Zatvaranje pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu moglo bi uticati na Savjet da preporuči Evropskoj komisiji (EK) da počne sa izradom Nacrta ugovora o pristupanju, što bi bio politički signal država članica da su spremne na okolnost da Crna Gora okončava pregovarački proces.
To su u intervjuu agenciji MINA ocijenili nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović.
Đurović smatra da je neizbor svih sudija Ustavnog suda, na sjednici crnogorskog parlamenta, propuštena prilika u vremenu kada ih više ne bi smjelo biti.
- Simbolično, ovo ubrzanje i najava IBAR-a, sve je i počelo izborom sudija Ustavnog suda. I sad smo napravili krug, opet smo na istom pitanju - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da je više faktora uticalo na to da ne budu izabrane sve sudije, od političkih relacija među partijama u parlamentu, vođenja sjednice i delegiranja te tačke dnevnog reda od predsjednika parlamenta.
- Mislim da su sve partije izvukle lekciju kako treba razgovarati. Svakako treba da bude uključena i opozicija. I u koaliciji nešto očito nije štimalo - kazala je Đurović.
Ona je istakla da je izbor sudija Ustavnog suda nešto bez čega ne možemo zadovoljiti ni pravne, ni političke kriterijume pristupanja.
Zenović je rekao da je na nivou načela važno da izbor čelnika svih institucija, a posebno onih koje su temelj sistema vladavine prava, bude blagovremen, bez zaostajanja, i da one funkcionišu u punom kapacitetu.
On je ocijenio da je važno da svi pokažu jedan vid uigranosti političke i svake druge, kako bi čelnici svih institucija mogli biti izabrani na vrijeme.
- Da ne dođemo u &nbsp;situaciju da opet narušavamo onaj balans između dinamike u vladavini prava i dinamike u tehničkom dijelu pregovora, budući da oni jedno od drugoga zavise - naveo je Zenović.
Đurović je kazala da su sudije Ustavnog suda vrlo važan dio procesa evropskih integracija.
- Veoma nezgodna situacija je što se to dešava u susret najavljenoj Međuvladinoj konferenciji, na kojoj očekujemo važne odluke o zatvaranjima poglavlja, odluke o tome da bi već trebalo i pisati nacrt pretpristupnog ugovora - istakla je Đurović.
Zenović je dodao da se još ne zna tačno kada bi mogla biti održana Međuvladina konferencija, ali da će biti između 15. i 18 decembra.
On je rekao da je zatvaranje pet poglavlja, koje se očekuje na Međuvladinoj konferenciji, u skladu sa dinamikom procesa pristupanja.
Upitana koliko je veliki korak zatvaranje pet poglavlja, Đurović je rekla da ima još dosta toga da se uradi, ali da bi, ako se 2026. gleda kao godina završetka pregovora, Međuvladine konferencije trebalo da budu održavane kvartalno.
- Svako poglavlje ima svoje zahtjevne zadatke vezano za zatvarajuća mjerila, a onda opet s druge strane imate političke kriterijume pristupanja koje prevazilaze ono što piše u zatvarajućim mjerilima, a imate i ekonomske kriterijume - objasnila je Đurović.
Ona je dodala da je tu i politički dio koji podrazumijeva uslovnu političku stabilnost i saglasnost svih partija da su integracije prioritet bez ikakvih opstrukcija i blokada.
Đurović smatra da bi bilo dobro ako je moguće da se uradi još jedan dio izborne reforme, kao i da bi trebalo otvoriti priču o promjeni Ustava.
- Ne mijenja se tako brzo Ustav. Ta procedura se ne dešava tako kratko. Hrvatska je promijenila ustav u šestom mjesecu 2010., godinu dana prije nego što je završila pregovore, Hrvatska je napravila ustav za Evropu - navela je Đurović.
Zenović smatra da ima vremena za promjenu Ustava, ali ne previše, i da postoje najmanje dva segmenta koja bi trebalo izmijeniti da oni budu u skladu sa evropskim standardima.
- Članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu koje je sa više stanovišta problematično, i tu su nalazi kako Venecijanske, tako i Evropske komisije. I dio koji se odnosi na definiciju Centralne banke koju treba upodobiti ulozi, funkciji i smislu koju centralne banke imaju u savremenoj EU - objasnio je Zenović.
On je dodao da ima i drugih pravno-tehničkih usaglašavanja koja su važna, ali da su ta dva ključna i da je procedura za njih inicirana.
Zenović je kazao da sveukupni bilans Crne Gore može biti pozitivan samo ako u pregovorima svi činioci u svakom trenutku pokažu adekvatan odgovor.
- Onda nas očekuje i onaj drugi dio priče koji je politički, gdje i sve države članice moraju pokazati da su unutar sebe konsolidovane oko ideje da Crna Gore treba biti naredna članica - rekao je Zenović.
Govoreći o poglavlju 31. - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, on je kazao da je Hrvatska blokirala njegovo zatvaranje, ali da nije pregovore, što je veoma važno.
- Pregovori su u rukama Zagreba i Podgorice, ministarstava vanjskih poslova, i idu na način koji je prikladan za takav vid bilateralnih izazova. Mi u pregovoračkoj strukturi isčekujemo ishode tog dijaloga, da vidimo zatvaranje Poglavlja 31, za koje je Crna Gora u potpunosti ispunila mjerila - dodao je Zenović.
Đurović je rekla da je složeno pitanje bilateralnih odnosa, zbog toga što unutrašnji politički puls u Crnoj Gori, predstavljen kroz različite aktere, može doprinijeti da se ta blokada produži.
- Hrvatska ističe da podržava Crnu Goru i da pažljivo prati događaje na političkoj i unutrašnjoj sceni. Ovu priliku treba iskoristiti, jer ovakav način ulaska nam se sad otvorio, uz kontinuiranu prijetnju Albanijom koja jako brzo napreduje, ali smo mi, ipak, značajno ispred - kazala je Đurović.
Ona smatra da je Crna Gora na dobrom putu, ako bude nastavljena geopolitička i politička podrška koja postoji, i ako ne bude više „autogolova", kao što je bio neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda.
- I da pokažemo malo više političkog jedinstva. Vlada i tehnokratske strukture sigurno će uraditi sve što može. Naravno, to treba da bude praćeno budžetom koji zadovoljava ispunjavanje zatvarajućih mjerila, odnosno neophodne investicije - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da nije problem da se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja naredne godine i da se uđe koji mjesec u 2027.
Đurović je kazala da su pitanje ispunjavanja političkih kriterijuma i politička stabilnost jednako važni kao i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Odluka o pisanju nacrta pristupnog ugovora bila bi velika i simbolična vododjelnica da smo blizu kraja pregovora. Odluka da Savjet preporuči EK da počne izradu nacrta ugovora o pristupanju zaista bi učinila proces značajno realnijim i bila bi upozorenje svima u zemlji da prate ta otvorena vrata za Crnu Goru - istakla je Đurović.
Zenović je rekao da je stanovište EK, i da je Savjet blizu tome, da se, ako se stvori taj adekvatan kvantum zatvorenih poglavlja, može &nbsp;govoriri i o početku izrade sporazuma o pristupanju.
On je ocijenio da geopolitika može da ubrza i istovremeno i da uspori proces pristupanja, ali da je on posebno zahtjevan za Crnu Goru.
- Budući da je velika pažnja svih država članica prema politici proširenja dovela do pooštravanja kriterijuma za pristup, posebno političkih i posebno u pogledu vladavine prava - kazao je Zenović.
On je dodao da je sa druge strane činjenica da je danas najsloženiji sistem evropskog prava, budući da se kontinuirano i progresivno uvećavao od nastanka Evropske zajednice, potom EU, do danas.
Zenović je rekao da bi Ugovor o pristupanju bio pobjednička tačka bespovratnosti cijelog procesa i politički signal država članica da su spremne na okolnost da se Crna Gora ubrzano kreće, odnosno okončava pregovorački proces.
- Mislim da će ova Međuvladina konferencija dati dovoljno te supstance neophodne da se inicira radna grupa i da se krene sa sporazumom, budući da je proces koji je za njega potreban takođe mukotrpan i dugotrajan, i zbog toga je bolje početi što prije - ocijenio je Zenović.
Đurović je kazala da je nije vrijeme za političke podjele i da onaj ko od 1. januara naredne godine bude radio na političkim podjelama - tokom imenovanja u Skupštini i usvajanja evropskih zakona - direktno radi protiv toga da Crna Gora uđe u EU.
Ona smatra da ne treba odustati ni od različitih ekspertiza koje mogu pomoći Vladi da dobro pregovara uslove pristupanja.
- Sve to košta, prije pristupanja i poslije pristupanja. Vrlo je važno da se to stigne u ovome kondenzovanom vremenu - rekla je Đurović, dodajući da bi već trebalo pregovarati sa državma koje će u naredne dvije godine predsjedvati EU - Kiprom, Litvanijom, Irskom i Italijom, jer će dosta zavisiti naravno od njihovog stava.
Na pitanje da li je moguće da Crna Gora uđe u EU, ali sa privremenim ograničavanjem prava veta, Zenović je odgovorio da Crnoj Gori ne bi trebalo nuditi ništa drugačije od onoga što danas podrazumijevaju osnivački ugovori, jer i u vladavini prava i spoljnoj politici pokazuje da može biti kredibilna i ravnopravna članica.
- Vjerujem da je to osnovna evropska ideja i vjerujem da Crna Gora neće sa sobom donijeti nikakav problem EU nego, naprotiv, da će donijeti priliku i šansu i da će dati jednu poruku da je proširenje i dalje najjača spoljna politika Unije - dodao je Zenović.
Đurović je dodala da komparativna praksa ne prepoznaje izuzeće u smislu kako se sprovodi proces donošenja odluka u ugovor o funkcionisanju EU.
- Najrigidnija je norma bila možda kod Rumuna i Bugara gdje su oni dobili takozvani mehanizam saradnje i monitoringa za oblast 23 i 24. po ostvarivanju članstva i oni su na to pristali - navela je Đurović.
Ona je objasnila da je to značilo da se nastavi sa mehanizmom dubinske kontrole vladavine prava i poslije ostvarivanja članstva. „Kod njih je taj mehanizam trajao tri puta po pet godina. Oni su čak i predsjedavali EU, a bili su pod mehanizmom nadzora u oblasti vladavine prava“, kazala je Đurović.
Ona je rekla da je, u međuvremenu, usvojena Regulativa o vladavini prava koja se vezuje za evropski budžet, gdje sve države jednom godišnje izvještavaju o toj oblasti.
- Ti izvještaji liče na naše koje mi već odavno pravimo. Istovremeno, četiri zemlje kandidatkinje iz regije, mi smo već dvije godine u tom mehanizmu evropske kontrole vladavine prava. &nbsp;I na kraju, na nas bi se mogle uvijek primijeniti odredbe člana 7 Ugovora o EU, tzv. nuklarna klauzula, koja pokreće mehanizme sankcija prema državi članici ukoliko ne poštuje oblast vladavine prava - dodala je Đurović.
Ona je rekla da takve sankcije danas trpi Mađarska, kojoj su značajno sredstva iz evropskih fondova zamrznuta, navodeći da je najstroža moguća kazna pod nuklearnom klauzulom gubljenje prava glasa, isključenje iz procesa odlučivanja.
Đurović je kazala da je pregovoračka pozicija Crne Gore slična kao što je bila i Rumunije i Bugarska, kada je bilo veliko proširenje, ili kasnije Hrvatske.
Ona je istakla da Crna Gore ulazi sa ravnopravnim statusom, ne kao članica drugog reda, nego kao država članica koja ima sva prava iz osnivačkih ugovora.
- O mehanizmima pojačane kontrole oblasti vladavine prava nije problem da se razgovara. To je i interes i Crne Gore, ali da se članstvo ne dovodi u pitanje, da će se desiti kako se do sada dešavalo u punopravnom kapacitetu - dodala je Đurović.
Ona je navela da nekoliko zemalja EU imaju institut referenduma, ukoliko je to vezano za neke međunarodne ugovore ili za promjenu sopstvenih ustava.
- Važno je napomenuti da za sve talase proširenja nije bilo slučajeva izjašnjavanja na referendumu, da se koristi referendumsko pravo na bazi ustava država članica da bi se dozvolilo nekoj zemlji da pristupi ili ne, nego su se procesi završavali u parlamentima - rekla je Đurović.
Upitan kako izgleda mapa puta Crne Gore prema očekivanom članstvu za dvije godine, Zenović je objasnio da su, nezvanično, otvoreni razgovori i o poglavlju 34. Institucije, jer se ono otvara i zatvara na samom kraju.
- Plan je da se do kraja naredne godine zatvore sva poglavlja, da je u međuvremenu već iniciran rad na sporazumu o pristupanju i da imamo sve ono što je neophodno da krenemo u tu završnu političku fazu -rekao je Zenović.
On je poručio da je proširenje važno za EU, jer je činjenica da se Unija nije deceniju i po širila, a da je to bila nekad njena najjača spoljna politika i da je to ono što se zove „meka moć EU“.
- Treba proširenje vidjeti kao šansu, priliku, posebno ako imate kandidata kakav je Crna Gora, koji nije u budžetskom, fiskalnom smislu preveliki udarac za okvir EU, a istovremeno je pod budnim okom kada je u pitanju vladina prava, koja ostvaruje napredak i ima 100 procentno usaglašenu spojnu politiku - kazao je Zenović.
Đurović smatra da se stvari moraju pomalo posmatrati i tehnokratski, jer ako se sve ispregovara do kraja naredne godine, a ugovor o pristupanju još ne bude gotov, onda se može ući u 2027. godinu.
- Računajmo, hipotetički, da se zaista radi o vrlo kratkom periodu usaglašavanja drafta ugovora o pristupanju. Onda se usaglašeni tekst, naravno, mora dijeliti sa državama članicama, kad Komisija i mi završimo. Onda sve države moraju formalno da se izjasne na tekst predloga ugovora na engleskom, koji onda mora da se prevede na 24 službena jezika EU - objasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, onda mora da se parafira svaka strana, prije nego se pristupi ceromoniji potpisivanja.
- Tek onda se zaključuje da je to to. Onda se pravi svečani događaj potpisivanja ugovora o pristupanju. Onda od tada počinje datum ratifikacije. A znamo da su 2027. godine izbori i u Crnoj Gori. Onda imamo izbore u mnogim zemljama. Tako da je to uvijek nešto što produžava proces ratifikacije - rekla je Đurović.
Ona je ukazala i da su izbori za Evropski parlament u junu 2029. godine i da je EK, koja je dosta naklonjena Crnoj Gori, na mandatu do novembra 2029.
- Ima dosta koraka na toj mapi puta, ali može se naravno sve to postići kad postoji saglasje političkih aktera i naravno da mora da se radi, da svako odradi svoj dio posla - zaključila je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zatvaranje pet poglavlja moglo bi dovesti do početka izrade Nacrta ugovora o pristupanju

Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi i doprinosi miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu, poručio je glavni pregovarač države sa Evropskom unijom (EU), Predrag Zenović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Zenović je to rekao u Tirani, na sastanku ministara Zapadnog Balkana posvećenom Planu rasta „Naš put ka EU“.
- Crna Gora ne teži samo ravnopravnom članstvu u EU – mi aktivno oblikujemo svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi, doprinoseći miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu - kazao je Zenović.&nbsp;
On je predstavio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u okviru Reformske agende, naglasivši da oni jasno pokazuju posvećenost države ubrzanoj integraciji.
Zenović je istakao da reforme imaju duboko transformativan efekat.
- Uz jačanje pravosuđa i vladavine prava, unaprjeđujemo poslovni ambijent, poboljšavamo pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća i gradimo temelje otpornije ekonomije - naveo je Zenović.
On je podsjetio da je kroz EU Plan rasta Crnoj Gori obezbijeđeno 383,5 miliona EUR, od čega 110 miliona u grantovima, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Iako sredstva nijesu dovoljna da pokriju sve potrebe, predstavljaju snažan podsticaj ekonomskoj transformaciji, boljem upravljanju i modernizaciji infrastrukture - rekao je Zenović.
On je, govoreći o ključnim aktivnostima u okviru Plana rasta, naglasio da je Crna Gora prva u regionu postala dio SEPA prostora.
Kako je naveo, program WiFi4WB donosi besplatan internet u 24 opštine, a Green Lanes ubrzaće protok robe na granicama.
- U oblasti turizma radi se na zajedničkom brendiranju regiona, dok se u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta smanjuju barijere i usklađuju procedure - rekao je Zenović, dodajući i da Crna Gora intenzivno analizira neophodne izmjene zakonodavstva kako bi se ukinuo roming u EU.
Zenović je naglasio važnost dosljednog sprovođenja reformi i potrebu za stabilnim, pametnim i zelenim rastom.
- Potrebne su inicijative koje život građana približavaju standardima EU i ubrzavaju ekonomsku razmjenu – unutar regiona i sa EU - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, ubrzano približavanje EU, privlačenje investicija i jačanje regionalne stabilnosti šalju jasnu poruku građanima – da evropske integracije nijesu samo politički proces, već duboka ekonomska promjena koja unaprjeđuje kvalitet njihovog života.
Generalni direktor Direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman predstavio je ukupne rezultate regiona i nalaze iz trećeg izvještajnog kruga.
On je, kako je saopšteno iz MEP-a, rekao da pet usvojenih reformskih agendi obuhvata 251 reformski korak, kao i da, iako postoje određeni izazovi, Crna Gora ima najveće izglede za uspješnu realizaciju agende - 98 odsto, ispred Albanije (92 odsto), Sjeverne Makedonije (80 odsto), Kosova (73 odsto) i Srbije (70 odsto).

Zenović: Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi

Proširenje Evropske unije (EU) je geopolitička i geoekonomska potreba, ali i ključni instrument transformacije evropskog kontinenta, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Unijom Predrag Zenović.
&nbsp;On je, na Delfi ekonomskom forumu u Briselu, istakao da Crna Gora ulazi u završnu fazu procesa pristupanja sa jasnim ciljem da do 2028. godine bude spremna za članstvo.
Kako je kazao Zenović, za Crnu Goru pristupanje nije samo tehnički process, već državni projekat koji spaja ambiciju sa kredibilitetom, brzinu sa standardima i politiku sa vladavinom prava.
&nbsp;- Proširenje nije izbor između stabilnosti i integracije, već put ka stabilnosti kroz integraciju - poručio je Zenović na sesiji „Enlarging the Union: Regaining Momentum“.
On je poručio da je proširenje ključno za jačanje geopolitičke i geoekonomske pozicije EU, jer doprinosi kolektivnoj bezbjednosti, stabilnosti i otpornosti kontinenta.
Zenović je naglasio da proširenje zasnovano na zaslugama ostaje najbolji način da evropski poredak mira, napretka i vladavine prava transformiše zemlje kandidate i učvrsti povjerenje u proces koji nagrađuje rezultate i kredibilne reforme.
On je dodao da je Crna Gora odlučna da završi pregovore i spremi se za članstvo do 2028. godine.
&nbsp;Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je ovogodišnji forum okupio vodeće evropske i međunarodne donosioce odluka i stručnjake koji su raspravljali o ključnim izazovima evropske politike, spoljne i bezbjednosne strategije, energetske tranzicije, ekonomskog rasta i industrijske otpornosti.
&nbsp;Kako su naveli, u okviru programa razmatrane su teme poput evropske spoljne politike u uslovima globalnih sukoba, energetske bezbjednosti, trgovinskih i demografskih izazova te nove dinamike procesa proširenja EU.
&nbsp;- Učešće glavnog pregovarača na forumu dodatno potvrđuje aktivnu i prepoznatljivu ulogu naše zemlje u evropskim debatama o budućnosti Unije, kao i posvećenost Vlade Crne Gore da državu uvede u završnu fazu evropskih integracija i učini je spremnom za članstvo do 2028. godine - navodi se u saopštenju.

500x500

Zenović: Proširenje EU kao geopolitička nužnost

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje.&nbsp;
On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano.
- Ne samo da ovaj izvještaj daje dovoljno materijala za nadu o zatvaranju 18 poglavlja naredne godine, već je i potvrda da sve ono što su ambicije Crne Gore na EU putu više nije ambicija već realni slijed događaja, koji ukoliko se nastavi reformska dinamika - istakao je Zenović.
Govoreći o poglavljima 23 i 24, kaže da su to su ključna pitanja, fundamenti, te da sa njima počinje i završava se pregovarački proces.
- U oblasti vladavine prava napravili smo iskorak, i CG je danas u tim oblastima spremnija nego što je bila - istakao je Zenović, i naglasio da je Crna Gora pokazala izuzetan nivo sopremnosti u ovim poglavljima.

1250x600

1084x550

Zenović: Zatvaranje 18 poglavlja naredne godine realno očekivanje

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Glavni pregovarač Crne Gore, Predrag Zenović učestvovao je na sastanku Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) u Briselu. Sastanak je bio prilika da se diplomatama država članica predstavi napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pregovora i da se razmotre naredni koraci ka članstvu u Evropskoj uniji, &nbsp;saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako su iz MEP-a poručili, glavni pregovarač je potvrdio da dinamika reformi i intenzitet saradnje sa Evropskom komisijom upućuju na poštovanje dogovorenog kalendara obaveza sa ciljem Vlade da do kraja naredne godine Crna Gora ispuni sve obaveze iz preostalih poglavlja i zakorači u završnu fazu pristupanja. On je istakao da su reforme u oblasti privrednog prava, osnivanja preduzeća, poljoprivrede, ribarstva i slobode kretanja kapitala, pokazale institucionalnu snagu i kapacitet države da zaokruži pregovarački proces. &nbsp;
Zenović se zahvalio svim delegatima koji su se većinski tokom današnje sesije založili da paralelno otpočne priprema nacrta Ugovora o pristupanju, koji će po novoj metodologiji prvi put biti izrađen sa Crnom Gorom.
- Vjerujemo da je važno da naši evropski partneri što prije krenu u izradu nacrta kako bi on bio spreman do formalnog završetka pregovora. Očekujemo da održavanje najmanje jedne Međuvladine konferencije (MVK) do kraja ove godine bude neporeciva potvrda ostvarenog napretka koji će omogućiti početak pripreme Ugovora. To će biti snažan signal ireverzibilnosti procesa, kredibiliteta politike proširenja i dodatni politički podsticaj da završimo pregovore u zacrtanom roku- poručio je glavni pregovarač.
On je naglasio da vladavina prava ostaje temelj evropskih integracija i ključni uslov za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja.
&nbsp;- U proteklom periodu ojačali smo nezavisnost pravosuđa i institucionalnu odgovornost, a većina ključnih pravosudnih institucija sada funkcioniše punim kapacitetom. Očekujemo da će u narednim sedmica biti izabrani nove sudije Ustavnog suda, što će dodatno osnažiti vladavinu prava- istakao je.
Glavni pregovarač je dodao da konkretne akcije protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući uništavanje zaplijenjenih cigareta i hapšenja proteklih mjeseci nosilaca funkcija iz redova organa reda, pravosuđa i bezbjednosti, najelokventnije govore o riješenosti države da nastavi sa dosljednom i neselektivnom primjenom zakona.
Govoreći o ekonomskim reformama, glavni pregovarač je naglasio da Crna Gora, Evropska komisija i države članice treba da budu ponosni što će već sjutra početi prve prekogranične SEPA uplate.
Zenović je najavio predstojeću Investicionu konferenciju „Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori“, koja će se održati 14. i 15. oktobra. Konferencija, koju će otvoriti predsjednik Vlade Milojko Spajić i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, je pokazatelj pojačanog senzibiliteta EU za značaj snažnije ekonomske integracije i kao početak novog investicionog ciklusa u predvodnici ka članstvu u EU.
- Konferencija će poslužiti kao platforma za predstavljanje glavnih investicionih potencijala Crne Gore i reformi &nbsp;koje osnažuju investicioni ambijent i potvrđuju da naša zemlja postaje atraktivna destinacija i regionalno čvorište za evropske i globalne investitore- kazao je Zenović.
Glavni pregovarač je poručio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu, sprovođenju reformi i usklađivanju sa politikama Evropske unije. „Uvjereni smo da su pred nama odlučujući mjeseci u kojima ćemo potvrditi zrelost naših institucija, ostvariti uslove za zaključenje pregovora i otvoriti novo poglavlje evropske budućnosti Crne Gore,“ zaključio je Zenović.

Zenović u Briselu: Crna Gora dobila snažnu podršku da uspješno zakorači u finalnu etapu pregovora

Evropska unija (EU) je geopolitička tvorevina koja za Crnu Goru nema alternativu, poručio je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, dodajući da i vlast i opozicija treba da pokažu snagu zajedništva i odlučnosti na putu ulaska u Uniju.
On je danas na Žabljaku, na otvaranju REACT Foruma za mlade, koji organizuje Alfa Centar, poručio da je Crnoj Gori potrebna EU, ali i da je Uniji potrebna Crna Gora. 
 
Zenović je ocijenio da je Crna Gora spremna da ispuni sve što se od nje očekuje i pregovarački proces završi do kraja naredne godine, kako bi 2028. postala punopravna članica EU. 
 
Prema njegovim riječima, i Crna Gora je potrebna EU, jer će Unija na taj način poslati poruku Zapadnom Balkanu, ali i ostalim državama, da je politika proširenja živa i moguća. 
 
- A da je Crna Gora na tom putu postigla najbolje rezultate pokazuje ocjena Evropske komisije, koja nije političko tijelo, već su njene ocjene bazirane na zaslugama koje je Crna Gora postigla, što procesu pridruženja daje dodatnu meritornost- rekao je Zenović. 
 
Crna Gora, kako je istakao, vidi Zapadni Balkan kao dio EU i želi da regionalna saradnja i dobrosudsjedski odnosi budu na većem nivou, „svjesna da bez toga nema ni priče o evropskim integracijama“. &nbsp; 
 
- Na tom putu, niko nikoga ne čeka, jer čekanje nije dobro ni za odnos javnosti prema politici proširenja- kazao je Zenović. 
 
On smatra da i vlast i opozicija u Crnoj Gori treba da pokažu snagu zajedništva i odlučnosti na putu ulaska u EU, kao što su to svojevremeno pokazali u Hrvatskoj. 
 
Odgovarajući na pitanje učesnika, Zenović je kazao da su prema njegovom mišljenju najzahtjevnija poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zahtijevaju konsolidovan bilans rezultata u pogledu pravosnažnih presuda koje se odnose na korupciju i organizovani kriminal. 
 
- Jer bi to bila potvrda da je Crna Gora kadra da se suoči i odgovori &nbsp;na ono što je njena recentna prošlost- naveo je Zenović. 
 
Odgovarajući na pitanja koja se odnose na gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, on je kazao da je problematično to što se priča oko toga pokušava prepisati EU i njenim zakonima. 
 
Zenović je naglasio da EU ne diktira kada će i gdje biti izgrađeni sistemi za prečišćavanje otpadnih voda. 
 
- Poruka koja se šalje je da smo neodlučni da riješimo jedno od najvažnijih postrojenja, imajući u vidu da je Podgorica glavni grad i da ima najviše stanovnika, a slijedi nam još da uradimo desetak takvih postrojenja u Crnoj Gori- kazao je Zenović. 
 
Kako je dodao, problem je što nije u Crnoj Gori poveden dijalog na vrijeme, a to nikako nije problem EU, koja samo traži da se ispoštuju standardi. 
 
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da su na putu EU integracija dobrosudsjedski odnosi od posebnog značaja, navodeći da su odnosi Crne Gore i Hrvatske u načelu dobri. 
 
- Ekonomski odnosi su sjajni. Jedino nije dobro što Crna Gora premalo izvozi u Hrvatsku, mada premalo uopšteno izvozi, a nije jednostavno biti samo na uslugama- &nbsp;kazao je Grubišić. 
 
On je rekao da vjeruje da će otvorena pitanja između dvije susjedne države biti riješena, ističući da se posljednjih devet mjeseci vode veoma konstruktivni pregovori. 
 
Grubišić je poručio da ne treba voditi huškačku politiku ni sa jedne strane. 
 
On je kazao da vjeruje da će se svih šest država Zapadnog Balkana usidriti onamo gdje im je mjesto – u EU. 
 
Kako je naveo Grubišić, kopnena granica između Crne Gore i Hrvatske je jasna i treba samo poštovati mišljenje Badinterove komisije, dok će granicu na moru riješiti ili međunarodni sud ili bilateralno, jer je „Hrvatska i prema tom pitanju blagonaklona“. 
 
- Vjerujem da će do 2030. godine, osim Crne Gore, i Albanija postati dio EU i to će podstaći i druge, jer članstvo Crne Gore ne može negativno uticati ni na Srbiju, ni na Bosnu i Hercegovinu, već će samo na njih podsticajno djelovati- kazao je Grubišić. 
 
Kako je naglasio, Hrvatska može biti prosperitetna država samo ukoliko i svi njeni susjedi budu prosperitetni. 
 
- Treba svi zajedno da se usidrimo, jer ništa nam ne može pomoći kao dobrosudsjedski odnosi- poručio je Grubišić. 
 
On smatra da je od desnice i ljevice mnogo veći problem „nasrtaj na tuđe identitete“, kao i da su "teške navike ljudi koji su naučili da idu poprijeko i da iz nelegalnih tokova uzimaju novac, pa im poštovanje zakonskih procedura, koje EU zahtijeva, teško pada". 
 
Izvršni direktor ALFA centra Miloš Perović kazao je da su imali više od 150 prijavljenih učesnika i da je REACT iz godine u godinu rastao i razvijao se, ali da je jedna stvar ostala konstantna, a to je cilj da okupe mlade ljude iz regiona i pruže im priliku za učenje, razmjenu ideja i uspostavljanje trajnih prijateljstava. 
 
- ALFA centar već dvije decenije odgovorno radi na jačanju povjerenja u evropske i evroatlantske integracije Crne Gore- rekao je Perović, ističući da je REACT Forum postao simbol tih vrijednosti. 
 
On je podsjetio da REACT organizuju od 2008. godine, kao i da mnogi mladi ljudi, koji su kao studenti pohađali REACT, sada obavljaju neke od najodgovornijih funkcija i ključno doprinose donošenju odluka koje su od značaja ne samo za budućnost Crne Gore, već i regiona. 
 
- I ove godine smo se potrudili da obezbijedimo kvalitetne predavače koji će govoriti na više nego aktuelne teme, stoga sam više nego siguran da ćemo uspjeti da dobijemo dobar dio odgovora za prilično turbulentnu aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori- rekao je Perović. 
 
On je kazao da je uvjeren da će na ovom kampu uspjeti da dodatno osvijetle evropski put Crne Gore i dobiju jasniju sliku o mogućnostima članstva u EU do 2028. godine. 
 
Perović je rekao i da će najistaknutijem učesniku, u vidu jednokratne stipendije, i ove godine biti dodijeljena nagrada “Aleksandar Šime Dedović” za doprinos razvoju evroatlantske misli. 
 
- Nagrada predstavlja svojevrsni omaž čovjeku čije su ideje, energija, harizma i vizija utemeljile ovaj forum- kaže se u saopštenju. 
 
Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić kazao je da lokalna uprava propagira ono što je i zvanična politika Crne Gore – da Crna Gora do 2028. godine bude članica EU. 
 
Prema njegovim riječima, na tom putu uloga opština je velika, jer one nijesu samo pasivni posmatrači. 
 
- Mi kao Opština dajemo svojevrsni doprinos da je ideja evropskih i evroatlantskih integracija živa i moguća i čvrsto vjerujem da je 2028. godina presudna i da ćemo biti prva naredna članica EU- kazao je Žugić. 
 
On je dodao da je Žabljak prepoznat kao opština koja ima najviše otvorenih projekata koji se finansiraju iz EU fondova. 
 
 REACT, na &nbsp;kome učestvuje oko 60 mladih ljudi iz Crne Gore i regiona, kao i 15 predavača, trajaće do 26. septembra.

Zenović: I vlast i opozicija da pokažu odlučnost na putu ka EU

Poglavlje 27, koje se tiče klimatskih promjena i zaštite prirode, zatim poglavlje 12 koje se odnosi na veterinu i fitosanitarne poslove, poglavlja iz oblasti vladavine prava 23 i 24 izazovi su koji čekaju Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU). Jedan od izazova su i administrativni kapaciteti, rekao je u intervjuu &nbsp;za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović.
- Poglavlje 27 donosi i značajna finansijska opterećenja, budući da je evropska regulativa u toj oblasti vrlo egzaktna i ima vrlo visoke ambicije, jer EU ima cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna. To je vrlo veliki zadatak za jednu državu koja se sa svojom ekološkom sviješću, odnosom prema ekološkim problemima, ali i sa tim vrlo važnim ulaganjima nije na pravi način uhvatila u koštac. Mislim da tu moramo imati vrlo jasan fokus. Na stranu i sva legislativa, koja u toj oblasti nije ništa manje značajna i kompleksna, ali upravo će taj infrastrukturni, investicioni element biti jedan izazov. Neće to Crnoj Gori odmah po članstvu doći kao zadatak, ali imaćemo neko vrijeme da se s tim uhvatimo u koštac, međutim vrlo je važno početi što prije - poručio je Zenović.&nbsp;
 
Rekao je da je plan zatvaranja poglavlja u pregovaračkom procesu Crne Gore vrlo ambiciozan, ali nema bojazni da će taj proces biti uspješno okončan zatvaranjem svih preostalih otvorenih pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
 
Zenović podsjeća da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva da se politički iskomunicira napredak Crne Gore.
- Crna Gora je predvodnica u tom procesu i moram reći svijetla tačka u cijeloj politici proširenja Evropske unije u ovom trenutku. Izuzetno sam optimističan kada su u pitanju sve nadolazeće međunarodne konferencije u odnosu na dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja - rekao je on.
Iako je, kaže, u prvom dijelu godine ostvareno 65 odsto planiranih obaveza, taj podatak nije alarmantan, jer je za sva rješenja Vlade Crne Gore neophodna saglasnost Evropske komisije, zbog toga, dodaje Zenović, nije sva odgovornost na Vladi.
- Nije samo opterećenje crnogorskih institucija, nego je opterećenje i na strani Evropske komisije da napravi evaluaciju i da Crnoj Gori da jedan vid uvjerenja da je taj zakonski akt u skladu sa evropskom regulativom. U tom pogledam bih iskreno bio zadovoljniji da je taj procenat viši, ali ne smatram alarmantnim što smo za taj period godine ostvarili takav rezultat na tako ambiciozan plan - istakao je Zenović.
Smatra da će tehnički i administrativno biti vrlo složeno zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026. godine, iako je plan jasan i on ne vidi, kako kaže, bojazan da se taj plan realizuje.&nbsp;
- Važno je da postoji na unutrašnjem planu jedan politički konsenzus oko procesa integracija, da je odnos Vlade i Skupštine u tom legislativnom smislu vrlo dobar i utemeljen, naravno i sve one krupnije reforme koje nas čekaju i značajno investiranje koje zahtjeva sam proces evropskih integracija, posebno u pogledu administrativnih &nbsp;kapaciteta, u pogledu nekih važnih infrastrukturnih projekata, da se sve to blagovremeno realizuje. Je li moguće - jeste, hoće li biti vrlo izazovno- hoće, ali ja vjerujem da je to oprjedeljenje ne samo Vlade Crne Gore, nego da je to političko oprjedeljenje cjelokupne političke elite crnogorske i što je najvažnije svih crnogorskih građana - naglasio je Zenović.
Ističe da bi političke prilike u zemlji mogle da zakomplikuju sam proces integracija, jer često odvlače fokus i opredjeljenje na drugu stranu, što može odvesti , kako kaže, u suprotnom pravcu od procesa reformi.
- Evropske integracije sad postaju jedan realitet, nešto što je tu pred nama i što mijenja svakodnevicu, što zahtjeva vrlo predan rad, ne samo na izmjeni legislative, nego i na stvaranju vrlo jasnih kapaciteta i pretpostavki institucija da Crna Gora bude sjutra punopravna članica EU - naveo je Zenović.
Kaže i da nije dobar bilo kakav vid distrakcije i skretanja sa nečega oko čega zaista postoji opštedruštveni konsenzus.&nbsp;
- U ovom kratkom periodu predviđenom za okončanje i procesa pregovora i potom ratifikacije od strane parlamenata država članica, da je to jedan politički osjetljiv proces gdje će svaki problematičan signal iz Crne Gore moći da probudi neko zrno sumnje koje nam u ovom trenutku nije potrebno. Vrlo je važno da taj dobar politički momenat koji postoji &nbsp;i jednu vrlo pozitivnu sliku koju Crna Gora u ovom trenutku ima, kao neko ko po tom meritokratskom, po principu zasluga zasnovanim u procesu proširenja je predvodnik i pokazatelj da je moguće reforma ostvariti ako postoji politička volja - istakao je Zenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqWF0KRrVij8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zenović: Svaki problematičan signal iz Crne Gore može da probudi neko zrno sumnje koje nam u ovom trenutku nije potrebno

Pratite večeras informativnu emisiju 24 sa Televiziji E od 19 sati. 
Gost emisije je Predrag Zanović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU 
 
Teme večerašnje emisije su: 
Šta znace tvrdnje bivšeg premijera Zdravka Krivokapića da srpski svet i BIA djeluju u Crnoj Gori? 
Kakvu istragu će voditi Specijalno državno tužilaštvo povodom tvrdnji bivše direktorice ASK-a Jelene Perović da je jedna osoba iz pravosuđa povezana sa švercom cigareta? 
Knežević i Asanović podnijeli krivičnu prijavu protiv direktora Agencije za zaštitu životne sredine zbog crvenog mulja u bazenu KAP-a, a ne zbog izgradnje kolektora.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Marina Ilić

24 sata na TV E: Teme dana ''srpski svet'' i BIA u Crnoj Gori, kolektor i ima li istrage SDT-a povodom tvrdnji Jelene Perović, gost Predrag Zenović

Ambiciozan cilj da Crna Gora bude članica Evorpske unije (EU) do 2028. godine i dalje je realan i ostvariv, rekao je glavni pregovarač Predrag Zenović, navodeći da je na to ukazao i non-pejper Evropske komisije (EK) za pregovaračka poglavlja 23 i 24.
Zenović je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen non-pejper EK, rekao da Crna Gora na evopskom putu ima više okvira u kojima se analizira napredak stanja u vladavini prava.
- Pored izvještaja o napretku koji sam nosi analizu, tu je i non-pejper koji se odnosi na dinamiku u ovim poglavljima, i koji je bio vid polugodišnjeg presjeka - kazao je Zenović.
On je istakao da je ključni iskorak u vladavini prava sve ono što je došlo sa priznavanjem Crnoj Gori da je ispunila privremena mjerila – IBAR.
- IBAR je bio važna prekretnica i sada smo u fazi implementacije svega što je predviđeno - kazao je Zenović.
On je istakao da je non-pejper donio dobru analizu i da je ukazao na moguće prostore za dalja usavršavanja i poboljšavanja sistema.
- Ukazao je da su, nakon iskoraka u legislativi, sada na redu konkretne reforme i implementacija - dodao je Zenović.

Zenović: Cilj da budemo članica EU do 2028. i dalje realan i ostvariv

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da su se lideri Tajlanda i Kambodže saglasili da okončaju granična neprijateljstva i vrate na prekid vatre kojem je on posredovao ranije ove godine.
Tramp je na mreži Trut soušal /Truth Social/ napisao da je jutros telefonski razgovarao sa premijerom Tajlanda Anutinom Čarnvirakulom i premijerom Kambodže Hunom Manetom, u vezi sa ponovnim rasplamsavanjem njihovog dugotrajnog rata. &nbsp;
- Saglasili su se da prestanu sa svakom pucnjavom, sa dejstvom već od večeras, i da se vrate originalnom mirovnom sporazumu. Obje zemlje su spremne za mir i nastavak trgovine sa SAD - rekao je Tramp, prenosi agencija Rojters.
Premijeri Kambodže i Tajlanda potpisali su mirovni sporazum 26. novembra uz prisustvo Trampa na samitu Saveza država jugoistočne Azije u Kuala Lumpuru.&nbsp;
Nakon nešto više od mjesec, 7. decembra, vojni sukobi su nastavljeni na tajlandsko-kambodžanskoj granici.
Granični spor datira još od demarkacija iz kolonijalnog doba. U središtu sukoba je stogodišnji hram, UNESCO-ov lokalitet svjetske baštine od 2008. godine, posvećen hinduističkom bogu Šivi.

Tramp: Tajland i Kambodža pristali na prekid vatre

Evropska unija (EU) je u petak postigla dogovor da trajno zamrzne sredstva ruske Centralne banke koja se nalaze u Evropi, čime je otklonjena velika prepreka za korišćenje tog novca u svrhu pomoći Ukrajini.
EU želi da Ukrajina ostane u borbi, jer smatra da ruska invazija predstavlja prijetnju sopstvenoj bezbjednosti, prenosi Rojters.
Kako bi finansirala podršku, države članice namjeravaju da iskoriste dio ruskih suverenih sredstava koja su blokirana nakon invazije 2022. godine.
Prvi veliki korak, o kojem su se vlade EU dogovorile u petak, jeste da se imobilizuju ruska suverena sredstva u vrijednosti od 210 milijardi eura koliko god bude potrebno, umjesto da se svakih šest mjeseci glasa o produženju zamrzavanja.
Time se uklanja rizik da bi Mađarska i Slovačka, koje imaju bolje odnose sa Moskvom od većine drugih članica EU, mogle da odbiju produženje zamrzavanja, što bi primoralo Uniju da vrati novac Rusiji.
<h2>Planirani kredit za Ukrajinu</h2>
Trajno zamrzavanje sredstava trebalo bi da pomogne u uvjeravanju Belgije da podrži plan EU da se zamrznuti ruski novac iskoristi za kredit Ukrajini do 165 milijardi eura, kako bi se pokrili vojni i civilni budžetski troškovi u 2026. i 2027. godini.
Kredit bi Ukrajina vraćala tek kada Rusija isplati ratnu odštetu Kijevu, što ovaj aranžman praktično čini grantom unaprijed obezbijeđenim budućim ruskim reparacijama.
Lideri EU – Evropsko vijeće – sastaju se 18. decembra kako bi finalizovali detalje kredita i riješili preostala pitanja, uključujući garancije svih vlada članica za Belgiju, kako ona ne bi ostala sama da snosi troškove u slučaju eventualno uspješne ruske tužbe.
Njemačka ne vidi alternativu ovom kreditu i spremna je da obezbijedi garancije u vrijednosti od 50 milijardi eura, navode evropski diplomatski izvori.
Danska ministarka finansija Stefani Loze, čija zemlja trenutno predsjedava EU, kazala je novinarima da „neka zabrinutost“ još postoji, ali da se „nada da će biti moguće pripremiti put ka odluci na Evropskom savjetu naredne nedjelje“.
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da se priprema set čvrstih garancija za Belgiju.
U međuvremenu, Rusija pokreće tužbe.
<h2>Ruske tužbe</h2>
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je na Fejsbuku da vjeruje kako će potez EU da trajno zamrzne ruska sredstva putem kvalifikovane većine (podrška 15 od 27 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva EU) nanijeti nepopravljivu štetu Uniji.
- Mađarska će učiniti sve što može da vrati zakonito stanje stvari - poručio je Orban.
Ruska Centralna banka saopštila je da su planovi EU nezakoniti i da zadržava pravo da koristi sve raspoložive mehanizme kako bi zaštitila svoje interese.
Takođe je navela da tuži briselskog centralnog depozitara hartija od vrijednosti Juroklir (Euroclear) – koji drži 185 milijardi eura od ukupno zamrznutih sredstava u Evropi – pred moskovskim sudom zbog, kako navodi, štetnih postupaka koji utiču na njenu sposobnost raspolaganja sredstvima i hartijama od vrijednosti.
Juroklir je predmet ruskih tužbi pred moskovskim sudovima još od 2022. godine, kada je EU zamrzla ruska sredstva.

EU postigla dogovor da trajno zamrzne ruska sredstva

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, nakon što je Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja iz njegovog resora, kazao je za Portal ETV da je zatečen i da ne zna zbog čega je to učinjeno.
Poručuje da je Crna Gora ispunila sve uslove, a u prilog tome, kako kaže, govori i činjenica da je EK dala zeleno svjetlo, kao i preostalih 26 država članica EU.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fponedjeljak-krajnji-rok-za-promjenu-odluke-francuska-drzi-kljuceve-blokade-dva-crnogorska-poglavlja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja.
- Francuska nije dozvolila zatvaranje poglavlja. Ne znamo zbog čega. Svih 26 zemalja članica EU dalo je pozitivno mišljenje, jedino je Francuska imala rezerve. Mi smo završili sve što je od nas traženo. Vidjećemo šta će biti. Ne postoje razlozi, što se nas tiče, da se blokira zatvaranje poglavlja - kazao je on.
Dodao je i da Francuska treba da objasni zašto je blokirala zatvaranje poglavlja.
Ako Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako je Portal ETV objavio saznanja iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).

Joković zatečen blokadom Francuske: Crna Gora ispunila sve, ne postoji nijedan razlog za stopiranje poglavlja

Bivša šefica pravosuđa Vesna Medenica kazala je u završnoj riječi: "Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpresuda-medenicama-i-ostalim-28-januara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela - kazala je Medenica.
Ona je ostala u cjelosti pri završnim riječima svojih branilaca &nbsp;- advokata Zdravka Begovića i Zdenka Tomanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpresuda-medenicama-i-ostalim-28-januara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bivša predsjednica Vrhovnog suda citirala je Aristotela: "Ko ne može puno staviti u malo, taj i ne zna puno".
- To puno - malo smo slušali juče šest sati. Ne želim da dobijem status žrtve. Ja sam skup eksponat koji će se koristiti u društvenoj političkoj zbilji - kazala je Medenica.
Jedna od dilema, prema njenim riječima, kojoj je navodno kriminalnoj grupi pripadali - da li onoj koju je "formirao Petar Milutinović ili neki Miković ili njen sin".
Medenica je istakla da ni u jednoj grupi nije opisano njeno djelovanje.
- Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona je ukazala sudskom vijeću da je u odbrani negirala navode Milutinovića, Petrovića i Popovića.
- Oni su rekli da nemaju primjedbi na moju odbranu - podsjetila je Medenica.
Kada je čula kaznu koju je predložio tužilac Vukasa Radonjić to je nije uzbudilo, ali je, prema njenim riječima, trebalo da razmišlja o deci optuženih koji idu u školu.
Prema njenom mišljenu, tužilački posao je mogao da odradi profesionalno ali da se "ne mrze počinioci".
- Kao što je rekao advokat Miloš Vuksanović da je bilo smrtne kazne tužilac bi je tražio za mene. Razočaraću ga i da bude takva odluka s obzirom na moju životnu dob neću svih 20 godina biti u zatvoru na njegovu žalost - rekla je Medenica.
Ona, kako je naglasila, vjeruje u čestitost,integritet i profesionalizam sudskog vijeća, koji je ostao u njenom sjećanju i nada se da od toga neće odatupiti.
Poručila je i da je za Crnu Goru spremna život datu, ali ne i za ovakvu predstavljenu Crnu Goru.
- Obraz nikada neću dati - rekla je Medenica.
Njena istina, kako je objasnila, ipak će naći mjesto u sudnici.
Ona je ukazala kako je tužilac gradirao krivicu optuženih. Oni koju su, prema njenim tvrdnjama, bili na fonu tužilačkih zahtjeva nije predlagana kazana već ih je " nagrađivao".
- Pojedini optuženi bili relaksirani tokom postupka a Milutinović je bio bez advokata. Dovoljno je za zaključak da sam u pravu - decidna je Medenica.
Ona je, u prilog svojoj tvrdnji, predočila sudskom vijeću fotografiju na kojoj je tužilac Radonjić i optuženi Marko Popović.

Medenica: Neće Vesna nikad progovoriti, uvijek ću ići čistog obraza

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: predrag-zenovic