Zenović: Pripremili smo gotovo svu pregovaračku dokumentaciju, sljedeće sedmice bi trebalo da budu upućena poglavlja koja smo smatrali najsloženijim

Crna Gora je pripremila gotovo svu pregovaračku dokumentaciju. Sljedeće sedmice trebalo bi da budu upućena i ona pregovaračka poglavlja koja smo tradicionalno smatrali najsloženijim. U tom pogledu govorimo o poglavlju 23 i ustavnim izmjenama, koje su takođe važne i za Evropsku komisiju, odnosno neophodne za zatvaranje pregovaračkog poglavlja - kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović u intervjuu za Euronjuz.

Vjeruje, kako je istakao, da će sve političke snage pronaći način da postignu racionalan konsenzus i podrže te ustavne izmjene, budući da su one neophodne za Crnu Goru i njen dalji evropski put.

- Vidim to kao svojevrstan politički izazov, ali sam siguran da postoji minimum konsenzusa. I ne samo to. Vjerujem da postoji jasna evropska opredijeljenost svih političkih aktera u Skupštini Crne Gore i siguran sam da će ona dovesti do pozitivnog odgovora na ono što se vidi kao uslov za dalji put Crne Gore ka Evropskoj uniji - istakao je Zenović.

Euronjuz: Najnovije informacije koje imamo iz Brisela govore da je Hrvatska, odnosno na zahtjev hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, izmijenjen tekst zaključaka Evropskog savjeta o Crnoj Gori, iz kojeg su uklonjeni rokovi za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i završetak izrade pristupnog ugovora. Hrvatska već koristi neke od mehanizama koje ima i nastoji da bilateralna pitanja koja su ostala neriješena sa Crnom Gorom riješi kroz ovaj pregovarački proces. Što su sljedeći koraci zvanične Podgorice?

Zenović: To su, da kažemo, načini na koje su mediji interpretirali cijelu situaciju. U svakom slučaju, govorimo o nečemu što nije novost u našem kontekstu. Postoje određene teme koje su predmet dijaloga između Podgorice i Zagreba, a njihovo uspješno okončavanje, odnosno definisanje načina za njihovo rješavanje, veoma je važno i za sam pregovarački proces Crne Gore.

To je nešto što već imamo kao jedan od poznatih elemenata ovog našeg pregovaračkog procesa. U tom pogledu očekujem da će ishodi tog dijaloga i razmjene u periodu koji je pred nama - a nije ostalo previše vremena za ono što su ambicije Crne Gore, da dovrši svoj pregovarački proces do kraja godine - biti pozitivni.

Vjerujem da će intenziviranje tog procesa, što je, čini mi se, Vlada Crne Gore već učinila, dovesti do pozitivnog okvira za uspješan završetak svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.

Euronjuz: Crnu Goru je zateklo osam otvorenih pitanja, odnosno osam zahtjeva koje je Hrvatska nedavno uputila. Je li naš pregovarački tim bio zatečen tim zahtjevima ili smo ih već očekivali?

Zenović: Vi znate da to nijesu pitanja koja su se pojavila juče. To su pitanja koja postoje između dvije države već tri decenije. Možemo samo reći da je ova Vlada na veoma konstruktivan način pristupila njihovom rješavanju.

Znate da pregovarački tim Ministarstva vanjskih poslova upravo time treba da se bavi. Riječ je o pitanjima koja su definisana i na neki način već poznata objema stranama, kao i o početnim pozicijama obje strane kada je riječ o ovim temama.

One predstavljaju svojevrstan izazov između Zagreba i Podgorice, dvije države koje imaju dobrosusjedske odnose, dijele evroatlantsku sadašnjost i budućnost i pripadaju istom geopolitičkom, vrijednosnom i ukupnom kontekstu.

Tako da u tom pogledu ne bih rekao da je riječ o nečemu što bi nužno predstavljalo razlog da dovedemo u pitanje naše ambicije - da do kraja ove godine zatvorimo sva poglavlja, a do 2028. godine postanemo članica Evropske unije.

Euronjuz: Dakle, smatrate da ova pitanja neće ugroziti crnogorski put ka Evropskoj uniji? Znači li to da postoji način da se bilateralna pitanja odvoje od pregovaračkog procesa? Na to je ukazivao i Marjan Šarec, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Naglašavao je da je i njegova zemlja, Slovenija, tako postupala tokom svog pregovaračkog procesa, odvajajući pitanja koja nijesu konkretno uticala na zatvaranje poglavlja i sam proces reformi od bilateralnih pitanja između dvije države.

Zenović: Ne bih u ovom trenutku pravio paralele. U svakom slučaju, politika proširenja nije samo pitanje dvije države. U ovom konkretnom slučaju riječ je o Crnoj Gori i Hrvatskoj, ali i o svim državama članicama.

U tom pogledu veoma je važno, koliko je to moguće u realnom političkom kontekstu, odvojiti bilateralna pitanja od politike proširenja. Ukoliko to nije moguće, važno je da obje strane pronađu konstruktivan način.

Vjerujem da na obje strane postoji takva namjera, ali ne samo namjera već i jasni koraci koji su preduzeti u periodu pred nama, odnosno u danima koji slijede, a koji vode upravo ka tome.

Tako da vjerujem da je ta stvar u sigurnim rukama dva tima i ne bih o tome više govorio.

Euronjuz: Da prokomentarišemo nezvaničnu informaciju koju smo jutros dobili: da je Njemačka, odnosno njemački kancelar Fridrih Merc, već iskoristio svoje pravo i na neki način izvršio pritisak na premijera Plenkovića da malo smanji svoje zahtjeve. Međutim, on je to demantovao.

Zenović: Kao što sam rekao, ne mogu komentarisati nezvanične medijske navode. U tom pogledu važno je sagledati cjelokupan kontekst. Važno je da Crna Gora i Hrvatska svoja pitanja riješe u najboljoj mogućoj vjeri i u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Ali isto tako je važno imati u vidu koliko su politika proširenja i njen povratak u novom geopolitičkom kontekstu značajni za sve države članice i države kandidate.

Euronjuz: Sada da sklonimo fokus sa međunarodnih pitanja i vratimo se na unutrašnja. Već vidimo prepreke i na unutrašnjem planu, kada je riječ o unutrašnjoj politici i dogovoru o ustavnim izmjenama, koje su sada u fokusu. Vidimo da Skupština ne može da se dogovori o ustavnim izmjenama. Opozicija vrlo često koristi svoje pravo da bojkotuje rad Skupštine i drugih institucija. Da li smatrate da će i to biti izazov za završetak pregovaračkog procesa do kraja ove godine? Kakav je uticaj odnosa unutrašnjih političkih aktera u Crnoj Gori?

Zenović: Razlika između mene i Vas je u tome što vi vidite probleme. Ja to vidim kao izazove i vidim veliki uspjeh Crne Gore na ovom putu.

Vidim da je učinjeno sve ono o čemu smo govorili, a što je često izazivalo sumnje ili bojazni da li će se to zaista desiti.

Crna Gora je pripremila gotovo svu pregovaračku dokumentaciju. Sljedeće sedmice trebalo bi da budu upućena i ona pregovaračka poglavlja koja smo tradicionalno smatrali najsloženijim.

U tom pogledu govorimo o poglavlju 23 i ustavnim izmjenama, koje su takođe važne i za Evropsku komisiju, odnosno neophodne za zatvaranje pregovaračkog poglavlja.

Vjerujem da će sve političke snage i politički akteri pronaći način da postignu racionalan konsenzus i podrže te ustavne izmjene, budući da su one neophodne za Crnu Goru i njen dalji evropski put.

Vidim to kao svojevrstan politički izazov, ali sam siguran da postoji minimum konsenzusa.

I ne samo to. Vjerujem da postoji jasna evropska opredijeljenost svih političkih aktera u Skupštini Crne Gore i siguran sam da će ona dovesti do pozitivnog odgovora na ono što se vidi kao uslov za dalji put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Euronjuz: Koji su sljedeći koraci koji nas očekuju na našem putu ka Evropskoj uniji?

Zenović: Kao što sam rekao, Crna Gora je već veliki broj pregovaračkih poglavlja poslala Savjetu Evropske unije, zajedno sa izvještajem Evropske komisije. Sve to ima svoju dinamiku.

Pregovaračka poglavlja će u nedjeljama pred nama biti zatvarana na međuvladinim konferencijama, onda kada sve države članice postignu konsenzus i svaka od njih pojedinačno da zeleno svjetlo za određena poglavlja.

U narednim danima, odnosno sljedeće sedmice, Crna Gora će zaokružiti svoj bilans, podvući crtu i konstatovati da je ispunila sva pregovaračka mjerila u svim pregovaračkim poglavljima.

Naravno, sami znate da su ustavne izmjene jedna od neophodnih karika u toj cjelokupnoj slici.

Ali, ako to uzmemo u obzir i oslonimo se na racionalnost i optimizam, odnosno na sve ono što nazivamo našim evropskim snagama u parlamentu, na sve političke partije, vjerujem da će ukupni ishod biti pozitivan za Crnu Goru, njene građane i njenu evropsku budućnost.” naglašava on

Euronjuz: Samit lidera očekuje nas i sljedeće nedjelje. Kakve poruke tu možemo očekivati i kakav će uticaj one imati?

Zenović: Vjerujem da je samit Berlinskog procesa prilika da se još jednom kaže ono o čemu smo upravo govorili.

Politika proširenja najjači je alat Evropske unije. Ona predstavlja njen spoljnopolitički pečat u globalnom kontekstu.

Crna Gora je uradila veoma mnogo na svom evropskom putu. U onome što nazivamo proširenjem zasnovanim na zaslugama zaista je apsolutni lider.

Zahvaljujući i ugovoru o pristupanju, na kojem se radi, kao i budžetu kojim je Crna Gora predviđena, danas imamo realne osnove da govorimo o Crnoj Gori kao budućoj članici Evropske unije 2028. godine.

Vjerovatno je važno da i na ovom samitu Berlinskog procesa ta poruka bude jasno istaknuta.