ne očekujemo velike zaokrete, ali očekujemo da ćemo imati adresu, ne samo Srbi iz Crne Gore, nego i Srbi sa drugih prostora, posebno sa Kosova, da možemo da predstavimo i naš položaj onako kako ta zajednica želi da uradi u pravom svjetlu - dodao je Mandić.
Sa SAD smo, kaže, imali uspone i padove.
- I treba tražiti puteve kako da nam bude bolje i pozicioniramo našu zemlju na bolji način. Mislim da je važno da Crna Gora i sve druge države rade aktivno sa SAD - naveo je Mandić.
Na pitanje što predstavlja njegovo isticanje američke zastave je rekao da je to poruka da „želimo nove odnose“.
- Ta američka zastva pored trobojke i crnogorske zastave je poruka da želimo nove odnose, da želimo da ih resetujemo, da u Trampu i njegovim saradnicima prepozajemo ljude koji nas neće tretirati kao prethodni ljudi iz američkog režima - rekao je Mandić.
Očekuje, ističe, najbolje.
- Optimista sam, a vrijeme će pokazati što će se desiti - dodao je on.
Srbi, tvrdi on, posebno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji (EU).
- I tome ćemo dati maksimalni doprinos - zaključio je Mandić.

Anja Ivanović

Mandić: Srpski narod mnogo očekuje od Donalda Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je danas u Pariz na ceremoniju otvaranje obnovljene katedrale Notr Dam i na potencijalne sastanke sa novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i drugim svetskim liderima.
Više od trideset zvanica iz svijeta trebalo bi večeras da prisustvuje ceremoniji ponovnog otvaranja pariske katedrale koja je obnovljena poslije požara 2019.
Vremenski uslovi mogli bi da poremete neke javne događaje jer se za vrijeme ceremonija predviđa vjetar brzine do 80 kilometara na sat, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zelenski nastoji da pojača podršku Ukrajini u borbi protiv ruske invazije. Očekuje se da će otići iz Pariza odmah posle ceremonija otvaranja Notr Dama, prenio je ukrajinski servis RSE.
Očekuje se da će Zelenski imati neformalne razgovore sa drugim zvanicama, od kojih bi najvažniji mogao da bude s Trampom.
Tramp, koji će stupiti na dužnost 20. januara, kritikovao je slanje milijardi USD iz Sjedinjenih Američkih Država u Ukrajinu otkako je Rusija započela invaziju u februaru 2022. godine.
Tramp je rekao da bi mogao da okonča rat u roku od 24 sata, što je tumači kao da će Ukrajina morati da preda teritoriju koja je sad pod okupacijom Rusije.
Odnose Trampa i Zelenskog obeležio je telefonski razgovor iz jula 2019. za vrijeme prvog Trampovog mandata.
Tokom tog razgovora, Tramp je tražio od Zelenskog da ispita aktivnosti Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera u Ukrajini.

Zelenski stigao u Pariz na otvaranje Notr Dama, moguć sastanak s Trampom

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp izjavio je na svojoj platformi Truth Social da SAD ne bi trebalo da se miješaju u situaciju u Siriji, u trenutku kada su pobunjeničke grupe počele da okružuju glavni grad Damask.
- Sirija je u haosu, ali nije naš prijatelj, i SAD ne bi trebalo da imaju ništa sa tim. Ovo nije naša borba. Ostavimo situaciju da se razvija. Nećemo da se miješamo - napisao je budući američki predsjednik nekoliko minuta prije sastanka sa francuskim predsjdnikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati u Parizu.
Tramp boravi u glavnom gradu Francuske gdje je večeras svečano otvaranje obnovljene katedrale Notr Dam, čiji je dio izgorio u velikom požaru 15. aprila 2019.
Toj svečanosti će prisustvovati oko 40 šefova država i vlada.

Tramp: SAD ne treba da se miješaju u situaciju u Siriji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovaće u Pariz kako bi prisustvovao otvorenju katedrale Notr-Dam u subotu, a to putovanje mogao bi iskoristiti za razgovore s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom, rekla su dva diplomatska izvora.
Bilo je pokušaja da se dogovori sastanak Zelenskog i Trampa, rekla su dva izvora. Dogovor se vjerovatno neće sklopiti do posljednjeg trenutka i svi će razgovori biti diskretni, dodali su.
Ukrajinska delegacija sastalo se u srijedu s višim Trampovim saradnicima, rekla su dva izvora upoznata sa sastankom, dok Ukrajina traži potporu nove američke administracije protiv ruske invazije.
Ukrajinsku delegaciju predvodio je Andrij Jermak, glavni saradnik Zelenskog.
U Vašingtonu su se sastali s Trampovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Majkom Valcom i specijalnim izaslanikom za Ukrajinu Kitom Kelogom, rekao je jedan izvor, ne otkrivajući detalje, prenosi N1.rs.
Tramp je obećao da će okončati gotovo trogodišnji rat između Ukrajine i Rusije, ali nije otkrio kako to planira da učini-
Francuski predsjednik Emanuel Makron sastaće se s Trampom u subotu kasno poslijepodne u predsjedničkoj palati, a odmah nakon toga sastaće se i sa Zelenskim, saopštilo je francusko predsjedništvo.
Nije navedeno hoće li se Zelenski i Tramp sastati u tom trenutku, iako je jedan izvor rekao da je moguć trilateralni sastanak.
Bilo kakav sastanak u Parizu bio bi prilika ukrajinskom predsjedniku da zatraži potporu i procijeni Trampova stajališta. Njih dvojica srela su se već u Njujorku u septembru.
Budući da je Francuska u političkoj krizi nakon pada vlade u četvrtak, Makron se nada da će zasjati na međunarodnoj pozornici tako što će okupiti dvojicu čelnika i pokazati da Pariz ima ključnu ulogu u potpori Ukrajini i u svim budućim pregovorima, rekle su diplomate.

Zelenski ide u Pariz, moguć njegov susret sa Trampom

Federalni apelacioni sud je u petak stao na stranu Ministarstva pravde i potvrdio zakon koji bi zabranio TikTok u SAD-u ako aplikacija za dijeljenje video-sadržaja ne bude prodata do 19. januara.
Tročlano vijeće Apelacionog suda za okrug Kolumbija odbilo je peticije za blokiranje zakona koje su podneli TikTok, njegova matična kompanija ByteDance i grupe kreatora, prenosi Politico.
- Zaključujemo da djelovi Zakona koje podnosioci peticije imaju pravo da osporavaju, tj. odredbe koje se odnose na TikTok i povezana pravna lica, izdržavaju ustavnu provjeru. Stoga odbijamo peticije - napisao je sudija Daglas Ginsburg, imenovan za sudiju od strane Ronalda Regana, u većinskom mišljenju.
Zabrana stupa na snagu dan prije inauguracije Donalda Trampa. Tramp je tokom kampanje obećao da će „spasiti TikTok,” što ga stavlja u poziciju da možda brani zakon kojem se protivio. Trampov tranzicioni tim nije odmah odgovorio na pitanja o njegovim planovima.
TikTok se nije odmah oglasio povodom presude. Ako se TikTok odluči na žalbu — pred širim sudskim vijećem ili Vrhovnim sudom — spor bi mogao da se produži, predstavljajući istorijski udar na tehnološke veze s Kinom i potencijalno dalekosežne posljedice za digitalnu slobodu govora.
Odluka na 92 strane donijeta je više od sedam mjeseci nakon što su TikTok, ByteDance i druge grupe u maju podneli tužbu za blokiranje zakona, tvrdeći da zakon suzbija slobodu govora zabranom platforme koju koristi više od polovine američke populacije.

TikToku prijeti zabrana: Tramp bi mogao da utiče na sudbinu popularne platforme

Demokratija je jedan od najoptimalnijih i najosmišljenijih načina organizovanja političke zajednice - bar za sada i do sada. Ona nije savršeni oblik organizacije društva, ali sigurno je da od svih postojećih državnih uređenja na najbolji način reprezentuje volju većine građana i zadovoljava njihove interese.&nbsp; Za demokratiju su veoma važna osnovna ljudska prava, još od Džona Loka naovamo: pravo na život, tijelo, slobodu i imovinu, preko slobode govora i izražavanja i slobode štampe, vjerske slobode, slobode okupljanja i udruživanja, prava jednake zaštite pred zakonom, pravo fer sudskog procesa i suđenja... &nbsp;GRAĐANSKI (NE)AKTIVIZAM &nbsp;Ali, demokratiji su potrebni i aktivni građani i što veća njihova uključenost u političkom i javnom životu društva, posebno u situaciji kada se predstavnička vlast i institucije zloupotrebljavaju u kršenju demokratskih pravila. &nbsp; &nbsp;Ono što je pogubno na našim prostorima je što se ideološkim, nacionalnim i vjerskim podjelama stvara prostor za takve zloupotrebe i što građani - umjesto da se bore za &nbsp;građanska prava - podržavaju kršenje ljudskih prava onih koje smatraju političkim i inim suparnicima. I ne shvataju da upravo tako urušavaju demokratiju u svojoj državi, time i sopstvenu sigurnost u nekim budućim izmjenjenim okolnostima. &nbsp; Suština demokratije krije se u participaciji, meritokratiji, kompeticiji i konkurenciji prilikom izbora političkih predstavnika ali i njihovoj odgovornosti pred onima koji su ih izabrali u očuvanju svih demokratskih principa, meritokratiji, poštovanju ljudskih prava svih, poštovanju zakona, podjele vlasti... I to mora biti jedini princip koji građani moraju braniti. &nbsp; &nbsp;Onog trenutka kada građani podrže kršenje prava bilo kog pojedinca iz bilo kojih razloga, oni učestvuju u urušavanju svoje države, njenih instritucija i demokratskog uređenja, koje, već smo konstatovali, predstavlja sistem koji na najbolji postojeći način štiti prava svih građana i unapređuje svako društvo. Jer, zemlje sa demokratskim &nbsp;vladama uvijek su ekonomski prosperitetnije od nedemokratskih vlada. &nbsp; Uvijek treba imati na umu pravilo: onaj ko podržava kršenje tuđih prava i sam jednog dana može postati žrtva. Poštovanje pravnih pravila daje smisao, unosi red i omogućava &nbsp;predvidljivost i sigurnost. U protivnom, to vodi srozavanju moralnih vrijednosti, pravnoj i ličnoj nesigurnosti i izobličavanju ljudskih karaktera. Neophodno je za zdravo društvo &nbsp;da čovjek ima hrabrosti služiti &nbsp;se sopstvenim razumom. To je davna &nbsp;poruka Horacija i dva &nbsp;vijeka kasnije Kanta: ,,Sapere aude“! &nbsp;PODIJELJENO DRUŠTVO I OPŠTI INTERES &nbsp;Sve ono što se događa od promjene vlasti 2020. godine najbolji je primjer kako podijeljeno društvo - koje nije sposobno da vidi opšti interes - urušava sve vrijednost i principe demokratskog društva: garantovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda; slobodne i poštene izbore; jednakost pred zakonom; vladavinu prava i fer sudske procese; ustavom ograničenu vladavinu (konstitucionalizam); socijalni, ekonomski i politički pluralizam, kao i vrijednosti tolerancije, pragmatizma, saradnje i kompromisa. &nbsp; &nbsp;Zakoni se donose bez javne rasprave, već, kao u autoritativnim sistemima - ljudi se hapse selektivno i nezakonito, drže u pritvoru suprotno domaćem zakonodavstvu i međunarodnim poveljama, zloupotrebljavaju se institucije sile i pravosuđa, dominira autorizam u svim oblastima vlasti, vrši se koncentracija inspekcijskih, prosvjetnih nadležnosti i svih kontrolnih mehanizama u rukama izvršne vlasti, uništavajući nezavisne institucije kao institute svakog demokratskog društva. &nbsp; &nbsp;Svjesno se urušava osnovni princip demokratskog društva da je suština demokratije ovlašćenje vlastima da vode i unaprijeđuju društvo, ali i kontrola sve tri grane vlasti od zloupotrebe od strane nezavisnih institucija. &nbsp; &nbsp;SELEKTIVNA ,,RUKA PRAVDE“ &nbsp;Proces protiv bivšeg specijalnog tužioca, Milivoja Katnića, njegovog pomoćnika Saše Čađenovića, bivšeg policijskog službenika Zorana Lazovića, već zaboravljena hapšenja i utamničenja članova upravnog odbora kombinata „13. jul“, uz unižavanje uglednih članova zajednice, proces protiv bivše direktorke ASK-a Jelene Perović i mnogi drugi, načini njihovog hapšenja i držanja u pritvoru, predstavljaju najsramnije činove crnogorskog pravosuđa u novije vrijeme. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161236_d94e902b2407192e653e89adae08f0f6ac87a4102c63811d36400993b8be25c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204161236_d94e902b2407192e653e89adae08f0f6ac87a4102c63811d36400993b8be25c4" data-rendition-name="original" width="948" height="420" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>Privođenje Lazovića i Katnića(Photo: Portal ETV / Pobjeda)</figcaption> </figure>  &nbsp;Jednako kao i selektivno &nbsp;ćutanje na očigledna kršenja Ustava i zakona pripadnika tzv. avgustovske većine i njihovih kriminalnih aktivnosti, „vidljivih i iz aviona“. Još je sramotnije što građani Crne Gore mirno posmatraju nedemokratsko i bahato ponašanje vlasti, mnogi i sa odobravanjem, bolesno podržavajući zloupotrebe i nepoštovanje zakona, samo zato što su neistomišljenici sa žrtvama bezakonja vlasti. &nbsp; &nbsp;Još je besramnije što aktuelne vlasti omalovažavanjem trećine građana Crne Gore i beprimjernom difamacijom, fašizacijom politike i diskriminacijom, onemogućuju njihovo učešće u odlučivanju o sudbini Crne Gore, isključivo zbog nedemokratskog načina održavanja na vlasti po svaku cijenu, neprincipjelnim koalicijama raznorodnih stranaka, među kojima su mnoge programski suprostavljenje. Drugim riječima, jedino ih spaja opstanak na vlasti, bez obzira na štetu koju čine Crnoj Gori i njenim građanima. &nbsp;SVJETSKI TREND MANIPULISANJA I KORUPCIJE &nbsp;Nažalost, svjedoci smo i u svjetskim razmjerama da su savremena demokratska društva sve više praćena usavršavanjem tehnika vladanja i &nbsp;manipulisanja ljudima. Kako bi drugačije jedan Donald Tramp postao predśednik zemlje koja bi trebala biti svjetionik demokratije, kako bi jedna Mađarska, Slovačka i još pojedine zemlje uopšte mogle biti dio sistema vrijednosti koji je u osnovi formiranja EU, kako bi jedna Srbija Aleksandra Vučića mogla uopšte biti kandidat za članstvo u EU? &nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204161240_8680bfa687d26bfd4d2f30550c0f518968377ce1514463df2a52bcab266c5669.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204161240_8680bfa687d26bfd4d2f30550c0f518968377ce1514463df2a52bcab266c5669" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt="Donald Tramp"> <figcaption>DONALD TRAMP, NOVI-STARI PREDSJEDNIK: Najava da će SAD krenuti udesno(Photo: CNN)</figcaption> </figure>  I to Srbija u kojoj njen predśednik „mrtav 'ladan“ saopštava da daje desetine miliona eura narodnih para medijima koji ga podržavaju, da je davao deset puta poslove nekom Goranu Kovačeviću – Gorancu iz Novog Sada, a da se taj drznuo, zato što nije dobio sljedeći posao, da konuriše samostalno za taj posao, prijeteći mu hapšenjem. Da ne pominjemo Sava Malu, kad on odlučuje, bez suda, da li su objekti legalni ili ne, ruši ih noću uz pomoć maskiranih kriminalaca i uz asistenciju policije nemiješanjem, da bi se gradio najkoruptivniji posao u Evropi pod imenom „Beograd na vodi“. &nbsp; &nbsp;Sljedeći koruptivni posao je EXPO, uz ogromno ino zaduženje, a sve pod kapom lex specialisa, kako bratija može na miru da oposli i ušićari. Uostalom i najnovije žrtve u Novom Sadu su posljedica koruptivne vladavine Aleksandra Vučića, davanja poslova svom bliskom okruženju, bez tendera, bez kontrole ugovora, vrijednosti radova, kvaliteta i slično. &nbsp; &nbsp;Srbija uzima kredite od kineske Exim banke, ugovara radove sa Kinezima direktnim dogovorom, bez ikakve mogućnosti kontrole, nameće kineskim firmama podizvođače, itd. &nbsp;U Srbiji vlada apsolutizam, &nbsp;koncentrisanje &nbsp;apsolutne vlasti u rukama jednog vlastodršca, čija je vlast neograničena i u kojoj je on iznad zakona. Pored Kineza i njegovih prijatelja, u Srbiji je najzapošljenija policija, jer ni mediji, ni populizam, laži obmane, nijesu više dovoljne da se sačuva vlast. &nbsp; &nbsp;Pitanje svih pitanja: kakva je to danas EU kojoj ništa od toga ne smeta? Čiji je Vučić glavni sagovornik u regionu, iako je svakom laiku jasno da je najveći problem i izazivač nesreće - od Crne Gore, BiH, pa do Kosova. &nbsp; &nbsp;LUSTRACIJA KAO NEOPHODNOST &nbsp;Više je nego jasno da se današnja demokratija mora prilagoditi novonastalim uslovima. Bez lustracije, o kojoj će odlučivati sudovi, demokratija se neće moći izboriti sa nadošlom zloupotrebom vlasti, zloupotrebom medija, institucija sile, pravosuđa, kršenjem ljudskih prava itd. Da je vlast Zorana Đinđića sprovela lustraciju prema onima koji su odgovorni za ratove, zločine, krađe, kršenje ljudskih prava, zloupotrebe sudova, policije, ... ne bi danas bila u bezizlaznoj situaciji, iz koje će se teško iščupati,obzirom na moć, finansijsku , medijsku i svaku drugu, kojom raspolaže Vučić. &nbsp;Zašto današnja vlast u Crnoj Gori kolaborira sa takvim sistemom koji predstavlja Vučić? &nbsp; &nbsp;Pa upravo zato što je prioritet opstanak na vlast, a ne demokratska budućnost Crne Gore. Zato je Andrija Mandić postao stub vlasti u Crnoj Gori, čovjek čija je jedina misija da provocira i stvara mržnju po Crnoj Gori. Čovjek koji je od sljedbenika Ante Markovića, kafanske prošlosti kad mu je Đukanović bio glavni gost, 400.000 eura za koje ga optužuju saradnici da je privatizovao od „serbskih patriota“, shvatio da je najisplativije baviti se - srpskima nacizmom. Ono što mu mogu obećati je da neće jesti koljenice dok se građani Crne Gore međusobno obračunavaju, pošto mu je to izgleda namjera. &nbsp;Zato i u Crnoj Gori obavezno lustracija i profesionalna zabrana bavljenja poslom svakom ko je kršio zakone, ljudska prava i slobode, bavio se neprijateljskom djelatnošću prema Crnoj Gori, ako je izbjegao zatvor, kako ne bi śutra preko raznoraznih koalicija &nbsp;sticao imunitet i opet ponavljao svoja nedjela. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Doktoranti poštanskog fakulteta

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp upozorio je militante u Pojasu Gaze na ogromne posljedice ako taoci oteti u Izraelu ne budu oslobođeni dok ne preuzme dužnost. 
 
Tokom napada na Izrael prošle godine militanti predvođeni Hamasom zarobili su više od 250 ljudi, prema izraelskim podacima, uključujući i neke s dvojnim izraelsko-američkim državljanstvom. 
 
Vjeruje se da je oko pola talaca u Gazi još živo. 
 
- Ako taoci ne budu pušteni prije 20. januara, datuma na koji s ponosom preuzimam dužnost predsjednika SAD, na Bliskom istoku će biti velike nevolje - napisao je Tramp na društvenim mrežama, prenosi Hina. 
 
On je dodao da će odgovorni za držanje taoca "biti pogođeni teže nego što je iko drugi bio pogođen u istoriji SAD". 
 
Trampova izjava je uslijedila pošto je vlada Izraela jutros potvrdila smrt još jednog taoca koji je, osim izraelskog, imao i državljanstvo SAD.

Tramp zahtijeva oslobađanje talaca iz Gaze ili će biti "velike nevolje"

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao je američko-libanskog biznismena Masada Bulosa, oca jednog od svojih zetova, za savjetnika za Bliski istok.
- Masad je dobar pregovarač i nepokolebljiv pristalica mira na Bliskom istoku. On će biti nepokolebljivi branilac SAD i njenih interesa - rekao je Tramp, dok sukob između Izraela i palestinskog pokreta Hamas podriva mir u regionu više od godinu.
Bulos, dugogodišnji republikanac, svoje bogatstvo je stekao prodajom automobila u Nigeriji.
Brak njegovog sina Majkla Bulosa 2022. sa jednom od ćerki Donalda Trampa, Tifani, uveo ga je u najuži krug milijardera koji je tek izabran u Bijelu kuću.
Bulos je aktivno učestvovao u predsjedničkoj kampanji, angažujući se u ubjeđivanju arapske zajednice u određenim ključnim državama da glasaju za Trampa.
- Masad je iskusan advokat i veoma cijenjen lider u poslovnom svijetu, sa velikim iskustvom na međunarodnoj sceni - dodao je Tramp koji 20. januara zvanično stupa na dužnost predsjednika SAD.
Tokom predsjedničke kampanje, Tramp je više puta govorio da će okončati sukob između Izraela i Hamasa, a da nikada nije otkrio plan za to.
Saopštenje o imenovanju Bulosa dolazi nekoliko dana nakon sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha, libanskog šiitskog islamističkog pokreta udruženog sa Hamasom i Iranom.

Tramp imenovao američko-libanskog biznismena za savjetnika za Bliski istok

Poznati su preliminarni rezultati današnjih izbora u Beranama, uz okviran broj glasova koje su osvojili sudionici. Otud se već mogu napraviti prva poređenja u odnosu na prethodne lokalne izbore, održane 2022. godine.
Ipak, kada je sam broj glasova u pitanju, najprije treba imati u vidu da je danas izlaznost bila oko šest odsto niža u odnosu na prethodne lokalne izbore.
<h2>SNP i PES jači za mandat i za četiri odsto nego 2022.</h2>
Koalicija Socijalističke narodne partije i Evrope sad osvojila je oko 4.550 glasova, odnosno 33,2 odsto i 12 mandata.
Na lokalnim izborima prije dvije godine, SNP je imala 2.821 glas, što je bilo 19 odsto i sedam mandata. Sa druge strane, PES, odnosno lista Berane sad, tada je osvojila 1.601 glas, odnosno 10,8 odsto i četiri mandata.
<h2>ZBB sa Ujedinjenom i Pravom osam mandata, a 2022. odvojeno imali 11</h2>
Koalicija "Za budućnost Berana", u kojoj su ovog puta bili i Prava i Ujedinjena Crna Gora, imala je oko 2.980 glasova, odnosno 21,5 odsto i osam mandata.
Tokom 2022. godine, tadašnji savez NSD-DNP imao je 2.559 glasova (16,5 odsto, šest mandata), Prava Crna Gora 820 (5,5 procenata, dva mandata), a Ujedinjena 688 (4,6 odsto, jedan mandat).
Treba naglasiti kako je dio birača iz tog spektra danas vjerovatno zaokružio i Slobodnu Crnu Goru, koja je - makar prema aktuelnoj situaciji - ispod cenzusa (oko 390 glasova).
<h2>DPS, BS, ES u zbiru imaju manje nego u koaliciji 2022.</h2>
Prije dvije godine, koalicija u kojoj su bili Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate i Liberalna partija imali su 3.798 glasova, odnosno 25,6 odsto ili devet mandata.
Demokratska partija socijalista osvojila je danas oko 1.920 glasova, što je oko 14 odsto i pet mandata.
Ovog puta je BS izašla samostalno i osvojila oko 850 glasova, odnosno 6,1 odsto i dva mandata.
SD i LP su danas, zajedno sa SDP, izašli kao Evropski savez i ostali su ispod cenzusa - imali su oko 250 glasova i 1,9 odsto.
<h2>Demokrate slabije nego 2022, novitet je građanska lista - imaju oko 900 glasova</h2>
Demokrate su 2022. godine osvojile 2.452 glasa (16,5 odsto, šest mandata), a danas 1.703 (12,5 odsto, četiri mandata).
Ipak, treba istaći da je ovog puta bilo više listi nego na prošlim izborima, a da je jedna - "Zato što volim Berane" - osvojila oko 900 glasova, što je oko 6,4 odsto i dva mandata.

Poređenje rezultata izbora u Beranama sa prethodnim

Potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Ervih Ibrahimović kazao je da je Bošnjačka stranka postigla fantastičan rezultat u Beranama što, kako je rekao, predstavlja dokaz njihove ispravne politike.
- Možda je nekome ovaj rezultat iznenađenje, ali nije jer je nosilac liste bio moj brat i prijatelj. Danas je Bošnjačka stranka pokazala kako se vodi ispravna politika. Lijepo je danas biti u Beranama, grad koji je pokazao da ima demokratije i da je grad koji ima perspektivu - ocijenio je Ibrahimović.
Kada je jaka Bošnjačka stranka, poručuje on, dobro svim građanima Crne Gore.
- Ne samo Bošnjacima - dodao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Kada je jaka Bošnjačka stranka dobro je svim građanima Crne Gore

Radujem se stabilnoj vlasti u Beranama u kojoj ćemo značajno participirati. Mi smo samostalno ostvarili oko 13 odsto tako da sam siguran da ćemo dati doprinos u budućoj vlasti - poručio je potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić.
On je rekao da su Demokrate u Bernama osvojile 20-30 odsto više nego na prethodnim izborima kada su nastupili zajedno sa Građanskim pokretom URA.
- Ovo je odgovor mnogim nedobronamjernim sturkturama koje su maštali i licitirale sa navodnim cenzusima. Na desetak smo glasova od petog mandata i u samostalnom nastupu sa čistim rukama politikom i slobodnim mandatima pokazali smo da je ovo nesalomiva partija koja ima vjerne birače i koja je stub stabilnosti na lokalnom i na državnom nivou - poručio je Bečić.
Imaju, smatra on, armiju ljudi koja ih prati.
- I koja poštuje principe i čiste ruke. Poslata je važna poruka koja je razbila teze koje ste slušali nakon prethodnih izbora. Možemo da kažemo da su partije sa državnog nivoa osvojile oko 80 odsto odborničkih mandata - dodao je on.
Ponovio je da su nastupili samostalno.
- Kampanja je bila negativna. Nakon Budve je bilo mnogo podmetanja, zavisti i ljubomore i neprincipijelnosti - dodao je Bečić.

Bečić: Siguran sam da ćemo dati doprinos u budućoj vlasti u Beranama, osvojili smo 20-30 odsto više nego kad smo bili sa GP URA

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

Tag: donald-tramp

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Makron nakon sastanka sa Trampom i Zelenskim: Nastavićemo zajedničku akciju za mir i bezbjednost

Mandić: Srpski narod mnogo očekuje od Donalda Trampa

Zelenski stigao u Pariz na otvaranje Notr Dama, moguć sastanak s Trampom

Tramp: SAD ne treba da se miješaju u situaciju u Siriji

Zelenski ide u Pariz, moguć njegov susret sa Trampom

TikToku prijeti zabrana: Tramp bi mogao da utiče na sudbinu popularne platforme

Doktoranti poštanskog fakulteta

Tramp zahtijeva oslobađanje talaca iz Gaze ili će biti "velike nevolje"

Tramp imenovao američko-libanskog biznismena za savjetnika za Bliski istok

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Poređenje rezultata izbora u Beranama sa prethodnim

Ibrahimović: Kada je jaka Bošnjačka stranka dobro je svim građanima Crne Gore

Bečić: Siguran sam da ćemo dati doprinos u budućoj vlasti u Beranama, osvojili smo 20-30 odsto više nego kad smo bili sa GP URA

PRATITE TVe UŽIVO