Zatvaranje pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu moglo bi uticati na Savjet da preporuči Evropskoj komisiji (EK) da počne sa izradom Nacrta ugovora o pristupanju, što bi bio politički signal država članica da su spremne na okolnost da Crna Gora okončava pregovarački proces.
To su u intervjuu agenciji MINA ocijenili nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović.
Đurović smatra da je neizbor svih sudija Ustavnog suda, na sjednici crnogorskog parlamenta, propuštena prilika u vremenu kada ih više ne bi smjelo biti.
- Simbolično, ovo ubrzanje i najava IBAR-a, sve je i počelo izborom sudija Ustavnog suda. I sad smo napravili krug, opet smo na istom pitanju - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da je više faktora uticalo na to da ne budu izabrane sve sudije, od političkih relacija među partijama u parlamentu, vođenja sjednice i delegiranja te tačke dnevnog reda od predsjednika parlamenta.
- Mislim da su sve partije izvukle lekciju kako treba razgovarati. Svakako treba da bude uključena i opozicija. I u koaliciji nešto očito nije štimalo - kazala je Đurović.
Ona je istakla da je izbor sudija Ustavnog suda nešto bez čega ne možemo zadovoljiti ni pravne, ni političke kriterijume pristupanja.
Zenović je rekao da je na nivou načela važno da izbor čelnika svih institucija, a posebno onih koje su temelj sistema vladavine prava, bude blagovremen, bez zaostajanja, i da one funkcionišu u punom kapacitetu.
On je ocijenio da je važno da svi pokažu jedan vid uigranosti političke i svake druge, kako bi čelnici svih institucija mogli biti izabrani na vrijeme.
- Da ne dođemo u &nbsp;situaciju da opet narušavamo onaj balans između dinamike u vladavini prava i dinamike u tehničkom dijelu pregovora, budući da oni jedno od drugoga zavise - naveo je Zenović.
Đurović je kazala da su sudije Ustavnog suda vrlo važan dio procesa evropskih integracija.
- Veoma nezgodna situacija je što se to dešava u susret najavljenoj Međuvladinoj konferenciji, na kojoj očekujemo važne odluke o zatvaranjima poglavlja, odluke o tome da bi već trebalo i pisati nacrt pretpristupnog ugovora - istakla je Đurović.
Zenović je dodao da se još ne zna tačno kada bi mogla biti održana Međuvladina konferencija, ali da će biti između 15. i 18 decembra.
On je rekao da je zatvaranje pet poglavlja, koje se očekuje na Međuvladinoj konferenciji, u skladu sa dinamikom procesa pristupanja.
Upitana koliko je veliki korak zatvaranje pet poglavlja, Đurović je rekla da ima još dosta toga da se uradi, ali da bi, ako se 2026. gleda kao godina završetka pregovora, Međuvladine konferencije trebalo da budu održavane kvartalno.
- Svako poglavlje ima svoje zahtjevne zadatke vezano za zatvarajuća mjerila, a onda opet s druge strane imate političke kriterijume pristupanja koje prevazilaze ono što piše u zatvarajućim mjerilima, a imate i ekonomske kriterijume - objasnila je Đurović.
Ona je dodala da je tu i politički dio koji podrazumijeva uslovnu političku stabilnost i saglasnost svih partija da su integracije prioritet bez ikakvih opstrukcija i blokada.
Đurović smatra da bi bilo dobro ako je moguće da se uradi još jedan dio izborne reforme, kao i da bi trebalo otvoriti priču o promjeni Ustava.
- Ne mijenja se tako brzo Ustav. Ta procedura se ne dešava tako kratko. Hrvatska je promijenila ustav u šestom mjesecu 2010., godinu dana prije nego što je završila pregovore, Hrvatska je napravila ustav za Evropu - navela je Đurović.
Zenović smatra da ima vremena za promjenu Ustava, ali ne previše, i da postoje najmanje dva segmenta koja bi trebalo izmijeniti da oni budu u skladu sa evropskim standardima.
- Članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu koje je sa više stanovišta problematično, i tu su nalazi kako Venecijanske, tako i Evropske komisije. I dio koji se odnosi na definiciju Centralne banke koju treba upodobiti ulozi, funkciji i smislu koju centralne banke imaju u savremenoj EU - objasnio je Zenović.
On je dodao da ima i drugih pravno-tehničkih usaglašavanja koja su važna, ali da su ta dva ključna i da je procedura za njih inicirana.
Zenović je kazao da sveukupni bilans Crne Gore može biti pozitivan samo ako u pregovorima svi činioci u svakom trenutku pokažu adekvatan odgovor.
- Onda nas očekuje i onaj drugi dio priče koji je politički, gdje i sve države članice moraju pokazati da su unutar sebe konsolidovane oko ideje da Crna Gore treba biti naredna članica - rekao je Zenović.
Govoreći o poglavlju 31. - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, on je kazao da je Hrvatska blokirala njegovo zatvaranje, ali da nije pregovore, što je veoma važno.
- Pregovori su u rukama Zagreba i Podgorice, ministarstava vanjskih poslova, i idu na način koji je prikladan za takav vid bilateralnih izazova. Mi u pregovoračkoj strukturi isčekujemo ishode tog dijaloga, da vidimo zatvaranje Poglavlja 31, za koje je Crna Gora u potpunosti ispunila mjerila - dodao je Zenović.
Đurović je rekla da je složeno pitanje bilateralnih odnosa, zbog toga što unutrašnji politički puls u Crnoj Gori, predstavljen kroz različite aktere, može doprinijeti da se ta blokada produži.
- Hrvatska ističe da podržava Crnu Goru i da pažljivo prati događaje na političkoj i unutrašnjoj sceni. Ovu priliku treba iskoristiti, jer ovakav način ulaska nam se sad otvorio, uz kontinuiranu prijetnju Albanijom koja jako brzo napreduje, ali smo mi, ipak, značajno ispred - kazala je Đurović.
Ona smatra da je Crna Gora na dobrom putu, ako bude nastavljena geopolitička i politička podrška koja postoji, i ako ne bude više „autogolova", kao što je bio neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda.
- I da pokažemo malo više političkog jedinstva. Vlada i tehnokratske strukture sigurno će uraditi sve što može. Naravno, to treba da bude praćeno budžetom koji zadovoljava ispunjavanje zatvarajućih mjerila, odnosno neophodne investicije - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da nije problem da se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja naredne godine i da se uđe koji mjesec u 2027.
Đurović je kazala da su pitanje ispunjavanja političkih kriterijuma i politička stabilnost jednako važni kao i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Odluka o pisanju nacrta pristupnog ugovora bila bi velika i simbolična vododjelnica da smo blizu kraja pregovora. Odluka da Savjet preporuči EK da počne izradu nacrta ugovora o pristupanju zaista bi učinila proces značajno realnijim i bila bi upozorenje svima u zemlji da prate ta otvorena vrata za Crnu Goru - istakla je Đurović.
Zenović je rekao da je stanovište EK, i da je Savjet blizu tome, da se, ako se stvori taj adekvatan kvantum zatvorenih poglavlja, može &nbsp;govoriri i o početku izrade sporazuma o pristupanju.
On je ocijenio da geopolitika može da ubrza i istovremeno i da uspori proces pristupanja, ali da je on posebno zahtjevan za Crnu Goru.
- Budući da je velika pažnja svih država članica prema politici proširenja dovela do pooštravanja kriterijuma za pristup, posebno političkih i posebno u pogledu vladavine prava - kazao je Zenović.
On je dodao da je sa druge strane činjenica da je danas najsloženiji sistem evropskog prava, budući da se kontinuirano i progresivno uvećavao od nastanka Evropske zajednice, potom EU, do danas.
Zenović je rekao da bi Ugovor o pristupanju bio pobjednička tačka bespovratnosti cijelog procesa i politički signal država članica da su spremne na okolnost da se Crna Gora ubrzano kreće, odnosno okončava pregovorački proces.
- Mislim da će ova Međuvladina konferencija dati dovoljno te supstance neophodne da se inicira radna grupa i da se krene sa sporazumom, budući da je proces koji je za njega potreban takođe mukotrpan i dugotrajan, i zbog toga je bolje početi što prije - ocijenio je Zenović.
Đurović je kazala da je nije vrijeme za političke podjele i da onaj ko od 1. januara naredne godine bude radio na političkim podjelama - tokom imenovanja u Skupštini i usvajanja evropskih zakona - direktno radi protiv toga da Crna Gora uđe u EU.
Ona smatra da ne treba odustati ni od različitih ekspertiza koje mogu pomoći Vladi da dobro pregovara uslove pristupanja.
- Sve to košta, prije pristupanja i poslije pristupanja. Vrlo je važno da se to stigne u ovome kondenzovanom vremenu - rekla je Đurović, dodajući da bi već trebalo pregovarati sa državma koje će u naredne dvije godine predsjedvati EU - Kiprom, Litvanijom, Irskom i Italijom, jer će dosta zavisiti naravno od njihovog stava.
Na pitanje da li je moguće da Crna Gora uđe u EU, ali sa privremenim ograničavanjem prava veta, Zenović je odgovorio da Crnoj Gori ne bi trebalo nuditi ništa drugačije od onoga što danas podrazumijevaju osnivački ugovori, jer i u vladavini prava i spoljnoj politici pokazuje da može biti kredibilna i ravnopravna članica.
- Vjerujem da je to osnovna evropska ideja i vjerujem da Crna Gora neće sa sobom donijeti nikakav problem EU nego, naprotiv, da će donijeti priliku i šansu i da će dati jednu poruku da je proširenje i dalje najjača spoljna politika Unije - dodao je Zenović.
Đurović je dodala da komparativna praksa ne prepoznaje izuzeće u smislu kako se sprovodi proces donošenja odluka u ugovor o funkcionisanju EU.
- Najrigidnija je norma bila možda kod Rumuna i Bugara gdje su oni dobili takozvani mehanizam saradnje i monitoringa za oblast 23 i 24. po ostvarivanju članstva i oni su na to pristali - navela je Đurović.
Ona je objasnila da je to značilo da se nastavi sa mehanizmom dubinske kontrole vladavine prava i poslije ostvarivanja članstva. „Kod njih je taj mehanizam trajao tri puta po pet godina. Oni su čak i predsjedavali EU, a bili su pod mehanizmom nadzora u oblasti vladavine prava“, kazala je Đurović.
Ona je rekla da je, u međuvremenu, usvojena Regulativa o vladavini prava koja se vezuje za evropski budžet, gdje sve države jednom godišnje izvještavaju o toj oblasti.
- Ti izvještaji liče na naše koje mi već odavno pravimo. Istovremeno, četiri zemlje kandidatkinje iz regije, mi smo već dvije godine u tom mehanizmu evropske kontrole vladavine prava. &nbsp;I na kraju, na nas bi se mogle uvijek primijeniti odredbe člana 7 Ugovora o EU, tzv. nuklarna klauzula, koja pokreće mehanizme sankcija prema državi članici ukoliko ne poštuje oblast vladavine prava - dodala je Đurović.
Ona je rekla da takve sankcije danas trpi Mađarska, kojoj su značajno sredstva iz evropskih fondova zamrznuta, navodeći da je najstroža moguća kazna pod nuklearnom klauzulom gubljenje prava glasa, isključenje iz procesa odlučivanja.
Đurović je kazala da je pregovoračka pozicija Crne Gore slična kao što je bila i Rumunije i Bugarska, kada je bilo veliko proširenje, ili kasnije Hrvatske.
Ona je istakla da Crna Gore ulazi sa ravnopravnim statusom, ne kao članica drugog reda, nego kao država članica koja ima sva prava iz osnivačkih ugovora.
- O mehanizmima pojačane kontrole oblasti vladavine prava nije problem da se razgovara. To je i interes i Crne Gore, ali da se članstvo ne dovodi u pitanje, da će se desiti kako se do sada dešavalo u punopravnom kapacitetu - dodala je Đurović.
Ona je navela da nekoliko zemalja EU imaju institut referenduma, ukoliko je to vezano za neke međunarodne ugovore ili za promjenu sopstvenih ustava.
- Važno je napomenuti da za sve talase proširenja nije bilo slučajeva izjašnjavanja na referendumu, da se koristi referendumsko pravo na bazi ustava država članica da bi se dozvolilo nekoj zemlji da pristupi ili ne, nego su se procesi završavali u parlamentima - rekla je Đurović.
Upitan kako izgleda mapa puta Crne Gore prema očekivanom članstvu za dvije godine, Zenović je objasnio da su, nezvanično, otvoreni razgovori i o poglavlju 34. Institucije, jer se ono otvara i zatvara na samom kraju.
- Plan je da se do kraja naredne godine zatvore sva poglavlja, da je u međuvremenu već iniciran rad na sporazumu o pristupanju i da imamo sve ono što je neophodno da krenemo u tu završnu političku fazu -rekao je Zenović.
On je poručio da je proširenje važno za EU, jer je činjenica da se Unija nije deceniju i po širila, a da je to bila nekad njena najjača spoljna politika i da je to ono što se zove „meka moć EU“.
- Treba proširenje vidjeti kao šansu, priliku, posebno ako imate kandidata kakav je Crna Gora, koji nije u budžetskom, fiskalnom smislu preveliki udarac za okvir EU, a istovremeno je pod budnim okom kada je u pitanju vladina prava, koja ostvaruje napredak i ima 100 procentno usaglašenu spojnu politiku - kazao je Zenović.
Đurović smatra da se stvari moraju pomalo posmatrati i tehnokratski, jer ako se sve ispregovara do kraja naredne godine, a ugovor o pristupanju još ne bude gotov, onda se može ući u 2027. godinu.
- Računajmo, hipotetički, da se zaista radi o vrlo kratkom periodu usaglašavanja drafta ugovora o pristupanju. Onda se usaglašeni tekst, naravno, mora dijeliti sa državama članicama, kad Komisija i mi završimo. Onda sve države moraju formalno da se izjasne na tekst predloga ugovora na engleskom, koji onda mora da se prevede na 24 službena jezika EU - objasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, onda mora da se parafira svaka strana, prije nego se pristupi ceromoniji potpisivanja.
- Tek onda se zaključuje da je to to. Onda se pravi svečani događaj potpisivanja ugovora o pristupanju. Onda od tada počinje datum ratifikacije. A znamo da su 2027. godine izbori i u Crnoj Gori. Onda imamo izbore u mnogim zemljama. Tako da je to uvijek nešto što produžava proces ratifikacije - rekla je Đurović.
Ona je ukazala i da su izbori za Evropski parlament u junu 2029. godine i da je EK, koja je dosta naklonjena Crnoj Gori, na mandatu do novembra 2029.
- Ima dosta koraka na toj mapi puta, ali može se naravno sve to postići kad postoji saglasje političkih aktera i naravno da mora da se radi, da svako odradi svoj dio posla - zaključila je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zatvaranje pet poglavlja moglo bi dovesti do početka izrade Nacrta ugovora o pristupanju

Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi i doprinosi miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu, poručio je glavni pregovarač države sa Evropskom unijom (EU), Predrag Zenović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Zenović je to rekao u Tirani, na sastanku ministara Zapadnog Balkana posvećenom Planu rasta „Naš put ka EU“.
- Crna Gora ne teži samo ravnopravnom članstvu u EU – mi aktivno oblikujemo svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi, doprinoseći miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu - kazao je Zenović.&nbsp;
On je predstavio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u okviru Reformske agende, naglasivši da oni jasno pokazuju posvećenost države ubrzanoj integraciji.
Zenović je istakao da reforme imaju duboko transformativan efekat.
- Uz jačanje pravosuđa i vladavine prava, unaprjeđujemo poslovni ambijent, poboljšavamo pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća i gradimo temelje otpornije ekonomije - naveo je Zenović.
On je podsjetio da je kroz EU Plan rasta Crnoj Gori obezbijeđeno 383,5 miliona EUR, od čega 110 miliona u grantovima, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Iako sredstva nijesu dovoljna da pokriju sve potrebe, predstavljaju snažan podsticaj ekonomskoj transformaciji, boljem upravljanju i modernizaciji infrastrukture - rekao je Zenović.
On je, govoreći o ključnim aktivnostima u okviru Plana rasta, naglasio da je Crna Gora prva u regionu postala dio SEPA prostora.
Kako je naveo, program WiFi4WB donosi besplatan internet u 24 opštine, a Green Lanes ubrzaće protok robe na granicama.
- U oblasti turizma radi se na zajedničkom brendiranju regiona, dok se u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta smanjuju barijere i usklađuju procedure - rekao je Zenović, dodajući i da Crna Gora intenzivno analizira neophodne izmjene zakonodavstva kako bi se ukinuo roming u EU.
Zenović je naglasio važnost dosljednog sprovođenja reformi i potrebu za stabilnim, pametnim i zelenim rastom.
- Potrebne su inicijative koje život građana približavaju standardima EU i ubrzavaju ekonomsku razmjenu – unutar regiona i sa EU - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, ubrzano približavanje EU, privlačenje investicija i jačanje regionalne stabilnosti šalju jasnu poruku građanima – da evropske integracije nijesu samo politički proces, već duboka ekonomska promjena koja unaprjeđuje kvalitet njihovog života.
Generalni direktor Direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman predstavio je ukupne rezultate regiona i nalaze iz trećeg izvještajnog kruga.
On je, kako je saopšteno iz MEP-a, rekao da pet usvojenih reformskih agendi obuhvata 251 reformski korak, kao i da, iako postoje određeni izazovi, Crna Gora ima najveće izglede za uspješnu realizaciju agende - 98 odsto, ispred Albanije (92 odsto), Sjeverne Makedonije (80 odsto), Kosova (73 odsto) i Srbije (70 odsto).

Zenović: Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi

Proširenje Evropske unije (EU) je geopolitička i geoekonomska potreba, ali i ključni instrument transformacije evropskog kontinenta, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Unijom Predrag Zenović.
&nbsp;On je, na Delfi ekonomskom forumu u Briselu, istakao da Crna Gora ulazi u završnu fazu procesa pristupanja sa jasnim ciljem da do 2028. godine bude spremna za članstvo.
Kako je kazao Zenović, za Crnu Goru pristupanje nije samo tehnički process, već državni projekat koji spaja ambiciju sa kredibilitetom, brzinu sa standardima i politiku sa vladavinom prava.
&nbsp;- Proširenje nije izbor između stabilnosti i integracije, već put ka stabilnosti kroz integraciju - poručio je Zenović na sesiji „Enlarging the Union: Regaining Momentum“.
On je poručio da je proširenje ključno za jačanje geopolitičke i geoekonomske pozicije EU, jer doprinosi kolektivnoj bezbjednosti, stabilnosti i otpornosti kontinenta.
Zenović je naglasio da proširenje zasnovano na zaslugama ostaje najbolji način da evropski poredak mira, napretka i vladavine prava transformiše zemlje kandidate i učvrsti povjerenje u proces koji nagrađuje rezultate i kredibilne reforme.
On je dodao da je Crna Gora odlučna da završi pregovore i spremi se za članstvo do 2028. godine.
&nbsp;Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je ovogodišnji forum okupio vodeće evropske i međunarodne donosioce odluka i stručnjake koji su raspravljali o ključnim izazovima evropske politike, spoljne i bezbjednosne strategije, energetske tranzicije, ekonomskog rasta i industrijske otpornosti.
&nbsp;Kako su naveli, u okviru programa razmatrane su teme poput evropske spoljne politike u uslovima globalnih sukoba, energetske bezbjednosti, trgovinskih i demografskih izazova te nove dinamike procesa proširenja EU.
&nbsp;- Učešće glavnog pregovarača na forumu dodatno potvrđuje aktivnu i prepoznatljivu ulogu naše zemlje u evropskim debatama o budućnosti Unije, kao i posvećenost Vlade Crne Gore da državu uvede u završnu fazu evropskih integracija i učini je spremnom za članstvo do 2028. godine - navodi se u saopštenju.

500x500

Zenović: Proširenje EU kao geopolitička nužnost

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje.&nbsp;
On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano.
- Ne samo da ovaj izvještaj daje dovoljno materijala za nadu o zatvaranju 18 poglavlja naredne godine, već je i potvrda da sve ono što su ambicije Crne Gore na EU putu više nije ambicija već realni slijed događaja, koji ukoliko se nastavi reformska dinamika - istakao je Zenović.
Govoreći o poglavljima 23 i 24, kaže da su to su ključna pitanja, fundamenti, te da sa njima počinje i završava se pregovarački proces.
- U oblasti vladavine prava napravili smo iskorak, i CG je danas u tim oblastima spremnija nego što je bila - istakao je Zenović, i naglasio da je Crna Gora pokazala izuzetan nivo sopremnosti u ovim poglavljima.

1250x600

1084x550

Zenović: Zatvaranje 18 poglavlja naredne godine realno očekivanje

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Glavni pregovarač Crne Gore, Predrag Zenović učestvovao je na sastanku Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) u Briselu. Sastanak je bio prilika da se diplomatama država članica predstavi napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pregovora i da se razmotre naredni koraci ka članstvu u Evropskoj uniji, &nbsp;saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako su iz MEP-a poručili, glavni pregovarač je potvrdio da dinamika reformi i intenzitet saradnje sa Evropskom komisijom upućuju na poštovanje dogovorenog kalendara obaveza sa ciljem Vlade da do kraja naredne godine Crna Gora ispuni sve obaveze iz preostalih poglavlja i zakorači u završnu fazu pristupanja. On je istakao da su reforme u oblasti privrednog prava, osnivanja preduzeća, poljoprivrede, ribarstva i slobode kretanja kapitala, pokazale institucionalnu snagu i kapacitet države da zaokruži pregovarački proces. &nbsp;
Zenović se zahvalio svim delegatima koji su se većinski tokom današnje sesije založili da paralelno otpočne priprema nacrta Ugovora o pristupanju, koji će po novoj metodologiji prvi put biti izrađen sa Crnom Gorom.
- Vjerujemo da je važno da naši evropski partneri što prije krenu u izradu nacrta kako bi on bio spreman do formalnog završetka pregovora. Očekujemo da održavanje najmanje jedne Međuvladine konferencije (MVK) do kraja ove godine bude neporeciva potvrda ostvarenog napretka koji će omogućiti početak pripreme Ugovora. To će biti snažan signal ireverzibilnosti procesa, kredibiliteta politike proširenja i dodatni politički podsticaj da završimo pregovore u zacrtanom roku- poručio je glavni pregovarač.
On je naglasio da vladavina prava ostaje temelj evropskih integracija i ključni uslov za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja.
&nbsp;- U proteklom periodu ojačali smo nezavisnost pravosuđa i institucionalnu odgovornost, a većina ključnih pravosudnih institucija sada funkcioniše punim kapacitetom. Očekujemo da će u narednim sedmica biti izabrani nove sudije Ustavnog suda, što će dodatno osnažiti vladavinu prava- istakao je.
Glavni pregovarač je dodao da konkretne akcije protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući uništavanje zaplijenjenih cigareta i hapšenja proteklih mjeseci nosilaca funkcija iz redova organa reda, pravosuđa i bezbjednosti, najelokventnije govore o riješenosti države da nastavi sa dosljednom i neselektivnom primjenom zakona.
Govoreći o ekonomskim reformama, glavni pregovarač je naglasio da Crna Gora, Evropska komisija i države članice treba da budu ponosni što će već sjutra početi prve prekogranične SEPA uplate.
Zenović je najavio predstojeću Investicionu konferenciju „Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, koja će se održati 14. i 15. oktobra. Konferencija, koju će otvoriti predsjednik Vlade Milojko Spajić i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, je pokazatelj pojačanog senzibiliteta EU za značaj snažnije ekonomske integracije i kao početak novog investicionog ciklusa u predvodnici ka članstvu u EU.
- Konferencija će poslužiti kao platforma za predstavljanje glavnih investicionih potencijala Crne Gore i reformi &nbsp;koje osnažuju investicioni ambijent i potvrđuju da naša zemlja postaje atraktivna destinacija i regionalno čvorište za evropske i globalne investitore- kazao je Zenović.
Glavni pregovarač je poručio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu, sprovođenju reformi i usklađivanju sa politikama Evropske unije. „Uvjereni smo da su pred nama odlučujući mjeseci u kojima ćemo potvrditi zrelost naših institucija, ostvariti uslove za zaključenje pregovora i otvoriti novo poglavlje evropske budućnosti Crne Gore,“ zaključio je Zenović.

Zenović u Briselu: Crna Gora dobila snažnu podršku da uspješno zakorači u finalnu etapu pregovora

Evropska unija (EU) je geopolitička tvorevina koja za Crnu Goru nema alternativu, poručio je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, dodajući da i vlast i opozicija treba da pokažu snagu zajedništva i odlučnosti na putu ulaska u Uniju.
On je danas na Žabljaku, na otvaranju REACT Foruma za mlade, koji organizuje Alfa Centar, poručio da je Crnoj Gori potrebna EU, ali i da je Uniji potrebna Crna Gora. 
 
Zenović je ocijenio da je Crna Gora spremna da ispuni sve što se od nje očekuje i pregovarački proces završi do kraja naredne godine, kako bi 2028. postala punopravna članica EU. 
 
Prema njegovim riječima, i Crna Gora je potrebna EU, jer će Unija na taj način poslati poruku Zapadnom Balkanu, ali i ostalim državama, da je politika proširenja živa i moguća. 
 
- A da je Crna Gora na tom putu postigla najbolje rezultate pokazuje ocjena Evropske komisije, koja nije političko tijelo, već su njene ocjene bazirane na zaslugama koje je Crna Gora postigla, što procesu pridruženja daje dodatnu meritornost- rekao je Zenović. 
 
Crna Gora, kako je istakao, vidi Zapadni Balkan kao dio EU i želi da regionalna saradnja i dobrosudsjedski odnosi budu na većem nivou, „svjesna da bez toga nema ni priče o evropskim integracijama“. &nbsp; 
 
- Na tom putu, niko nikoga ne čeka, jer čekanje nije dobro ni za odnos javnosti prema politici proširenja- kazao je Zenović. 
 
On smatra da i vlast i opozicija u Crnoj Gori treba da pokažu snagu zajedništva i odlučnosti na putu ulaska u EU, kao što su to svojevremeno pokazali u Hrvatskoj. 
 
Odgovarajući na pitanje učesnika, Zenović je kazao da su prema njegovom mišljenju najzahtjevnija poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zahtijevaju konsolidovan bilans rezultata u pogledu pravosnažnih presuda koje se odnose na korupciju i organizovani kriminal. 
 
- Jer bi to bila potvrda da je Crna Gora kadra da se suoči i odgovori &nbsp;na ono što je njena recentna prošlost- naveo je Zenović. 
 
Odgovarajući na pitanja koja se odnose na gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, on je kazao da je problematično to što se priča oko toga pokušava prepisati EU i njenim zakonima. 
 
Zenović je naglasio da EU ne diktira kada će i gdje biti izgrađeni sistemi za prečišćavanje otpadnih voda. 
 
- Poruka koja se šalje je da smo neodlučni da riješimo jedno od najvažnijih postrojenja, imajući u vidu da je Podgorica glavni grad i da ima najviše stanovnika, a slijedi nam još da uradimo desetak takvih postrojenja u Crnoj Gori- kazao je Zenović. 
 
Kako je dodao, problem je što nije u Crnoj Gori poveden dijalog na vrijeme, a to nikako nije problem EU, koja samo traži da se ispoštuju standardi. 
 
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da su na putu EU integracija dobrosudsjedski odnosi od posebnog značaja, navodeći da su odnosi Crne Gore i Hrvatske u načelu dobri. 
 
- Ekonomski odnosi su sjajni. Jedino nije dobro što Crna Gora premalo izvozi u Hrvatsku, mada premalo uopšteno izvozi, a nije jednostavno biti samo na uslugama- &nbsp;kazao je Grubišić. 
 
On je rekao da vjeruje da će otvorena pitanja između dvije susjedne države biti riješena, ističući da se posljednjih devet mjeseci vode veoma konstruktivni pregovori. 
 
Grubišić je poručio da ne treba voditi huškačku politiku ni sa jedne strane. 
 
On je kazao da vjeruje da će se svih šest država Zapadnog Balkana usidriti onamo gdje im je mjesto – u EU. 
 
Kako je naveo Grubišić, kopnena granica između Crne Gore i Hrvatske je jasna i treba samo poštovati mišljenje Badinterove komisije, dok će granicu na moru riješiti ili međunarodni sud ili bilateralno, jer je „Hrvatska i prema tom pitanju blagonaklona“. 
 
- Vjerujem da će do 2030. godine, osim Crne Gore, i Albanija postati dio EU i to će podstaći i druge, jer članstvo Crne Gore ne može negativno uticati ni na Srbiju, ni na Bosnu i Hercegovinu, već će samo na njih podsticajno djelovati- kazao je Grubišić. 
 
Kako je naglasio, Hrvatska može biti prosperitetna država samo ukoliko i svi njeni susjedi budu prosperitetni. 
 
- Treba svi zajedno da se usidrimo, jer ništa nam ne može pomoći kao dobrosudsjedski odnosi- poručio je Grubišić. 
 
On smatra da je od desnice i ljevice mnogo veći problem „nasrtaj na tuđe identitete“, kao i da su "teške navike ljudi koji su naučili da idu poprijeko i da iz nelegalnih tokova uzimaju novac, pa im poštovanje zakonskih procedura, koje EU zahtijeva, teško pada". 
 
Izvršni direktor ALFA centra Miloš Perović kazao je da su imali više od 150 prijavljenih učesnika i da je REACT iz godine u godinu rastao i razvijao se, ali da je jedna stvar ostala konstantna, a to je cilj da okupe mlade ljude iz regiona i pruže im priliku za učenje, razmjenu ideja i uspostavljanje trajnih prijateljstava. 
 
- ALFA centar već dvije decenije odgovorno radi na jačanju povjerenja u evropske i evroatlantske integracije Crne Gore- rekao je Perović, ističući da je REACT Forum postao simbol tih vrijednosti. 
 
On je podsjetio da REACT organizuju od 2008. godine, kao i da mnogi mladi ljudi, koji su kao studenti pohađali REACT, sada obavljaju neke od najodgovornijih funkcija i ključno doprinose donošenju odluka koje su od značaja ne samo za budućnost Crne Gore, već i regiona. 
 
- I ove godine smo se potrudili da obezbijedimo kvalitetne predavače koji će govoriti na više nego aktuelne teme, stoga sam više nego siguran da ćemo uspjeti da dobijemo dobar dio odgovora za prilično turbulentnu aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori- rekao je Perović. 
 
On je kazao da je uvjeren da će na ovom kampu uspjeti da dodatno osvijetle evropski put Crne Gore i dobiju jasniju sliku o mogućnostima članstva u EU do 2028. godine. 
 
Perović je rekao i da će najistaknutijem učesniku, u vidu jednokratne stipendije, i ove godine biti dodijeljena nagrada “Aleksandar Šime Dedović” za doprinos razvoju evroatlantske misli. 
 
- Nagrada predstavlja svojevrsni omaž čovjeku čije su ideje, energija, harizma i vizija utemeljile ovaj forum- kaže se u saopštenju. 
 
Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić kazao je da lokalna uprava propagira ono što je i zvanična politika Crne Gore – da Crna Gora do 2028. godine bude članica EU. 
 
Prema njegovim riječima, na tom putu uloga opština je velika, jer one nijesu samo pasivni posmatrači. 
 
- Mi kao Opština dajemo svojevrsni doprinos da je ideja evropskih i evroatlantskih integracija živa i moguća i čvrsto vjerujem da je 2028. godina presudna i da ćemo biti prva naredna članica EU- kazao je Žugić. 
 
On je dodao da je Žabljak prepoznat kao opština koja ima najviše otvorenih projekata koji se finansiraju iz EU fondova. 
 
 REACT, na &nbsp;kome učestvuje oko 60 mladih ljudi iz Crne Gore i regiona, kao i 15 predavača, trajaće do 26. septembra.

Zenović: I vlast i opozicija da pokažu odlučnost na putu ka EU

Poglavlje 27, koje se tiče klimatskih promjena i zaštite prirode, zatim poglavlje 12 koje se odnosi na veterinu i fitosanitarne poslove, poglavlja iz oblasti vladavine prava 23 i 24 izazovi su koji čekaju Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU). Jedan od izazova su i administrativni kapaciteti, rekao je u intervjuu &nbsp;za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović.
- Poglavlje 27 donosi i značajna finansijska opterećenja, budući da je evropska regulativa u toj oblasti vrlo egzaktna i ima vrlo visoke ambicije, jer EU ima cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna. To je vrlo veliki zadatak za jednu državu koja se sa svojom ekološkom sviješću, odnosom prema ekološkim problemima, ali i sa tim vrlo važnim ulaganjima nije na pravi način uhvatila u koštac. Mislim da tu moramo imati vrlo jasan fokus. Na stranu i sva legislativa, koja u toj oblasti nije ništa manje značajna i kompleksna, ali upravo će taj infrastrukturni, investicioni element biti jedan izazov. Neće to Crnoj Gori odmah po članstvu doći kao zadatak, ali imaćemo neko vrijeme da se s tim uhvatimo u koštac, međutim vrlo je važno početi što prije - poručio je Zenović.&nbsp;
 
Rekao je da je plan zatvaranja poglavlja u pregovaračkom procesu Crne Gore vrlo ambiciozan, ali nema bojazni da će taj proces biti uspješno okončan zatvaranjem svih preostalih otvorenih pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
 
Zenović podsjeća da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva da se politički iskomunicira napredak Crne Gore.
- Crna Gora je predvodnica u tom procesu i moram reći svijetla tačka u cijeloj politici proširenja Evropske unije u ovom trenutku. Izuzetno sam optimističan kada su u pitanju sve nadolazeće međunarodne konferencije u odnosu na dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja - rekao je on.
Iako je, kaže, u prvom dijelu godine ostvareno 65 odsto planiranih obaveza, taj podatak nije alarmantan, jer je za sva rješenja Vlade Crne Gore neophodna saglasnost Evropske komisije, zbog toga, dodaje Zenović, nije sva odgovornost na Vladi.
- Nije samo opterećenje crnogorskih institucija, nego je opterećenje i na strani Evropske komisije da napravi evaluaciju i da Crnoj Gori da jedan vid uvjerenja da je taj zakonski akt u skladu sa evropskom regulativom. U tom pogledam bih iskreno bio zadovoljniji da je taj procenat viši, ali ne smatram alarmantnim što smo za taj period godine ostvarili takav rezultat na tako ambiciozan plan - istakao je Zenović.
Smatra da će tehnički i administrativno biti vrlo složeno zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026. godine, iako je plan jasan i on ne vidi, kako kaže, bojazan da se taj plan realizuje.&nbsp;
- Važno je da postoji na unutrašnjem planu jedan politički konsenzus oko procesa integracija, da je odnos Vlade i Skupštine u tom legislativnom smislu vrlo dobar i utemeljen, naravno i sve one krupnije reforme koje nas čekaju i značajno investiranje koje zahtjeva sam proces evropskih integracija, posebno u pogledu administrativnih &nbsp;kapaciteta, u pogledu nekih važnih infrastrukturnih projekata, da se sve to blagovremeno realizuje. Je li moguće - jeste, hoće li biti vrlo izazovno- hoće, ali ja vjerujem da je to oprjedeljenje ne samo Vlade Crne Gore, nego da je to političko oprjedeljenje cjelokupne političke elite crnogorske i što je najvažnije svih crnogorskih građana - naglasio je Zenović.
Ističe da bi političke prilike u zemlji mogle da zakomplikuju sam proces integracija, jer često odvlače fokus i opredjeljenje na drugu stranu, što može odvesti , kako kaže, u suprotnom pravcu od procesa reformi.
- Evropske integracije sad postaju jedan realitet, nešto što je tu pred nama i što mijenja svakodnevicu, što zahtjeva vrlo predan rad, ne samo na izmjeni legislative, nego i na stvaranju vrlo jasnih kapaciteta i pretpostavki institucija da Crna Gora bude sjutra punopravna članica EU - naveo je Zenović.
Kaže i da nije dobar bilo kakav vid distrakcije i skretanja sa nečega oko čega zaista postoji opštedruštveni konsenzus.&nbsp;
- U ovom kratkom periodu predviđenom za okončanje i procesa pregovora i potom ratifikacije od strane parlamenata država članica, da je to jedan politički osjetljiv proces gdje će svaki problematičan signal iz Crne Gore moći da probudi neko zrno sumnje koje nam u ovom trenutku nije potrebno. Vrlo je važno da taj dobar politički momenat koji postoji &nbsp;i jednu vrlo pozitivnu sliku koju Crna Gora u ovom trenutku ima, kao neko ko po tom meritokratskom, po principu zasluga zasnovanim u procesu proširenja je predvodnik i pokazatelj da je moguće reforma ostvariti ako postoji politička volja - istakao je Zenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqWF0KRrVij8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zenović: Svaki problematičan signal iz Crne Gore može da probudi neko zrno sumnje koje nam u ovom trenutku nije potrebno

Pratite večeras informativnu emisiju 24 sa Televiziji E od 19 sati. 
Gost emisije je Predrag Zanović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU 
 
Teme večerašnje emisije su: 
Šta znace tvrdnje bivšeg premijera Zdravka Krivokapića da srpski svet i BIA djeluju u Crnoj Gori? 
Kakvu istragu će voditi Specijalno državno tužilaštvo povodom tvrdnji bivše direktorice ASK-a Jelene Perović da je jedna osoba iz pravosuđa povezana sa švercom cigareta? 
Knežević i Asanović podnijeli krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za zaštitu životne sredine zbog crvenog mulja u bazenu KAP-a, a ne zbog izgradnje kolektora.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Marina Ilić

24 sata na TV E: Teme dana ''srpski svet'' i BIA u Crnoj Gori, kolektor i ima li istrage SDT-a povodom tvrdnji Jelene Perović, gost Predrag Zenović

Ambiciozan cilj da Crna Gora bude članica Evorpske unije (EU) do 2028. godine i dalje je realan i ostvariv, rekao je glavni pregovarač Predrag Zenović, navodeći da je na to ukazao i non-pejper Evropske komisije (EK) za pregovaračka poglavlja 23 i 24.
Zenović je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen non-pejper EK, rekao da Crna Gora na evopskom putu ima više okvira u kojima se analizira napredak stanja u vladavini prava.
- Pored izvještaja o napretku koji sam nosi analizu, tu je i non-pejper koji se odnosi na dinamiku u ovim poglavljima, i koji je bio vid polugodišnjeg presjeka - kazao je Zenović.
On je istakao da je ključni iskorak u vladavini prava sve ono što je došlo sa priznavanjem Crnoj Gori da je ispunila privremena mjerila – IBAR.
- IBAR je bio važna prekretnica i sada smo u fazi implementacije svega što je predviđeno - kazao je Zenović.
On je istakao da je non-pejper donio dobru analizu i da je ukazao na moguće prostore za dalja usavršavanja i poboljšavanja sistema.
- Ukazao je da su, nakon iskoraka u legislativi, sada na redu konkretne reforme i implementacija - dodao je Zenović.

Zenović: Cilj da budemo članica EU do 2028. i dalje realan i ostvariv

Evropske zemlje su, od 2022. do ove godine, izgubile do 1,6 biliona eura zbog sankcija koje su uvele protiv Rusije, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Oni su dodali da je, uprkos sankcijama, ruska ekonomija pokazala izuzetnu otpornost i sposobnost prilagođavanja, kao i da je nastavila stabilan rast, prenose Nezavisne novine.
U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv jednostranih prisilnih mjera, naglašeno je da su ekonomski pritisci, koje su zapadne zemlje uvele Rusiji, izazvali ozbiljnu štetu i samim inicijatorima tih sankcija, pišu RIA Novosti.
- Ove mjere predstavljaju ključni alat neokolonijalne politike 'kolektivnog Zapada', koja ima za cilj da zadrži opadajuće dominiranje i ograniči suverena prava drugih zemalja na politički izbor i tehnološki razvoj - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministarstvo navodi i da su zbog pomenutih sankcija cijene energenata, goriva i hrane u Evropi i SAD-u porasle, kao i da se zbog toga "sve češće" postavlja pitanje opravdanosti sankcija u tim zemljama.

Rusija: Evropa izgubila do 1,6 biliona eura zbog sankcija

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” su na teritoriji Rožaja i Plava oduzeli više od kilograma narkotika, tri puške, pištolj, kao i 54 komada municije različite vrste i kalibra, te procesuirali dvije osobe, saopšteno je iz Uprave policije.
Akcija je izvedena, kako se navodi u saopštenju, u nastavku pojačanih aktivnosti na suzbijanju svih oblika kriminaliteta, sa posebnim akcentom na suzbijanje nasilja, ilegalnog posjedovanja oružja i zloupotrebe narkotika, a u skladu sa nacionalnim prioritetima,&nbsp;
- Postupajući po operativnim informacijama da se u objektu u vlasništvu S. Ć. iz Rožaja nalazi određena količina psihoaktivnih supstanci, policijski službenici su preduzeli aktivnosti koje su rezultirale hapšenjem jedne osobe. Brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika A. N, koji je pokušao iz ovog objekta da izmjesti psihoaktivne supstance koje su se tamo nalazile, u tome je spriječen i uhapšen. Radi se o sedam pakovanja materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 712 grama, kao i 10 pakovanja sa sadržajem praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, ukupne težine 343 grama - precizirano je u saopštenju.
A. N. se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
Policija, kako dodaju, u saradnji sa višim državnim tužiocem iz Bijelog Polja, preduzima dalje mjere i radnje sa ciljem prikupljanja dodatnih dokaza i identifikovanja eventualno povezanih lica koja djeluju u okviru ove mreže ulične prodaje narkotika.
- Policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi S. C. iz Plava gdje je pronađen i oduzet pištolj marke Češka zbrojovka, kalibra 7,65 mm, lovački karabin, dvije lovačke puške i 54 komada municije različite vrste i kalibra, sve bez adekvatne, odnosno važeće dokumentacije. Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji je upoznat sa događajem naložio je da se protiv S. C. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti, sa posebnim fokusom na aktivnosti usmjerene na suzbijanje krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe narkotika i oružja, a sve sa ciljem sprečavanja nasilja, otkrivanja izvršilaca nelegalnih aktivnosti i podizanja nivoa bezbjednosti u društvu.

Procesuirane dvije osobe: Oduzeto više od kilograma narkotika, četiri komada oružja i 54 komada municije

Fudbaleri Igala ostvarili su pobjedu, dok je remijem završen duelom u 19. kolu Druge crnogorske lige.
Igalo je pred svojim navijačima savladalo Kom 2:1 i prekinulo seriju od devet mečeva bez pobjede.
Seriju dobrih rezultata prekinuo je Kom, koji je izgubio nakon deset mečeva bez pobjede.
Do pete pobjede domaći je došao golovima Pavla Pićurića u 14. i Nihad Balić u 47. minutu.
Jedini pogodak za Kom postigao je Taiši Oicu u 37. minutu.
Uzbudljiv meč u Danilovgradu, između Iskre i Berana, završen je 2:2.
Gosti su poveli golom Srđana Boškovića u 25. minutu.
Izjednačio je Sava Milić u 59, a isti igrač donio je vođstvo Iskri u 84. minutu.
Konačan rezultat postavio je Bošković u 89. minutu.
Na jučerašnjim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati: &nbsp;Otrant-Olimpik – Internacional 2:1, Grbalj – Rudar 2:1 i Podgorica – Lovćen 1:0 (1:0).
Za srijedu zakazani su odgođeni mečevi 16. i 17. kola, a rivali će biti Iskra - Otrant-Olimpik i Rudar - Podgorica.
Ulcinjski tim osigurao je titulu jesenjeg šampiona.

Igalo pobijedilo Kom, neriješeno u Danilovgradu

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se očekuje da će njegova zemlja i palestinski pokret Hamas "vrlo brzo preći u drugu fazu prekida vatre", nakon što Hamas vrati posmrtne ostatke posljednjeg taoca u Pojasu Gaze.
Netanjahu je novinarima na konferenciji sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je u posjeti Izraelu, rekao da bi druga faza prekida vatre, koja uključuje razoružanje Hamasa i demilitarizaciju Gaze, mogla da počne već krajem mjeseca.
Hamas i dalje drži posmrtne ostatke Rana Gvilija, 24-godišnjeg policajca koji je ubijen 7. oktobra 2023. godine i čije tijelo je prebačeno u Gazu.
Druga faza uključuje i raspoređivanje međunarodne vojske za obezbjeđivanje Gaze, kao i formiranje privremene palestinske vlade koja će voditi svakodnevne poslove pod nadzorom međunarodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom.
Hamas tvrdi da nije uspio da dođe do svih posmrtnih ostataka jer su zatrpani u ruševinama izraelskih napada, dok je Jerusalim optužio pobunjenike za odugovlačenje i zaprijetio da će nastaviti sa napadima ili obustaviti dotok humanitarne pomoći ukoliko se svi ostaci ne vrate.
Merc je rekao da Njemačka pomaže u sprovođenju druge faze primirja slanjem oficira i diplomata u civilni i vojni koordinacioni centar koji SAD vode na jugu Izraela, kao i slanjem humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Netanjahu je rekao da malo ko vjeruje da je prva faza primirja u postpunosti ostvariva, kao i da je druga faza podjednako izazovna.
- Kao što sam pomenuo kancelaru, postoji i treća faza, a to je deradikalizacija Gaze, nešto za šta su ljudi takođe vjerovali da je nemoguće. Ali to je urađeno u Njemačkoj, to je urađeno u Japanu, to je urađeno u zemljama Persijskog zaliva. To se može uraditi i u Gazi, ali naravno Hamas mora biti demontiran - naveo je on.
Merc je rekao da će Njemačka "uvijek stajati u odbrani postojanja i bezbjednosti Izraela" nakon Holokausta i dodao da je to "dio nepromjenljive suštine odnosa" dvije zemlje.
On je, ipak, naveo da Njemačka i dalje vjeruje da je rješenje o dvije države najbolja opcija, ali da "savezna Vlada ostaje pri stavu da priznanje palestinske države može doći tek na kraju takvog procesa, a ne na početku".
Netanjahu je rekao da, iako bi želio da poseti Njemačku, nije planirao diplomatsko putovanje zbog naloga za hapšenje koji je prošle godine izdao Međunarodni krivični sud, najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) za ratne zločine.
Njemačka je privremeno obustavila izvoz vojne opreme u Izrael, što je ukinula nakon što je počelo primirje.

Netanjahu: Izrael i Hamas su vrlo blizu druge faze mirovnog sporazuma

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: predrag-zenovic