Đurović: Prosperitet Evrope zavisi i od uspješne integracije Zapadnog Balkana

Punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine i dalje je dostižan cilj, a nastavak proširenja i uspješna integracija Zapadnog Balkana važni su za stabilnost, bezbjednost i otpornost cijele Evrope - poručeno je na konferenciji Crnogorske panevropske unije (CPU) u Podgorici.

Međunarodna konferencija „Proširenje Evrope, ozelenjavanje i jačanje bezbjednosti Evrope: autonomija, prosperitet i strateška otpornost“ okupila je predstavnike panevropskih organizacija, institucija, akademske zajednice i istraživače iz više evropskih država.

Predsjednica CPU Gordana Đurović kazala je na otvaranju konferencije da se Crna Gora nalazi u kritičnoj fazi evropskog integracionog puta i da je pristupni proces države moguće posmatrati u širem kontekstu stabilnosti, bezbjednosti i demokratskog razvoja Evrope.

Ona je istakla da proširenje EU ima strateški značaj za evropski kontinent, kao i da buduća otpornost i prosperitet Evrope zavise i od uspješne integracije Zapadnog Balkana.

Đurović je navela da je važno da zemlje regiona budu uključene u raspravu o budućnosti Evrope, posebno u pitanjima strateške autonomije, ekonomskog razvoja, demokratskih reformi i regionalne saradnje.

Predsjednik Međunarodne panevropske unije Pavo Barišić ocijenio je da je cilj članstva Crne Gore u EU do 2028. godine dostižan, ukoliko država nastavi da ispunjava potrebne uslove, uz odgovarajuću posvećenost evropskih institucija.

On je kazao da se Crna Gora nalazi u samom vrhu procesa pristupanja EU i da su institucije Unije, kao i zvaničnici EU i država članica, potvrdili vodeću ulogu Crne Gore u procesu proširenja.

Barišić je naveo da o ostvarivosti evropske perspektive Crne Gore svjedoče i poruke vodećih predstavnika EU, kao i činjenica da je već pokrenut rad na pripremi Ugovora o pristupanju.

- Članstvo Crne Gore poslalo bi snažnu poruku ohrabrenja i drugim državama kandidatkinjama koje dijele evropsku viziju - rekao je Barišić, dodajući da bi to predstavljalo važan korak ka dovršetku ujedinjenja Evrope.

On je poručio da EU treba što prije da nastavi proces proširenja.

- Članstvo Crne Gore dodatno bi ojačalo evropsku bezbjednost i stabilnost. Evropa će biti bogatija za crnogorsku kulturu i jezik - rekao je Barišić.

Ambasadorka Slovačke u Crnoj Gori Eva Ponomarenkova ukazala je na promjene kroz koje prolazi Evropa, ali i cijeli svijet.

Te promjene, kako je istakla, zahtijevaju saradnju i solidarnost, ali i izgradnju partnerstava koja nadilaze političke deklaracije.

- Slovačka podržava Crnu Goru na putu ka EU na isti način kao što je podržavala važan trenutak prije 20 godina, kada je Crna Gora ostvarila nezavisnost - istakla je Ponomarenkova.

Kako je navela, očekuje da će uskoro čuti još djelova uspješne priče o Crnoj Gori.

- Čuli smo dosta o uspješnoj priči na evropskom putu Crne Gore, a nadam se da ćemo uskoro čuti još o uspješnosti puta - navela je Ponomarenkova.

Strateška pozicija i moguća povezujuća uloga Crne Gore

U okviru panela „Proširenje i bezbjednost Evrope: mjesto Crne Gore“, Barišić je kazao da je, u vremenu brojnih ratnih sukoba i promjena u međunarodnom poretku, za Evropu neophodno da bude sposobna da zaštiti sebe, svoje vrijednosti i građane.

On je rekao da je ulaganje u bezbjednost postalo neophodno i istakao da su članice EU posljednjih godina značajno povećale izdvajanja za odbranu i bezbjednost.

Barišić je naglasio da evropska snaga nije usmjerena na dominaciju, već na povezivanje i zaštitu vrijednosti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.

Govoreći o Crnoj Gori, Barišić je ocijenio da ona ima specifičnu stratešku poziciju, kao država koja je najviše napredovala u pregovorima sa EU i koja je od 2017. godine članica NATO-a.

Prema njegovim riječima, Crna Gora može imati ulogu povezujućeg faktora u složenim odnosima na Zapadnom Balkanu, odnosno i šire na jugoistoku Evrope.

- Traže se upravo oni koji su u stanju da pokrenu povezivanje, približavanje i prevazilaženje određenih opterećenja. Tu mislim da Crna Gora ima određeni strateški potencijal - rekao je Barišić, navodeći da je na samim počecima proširenja istu ulogu odigrao Luksemburg.

On je naglasio i da evropske institucije imaju odgovornost i prema građanima Crne Gore, ali i EU, da realizuju proširenje nakon što je ono najavljivano.

- Uspješnost Crne Gore je test vjerodostojnosti proširenja. Velika je odgovornost na evropskim institucijama da ono što su državnici iz EU izrazili kao strateško i političko opredjeljenje sprovedu u djelo - istakao je Barišić.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je da su reforme i pregovori nužan uslov članstva, dok geopolitika i politika mogu ubrzati ili usporiti integracioni proces.

On je naveo da su reforme zahtjevne i da su jasna strategija i podrška Evropske komisije i država članica veoma važne za uspjeh procesa.

Zenović je ocijenio da proširenje može biti jedna od najvažnijih geopolitičkih poluga EU u savremenom svijetu.

- Dok drugi posežu za tuđim teritorijama, EU se širi voljom država koje žele da budu njen dio - rekao je Zenović, navodeći da je riječ o drugačijoj paradigmi, zasnovanoj na vrijednostima, slobodi kretanja, prosperitetu, zajedništvu i miru.

On je rekao da je Crna Gora trenutno najbliži kandidat za članstvo i da se pregovarački proces nalazi u završnoj fazi.

Zenović je, međutim, naglasio da se reformski proces ne završava zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, već da će nakon toga uslijediti period praćenja sprovođenja reformi.

- Reformski zamah ne smije ni u jednom trenutku stati, ne samo u narednih nekoliko godina, nego i u prvim godinama članstva - poručio je Zenović.

Prema njegovim riječima, cilj nije samo završiti pregovore, već obezbijediti da Crna Gora od prvog dana članstva bude uspješna članica EU i da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi prednosti zajedničkog evropskog tržišta i integracija.

Crna Gora će, prema riječima Zenovića, u narednih nekoliko sedmica imati završene pregovaračke pozicije za sva poglavlja, što znači da će ispuniti završna mjerila.

- Nije lako doći do standarda institucionalnog i administrativnog odgovora koji ima prosječna država članica. Za malu državu to predstavlja izazov - kazao je Zenović.

Govoreći i o drugim izazovima, on je ocijenio da je važno sačuvati sadašnju saradnju Vlade i Skupštine i činjenicu da i parlamentarna većina i opozicija dijele cilj članstva Crne Gore u EU.

Prema njegovim riječima, dodatni izazov predstavlja politička dinamika unutar same EU, jer svih 27 članica nemaju isti pogled na proširenje, iako postoji saglasnost da ono treba da bude zasnovano na rezultatima.

Zenović je najavio i da će naredne sedmice Crnu Goru posjetiti predstavnici Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) i ad hoc radne grupe za izradu ugovora o pristupanju, sa kojima će biti otvoreno i pitanje mogućih zaštitnih mehanizama i klauzula u budućem ugovoru.

Poslanik Evropskog parlamenta Karlo Resler kazao je da, u svijetu obilježenom ratom na evropskom kontinentu, sukobima na globalnom nivou i pokušajima drugih da se umiješaju u dešavanja u Evropi, proširenje nije samo pitanje odnosa EU prema susjedima, već pitanje bezbjednosti i geopolitičke snage EU.

On je istakao da je Crna Gora najviše napredovala od svih država kandidata i da ima priliku da taj proces završi.

- Hrvatska je snažan sagovornik evropske perspektive regiona - rekao je Resler, dodajući da članstvo podrazumijeva istinsko usklađivanje sa demokratskim pravilima, vrijednostima, ali i dobrosusjedske odnose.

Crna Gora, kako je kazao, ima još posla u svim tim oblastima, ali će u tome imati podršku i Hrvatske i Evropskog parlamenta.

Đurović je ocijenila da Crna Gora u završnoj fazi pregovora mora istovremeno da bude brza i spremna, navodeći da postoje i unutrašnji i spoljašnji rizici, ali i veliki broj pozitivnih signala iz EU.

Kako je kazala, među tim signalima su insistiranje na politici otvorenih vrata, ubrzano zatvaranje pregovaračkih poglavlja, formiranje ad hoc grupe za pristupni ugovor i priprema finansijskog paketa.

- Imamo jedinstvenu šansu da ovaj proces završimo u planiranom roku i pristupimo Uniji - poručila je Đurović.

Crnogorska panevropska unija ove godine obilježava deset godina rada, dok Međunarodna panevropska unija ulazi u svoju stotu godišnjicu.