Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Donald Tramp mogao bi da se povuče iz mirovnih pregovora u Ukrajini zbog ponovljenih optužbi za korupciju protiv nekoliko bliskih saveznika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je sin američkog predsjednika Donald Tramp Džunior.
Govoreći na forumu u Dohi, Tramp junior je rekao da je Ukrajina "mnogo korumpiranija od Rusije“ i nazvao Zelenskog "jednim od najvećih marketinških stručnjaka svih vremena“, prenosi SiEnEn (CNN).
Na pitanje da li ima predosjećaj da će se njegov otac povući iz mirovnih pregovora, odgovorio je da misli da bi mogao to da uradi.
Njegovi komentari su uslijedili nakon trodnevnog sastanaka u Majamiju između predstavnika Kijeva i Vašingtona, nakon čega su obje delegacije dale pozitivnu ocjenu, rekavši da su razgovori bili produktivni, ali su dodali da nema mnogo novog, jer i dalje ostaju otvorena pitanja o bezbjednosnim garancijama i teritorijalnim pitanjima.

1250x600

1084x550

Tramp se povlači iz mirovnih pregovora oko Ukrajine?

Moskva je pohvalila najnoviju strategiju nacionalne sigurnosti američkog predsjednika Donalda Trampa, ocijenivši je kao značajnu promjenu politike koja se u velikoj mjeri poklapa sa ruskim pogledima na međunarodne odnose.
Reakcije iz Kremlja uslijedile su nakon što je Bijela kuća u petak objavila dokument u kojem se kritikuje Evropska unija, uz tvrdnje da se Evropa suočava sa rizikom od "civilizacijskog brisanja", te poruku da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za poboljšanje odnosa s Rusijom.
- Prilagođavanja koja vidimo u mnogočemu odgovaraju našoj viziji - izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je pozdravio signale da je Trampova administracija "za dijalog i izgradnju dobrih odnosa", ali je upozorio da bi takozvana američka "duboka država" mogla pokušati sabotirati Trampove namjere.
Ove izjave dolaze u trenutku kada napori Bijele kuće da proguraju mirovni sporazum za Ukrajinu ulaze u ključnu fazu. Američki zvaničnici tvrde da se nalaze u završnoj fazi postizanja dogovora, ali zasad nema jasnih naznaka da su ni Ukrajina ni Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji je izradio Trampov pregovarački tim.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak posjetiti London, gdje će učestvovati na četverostranom sastanku s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Zelenski je ranije pozivao evropske saveznike na snažniju podršku u trenucima kada je Bijela kuća vršila pritisak na Kijev da pristane na odricanje teritorije. Ključno pitanje za Ukrajinu ostaje kakve bi sigurnosne garancije dobila ukoliko bi pristala odreći se kontrole nad dijelom teritorije.
Ukrajinski predsjednik je saopštio da je u subotu naveče imao "suštinski telefonski razgovor" s američkim zvaničnicima, nakon trodnevnih razgovora američke i ukrajinske delegacije u Floridi. Ti sastanci uslijedili su nakon posjete Moskvi Trampovih emisara Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera. Izvor za "Axios" naveo je da je razgovor trajao dva sata i da je bio "težak".
- Ukrajina je odlučna nastaviti raditi u dobroj vjeri s američkom stranom kako bi se zaista postigao mir - poručio je Zelenski na društvenim mrežama. Dodao je da su dvije strane razgovarale o "ključnim tačkama koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i uklanjanje prijetnje nove ruske invazije punog obima".
Ipak, ostaje nejasno da li su SAD ili evropske zemlje spremne ponuditi sigurnosne garancije koje bi zaista odvratile Rusiju od nove agresije, kao i da li bi Vladimir Putin pristao na bilo kakav sporazum koji podrazumijeva prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini.
Američki zvaničnici su više puta tvrdili da su blizu održivog dogovora otkako je Tramp počeo svoj drugi mandat, no te su se najave često pokazale kao preoptimistične.
Odlazeći američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je u subotu na jednom odbrambenom forumu da se napori administracije za okončanje rata nalaze u "posljednjih deset metara". Naveo je da su ostala otvorena dva pitanja: teritorija i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje.
Iako se Kelog smatra jednim od američkih zvaničnika sklonijih ukrajinskim stavovima, on u januaru napušta funkciju. Mnogi drugi ljudi bliski Trampu, uključujući Vitkofa, znatno su otvoreniji prema ruskim pozicijama. Trampov sin Donald džunior izjavio je u nedjelju u Dohi da Zelenski namjerno produžava sukob iz straha da bi izgubio vlast ako rat završi, poručivši da SAD više neće biti "idiot sa čekovnom knjižicom".
Analitičari u Kijevu smatraju da situacija još uvijek nije toliko loša da bi Ukrajina bila prisiljena potpisati bilo kakav sporazum samo da bi zaustavila rat, ali upozoravaju da predstoji teška i potencijalno sumorna zima jer Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, što remeti snabdijevanje strujom i grijanjem za milione građana.
Umor je sve izraženiji dok Ukrajina ulazi u četvrtu zimu rata punog obima, a Zelenski je dodatno oslabljen korupcijskim skandalom koji je zahvatio više njegovih bliskih saradnika i doveo do ostavke šefa kabineta Andrija Jermaka.
Jedna osoba je poginula u napadu dronom u sjevernoj regiji Černihiv kasno u subotu, saopćile su lokalne vlasti, dok je kombinovani napad bespilotnim letilicama i raketama pogodio energetsku infrastrukturu u centralnom gradu Kremenčuku. Veliki djelovi grada ostali su bez električne energije i vode u nedjelju. Bio je to drugi uzastopni noćni napad na energetsku infrastrukturu, nakon što je u petak naveče lansirano više od 600 dronova i 50 projektila.

Moskva pohvalila najnoviju strategiju nacionalne bezbjednosti Trampa: "Prilagođavanja odgovaraju našoj viziji"

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Nacionalni parkovi u Sjedinjenim Američkim Državama dodali su rođendan aktuelnog predsjednika te zemlje Donalda Trampa, 14. jun na listu dana u kojima je posjeta dozvoljena bez plaćanja ulaznica, istog datuma kada se obilježava i Dan zastave, saopštila je Nacionalna socijalna služba (NPS).
Dani bez ulaznica u nacionalnim parkovima SAD su promijenjeni i više ne uključuju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti - Džuntint, koji se obilježava 19. juna u znak sjećanja na kraj ropstva u SAD, samo nekoliko nedjelja nakon što je Trampova administracija objavila da će povećati naknade za posjetioce koji nisu američki državljani ili stalni stanovnici, prenosi CBS njuz.
Administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena ranije je proglasila Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti za dane bez plaćanja ulaznica za nacionalne parkove, prenosi Tanjug.
Većina dana kada je slobodan ulaz u nacionalne parkove u SAD je patriotske prirode, uključujući Dan predsjednika (16. februar), Dan sjećanja (25. maj), vikend Dana nezavisnosti (3-5. jul), Dan ustava (17. septembar) i Dan veterana (11. novembar). 110. rođendan Nacionalne službe parkova (25. avgust) i rođendan predsjednika Teodora Ruzvelta (27. oktobar), koji se smatra osnivačem Nacionalne službe parkova, takođe su slobodni dani.
Oni koji nisu državljani ili stanovnici SAD i dalje će morati da plate ulaznice i odgovarajuće takse za nerezidente na te datume, saopštila je Nacionalna socijalna služba.
Oko 100 od 400 nacionalnih parkova u zemlji naplaćuje ulaznicu, a cijene variraju u zavisnosti od parka.
Trampova administracija je ranije ove nedjelje objavila da će svaki posjetilac koji nije državljanin SAD ili stalni stanovnik morati da plati naknadu od 100 dolara u 11 popularnih parkova.

Na Trampov rođendan neće se plaćati ulaznice u nacionalne parkove SAD-a

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Zastupnik Demokratske stranke u Predstavničkom domu američkog Kongresa Šri Tanedar je u srijedu najavio da planira podnijeti inicijativu za opoziv sekretara odbrane SAD-a Pita Hegseta.
Ova inicijativa se fokusira na dva skandala koja trenutno potresaju Pentagon: Novi izvještaj o Signalgateu, skandalu s curenjem tajnih informacija na nezaštićenom čatu, te optužbe za napada na preživjele osobe na venecuelanskom brodu koji je navodno prenosio drogu.
Međutim, Tanedar bi mogao imati problema da dobije podršku za svoj prijedlog čak i unutar vlastite stranke. Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris već je odbacio izvodljivost pokušaja opoziva Hegseta.
Tanedar će u četvrtak ujutro predstaviti svoju inicijativu za opoziv tokom skupa na Union Station u Vašingtonu, saopštila je njegova kancelarija u saopštenju.
Članci će Hegseta optužiti za "ubistvo i zavjeru za ubistvo, te nepažljivo i nezakonito rukovanje klasifikovanim informacijama", navodi se u obavještenju.
Džefris, upitan na konferenciji za medije u ponedjeljak o mogućnosti opoziva Hegseta, odbacio je tu ideju.
- Republikanci nikada neće dozvoliti da se inicijativa za opoziv iznese pred Predstavničkim domom i mi to znamo. Donald Tramp im neće dozvoliti - rekao je Džefris.
Opoziv je ove godine bio izvor značajnih unutrašnjih podjela među demokratama. Baza stranke je snažno pritiskala za to, ali zakonodavci smatraju da je manevar proceduralno beznadežan i politički rizičan.
- Dok Tanedar pokušava da osvoji poene kod svoje baze kako bi se zaštitio od političkih protivnika, ministar Hegset će nastaviti štititi domovinu. Ovo je samo još jedna farsa u pokušaju da se američka javnost odvrati od velikih uspjeha koje smo postigli ovdje u Ministarstvu rata - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson, referišući na promijenjeno ime ovog ministarstva.
Demokrati u Predstavničkom domu i pomoćnici lidera koji su razgovarali s Axiosom uglavnom su odbacili ovaj potez.
Spoljne grupe će podržati ovu inicijativu, predvidio je stariji zakonodavac, ali neko kome ljudi vjeruju će morati sprovesti pravi proces ako se to dogodi.
- Radi to zbog medija i dobiće njihovu pažnju - rekao je o potezu demokratskog zastupnika.
Tanedar je u prošlosti bio oštro kritikovan od svojih kolega zbog svojih ponovljenih pokušaja da opozove Trampa.

Demokrata pokreće opoziv Pita Hegseta, kontroverznog Trampovog ministra, zbog dva velika skandala

Američki predsjednik Donald Tramp uvrijedio je novinarku mreže SiEnEn (CNN) Kejtlan Kolins nazivajući je "gadnom i glupom" nakon što ga je pitala zašto će balska dvorana, koja se gradi u Bijeloj kući, biti skuplja nego što je prethodno najavljeno, javljaju američki mediji.
Tramp je snažno branio balsku dvoranu koju gradi u Bijeloj kući, vrijednu 300 miliona dolara, nazivajući je "većom i ljepšom" nego što je planirano, dok je u subotu kritikovao „gadnu“ Kejtlan Kolins sa SiEnEna koja ga je o tome pitala, javlja Njujork Post.
- Kejtlin Kolin iz emisije "Lažne vijesti" SiEnEn, uvijek glupa i gadna, pitala me je zašto nova balska dvorana košta više novca nego što se prvobitno mislilo prije godinu. Rekao sam zato što će biti dvostruko veća, a kvalitet završne obrade i enterijera je podignut na najviši nivo - objavio je Tramp na svojoj stranici Truth Social, pogrešno napisavši ime dopisnice Bijele kuće, navodi portal Njujork Posta
Zapravo je, kako dodaje, ispod budžeta i prije roka.
- Kakvi su uvijek moji poslovi. Samo je mnogo veća i ljepše nego što je prvobitno planirano - napisao je Tramp.
Portal Hafington Post citira još jednu Trampovu objavu na račun novinarke SiEnEn i njene emisije, tvrdeći da će "gledanost toliko niska da se više ni ne računa niti je relevantna".
Nije bilo jasno kada je Kolins možda pitala Trampa o balskoj dvorani, ali je to pomenula u svojoj emisiji u petak uveče "Izvor sa Kejtlan Kolins", piše Njujork Post.
- Vidite li onaj džinovski kran koji je preko mog ramena? To je najnoviji dodatak građevinskoj zoni ovdje u Bijeloj kući, gdje će se na kraju nalaziti balska dvorana predsjednika Trampa - rekla je Kolins.
Komentari predsjednika dolaze nakon odlaska arhitekte Džejmsa Mekrerija II iz projekta. On je nadgledao dizajn na čelu male firme prije nego što su troškovi porasli na 300 miliona dolara, navodi njujorški portal.
Portal Hafington Post piše i da je Tramp stalno kritikovao medije, a da je napad na Kejltan Kolins samo pridružio "gomili nedavnih neprijateljskih komentara koje je eksplicitno uputio novinarkama".
Hafington Post podsjeća da je Tramp nazvao Kejti Rodžers iz Njujork Tajmsa "ružnom, i iznutra i spolja", nakon što je bila koautor članka o predsjednikovom zdravlju i starenju.
Njegov najozloglašeniji napad bio je upućen veteranki Blumbergove dopisnice iz Bijele kuće Ketrin Lusi kojoj je rekao: "Tiho, prasice", dok je mahnuo prstom nakon što ga je pritisnula u vezi sa dosijeima Džefrija Epstina, podsjeća Hafington Post.

Tramp uvrijedio novinarku CNN-a, nazvao je "gadnom i glupom"

Skupština Republike Srbije usvojila je budžet za 2026. godinu. Izdvojeno je 164 milijarde dinara (oko 1,4 milijarde eura), koje bi Srbija mogla da iskoristi za preuzimanje Naftne industrije Srbije (NIS), kažnjene američkim sankcijama, od ruskih vlasnika Gazprom Nefta i Gazproma, ukoliko oni ne prodaju svoj udio do sredine januara. Beograd je 2008. godine većinski udio u NIS-u prodao Gazpromu za 400 miliona eura.&nbsp;
- Ne razumijem što su radili, trudim se racionalizovati… i analizirati što tačno rade, i moram priznati da nijesam sasvim shvatio - tako je Aleksandar Vučić pokušao objasniti američki pritisak na Srbiju.
<h2>Zašto je to važno?</h2>
Sve ovo s Amerikancima može se posmatrati kao oduzimanje konkurentske imovine. NIS je mali dio plana da (Amerikanci) stave pod svoju kontrolu evropsko, a i evroazijsko tržište nafte i gasa. Rusi su to shvatili i žele iz svega toga izvući najbolje, tumači beogradska Politika. Ispravna argumentacija, ali jednodimenzionalna. Politika sadašnje američke administracije zasniva se na interesima, ali i emocijama, što je ujedno i njezina najveća nevolja.
<h2>Šta je šira slika?</h2>
Sankcije NIS-u uvela je Bajdenova administracija na samom kraju mandata, jer je Beograd ostao ruski saveznik. Srbija se nadala, možda čak i vjerovala, da Tramp donosi suštinsku promjenu, jer su ideološki bliski, a tu je i Vučićevo prijateljstvo s Viktorom Orbanom, Trampovim saveznikom. A onda su SAD Srbiji uvele carine od 35 odsto, među najvišima na svijetu. Vučić je početkom maja boravio na Floridi i očekivao susret s Trampom, ali je, prema informacijama iz srpskih medija koji nijesu pod kontrolom vlasti, grubo odbijen. Ta dva signala nijesu bila dovoljna da rukovodstvo Srbije shvati kako nije u dobrim odnosima sa sadašnjom administracijom.
Izbjegavam da koristim informacije obavještajnih službi koje nijesu javne, ali u ovom slučaju pravim izuzetak, pri čemu zadržavam određene rezerve. Izuzetak činim jer postoje i javne potvrde informacije koja mi je stigla iz krugova bliskih obavještajnim izvorima – ne hrvatskim, naglašavam. Navodno su se i u Srbiji nalazili računarski sistemi koji su trebalo demokratama da donesu pobjedu na prošlogodišnjim izborima. Tramp je dobio tu informaciju i ona je, bez obzira na to da li je tačna ili ne, izazvala njegov gnjev, na osnovu kojeg je definisao odnos prema Srbiji.
Rusi to vjerovatno takođe znaju, a ljuti su na Vučića jer je prodavao oružje Ukrajini, pa mu ne žele pomoći oko NIS-a, niti postoji novi ugovor o gasu.&nbsp;
- Ako do petka ne postignemo ugovor, počećemo pregovore o gasu s drugom stranom od ponedjeljka - kaže Vučić. Baš da vidimo.

Je li ovo pravi razlog zašto je Tramp bijesan na Srbiju?

Na predsjedničkim izborima u Hondurasu nazire se tijesna trka. U jednom trenutku razlika između dva najizglednija kandidata – centrističkog Salvadora Nasrale i desno-konzervativnog Nasrija Asfure – iznosila je svega oko 500 glasova. Za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država to je bio dovoljan razlog da još jednom snažno stane u odbranu svog favorita Asfure: „Izgleda da Honduras pokušava da manipuliše ishod predsedničkih izbora“, napisao je Donald Tramp na svojoj onlajn platformi Truth Social. U tom slučaju zapretio je ozbiljnim posljedicama: „Ako to učine, gorko će se pokajati!"
Već danima kruže glasine o izbornim manipulacijama – s obije strane. U Hondurasu to nije ništa novo: i izbori 2013. i 2017. bili su obilježeni teškim optužbama za prevaru. Osim toga, Honduras je mala zemlja, u svjetskim razmjerama relativno nevažna. Zašto onda ovako žestoka reakcija američkog predsjednika?
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTrumpDailyPosts%2Fstatus%2F1995700434086875547%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995700434086875547%7Ctwgr%5E64059fdd63ad87dc8bf494c9d7efa2a1fc3b7114%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Razmišljanje u sferama interesa</h2>
Donald Tramp je očigledno zavolio ideju političkih sfera uticaja, konstatuje Katrin Klifer-Ešbruk, ekspertkinja za transatlantske odnose iz Fondacije Bertelsman.
- On sebe vidi u gotovo imperijalnoj ulozi u Bijeloj kući i voli kada svet igra po njegovim pravilima – naročito na zapadnoj hemisferi. I zaista treba da se naglasi: to su njegovi interesi, a ne interesi klasične američke spoljne politike - kazala je ona.
U okusu ove „politike sfera uticaja" je posebno Latinska Amerika. 
- Vojne akcije kod Venecuele, zastrašivanje kolumbijskog predsjednika, preporuka za glasanje u Hondurasu uz pretnje - nabraja Klifer-Ešbruk i ukazuje na valutni aranžman od 20 milijardi dolara s Argentinom, koji je Tramp omogućio da pomogne predsjedniku Havijeru Mileju da prevaziđe krizu likvidnosti. 
- Ovdje nastaje nova politika kakvu Amerika prema susjedima u Latinskoj i Južnoj Americi dugo nije vodila - rekla je ona.
<h2>Miješanje i u Evropi</h2>
I ne samo tamo: u Poljskoj je Tramp otvoreno podržao nacionalno-konzervativnog euroskeptika Karola Navrockog. U Mađarskoj stoji iza Viktora Orbana. U Njemačkoj američka vlada i djelimično ekstremno desna Alternativa za Njemačku(AfD) trenutno intenziviraju kontakte. A prije nekoliko dana SAD su uputile svoje diplomate da u Evropi lobiraju za restriktivniju migracionu politiku.
Organizacije bliske MAGA pokretu poput Heritedž fondacije vode kampanju protiv klimatskih propisa Evropske unije. A riječ je o fondaciji koja je objavila i tzv. „Projekat 2025“, dokument koji se smatra scenarijem za preuređenje američke države. (MAGA označava pokret „Make America Great Again“.)
U prvoj godini svog drugog mandata američki predsjednik radikalno mijenja spoljnu politiku; prekida s nepisanim pravilom neupuštanja u unutrašnje poslove savezničkih država kao malo koji njegov prethodnik.
<h2>Cilj: Izvoz američkog kulturnog rata</h2>
Pri tome su unutrašnja i spoljna politika za američkog predsjednika u suštini jedno, zaključila je još u maju 2025. autorka studije Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR). Prema toj analizi, predsjednik SAD vidi spoljnu politiku prvenstveno kao međunarodni nastavak kulturnog rata koji bijesni unutar SAD. 
- Ljevica i demokrate su neprijatelj iznutra; Evropljani se smatraju njihovim produžetkom u inostranstvu - piše Silija Belin, autorka studije. 
Tramp EU vidi kao „parazita“ koji iskorišćava Ameriku, slično kao što optužuje američke demokrate da slabe zemlju.
- Ideologizacija američke spoljne politike već se jasno vidi u ključnim dokumentima Projekta 2025 - objašnjava i Katrin Klifer-Ešbruk. 
Prema tim papirima, američka spoljna politika treba da se još snažnije nego dosad zasniva na strogo konzervativnim vrijednostima.
U to se uklapa i nedavna izjava Trampovog bivšeg savjetnika i veterana MAGA pokreta, Stiva Benona, koji je u intervjuu Rusiju nazvao „pobožnom hrišćanskom nacijom“ i „tradicionalnim saveznikom“ SAD.
Time Trampova administracija ruši sve dosadašnje temelje američke spoljne politike i sprovodi „veliki ideološki zaokret“ – vođen „izrazito strateškim ambicijama".
<h2>Neprikriveno omalovažavanje Evrope</h2>
Evropljani pritom nisu redovno omalovažavani samo zbog pregovora o Ukrajini, kaže Klifer-Ešbruk. Prezir prema liberalnoj Evropi iz djelova američke administracije već je više puta bio očigledan.
Kao primjer navodi čet koji je procurio u magazinu The Atlantic o američkom napadu u Jemenu. U njemu je američki potpredsjednik Džej Di Vens navodno rekao da Evropljani nesrazmerno profitiraju od tog napada, na što je ministar odbrane Pit Hegset odgovorio: „Potpuno dijelim vaš prezir prema evropskom parazitiranju. To je jadno."
<h2>Ideološka borba kroz spoljnu politiku</h2>
Iz takvog načina razmišljanja proizlazi da je Evropa usred insceniranog kulturnog rata, konstatuje Pavel Zerka iz ECFR-a. Američka administracija vodi otvorenu ideološku borbu i u Evropi – oko vrijednosti poput migracija, klime, pretjerane političke korektnosti i slobode govora. Istovremeno Tramp gdje god može podržava „novu desnicu“ i normalizuje njene radikalne stavove. Strategije koje proizlaze iz MAGA ideologije uključuju aktivno miješanje u izbore u korist desnih i konzervativnih kandidata, izgradnju svojevrsne „MAGA Internacionale" kroz povezivanje desnih mreža i podršku desnim medijima, partijama ili konferencijama poput Konferencije akcije konzervativne politike (CPAC).
<h2>Može li Evropa da se odbrani?</h2>
Evropa bi, prema Zerki, bila pametna kada ne bi dala da je Trampova administracija vuče za nos. Umjesto da vidi samo svoju zavisnost od SAD, mora zajednički i suvereno zastupati svoje interese – i protiv pritiska iz Vašingtona. Većina država EU trenutno je još uvek proevropski orijentisana. Taj potencijal treba iskoristiti za jedinstven nastup, umjesto da se gubi u nacionalnim ili partijskim podjelama.
Katrin Klifer-Ešbruk vidi još jednu opasnost za Evropu.
- Posebno finansijski moćne organizacije, koje stoje i iza Heritedž fondacije i Projekta 2025, sada se spremaju da, između ostalog, putem partijskih donacija utiču na politiku - kazala je ona.
Ova politikološkinja iz Fondacije Bertelsman, isto kao i Inicijativa Lobbycontrol, upozorava da su zakoni o partijskom finansiranju u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama previše slabi i predstavljaju „ulazna vrata za spoljne uticaje, posebno kroz državna ili državno preusmjerena sredstva iz SAD".

Zašto Donald Tramp utiče na unutrašnju politiku širom svijeta

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: donald-tramp