Neformalna grupa studenata „Kamo Śutra?“ zahtijeva od premijera Milojka Spajića da do 1. februara zakaže konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o svim njihovim zahtjevima, među kojima je prvi ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Oni traže da Spajić na toj konferenciji informiše javnost što je sve urađeno do 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost građana u Crnoj Gori.
Osvrnuli su se i na video snimak koji je Spajić, u društvu šefa kabineta Branka Krvavca, objavio na društvenim mrežama - a na kojem, nakon inauguracije Donalda Trampa, pjevuši „God bless the USA”. Snimak prati natpis „Cvrčak i mrav”. Stoga su ga u neformalnoj grupi studenata zamolili da se, sve dok obavlja visoko odgovornu funkciju premijera Crne Gore, ne poistovjećuje sa cvrčkom iz basne „Cvrčak i mrav“ - pa ni metaforički.
- Funkcija znači odgovornost, ozbiljnost i zrelost. Stoga napominjemo premijera da je mnogo građanki i građana u žalosti i da ostatku Crne Gore nije do pjesme, šale i veselja - podvukli su u „Kamo Śutra?“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1882078722926494150%3Ft%3Dkn5wPlwwHBMnyjnoMBMepw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Kamo Śutra?“: Spajić do 1. februara da zakaže konferenciju i iskaže jasne stavove o našim zahtjevima

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

Lokalne uprave su prvi servis građana i građanki, postoji dosta prostora za unaprijeđenje njihove transparnetnosti, ali se već kristališu i neki dobri primjeri. Veliko opterećenje svima predstavlja centralizacija, poručeno je na završnoj konferenciji “Transparentnošću do odgovornosti”, koju je danas u Podgorici organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta “Transparentni organi – informisano građanstvo”, finansijski podržanog od strane Ministarstva javne uprave.
Naim Đokaj, državni sekretar Ministarstvo javne uprave naglasio, tokom otvaranja konferencije, da je puna primjena principa transparentnosti i otvorenosti visoko na agendi prioriteta tog ministarstva.
- Podsjećam da je Ministarstvo sprovelo Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave, gdje smo s pažnjom analizirali stanje u pogledu primjene ovih principa. Ovo su oblasti koje zahtijevaju mnogo više pažnje donosioca odluka, a mi iz smo fokusirani na kreiranje efikasnijih i održivih zakonskih rješenja koje treba da doprinesu unaprijeđenju stanja - naveo je on.
Istakao je da se radi na novom Zakonu o lokalnoj samoupravi koji treba da donese značajne novine.
- Uvjeren sam da, kada djelujemo transparentno i otvoreno, svi dobijamo mnogo. Građani su informisani i uključeni, a lokalna samouprava u građanima dobija partnere i kreira svrsishodne politike koje rješavaju njihove probleme i potrebe, čime u potpunosti ostvaruje svoju svrhu - zaključio je on.
- Transparentnost nije samo tehnička kategorija, već suštinski preduslov za izgradnju povjerenja građana i građanki u institucije. Transparentnost osigurava odgovornost prema zakonima, građanima i, najvažnije, prema javnom interesu. Institucije koje nisu transparentne teško mogu ispuniti svoj puni kapacitet, jer se povjerenje javnosti gubi. Ovo je naglašeno vidljivo u Crnoj Gori, gdje institucije bilježe izrazito nizak stepen povjerenja građana i građanki - ocijenila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a u uvodnom dijelu.
Ona je naglasila i da je “participacija pravo i odgovornost svih nas, kao i da bez uključivanja građanstva u oblikovanje javnih politika, nijedna zajednica ne može napredovati”.
Iz CGO su naveli da je na panelu „ Uloga transparentnosti u jačanju odgovornosti iz ugla nstitucija i civilnog društva” naglašen značaj korišćenje instituta slobodnog pristupa informacijama, otvorenosti institucija, ali i edukacije građanstva.
- Iz pozicije nezavisnog organa – AZLP, želim da apostrofiram važnost proaktivnosti obveznika primjene zakona, odnosno da učine dostupnim informacije analitičarima procesa, javnosti i NVO sektoru. Tako bi procesi bili maksimalno transparentni, a samim tim i državna uprava po mjeri građana i građanki sa riječju prešla u djelo - istakla je Biljana Božić, rukovoditeljka Odsjeka za slobodan pristup informacijama Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
Ona je ocijenila da je pravovremeno djelovanje i obavještavanje javnosti od posebnog interesa za građane i građanke.
- U praksi, informacije se moraju promptno dijeliti sa svim korisnicima/cama, jer to rezultira boljim rezultatima i većim povjerenjem u institucije,” pojasnila je Božić. “Informisan građanin/ka može dati kvalitetne predloge za rješavanje izazova, dok su na predstavnicima/cama vlasti odgovornost i zadatak da transparentno vode procese, pravovremeno obavještavaju javnost i prezentuju rezultate svog rada - zaključila je ona.
- Demokratija i transparentnost su uslovljene jedna drugom. Nema transparentnosti bez demokratije i nema demokratije bez transparentnosti - naveo je Damir Suljević, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u.
U analizi primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, on je stava da su ključni nedostaci jasno identifikovani.
- Već je jasno koji sve problemi postoje u praksi, zbog čega je i važno rješavati uzroke, i to ne samo kroz izmjene i dopune ili donošenje novog zakona, već i kroz druge mjere koje nadležni moraju preduzeti šireći svijest o važnosti transparentnog rada - poručio je on.
Miodrag Vujović, generalni sekretar NVO KOD, smatra da postoji nerazumijevanje oko potrebe dostupnosti informacija.
- Ukoliko ne možemo pronaći informacije na zvaničnim sajtovima, moramo slati zahtjeve za slobodan pristup informacijama. Međutim, ono što možemo čuti iz AZLP-a jeste da pojedinci zloupotrebljavaju ovaj institut, što baca sjenku na nas koji ga koristimo za istraživački rad i moramo biti korektivni faktor sistema. Postupci pojedinaca koji zloupotrebljavaju informacije mogu uticati na percepciju onih od nas koji ih koriste na odgovoran i profesionalan način - istakao je on, uz opasku da se neki organi zatvaraju prema kritičarima sistema, ali i da postoje dobri primjeri.
Takođe, ukazao je na potrebu za edukacijama za adekvatno korišćenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali i na probleme u praksi u dijelu dugog čekanja na informacije, kao i njihove necjelovite dostupnosti, što vodi i procesuiranju pred Upravnim sudom i dugim postupcima u kojima informacija gubi na aktuelnosti kad se konačno dobije.
- Zakon je jasan, ali realnost je drugačija. Sistem odgovornosti u Crnoj Gori je na niskom nivou, jer ukoliko nemamo mehanizme za sankcionisanje onih koji su dužni da učine informacije dostupnim, ne možemo očekivati pomake - upozorio je on.
Na drugom panelu predstavljen je Indeks transparentnosti opština u Crnoj Gori, uz prateću diskusiju o dobrim praksama i izazovima na lokalnom nivou, uz fokus na centralizaciju koja je opštinama veliko opterećenje.
Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, predstavila je metodologiju izrade Indeksa transparentnosti opština u Crnoj Gori, kao i neke od problema sa kojima su se istraživači suočavali.
- Nerijetko se dešavalo da istraživači ne uspijevaju da nađu traženi podatak ili dokument na vebsajtu opštine, već su morali putem pretraživača da isti tip dokumenta traže pod varijacijama naslova i datuma - kazala je Kovač.
Jedan od ključnih savjeta svim opštinama, prema njenim riječima, bio bi da se trude da sajtove učine što pristupačnijim i jednostavnijim za upotrebu široj javnosti.
- Naime, činjenica da je neki podatak objavljen ne znači da će naći put do krajnjeg korisnika. Postojali su nizovi barijera koji bi se ispriječili između istraživača i traženih podataka, samo iz razloga što neko nije napisao jasan naziv i postavio ga u ispravan odjeljak sajta, ili je isto zaboravio da učini. Krajnji korisnik informacije, građanin ili građanka često se susreću sa izostankom podataka i dokumenata - navodi ona.
Blaženka Dabanović, pomoćnica Generalne sekretarke za sistem lokalne samouprave u Zajednici opština Crne Gore, osvrnula se na izazove i mogućnosti unaprijeđenja rada lokalnih samouprava u oblasti transparentnosti i pristupa informacijama.
- Gledajući sajtove jedinica lokalne samouprave, stiče se utisak da su informacije često dostupne, ali nisu sistematizovane na pravi način. Informacije bi trebalo da su budu kategorisane i objavljene na isti način u svim opštinama kako bi bile dostupne građaniama - rekla je Dabanović.
Ona je podržala inicijativu za uspostavljanje sistematizovanog registra usluga lokalnih zajednica.
- Takva platforma bi bila ključna za unaprijeđenje transparentnosti i dostupnosti informacija, čime bi se smanjila centralizacija i omogućila ravnomjernija raspodjela resursa i usluga između razvijenih i nerazvijenih opština - zaključila je.
Naim Gjokaj je kazao da je analiza MJU pokazala da Crna Gora ima jedan od najcentralizovanijih sistema uprave.
- Započeli smo proces decentralizacije, što je važan korak. Centralizovani sistem znači da lokalne samouprave nemaju snagu koju bi trebalo da imaju - ocijenio je Gjokaj, naglašavajući da reforma javne uprave ostaje prioritet u narednom periodu.
On je, takođe, izrazio podršku inicijativi CGO-a oko uspostavljanja jedinstvenog kataloga usluga.
- Digitalizacija je osnov za unaprijeđenje uprave, a jedan od ključnih koraka je uspostavljanje sistematizovanog registra usluga lokalnih zajednica - zaključio je on.
- Radio sam i na lokalnom i državnom nivou, i mogu da uočim razlike. Drago mi je što sam čuo državnog sekretara da je sistem centralizovan, jer se i sami često suočavamo sa potrebom da za odluke na opštinskom nivou konsultujemo državne vlasti - rekao je Nihad Canović, predsjednik opštine Plav.
On je naglasio važnost transparentnosti u nekoliko ključnih oblasti, poput načina trošenja budžetskih sredstava, javnih nabavki, kao i u procesu zapošljavanja na lokalnom nivou.
- Svako slobodno radno mjesto mora biti oglašeno ZZZ, što osigurava jednakost šansi za sve kandidate. Moj cilj, kao predsjednika opštine, je da građani budu sigurni da su budžetska potrošnja, javne nabavke i zapošljavanje potpuno transparentni procesi. To su ključni segmenti za izgradnju povjerenja i borbu protiv korupcije - poručio je on.
Aleksandra Dapčević, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti Prijestonice Cetinje osvrnula se na važnost saradnje lokalnih samouprava i civilnog sektora u procesu donošenja odluka.
- U Prijestonici Cetinje koristimo institut ‘slobodne stolice’, što omogućava prisustvo i aktivno učešće predstavnika NVO na gotovo svim skupštinskim zasijedanjima - rekla je Dapčević, naglašavajući da u toj opštini uspješno funkcioniše i Savjet za saradnju lokalne uprave i civilnog sektora, kao platforma za kontinuiranu razmjenu informacija i ideja koja doprinosti jačanju transparentnosti i povjerenja građana u rad lokalne samouprave.&nbsp;
Dapčević je predstavila i planove za uvođenje sistema e-Participacije početkom naredne godine, kao dio napora Prijestonice da modernizuje i digitalizuje javne usluge.
Nakon panela, uručena su priznanja lokalnim upravama koje su po Indeksu transparentnosti crnogorskih opština imale najveći broj poena.
Glavni grad Podgorica zauzeo je prvo mjesto, dok je drugoplasirana opština Herceg Novi, a trećeplasirana opština Bar. Njihovi predstavnici su primili priznanju zahvaljujući na prepoznavanju uloženog truda u ovoj oblasti.
Događaj je okupio predstavnike/ce lokalnih samouprava, institucija i civilnog društva koji su konstruktivno diskutovali o važnim pitanjima vezanim za neke od elemenata demokratskog razvoja društva u čijoj osnovi je otvorenost i dostupnost informacija.

Ima dobrih primjera, ali postoji dosta prostora za unaprijeđenje transparnetnosti lokalnih uprava

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Anja Ivanović

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

Rodno zasnovano nasilje je kontinuirani izazov u Crnoj Gori koji iziskuje hitne, dinamične i sistemske promjene. Neophodno je jačati institucije u cilju efikasnog postupanja u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, obezbjeđivanju vladavine prava i pružanju pravde kroz specijalizovane obuke i podršku, osiguravajući da pristup slučajevima rodno zasnovanog nasilja bude usklađen sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.&nbsp; To je poručeno na konferenciji „Rodno zasnovano nasilje i pravda“, koju su u Podgorici organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) Crne Gore. Konferencija je nastavak saradnje između UNDP-a i VDT-a, uspostavljene potpisivanjem Partnerstva za rodnu ravnopravnost koje ima za cilj rješavanje uzroka rodno zasnovanog nasilja i unapređenje odgovora pravosudnog sistema prema žrtvama.&nbsp; Na konferenciji su predstavljeni podaci koji ukazuju na dalekosežne posljedice rodne diskriminacije. Javno dostupna sudska statistika pokazuje da je od 2017. godine 17 žena u Crnoj Gori izgubilo život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina. Podaci MONSTAT-a i UNDP-a govore da, uprkos tome što 20% žena doživi partnersko nasilje tokom života, 62 odsto njih se plaši prijavljivanja zbog mogućih posljedica, što naglašava hitnu potrebu za povećanom saradnjom sa pravosudnim institucijama u cilju izgradnje pravednog i sigurnog društva. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, kazala je da je preduslov za rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori saradnja među različitim akterima, uz integraciju principa rodne ravnopravnosti u sve aspekte sudskog procesa. - Posvećeni smo unapređenju institucija i osnaživanju svih službi, kako bi se na slučajevima rodno zasnovanog nasilja radilo sa senzibilitetom, integritetom i dubokim razumijevanjem društvenih posljedica odluka pravosudnih organa. Saradnja između institucija, međunarodne zajednice, akademske zajednice, medija i civilnog društva je preduslov za pravedno društvo. Rodno odgovorni pristupi treba da budu pravilo, a ne izuzetak - rekla je ona.&nbsp; Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je državnotužilačka organizacija svjesna neophodnosti efikasnijeg sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje, zbog čega je nedavno izdato obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024103017108_95d2b8a083cb5cb43ce3b56b7f3d784c228b2d0ba1d7314c7ab1274fbc047099" data-rendition-name="original" width="1728" height="1151" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Nastojaćemo da u narednom periodu obezbijedimo kvalitetnu primjenu Uputstva, svjesni činjenice da rezultate ne možemo očekivati preko noći, jer uspostavljanje standarda, uslova i tužilačke prakse predstavlja proces za koji je potrebno vrijeme, ali je neupitna opredjeljenost Tužilaštva da u slučajevima rodno zasnovanog nasilja imamo pristup usklađen sa najboljim međunarodnim standardima i praksama. Vjerujem da današnji događaj doprinosi tome da i međuinstitucionalnu saradnju podignemo na veći nivo, kako bismo adekvatnim postupanjem svih institucija u lancu poslali jasnu poruku da nasilje ne može i ne smije biti tolerisano - poručio je Marković. Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, naglasio je da resor kojim rukovodi ulaže napore da se borba protiv rodno zasnovanog nasilja, temelji na pravovremenom i efikasnom postupanju policijskih službenika.&nbsp; - Osjećaj sigurnosti je neprikosnoveno pravo svih, a naša dužnost je da obezbijedimo okruženje bez nasilja. Rodno zasnovano i porodično nasilje ne smiju biti lične i porodične teme, već teme od opšteg društvenog interesovanja. Samo takvim pristupom, međusektorskom koordinacijom, promocijom tolerancije i kulture nenasilja stvaramo zdravo društvo za buduće naraštaje - kazao je Šaranović. Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, istakla je da će Ministarstvo u narednom periodu nastaviti posvećeno da radi na razvoju edukativnih programa koji će pomoći poslodavcima i zaposlenima da prepoznaju znakove rodno zasnovanog nasilja. - Stvaranjem radnog okruženja koje je sigurno i podržavajuće, uvjerena sam da Crna Gora može postati primjer za druge zemlje u regionu kada je riječ o borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i promociji rodne ravnopravnosti. Ja sam spremna da uložim maksimalan napor da podstaknem cjelokupnu Vladu da se intenzivno posveti ovom pitanju i da zaista pokažemo da je društveni konsenzus moguć i to baš na polju nasilja nad ženama - istakla je Nišić. Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja ključni društveni prioritet, te da je uloga institucija u tome jasna. - Posebno me brine blaga kaznena politika koja je po mom mišljenju nedopustiva. Naša je dužnost da, kroz efikasnu pravnu zaštitu i odlučno sprovođenje zakona, stanemo na kraj nasilju koje ima dramatične i dugoročne posljedice u Crnoj Gori. Moramo kontinuirano raditi na implementaciji zakonskog okvira i koordinaciji sa svim relevantnim institucijama kako bismo obezbijedili da žrtve dobiju potrebnu podršku i pravdu, a počinioci budu adekvatno sankcionisani - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024103017108_6b95ea329d815c6fdf5df9c9512868096a1220e2057cdd7ec0e9acce632bc7fc" data-rendition-name="original" width="1728" height="1152" loading="lazy" alt="Sa današnjeg događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa današnjeg događaja u Podgorici(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, ukazao je na važnost efikasne implementacije Istanbulske konvencije, kao i na podizanje kadrovskih i administrativnih kapaciteta institucija koje se bave zaštitom od rodno zasnovanog nasilja.&nbsp; - Poštujući ženska prava i prijavljivanjem nasilja stvorićemo sigurno okruženje za žene i djevojčice u našoj državi - saopštio je Gutić. Događaj u Podgorici pružio je platformu za otvoreni dijalog među ključnim akterima, kao i pregled inovativnih praksi i strategija koje se mogu primijeniti za unapređenje odgovora na rodno zasnovano nasilje i poboljšanje usluga podrške žrtvama, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Agendi za održivi razvoj 2030 i Akcionom planu za rodnu ravnopravnost EU.

Marković: Adekvatnim postupanjem svih institucija poručiti da se nasilje ne smije tolerisati; Božović: Blaga kaznena politika nedopustiva

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Televizija E prenosiće uživo konferenciju za novinare Uprave za statisku Monstat na kojoj će biti predstavljen dio konačnih rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, koji je sproveden krajem prošle godine.
Na konferenciji, koja je zakazana za 11 sati, biće predstavljeni rezultati stanovništva prema polu i starosti, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku koji se uobičajeno govori.
Budite uz Televiziju E.

Predstavljanje rezultata popisa uživo na Televiziji E

Ako zbog ministra odbrane Dragana Krapovića budemo imali praznu stolicu na konferenciji Vojnog komiteta EU i NATO-a time će obrakati državu čiji je ministar, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik ETV portala Duško Mihailović.
Mihailović je rekao da očigledno nije došlo do konsenzusa za smjenu načelnika Generalštaba, brigadnog generala Zorana Lazarevića na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, jer je ista i prekinuta.
Navodno je, prema mišljenju Mihalovića, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio da se ukine zabrana generalu Lazareviću odlaska na konferenciju vojnog komiteta EU i jednog tijela NATO-a, a ministar odbrane Dragan Krapović je to odbio.
- I onda kad Krapović kaže da general bruka Vojsku, ako zbog Krapovića budemo imali ovu situaciju, biće ipak da je situacija drugačija, da Krapović bruka državu čiji je ministar. I to ministar iz partije, čiji je predsjednik dio, da je nazovemo crne trojke, kojoj je zabranjen ulazak u jednu od država Evropske unije, i NATO partneru, i ne samo ulazak, nego i prelet, onda ponašanje ministra iz ove partije ne iznenađuje, daje nam pravo da razmišljamo u pravcu da to nije slučajno, da nije u pitanju neznanje, nego jedna opasna namjera - rekao je Mihailović.
<h2>Politički proces, odmazda i osveta</h2>
SDT je podiglo optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, i visokog policijskog službenika Zorana Lazovića, a takođe je predloženo da im se produži pritvor. U ovom slučaju, podsjeća Mihailović, nije jasno po kom osnovu mu je određen pritvor.
Mnogo je nelogičnosti u optužnici, ističe Mihailović, i stvari koje ne piju vodu, pomjeranja time line-a... Posrijedi je, kako kaže, politički proces, odmazda i osveta.
- Advokat Anto Nobilo je objasnio najbolje to, odluka Višeg suda za produženje pritvora je obrazložena na nekih osamdeset ili sto stranica, nešto potpuno nevjerovatno. I na to je ukazao advokat Nobilo, koji je rekao da su to rutinska dokumenta, koja imaju u principu pet, šest strana, a da kad sudije pribjegavaju tolikim opisima, da nešto definitivno nije u redu, da nešto ne štima, i da pokušava da se prikrije. Čini mi se da razloga za produženja u pritvora nema, doduše nije ih bilo ni ranije, vidjećemo kako će se ta situacija odigrati - zaključio je Mihailović.
Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNN2qB7vglDo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Krapović će obrukati državu ako ne budemo imali predstavnika na konferenciji Vojnog komiteta EU

Iz Ujedinjenih nacija znamo da kada su žene ekonomski osnažene, svi imaju koristi. Produktivnost se povećava, ekonomije se diverzifikuju, nejednakost prihoda se smanjuje, a pozitivni efekti se osjećaju u cijelom društvu. Ovo su vrste ishoda koji se dešavaju kada su žene ravnopravni partneri u vođenju razvoja zemlje. Crnoj Gori je potrebno osnaživanje žena u preduzetništvu kroz institucionalnu podršku, fondove i edukaciju, samo su neki od zaključaka sa dvodnevne AWE (Akademija za žene preduzetnice) konferencije u Podgorici.
Prva dvodnevna AWE konferencija u Podgorici održana je 19. i 20. septembra 2024. u CKZ Ribnica u saradnji Ambasade SAD u Crnoj Gori i kompanije DigitalBee. Događaj je okupio više od 70 prijavljenih učesnica i program AWE konferencije akcentovao dinamične panel diskusije, &nbsp;radionice i interaktivne obuke. &nbsp;
Shelbie Legg, šefica političke i ekomske sekcije u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori je otvorila konferenciju i rekla da je ovo uzbudljivo vrijeme za žene poslovne liderke i inovatorke u ovoj zemlji, te da joj je drago da vidi toliko okupljenih žena spremnih da predvode akciju.
- AWE je osnovan kao deo Inicijative za globalni razvoj i prosperitet žena koju vodi Bijela kuća, koja ima jednostavan, ali dubok cilj: osnažiti žene širom sveta da ostvare svoj puni ekonomski potencijal. &nbsp;Ovo, zauzvrat, pomaže u stvaranju uslova za veću stabilnost, sigurnost i prosperitet za sve. To je jednostavna ideja, ali kao što svi znamo, uticaj je transformacioni. Američki Stejt department pokrenuo je AWE sa jasnim ciljem: da pruži ženama preduzetnicama alate i obuku koja im je potrebna za uspjeh. Vjerujemo da kada žene napreduju, napreduju i ekonomije. &nbsp;To je princip koji pokreće program naprijed, i zbog toga je AWE sada implementiran u preko 100 zemalja širom svijeta - rekla je &nbsp;Legg.
Uspjeh ove inicijative je bio izvanredan, te je između 2021. i 2022. godine, AWE u partnerstvu sa DigitalBee-om i ProAct Hub-om, uspješno obučio 70 žena preduzetnica u Crnoj Gori, opremivši ih potrebnim poslovnim vještinama. &nbsp;
- Svi znamo koliko je teško preduzetnici kojoj je vrijeme dragocjeni resurs izdvojiti dva radna dana da prisustvuje ovakvom dogadjaju. Veliki odziv, aktivno učešće preduzetnica u diskusijama i radionicama oba dana pokazuje da su nam potrebni ovakvi dogadjaji na kojima se bavimo stvarnim izazovima sa kojima se srećemo u preduzetništvu ali i načinima da ih prevazidjemo. Dodatno konferencija je bila prilika i da preduzetnice predstave svoje biznise, proizvode i usluge i da se povežu medjusobno. Citiraću jednu učesnicu: "Ova konferencija je bila strateško ulaganje u moj biznis ali i u samu sebe" - riječi su Jasne Pejović, direktorke kompanije DigitalBee, organizatora ove konferencije.
Na konferenciji su mogla da se čuju predavanja svjetski etabliranih govornika među kojim je Vladimir Vulić, predsjednik Digitalizuj.me o marketingu i strategiji, ističući značaj prilagodljivosti i analize tržišta kroz svoja bogata iskustva.
Interaktivnu obuku na temu prepoznavanja i prihvatanja svih uloga koje žena moze da ima te sticanja samopouzdanja kroz iste, postavljanja jasnih granica, upravljanja vremenom i prioritetima održala je Jelena Vuletić, leadership i somatski kouč, osnivačica firme Balance to Business i članica Upravnog odbora Hipotekarne banke za rizike.
Panel diskusija “Izazovi i prilike u ženskom preduzetništvu” okupila je učesnice da bi podijelile svoja jedinstvena iskustva. Panel je moderirala mr Ljiljana Burzan Nikolić, izvršna direktorka BI Communication i osnivačica inicijative TOP Women Business Montenegro.&nbsp;
Naglasila je koliko je važno da žene budu podrška jedna drugoj, jer svaka žena ima svoju nišu kojoj pripada i u kojoj može da gradi svoje poslovanje.
Nina Redžepagić, vlasnica PR i produkcijske kuće OR, podijelila je svoje autentično iskustvo o preuzimanju rizika i vjeri u uspjeh. Anita Radulović, izvršna direktorka RACC, govorila je o borbi sa stereotipima, jednakosti i važnosti preciznosti u poslu. Sanja Milosavljević, izvršna direktorka Impact Investments Group, govorila je o konkretnim problemima sa kojima se preduzetnici susreću, poput potreba tržišta, institucionalne podrške i stereotipima. Posebno je naglasila važnost poslovnog plana, analize tržišta i spremnosti za akciju, motivišući mlade žene da budu dosljedne svojim idejama.
O inovacijama i uticaju, i kako preduzetnice mogu da pokrenu društvene promjene govorilo se na panel diskusiji drugog dana. Gošće panela bile su dr Milena Đukanović, osnivačica MiDju_Accessories i vanredna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu UCG &nbsp;koja je moderirala diskusiju, dr Milica Vukotić, redovna profesorica i prorektorka Univerziteta Donja Gorica (UDG), dr Bojana Femić-Radosavović, izvršna direktorka Fonda Za Inovacije Crne Gore, Kaća Đuričković, tim liderka iz UNDP Montenegro i Bojana Perović, izvršna direktorka Minuta Consulting.
Tokom ovog panela panelistkinje su podijelile svoja bogata lična i profesionalna iskustva u okviru ove teme, a potom se diskutovalo o značaju ženskog preduzetništva i važnosti institucionalne podrške, poslovnim prilikama i rizicima koje donosi digitalizacija, važnosti njegovanja tradicionalnih zanata, ali i načinima kako da se dodje do finansijske podrške, pogotovo koristeći konkurse koje nudi Fond za inovacije Crne Gore.
Mr Ivana Malović, karijerna savjetnica i direktorica kompanije &nbsp;IDFaktor održala je radionicu na temu "Liderke budućnosti: Kreiranje svrhe, ostvarivanje ciljeva i vođenje promjene". Kroz dinamične vježbe, Ivana je podstakla učesnice da istraže svoja polja snaga i strasti, te da definišu jasne ciljeve i svrhu koja će ih voditi ka uspjehu. Preduzetnicama su dati praktični alati za postavljanje ciljeva i vođenje promjena, uz naglasak na važnost doprinosa sebi, timu i zajednici.
Nakon uspješnih obuka, preduzetnice su predstavljale svoje biznise i priče o razvoju sopstvenih kompanija uz izazove sa kojima se suočavaju. Konferenciju su podržali CKZ Ribnica, Žene od uticaja i Plantaže Crne Gore.

Istinski jakoj ekonomiji Crne Gore potrebno je osnaživanje preduzetnica

Regionalna konferencija o prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, koju organizuju Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima i Misija OEBS-a u Crnoj Gori, biće održana naredna dva dana u Budvi. 
 
Iz Misije OEBS-a su saopštili da regionalnu konferenciju „Poštovanje ljudskih prava i dužna pažnja: Izgradnja etičkih lanaca snabdijevanja za borbu protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije”, organizuju u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP). 
 
Navodi se da će konferencija okupiti učesnike iz regiona, kao i iz Norveške i Njemačke. 
 
Kako je najavljeno, na konferenciji će biti predstavnici privrednih komora, sindikata, agencija za javne nabavke, udruženja poslodavaca, nacionalnih institucija za ljudska prava, državnih institucija, akademske zajednice, inspektorata za rad, organizacija civilnog društva. 
 
Konferencija će okupiti i stručnjake za biznis i ljudska prava, kao i druge privatne i javne aktere. 
 
“Oni će razgovarati o prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije u lancima snabdijevanja”, kaže se u saopštenju. 
 
Na otvaranju konferencije će govoriti državna sekretarka u MUP-u Jovana Mijović, specijalna predstavnica i koordinatorka OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima Kari Džonston i vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi.

U Budvi naredna dva dana regionalna konferencija o trgovini ljudima

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je 12. maja Višem sudu u Novom Sadu podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenih: M. C, S. Đ, L. D, M. V, L. J, D. S, B. Đ, D. B, M. P, D. A, A. P. i J. D. zbog opravdane sumnje da su izvršili krivično djelo "Pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije".
Za šestoro koji se nalaze u pritvoru Tužilaštvo je predložilo produženje te mjere, dok je Višem sudu u Novom Sadu predloženo da odredi suđenje u odsustvu za drugih šestoro koji su nedostupni državnim organima.
Šestoro opozicionih i omladinskih aktivista uhapšeno je 14. marta, uoči masovnog protesta u Beogradu, pod optužbom da su izvršili krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije.
Jedan od uhapšenih je član organizacije Studenti protiv autoritarne vlasti (STAV), dok su ostali iz opozicionog PSG-a.
Policija za isto krivično djelo sumnjiči još šestoro omladinskih i studentskih aktivista iz organizacije STAV, koji nisu u Srbiji i za njima je raspisana i potjernica.
Veče prije hapšenja, 13. marta, na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo riječi o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije.
<h2>Protest u Novom Sadu</h2>
Na protestu koji su 12. maja studenti u Novom Sadu organizovali ispred zgrade pravosudnih organa zatraženo je oslobađanje pritvorenih aktivista, kao i svih političkih zatvorenika u Srbiji.
- Pustite ih, oslobodite ih! Sloboda za aktiviste, studente, profesore i sve građane koji su politički zatvorenici ovog režima - poručeno je sa skupa.
Na kraju protesta je pročitano i svih 12 imena "pritvorenika i izgnanika" iz PSG i STAV-a, koji se pod optužbom za rušenje ustavnog poretka u pritvoru nalaze gotovo dva mjeseca.
Tokom protesta održan je i izbor za "najgoru instituciju", gdje su u konkurenciji bili Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), sud, tužilaštvo i Klinički centar Vojvodine, a "titulu" je, kako su naveli studenti - ponijelo sudstvo.
Pročitana su i imena, kako tvrde, odgovornih iz MUP-a za prebijanje studenata, a zatim su studenti ocijenili da su u zatvoru "oni koji su rekli istinu".

Tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv aktivista iz Novog Sada

Džudisti nikšićkog Ippona nastup na sedmom interkontinentalnom turniru Apolon open u Mariboru završili su sa šest medalja – četiri zlatne i po jednom srebrnom i bronzanom.
Ippon je u generalnom plasmanu zauzeo četvrto mjesto, u konkurenciji 117 klubova i 1.135 takmičara iz 21 države.
Zlatne medalje osvojili su Hana Šturanović (poletarka, do 52), kadetkinja Marija Simić (do 44) i mlađi kadeti Vanja Guzina (do 57) i Lazar Dubljević (do 42).
Srebrni je bio mlađi kadet Milan Barović (do 46), a bronzani mlađi kadet Milorad Tadić (do 50).
U okviru turnira održan je dvodnevni trening kamp, na kojem su nikšićki džudisti imali priliku da odrade na desetine sparinga sa nekim od najboljih boraca svog uzrasta iz regiona i šire.
Uspješan vikend upotpunili su mlađi pioniri, koji su državnom prvenstvu u Podgorici osvojili tri medalje - zlatne Iva Matunović i Maša Vukićević, a 
Miodrag Tadić srebrnu medalju.
Predsjednik kluba, proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević, kazao je da su ta dva takmičenja u potpunosti potvrdili njegovu priču da Ippon ima nevjeovatnu generaciju koja će ispisati najtrofejnije stranice istorije crnogorskog džudo sporta.
- Iskoristio bih priliku da čestitam našim trenerima Predragu Stanjeviću i Goranu Kodžuloviću na sjajnom rezultatu, a zahvalim se upravi kluba i našim sponzorima koje su pokrili sve troškove takmičenja za svu djecu - rekao je Mrvaljević.

Ipponu šest medalja i četvrto mjesto u generalnom plasmanu turnira u Mariboru

Tokom maja 2025. godine, u Crnoj Gori su potvrđena dva slučaja bruceloze kod ljudi, potvrđeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Oba oboljela su sa teritorije Podgorice, stariji od 60 godina, i epidemiološki su povezani sa profesionalnim kontaktom sa zaraženim životinjama na istom gazdinstvu.
Epidemiolozi iz IJZCG naglašavaju da trenutno nema pokazatelja koji bi ukazivali na rizik za širu populaciju.
- Epidemiološki nadzor se sprovodi ciljano, na ograničenim geografskim područjima i u okruženju oboljelih. Uobičajeno, bruceloza se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka – pojasnili su epidemiolozi iz IJZCG.
Naglašavaju da je važno izbjegavati konzumaciju nepasterizovanog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka, posebno iz neprovjerenih izvora.
Odgovorili su da se epidemiološko ispitivanje osoba izloženih infekciji sprovodi nakon prijave oboljenja od strane ljekara ili na osnovu obavještenja veterinarske službe o prisustvu bruceloze kod životinja na određenom gazdinstvu.
Centar za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore raspolaže savremenim dijagnostičkim testovima za potvrdu infekcije, a dostupna je i adekvatna antibiotska terapija.
- Veoma je važno da vlasnici farmi životinja (goveda, ovaca, koza) redovno sarađuju sa veterinarskim i zdravstvenim službama kako bi smanjili rizik od infekcije – kažu iz IJZCG.
Bruceloza je u Crnoj Gori registrovana i tokom prethodnih godina, ali isključivo kao pojedinačni slučajevi bez širenja među stanovništvom.
Prema podacima IJZCG u periodu od 2015. do maja 2025. godine evidentirano je ukupno 11 potvrđenih slučajeva kod ljudi, uglavnom u proljećnim i ljetnjim mjesecima, s geografskom zastupljenošću u Podgorici i Rožajama.
- Nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, što ukazuje da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Bruceloza je zoonoza, što znači da se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, a uzročnik su bakterije iz roda Brucella. Najčešći rezervoari infekcije su ovce, koze, goveda, svinje, psi i brojne divlje životinje (npr. divlje svinje i jeleni). Ljudi se najčešće inficiraju direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama i njihovim izlučevinama, posebno prilikom jagnjenja, teljenja ili uklanjanja pobačenih plodova, kao i konzumacijom sirovog, nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, ili udisanjem kontaminiranog vazduha i prašine u štalama i klanicama.
Infekcija se češće javlja u proljeće i ljeto, kada je kontakt sa životinjama intenzivniji. Najugroženije su profesionalno izložene grupe – stočari, veterinari, radnici na farmama i u klanicama – ali se infekcija može javiti i kod osoba koje koriste proizvode životinjskog porijekla iz neprovjerenih izvora. Nije rijetkost da izvor infekcije ostane

Tokom maja dva slučaja bruceloze kod ljudi

Na portalu E-uprave dostupne su nove usluge namijenjene nevladinim organizacijama (NVO), koje će doprinijeti većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu civilnog sektora u Crnoj Gori - saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je rekao da će od sada NVO potpuno digitalno i bez odlaska na šalter moći da podnesu zahtjev za upis u Registar udruženja, fondacija i predstavništava stranih NVO, kao i za promjenu podataka i brisanje iz Registra.
- Ove usluge doprinose većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu NVO sektora - kazao je Dukaj.
On je rekao da je Ministarstvo javne uprave (MJU) nove e-usluge uvelo kroz realizaciju projekta "E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na Covid-19", koji su sproveli sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i uz finansijsku podršku Evropske unije (EU).
- U narednom periodu predstavićemo nove e-usluge koje će dodatno unaprijediti efikasnost i dostupnost naših servisa - istakao je Dukaj.
Kako je rekao, MJU nastavlja da gradi javnu upravu po mjeri građana i privrede.
- Djela i rezultati umjesto najava i obećanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Nove usluge na ePortalu

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Tag: konferencija