U Briselu sljedeće sedmice o napretku kandidata: EK objavljuje izvještaje o napretku i azilu i migracijama

U Briselu će se sljedeće sedmice razgovarati o tome koliko su zemlje koje žele da postanu članice Evropske unije (EU) napredovale na putu ka članstvu i što bi još trebalo da urade, a Evropska komisija (EK) objaviće nove izvještaje o njihovom napretku i predstaviti i godišnji izvještaj o azilu i migracijama.

Konferencija će biti održana prekosjutra u Briselu, a među govornicima će biti predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, premijer Milojko Spajić i lideri nekoliko zemalja kandidata za članstvo u EU, hrvatski premijer Andrej Plenković... Evropska komisija svake jeseni objavljuje paket proširenja, koji sadrži ocjene i preporuke o napretku zemalja koje žele da postanu članice EU.

Izvještaji obuhvataju šest zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku. Za četiri zemlje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja - Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju - Komisija će objaviti i planove sa okvirnim rokovima za naredne korake ka članstvu.

Crna Gora bi da završi pregovore do kraja godine

Najviše je napredovala Crna Gora, koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a 21 je zatvorila. Preostalo joj je još 12 poglavlja, želi da zatvori do kraja godine. Taj cilj podržava i Evropska komisija. Komisija bi ove sedmice trebalo da Savjetu EU pošalje predloge za zatvaranje svih 12 preostalih poglavlja. Međutim, da bi se to dogodilo, saglasnost moraju dati sve države članice.

Hrvatska je sredinom prošlog mjeseca državama članicama EU, kao i kabinetima predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog savjeta, poslala dokument u kojem detaljno obrazlaže svoj stav o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

U njemu je navedeno osam ranije poznatih zahtjeva koje Podgorica treba da ispuni kako bi dobila podršku Zagreba. Šest se odnosi na poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

Ispunjena dva od osam hrvatskih zahtjeva

Crna Gora je u međuvremenu ispunila dva od osam zahtjeva. Promijenila je naziv bazena u Kotoru i zakonski riješila pitanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj. Premijer Andrej Plenković to je ocijenio kao korak u dobrom pravcu.

Plenković je nedavno boravio u Crnoj Gori, na samitu Berlinskog procesa, gdje je razgovarao sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem. Tom prilikom kazao je da je ostvaren značajan pomak i u pitanju obeštećenja hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u crnogorskim logorima. I to je jedan od osam hrvatskih zahtjeva.

Hrvatska naglašava da nije riječ samo o pitanjima između dvije države, već o poštovanju temeljnih evropskih vrijednosti i uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 23, koji su prihvatile sve članice EU, zahtijeva od Crne Gore konkretne i trajne rezultate u istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima za ratne zločine, uključujući i slučajeve na visokom nivou. Pritom mora poštovati međunarodno pravo, sarađivati sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove i žrtvama obezbijediti pristup pravdi i obeštećenje.

Poglavlje 31 obuhvata i dobrosusjedske odnose. Jedan od uslova za njegovo zatvaranje jeste da Crna Gora radi na pronalaženju konačnih, obostrano prihvatljivih rješenja svih otvorenih pitanja sa susjednim državama, uključujući i granične sporove.

Komisija predstavlja i izvještaj o migracijama

Evropska komisija će u srijedu predstaviti godišnji izvještaj o azilu i migracijama, važan dokument za sprovođenje Evropskog pakta o migracijama. Predstaviće i predlog mehanizma solidarnosti, kojim bi se teret prihvata migranata raspodijelio među državama članicama, kako bi se pomoglo zemljama na spoljnim granicama EU u slučaju velikog priliva migranata.

Na okvirnom dnevnom redu Komisije nalaze se i godišnji program rada za 2027. godinu, izvještaj o sprovođenju mjera za pojednostavljivanje zakonodavstva, kao i strategija održivog turizma.

Evropski parlament naredne sedmice neće održavati plenarnu sjednicu, već će poslanici u Briselu raspravljati o pojedinim temama u parlamentarnim odborima. U četvrtak, 5. novembra, na Odboru za predstavke raspravljaće se i o dvije teme iz Hrvatske: nelegalnom odlaganju otpada u Gospiću i planiranoj izgradnji megamarine u Cavtatu.