Francuska nudi obavještajne podatke Ukrajini - kazao je u četvrtak francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu, dan pošto je Vašington saopštio da obustavlja razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom kako bi pojačao pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
SAD traže da Zelenski sarađuje s nastojanjima predsjednika Donalda Trampa za mirovne pregovore s Rusijom koja je počela rat u Ukrajini u februaru 2022.
- Imamo obavještajne resurse koje koristimo da pomognemo Ukrajincima - rekao je Lekornu za radio stanicu Frans Inter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-prestala-da-dijeli-obavjestajne-podatke-ukrajini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ocijenio da bi takva saradnja Londona i Kijeva bila komplikovanija pošto su njihovi "britanski prijatelji u obavještajnoj zajednici sa SAD".
- Naša obavještajna služba je suverena... sa našim sopstvenim kapacitetima. Mi to prenosimo Ukrajincima - rekao je francuski ministar odbrane.
Lekornu je dodao i da su Francuska ima dovoljno zaliha nuklearnog oružja, razvijenih za vrijeme Hladnog rata i dizajniranih s ciljem da budu nezavisne od tada dominantnih sila Vašingtona i Moskve.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je u srijedu da je Pariz otvoren za razgovore o proširenju nuklearne zaštite na evropske partnere u suočavanju iz Rusije.
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Ratklif izjavio je u srijedu da su SAD "suspendovale" razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, nakon pogoršanja odnosa Kijeva i Vašingtona.
Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sukobili su se verbalno u Ovalnoj kancelariji prošle nedjelje poslije čega su SAD objavile da obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini.
- Predsjednik Tramp je imao pravo pitanje o tome da li je predsjednik Zelenski posvećen mirovnom procesu - rekao je Retklif za Foks njuz (Fox News).
On je rekao da je suspenzija "na vojnom frontu i na obavještajnom frontu" privremena i da će SAD ponovo raditi "rame uz rame s Ukrajinom".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Francuska daje obavještajne podatke Ukrajini poslije suspenzije takve pomoći iz SAD

Sjedinjene Države prekinule su razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom, što bi moglo ozbiljno da ugrozi sposobnost Kijeva da nastavi trogodišnji rat sa Rusijom, iako Vašington brzo gura dvije zemlje ka mirovnim pregovorima za okončanje sukoba. piše Glas Amerike.
Predsjednik Donald Tramp ranije ove nedjelje naredio je SAD da obustave vojnu pomoć Ukrajini nakon sastanka prošle nedjelje u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Direktor CIA-e Džon Retklif rekao je da su SAD takođe, trenutno, prestale da dijele svoje obavještajne podatke sa Kijevom, iako bi to moglo biti kratkog vijeka nakon što je Zelenski rekao da žali zbog oštre polemike sa Trampom u Ovalnoj sobi i da je Ukrajina spremna za mirovne pregovore sa Rusijom.
- Mislim da će na vojnom i obavještajnom frontu pauza nestati. Mislim da ćemo raditi rame uz rame sa Ukrajinom jer moramo da se suprostavimo agresiji koja postoji, ali da stavimo svijet na bolje mjesto da bi ovi mirovni pregovori napredovali - rekao je Retklif za Foks biznis mrežu.
Od početka rata 2022. godine, SAD su Ukrajini pružile značajne obavještajne podatke, uključujući ključne informacije potrebne za gađanje ruskih snaga.
Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc rekao je novinarima u srijedu da su SAD „napravile korak unazad“ i da administracija „pregleda sve aspekte“ svojih obavještajnih odnosa sa Ukrajinom. U međuvremenu, Volc je za SiBiEs (CBS) njuz rekao da se SAD brzo kreću ka otpočinjanju mirovnih pregovora kako bi se okončao rat i potpisao sporazum o mineralima sa Kijevom.
- Mislim da ćemo vidjeti pomak u veoma kratkom roku - rekao je Volc.
On je rekao da će se Trampovi zvaničnici sastati sa ukrajinskim zvaničnicima dok budu vodili šatl diplomatiju sa Rusijom.
- Bukvalno sam upravo razgovarao sa svojim kolegom, ukrajinskim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost, o vremenima, lokacijama, delegacijama - rekao je Volc.
U govoru u Kongresu SAD u utorak uveče, Tramp je rekao da je dobio pismo od Zelenskog u kojem je ukrajinski lider izrazio spremnost da započne pregovore o okončanju rata sa Rusijom.

Amerika prestala da dijeli obavještajne podatke Ukrajini

Američko ministarstvo pravde optužilo je Asifa Rahmana koji je radio za Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) za navodno odavanje visoko povjerljivih američkih obavještajnih podataka o planovima Izraela za napad iz odmazde na Iran, izvijestili su u srijedu američki mediji.
Izvještaji navode da je Rahman ranije ovog mjeseca optužen za namjerno prenošenje nacionalnih odbrambenih informacija.
Njega je Federalni istražni biro (FBI) uhapsio u utorak u Kambodži i trebalo bi da se pojavi pred sudom u Guamu, američkom ostrvu u Tihom okeanu.
Sudski dokumenti pokazuju da je bio zaposlen u američkoj vladi. Prema riječima osobe upoznate sa njegovim zaposlenjem, on je bio zaposlen u CIA, čime je imao pristup osjetljivim informacijama.
Predsjedavajući Predstavničkog doma SAD Majk Džonson rekao je da će biti pokrenuta istraga o curenju informacija iz američkih obavještajnih službi.
Njujork tajms, koji je prvi objavio vijest, naveo je da je Rahman optužen u vezi s objavljivanjem obavještajnih podataka na društvenoj mreži Telegram sredinom oktobra.
Objavljeni dokumenti uključivali su izraelske planove za premještanje municije i vježbe izraelskih vazduhoplovnih snaga s raketama vazduh-zemlja.

FBI uhapsio optuženog za odavanje obavještajnih podataka SAD o planovima Izraela za napad na Iran

Požar na Lovćenu opet se danas rasplamsao, potvrdio je za Portal Analitika komandir cetinjske Službe zaštite i spašavanja, Miloš Ćećanović.
- Požar na Njegušima ponovi se aktivirao, oko 11 sati. Na terenu su od dvije ekipe vatrogasaca sa Cetinja, sa dvoje vozila. Došle su i tri ekipe iz Kotora, sa 10 vatrogasaca, da nam pomognu - kazao je Ćećanović.
On ističe da očekuju i pomoć iz vazduha.
- Oko 18 sati očekujemo dolazak i aviona Direktorata za vanrerne situacije MUP-a, da nam pomognu iz vazduha da gasimo. Dosta je nepristupačan teren i duva vjetar - pojašnjava Ćećanović.
Dodaje da su danas imali još intervencija na Lovćenu.
- U međuvremenu smo imali još jedan požar na devetom kilometru prema Lovćenu, to smo ugasili i spriječili da se dalje proširi - zaključio je Ćećanović.

Opet buknuo požar na Lovćenu: Na terenu cetinjski i kotorski vatrogasci, očekuje se i pomoć iz vazduha

Na portalu IN4S osvanuo je tekst koji ne bi trebalo da promakne ljubiteljima pravno-političke fantastike.&nbsp;
U njemu se tvrdi da bi crnogorski reditelj Danilo Marunović, „i njegova ekipa“, u nekoj zamišljenoj epizodi života u Evropskoj uniji, bili iza rešetaka.
<a href="https://web.archive.org/web/20250721131737/https:/www.in4s.net/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">Krivica?</a> Navodno širenje komunističke ideologije, koja se, po tvrdnji teksta, u evropskom pravnom okviru tretira jednako strogo kao nacistička propaganda.&nbsp;
Članak je prenijet i <a href="https://web.archive.org/web/20250721131524/https:/portal083.me/drustvo/marunovic-i-druzina-bi-u-svojoj-voljenoj-eu-bili-iza-resetaka/" target="_blank">na Portalu 083</a>.&nbsp;
Šta je tačno „zločin“ koji se Marunoviću stavlja na teret, ostaje misterija – konkretni primjeri širenja komunističke misli u tekstu ne postoje, ali to ne sprečava autore da presudu izreknu bez suđenja: zbog „retro priča i sipanja mržnje kroz ružičasto jugoslovenstvo“, protagonisti bi, tvrde, završili u zatvorskoj ćeliji, a bogami i trpezariji.&nbsp;
U ovom tekstu nećemo ulaziti u to da li Marunović zaista širi komunizam, jugonostalgiju, retro romantiku, niti tumačiti ideološke nijanse njegove estetike. &nbsp;
Naš fokus je skromniji, ali konkretniji: da li se u Evropskoj uniji zaista može završiti u zatvoru zbog ovakvih prestupa.&nbsp;
Kontekst kao ključ razumijevanja zabrana&nbsp;
Autori teksta pozivaju se na nedavne izmjene krivičnog zakonodavstva u Češkoj Republici, prema kojima se širenje i promovisanje komunističke ideologije tretira na isti način kao i nacistička propaganda. Prema važećim odredbama, takva djela mogu, u određenim okolnostima, dovesti do zatvorskih kazni.&nbsp;
Zvuči ozbiljno, barem na prvi pogled. Ali kao i svaki pravni akt koji se koristi kao temelj dalekosežnih političkih zaključaka, i ovaj zahtijeva nešto više konteksta. Jer bez njega, granica između pravne argumentacije i ideološke manipulacije lako se briše.&nbsp;
Dvadeseti vijek u Evropi bio je duboko obilježen totalitarnim režimima, ostavljajući složeno nasljeđe s kojim se mnoge evropske države i dalje suočavaju. To podrazumijeva napore da se suoče sa zločinima počinjenim pod tim režimima i da ih osude. Evropska unija i Savjet Evrope često naglašavaju važnost istorijskog sjećanja i osude totalitarnih ideologija, uključujući nacizam i komunizam. <a href="https://web.archive.org/web/20120319205014/http:/www.victimsofcommunism.org/media/article.php?article=3849" target="_blank">Praška deklaracija iz 2008. godine</a>, na primjer, poziva na sveevropsko priznanje nacističkih i komunističkih režima kao najvećih katastrofa 20. vijeka, na ravnopravan tretman svih žrtava totalitarizama, kao i na otvaranje javne debate o političkoj i komercijalnoj zloupotrebi komunističkih simbola. Rezultat ovog pristupa bila je i odluka Evropskog parlamenta da 23. avgust proglasi <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-6-2008-0439_EN.html?redirect" target="_blank">Evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (Black Ribbon Day)</a>, kao zajednički datum sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima.&nbsp;
Zemlje bivšeg Istočnog bloka, koje su decenijama bile iza Gvozdene zavjese pod snažnim uticajem staljinizma i sovjetske ideološke kontrole, danas se suočavaju s izazovom istorijskog obračuna s totalitarnim nasljeđem. Nakon pada komunizma, neke od njih – poput Češke Republike – preduzele su konkretne zakonodavne korake kako bi osudile zločine bivših režima. Češka je još 1993. godine zakonom proglasila komunistički režim nezakonitim, a Komunističku partiju kriminalnom organizacijom, što je kasnije potvrdio i Ustavni sud. <a href="https://www.jurist.org/news/2025/07/czechia-president-approves-law-criminalizing-support-for-communism-and-nazism/" target="_blank">Najnoviji zakonski amandman</a>, kojim se formalno izjednačava promovisanje komunizma i nacizma, doživljen je kao simbolična satisfakcija za žrtve političke represije – uključujući disidente koji su bili zatvarani ili pogubljeni. Iako se ove mjere prikazuju kao oblik istorijske pravde, <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/07/18/czech-president-petr-pavel-signs-law-criminalising-communist-propaganda" target="_blank">kritičari upozoravaju</a> da postoji rizik od političke instrumentalizacije zakona i potencijalnog narušavanja slobode govora. Ova napetost između potrebe da se prošlost pravno osudi i obaveze da se očuvaju demokratske slobode, predstavlja jedno od ključnih pitanja u postkomunističkom suočavanju s prošlošću.&nbsp;
Slične mjere preduzete su i u Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i drugim državama, koje su zabranile upotrebu komunističkih simbola, javno promovisanje komunističke ideologije, pa čak i sviranje sovjetske himne, tretirajući ih kao oblik totalitarne prijetnje. Pravni status komunističkih simbola u drugim postkomunističkim zemljama je legalan, ali često popraćen temeljnim pravnim okvirima koji osuđuju totalitarne prakse i zločine počinjene od strane komunističkih režima.&nbsp;
Iz ovoga se vidi da pravni napori za zabranu komunističkih simbola u postkomunističkim zemljama nijesu jedinstveni, već su duboko uslovljeni specifičnim istorijskim iskustvom i političkom osjetljivošću svake države. &nbsp;
<a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7459976.stm" target="_blank">Litvanija</a> i <a href="https://www.saeima.lv/en/news/saeima-news/21126-saeima-bans-the-use-of-ussr-and-nazi-symbols-at-public-events" target="_blank">Letonija</a>, na primjer, eksplicitno zabranjuju javno prikazivanje simbola Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, poput zastava, grbova, uniformi i himni, fokusirajući se na simbole konkretne istorijske traume sovjetske okupacije. Istovremeno, obje zemlje u zakonima dosljedno uključuju izuzetke za obrazovne, naučne i umjetničke svrhe, kako bi se izbjegla prekomjerna ograničenja koja bi mogla ugroziti akademsku slobodu i pravo na javnu debatu. Takav pristup pokazuje nastojanje da se istorijska pravda i demokratske vrijednosti grade paralelno, a ne nauštrb jedne ili druge.&nbsp;
Na drugoj strani, <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Strafgesetzbuch_section_86a" target="_blank">Njemačka</a> zabranjuje upotrebu simbola isključivo u kontekstu neustavnih ili zabranjenih organizacija, prvenstveno nacističkih. Jedna od zabranjenih je i ugašena Komunistička partija Njemačke (KPD) pa su tako zastava i grb KPD-a i dalje zabranjeni, dok se univerzalni simbol srpa i čekića može legalno koristiti, sve dok nije povezan sa takvim organizacijama. Ovakav pristup pokazuje da je njemački pravni okvir usmjeren na sankcionisanje konkretnih prijetnji ustavnom poretku, a ne na generalnu zabranu komunističkih ideja ili simbola.&nbsp;
Mađarska je još 1993. godine zabranila javnu upotrebu <a href="https://verfassungsblog.de/memory-wars-of-commercial-worth-the-legal-status-of-the-red-star-in-hungary/" target="_blank">pet simbola totalitarnih režima</a>: svastike, SS runa, strelastog krsta, srpa i čekića te crvene petokrake. Zabrana uključuje izuzetke za umjetničke, naučne i obrazovne svrhe. Iako su Evropski sud za ljudska prava (u presudama <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-87404%22]}" target="_blank">Vajnai v. Hungary</a> 2008 i <a href="https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-107307%22]}" target="_blank">Fratanoló v. Hungary</a> 2011) i <a href="https://public.mkab.hu/dev/dontesek.nsf/0/E1E95AF7B7C1A24EC1257ADA00524F2E?OpenDocument" target="_blank">Ustavni sud Mađarske</a> 2013. ocijenili ovu zabranu kao nesrazmjerno ograničenje slobode izražavanja, zakon nije povučen. Naprotiv, 2017. je predloženo njegovo proširenje i na komercijalnu upotrebu – ciljajući, između ostalog, brendove poput Heinekena – kako bi se spriječila normalizacija totalitarnih simbola u svakodnevnom životu.&nbsp;
EU i nasljeđe komunizma&nbsp;
Kada se izađe sa terena postkomunističkih država, situacija na nivou Evropske unije je bitno drugačija. Evropska unija ne posjeduje jedinstveni, harmonizovani pravni okvir koji bi zabranjivao komunističku propagandu u svim državama članicama. Umjesto toga, odnos prema komunističkoj prošlosti uglavnom je prepušten nadležnosti država članica, što rezultira znatnim varijacijama u zakonodavnim rješenjima.&nbsp;
Iako ne postoji univerzalni zakon koji kriminalizuje širenje komunističke ideologije, EU je zauzela jasan politički i moralni stav. Evropski parlament je kroz više rezolucija osudio sve totalitarne režime, uključujući nacizam, fašizam, staljinizam i komunizam. Međutim, te rezolucije imaju političku, a ne obavezujuću pravnu snagu.&nbsp;
Ključni pravni instrument na ovom polju je <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008F0913" target="_blank">Okvirna odluka Savjeta EU 2008/913/JHA</a>, čiji je cilj borba protiv rasizma i ksenofobije kroz kriminalizaciju javnog negiranja, opravdavanja ili grubog umanjivanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Odluka obavezuje države članice da krivično sankcionišu „javno odobravanje, negiranje ili grubo umanjivanje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina“, kako su definisani u čl. 6, 7. i 8. Statuta Međunarodnog krivičnog suda (ICC), kao i u članu 6. Povelje Međunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu (IMT). Iako se u praksi fokus najčešće zadržava na nacističkim zločinima, ovako postavljena pravna osnova omogućava potencijalno obuhvatanje i zločina počinjenih pod komunističkim režimima – ukoliko se uklapaju u pomenute međunarodne definicije. &nbsp;
Međutim, važno je naglasiti da evropske institucije izričito priznaju da su politike sjećanja i krivično zakonodavstvo u nadležnosti država članica. To znači da ne postoji obaveza na nivou EU da se širenje komunističke ideologije kriminalizuje na način kako se to čini s negiranjem Holokausta ili veličanjem nacističkih zločina. &nbsp;
Uprkos političkoj osudi totalitarnih režima, pravni odgovori na nasljeđe komunizma ostaju raznoliki i nerijetko duboko ukorijenjeni u nacionalnim istorijskim iskustvima, pravnim tradicijama i društvenim podjelama. Zakon poput onog usvojenog u Češkoj, kojim se širenje komunističke ideologije eksplicitno kriminalizuje i izjednačava s nacističkom propagandom, ne predstavlja implementaciju evropskog prava, već primjer nacionalne zakonodavne inicijative koja odražava domaći politički i istorijski kontekst.&nbsp;
&nbsp;Praksa Evropskog suda za ljudska prava&nbsp;
Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) ima ključnu ulogu u tumačenju ravnoteže između slobode izražavanja i dozvoljenih ograničenja, na osnovu člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova odredba štiti čak i izražavanje ideja koje mogu „uvrijediti, šokirati ili uznemiriti“, ali nije apsolutna – ograničenja su dozvoljena ako su propisana zakonom i „neophodna u demokratskom društvu“. Istovremeno, član 17 Konvencije zabranjuje zloupotrebu prava, čime se isključuje zaštita govora koji ugrožava osnovne vrijednosti demokratskog poretka, poput negiranja Holokausta ili veličanja nacističkog režima.&nbsp;
U praksi ESLJP pravi jasnu razliku između nacističkih i komunističkih simbola. Kada je riječ o nacističkim simbolima, Sud primjenjuje strog pristup. U predmetima poput <a href="https://hudoc.echr.coe.int/app/conversion/pdf/?library=ECHR&amp;id=003-6051305-7779982&amp;filename=Decision%20Nix%20%20v.%20Germany%20-%20criminal%20conviction%20for%20use%20of%20Nazi%20symbols%20in%20a%20blog.pdf" target="_blank">Nix v. Germany</a>, Sud je podržao nacionalne zabrane prikazivanja nacističkih obilježja, čak i kada se koriste u anti-rasističkom kontekstu. Iako je Sud prihvatio da podnosilac inicijative nije imao namjeru širiti totalitarnu propagandu, pozivati na nasilje niti širiti govor mržnje, i da je moguće smatrao da doprinosi javnoj debati, ipak je presudio da domaći sudovi nijesu prekršili Konvenciju. Ključno za odluku bilo je to što je slika Himlera sa svastikom korišćena na upadljiv način, kao vizuelni “mamac”, bez jasnog i nedvosmislenog odbacivanja nacističke ideologije. Sud je konstatovao da je njemačko zakonodavstvo u tom pogledu jasno: čak ni kritička upotreba nacističkih simbola ne izuzima od krivične odgovornosti, osim ako ne postoji izričita osuda nacizma.&nbsp;
Međutim, kada su u pitanju komunistički simboli, pristup Suda je znatno suzdržaniji i kontekstualniji. U presudi Vajnai protiv Mađarske (2008), ESLJP je utvrdio povredu slobode izražavanja jer je demonstrant bio kažnjen zbog nošenja crvene zvijezde. Sud je zaključio da takva zabrana nije bila „neophodna u demokratskom društvu“, posebno jer crvena zvijezda ima višestruka značenja i nije predstavljala neposrednu prijetnju demokratskom poretku. Ova presuda ukazuje da se zabrane komunističkih simbola moraju temeljiti na jasnoj i neposrednoj opasnosti, a ne na opštoj političkoj osudi.&nbsp;
Ova diferencijacija otvara pravni i filozofski jaz između pristupa ESLJP-a i nekih nacionalnih zakonodavstava – poput nedavnog zakona u Češkoj kojim se komunistička ideologija izjednačava s nacizmom. Iako ESLJP još nije odlučivao o ovom konkretnom zakonu, njegova dosadašnja praksa, uključujući i slučaj Vajnai, sugeriše da bi široke ideološke zabrane – koje ne podrazumijevaju direktno podsticanje nasilja, mržnje ili negiranje konkretnih zločina – mogle biti proglašene nesrazmjernim ograničenjem slobode izražavanja.&nbsp;
Istovremeno, ESLJP se suočava s kritikama zbog nedosljednosti u primjeni pravnih standarda. Dok se nacistički simboli gotovo automatski isključuju iz zaštite člana 10, komunistički i drugi totalitarni simboli prolaze „analizu na osnovu štetnosti“. Takva „diferencijalna obrada“, prema nekim analitičarima, odražava širi evropski konsenzus o osudi nacizma, koji ne postoji u istoj mjeri kada je riječ o komunizmu. &nbsp;
ESLJP brani široku slobodu izražavanja, ali istovremeno dozvoljava ograničenja u slučajevima govora koji predstavlja direktnu prijetnju demokratskom poretku. Za razliku od pravne prakse u nekim istočnoevropskim državama, Sud se uzdržava od blanketnih zabrana političkih simbola i ideologija, preferirajući individualnu analizu konkretnog konteksta i efekta. To stvara složeno pravno sivo područje i potencijal za buduće izazove ovim nacionalnim zabranama pred međunarodnim sudovima.&nbsp;
Nema zatvora za „ružičasto jugoslovenstvo“&nbsp;
&nbsp;Pa da li bi, u konačnici, Danilo Marunović i ostali obuhvaćeni “optužnicom” In4s-a završili iza rešetaka neke članice Evropske unije? Ukratko – teško.&nbsp;
Za tako nešto, morali bi napustiti „ružičasto jugoslovenstvo“ i uploviti u vode otvorenog veličanja Staljina, poricanja zločina komunističkih režima ili slavljenja represije nad političkim neistomišljenicima. &nbsp;
Partizanski prepjev boljševičke „Po šumama i gorama“ bi možda u nekim državama mogao izazvati nepoželjena dodatna pojašnjenja, ali je „Oj đevojko drugarice“ na većini evropskih destinacija još uvijek bezbjedan izbor da se pusti glas. Jer tekst In4s-a počiva na ignorisanju istorijske činjenice da socijalistička Jugoslavija – uz sve svoje mane – nikad nije bila isto što i staljinizam, već upravo njegova glasna disidentkinja.&nbsp;
Možda bi u nekoj istočnoevropskoj zemlji naišli na zakon koji sankcioniše sovjetsku ikonografiju, ali i to bi moralo biti vrlo konkretno i vrlo eksplicitno – crvena zvijezda u opštem kontekstu još uvijek ne znači automatski zatvor, barem prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.&nbsp;
Naime, niti EU ima jedinstven pravni okvir kojim bi se „komunistička propaganda“ kao takva kažnjavala, niti praksa ESLJP-a pokazuje sklonost da simboliku iz komunističke prošlosti tretira jednako kao nacističku – osim kada je riječ o direktnom pozivanju na nasilje, govoru mržnje ili poricanju međunarodno priznatih zločina.&nbsp;
Drugim riječima – nostalgična prisjećanja na bratstvo i jedinstvo, ne spadaju ni pod šta što bi u evropskom pravnom sistemu vodilo ka zatvorskoj kazni.&nbsp;
Ironično, ono što u EU jeste nedvosmisleno zabranjeno i kažnjivo jeste relativizacija fašizma, slavljenje fašističkih kolaboranata, umanjivanje ili poricanje genocida, te rehabilitacija ratnih zločinaca – a što se nerijetko može sresti na sadržajima tog portala. Dakle, ako je neko bliži riziku od susreta sa evropskim sudskim sistemom – teško da je to reditelj Marunović.&nbsp;
Zaključno, tvrdnje iznesene u tekstu IN4S-a više djeluju kao izraz ideološkog ogorčenja nego kao odraz stvarnog pravnog okvira u Evropskoj uniji. Ako se već EU zamišlja kao mreža kazamata za ideološke neistomišljenike, ne bi škodilo prethodno provjeriti ko bi, prema važećem pravu i sudskoj praksi, u tim ćelijama zaista mogao završiti.&nbsp;
U skladu sa metodologijom Raskrinkavanja, članak koji je objavio In4s i prenio Portal 083 ocjenjujemo kao manipulaciju činjenicama. &nbsp;
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.&nbsp;

Ružičasta sjećanja ne vode iza rešetaka

Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović razgovarali su sa državnim sekretarom za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Španije, Fernandom Marianom Sampedrom. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), na sastanku je još jednom potvrđena jasna politička podrška evropskoj perspektivi Crne Gore.
- Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj - poručila je Gorčević. 
 
Tokom sastanka, kako su rekli iz MEP-a, istaknuto je da je Crna Gora već pokazala političku volju da ispuni sve obaveze koje je čekaju na evropskom putu. 
 
- Uspjeh Crne Gore u procesu pristupanja pokazao bi da je proširenje EU živo i održivo. A sa Crnom Gorom kao članicom, Unija bi bila snažnija, prisutnija i uticajnija na Zapadnom Balkanu - kazala je Gorčević. 
 
Sagovornici su, kako se dodaje, pozdravili i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Crne Gore i Španije, ističući da je dokument došao u pravom trenutku kao potvrda ozbiljnosti i spremnosti Crne Gore da postane naredna članica EU. 
 
- Memorandum ne samo da potvrđuje snažnu političku podršku Španije, već otvara prostor za konkretnu tehničku i ekspertsku pomoć, posebno u poglavlju 27 - Životna sredina, oblasti energetike i vladavini prava - kaže se u saopštenju. 
 
Sampedro je rekao da Španija snažno podržava bilateralnu saradnju i vjeruje da države članice moraju pokazati empatiju i razumijevanje za kandidate koji prolaze kroz složene reforme. 
 
- Ulazak Crne Gore u EU potreban je i samoj Uniji, jer bi dodatno podstakao reforme unutar evropskih institucija - kazao je Sampedro. 
 
Iz MEP-a su rekli da je u razgovoru posebno istaknuto da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU, i da politika proširenja mora ostati zasnovana na individualnim dostignućima i ostvarenom napretku u procesu reformi. 
 
Gorčević je rekla da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena reformama i evropskim vrijednostima. 
 
- Uz konkretnu podršku država članica, naše punopravno članstvo je realan i dostižan cilj - kazala je Gorčević. 
 
U saopštenju se navodi da je kao jedan od ključnih izazova u narednom periodu, naglašena i reforma izbornog zakonodavstva, uključujući uvođenje izbora u jednom danu, kao važan element jačanja demokratskog poretka i institucionalne stabilnosti.

Gorčević: Evropska budućnost zajednička vizija svih koji žele vladavinu prava

Na sastanku ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i glavnog pregovarača Predraga Zenovića sa državnim sekretarom za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Španije, Fernandom Marianom Sampedrom, potvrđena je snažna politička podrška evropskoj perspektivi Crne Gore – saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Ministarka Gorčević je poručila da evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već i zajednička vizija građana koji teže stabilnosti, vladavini prava i održivom razvoju.
Kako je navedeno, na sastanku je konstatovano da je Crna Gora već demonstrirala političku volju za ispunjenje obaveza u procesu pristupanja EU.
– Uspjeh Crne Gore u pregovorima bio bi jasan signal da je politika proširenja živa i održiva. Članstvo Crne Gore dodatno bi osnažilo prisustvo i uticaj Evropske unije na Zapadnom Balkanu – izjavila je Gorčević.
Tokom sastanka pozdravljeno je i nedavno potpisivanje Memoranduma o saradnji između Crne Gore i Španije, koji je, kako je ocijenjeno, potvrda ozbiljnosti i spremnosti Crne Gore da postane naredna članica EU. Dokument, ističu iz Ministarstva, otvara prostor za konkretnu tehničku i ekspertsku podršku, posebno u oblastima poglavlja 27 (životna sredina), energetike i vladavine prava.
– Španija snažno podržava bilateralnu saradnju i uvjerena je da države članice moraju pokazati empatiju i razumijevanje za zemlje koje prolaze kroz zahtjevne reforme. Ulazak Crne Gore u EU potreban je i samoj Uniji, jer bi dodatno stimulisao reforme unutar evropskih institucija – poručio je Sampedro.
U saopštenju se navodi da je Crna Gora prepoznata kao najnapredniji kandidat za članstvo, te da politika proširenja mora ostati zasnovana na individualnim rezultatima i napretku u reformskim procesima.
– Crna Gora ostaje snažno posvećena evropskim vrijednostima i reformama. Uz podršku država članica, naše punopravno članstvo je ostvariv i realan cilj – kazala je ministarka Gorčević.
Kao jedan od ključnih izazova u nastavku pregovaračkog procesa, sagovornici su posebno istakli potrebu reforme izbornog zakonodavstva, uključujući uvođenje jedinstvenog izbornog dana, što je ocijenjeno kao važan korak ka jačanju demokratskog poretka i institucionalne stabilnosti, zaključuje se u saopštenju Ministarstva evropskih poslova.

Španija potvrdila jasnu političku podršku evropskom putu Crne Gore

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Tag: obavjestajni-podaci