Ovo su sad već neki upozoravajući mjeseci po pitanju aktivnog rada parlamenta da bi se stigla Agenda 2026, da se zatvore pregovori. Sporazum je apsolutno dobrodošao, meni je drago što se to dešavalo uz posredovanje Evropske unije - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, redovna profesorica Ekonomskog fakulteta, bivša ministarka za integracije i predsjednica crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.
Sporazum koji su potpisali predstavnici opozicije i premijer Crne Gore, kaže ona, svima je dao nadu da postoji neki dogovor oko evropske agende, a ujedno se potvrđuje i činjenica da bez opozicije nema aktivnog parlamenta i pravog evropskog puta.
- Ovi integracioni mjeseci jako brzo idu, i ovo su sad već neki upozoravajući mjeseci po pitanju aktivnog rada parlamenta da bi se stigla Agenda 2026, da se zatvore pregovori. Sporazum je apsolutno dobrodošao, meni je drago što se to dešavalo uz posredovanje Evropske unije. Svi smo i očekivali njihovo aktivno uključenje. To nije ambasada jedne države, to je ambasada 27 država članica, i proces je bio najavljen, trajao određeno vrijeme, završio se uspješno sporazumom prije par dana, i evo uz neko malo odlaganje, i tim tekstovima čuvenih pitanja koje postavlja i jedna i druga strana potpisnica Sporazuma, nadamo se da će Venecijanska komisija brzo reagovati, kao što je i najavljeno. Doći će u misiju, obaviće razgovor sa svim ključnim nosiocima aktivnosti, koristiće argumente, donijeće mjerodavan sud koji su unaprijed obje strane riješile da prihvate. Treba da to bude prihvatanje od strane svih parlamentarnih političkih subjekata kod nas, i da ta poruka bude dovoljno jasna, da se vidi mapa puta kako da se iz ovoga izađe, iz ove političke krize izazvane različitim tumačenjem procedure za prekid funkcije sudiji Đuranović, i istovremeno započinjanje novog konkursa. Vrlo je važno da mišljenje Venecijanske komisije bude jasno i da trasira sljedeće korake, istovremeno štiteći naš najviši pravni akt Ustav Crne Gore - rekla je Đurović.
S obzirom na to da se sve partije deklarišu da su za evropski put Crne Gore, onda se, prema njenim riječima, podrazumijeva i da sve prihvate mišljenje Venecijanske komisije.
Još uvijek je Crna Gora lider u regionu, kaže Đurović, u evropskim integracijama, iako se ovih dana proširila debata o dinamici Albanije u tim integracijama.&nbsp;
- Albansko lobiranje je vrlo dobro, posebno u toj sferi, postali su neko regionalno čvorište u evropskim dešavanjima, kada je politika proširenja u pitanju. Kod njih je bio Berlinski proces samit, mnoge kancelarije regionalne su tamo, i oni su prošle godine otvorili dva pregovaračka poglavlja, dva klastera, a ove godine na pressu sa komesarkom Kos saopšteno je da zajednički se nadaju da će Albanija da otvori sve klastere, sva pregovaračka poglavlja tokom ove godine, što znači da bi Albanija mogla po tome, hipotetički, 27 pregovaračkih poglavlja, što je nevjerovatan broj, tako da je to sigurno jedna obećavajuća podrška toj zemlji da ubrza reforme. Zna se da je jedan veliki paket pred njima demokratskih reformi posebno, manje ekonomskih, ali i ekonomskih. Oni su jednostavno riješili da ubrzaju, i uglavnom dosta dobro idu ta njihova obećanja, bar što se formalnog dijela tiče. Nama zavisi od ove političke pretpostavke aktivnog rada parlamenta, i da kažem jedne uslovne političke stabilnosti i opredijeljenosti svih partija da participiraju na tom evropskom putu, jer ako nemamo aktivnog parlament decembar 2026. je sjutra i mi nećemo završiti naš zadatak - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv9DC3hpXmbA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović: Naš evropski put zavisi od aktivnog rada parlamenta, političke stabilnosti i opredijeljenosti svih partija za evropski put

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Evropski savjet za plaćanja 21. novembra konstatovao je ispunjenost uslova pristupanja i odlučio da se broj zemalja u SEPA sistemu poveća za još dvije zemlje – Crnu Goru i Albaniju. Stvarna plaćanja u eurima u SEPA sistemu biće moguća od aprila 2025. poslije šestomjesečnog perioda prilagođavanja uključenih finansijskih institucija.
- Jedinstveno evropsko područje platnog prometa (SEPA) je inicijativa EU koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije u eurozoni i šire, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između različitih zemalja - pojašnjava za Portal Analitika predsjednica Crnogorske panevropske unije i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Gordana Đurović.&nbsp;
Kako dodaje, počevši od 2008. sistem se postepeno razvijao i do 2014. obuhvatio sve zemlje Eurozone, a od 2016. godine prima i zemlje nečlanice.
- Eliminiše razlike između nacionalnih i prekograničnih plaćanja i time čini evropske ekonomije efikasnijim i konkurentnijim. Danas SEPA okuplja 27 država članica EU, četiri zemlje EFTA, Ujedinjeno kraljevstvo, četiri mikro države (Vatikan, San Marino, Andoru i Monako) i neke prekomorske teritorije - napominje Đurović.
<h2>Transakcije efikasnije, uz niže naknade</h2>
Prema njenim riječima, prednost SEPA sistema plaćanja prvenstveno je pojednostavljenje međunarodnih transakcija, korišćenjem istih standarda i pravila, veća efikasnost u plaćanjima, jer banke brže procesuiraju transakcije i smanjuju vrijeme čekanja za izvršenje uplata ili isplata, a same naknade za SEPA transakcije su niže od onih za međunarodne bankarske transfere koji nisu dio SEPA sistema.&nbsp;
- Drugim riječima, na osnovu SEPA standarda, transakcija se obrađuje efikasnije i brže, uz niže naknade. Za građane ili firme u Crnoj Gori, za plaćanja u eurima prema drugoj zemlji u SEPA sistemu, trošak transakcije treba da bude isti, kao i za domaću transakciju unutar zemlje. Crna Gora koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja u zemlji, od njegovog uvođenja jaunara 2002. godine, što joj je u posebnom aranžmanu omogućeno konverzijom dotadašnjih njemačkih maraka u eure, za potrebe našeg platnog sistema - podsjeća sagovornica Analitike.
Međutim, kako dodaje, za plaćanja prema inostranstvu uključuju se korespondentne banke što, kaže, povećava troškove naknada za te transakcije, te su one znatno više nego što su naknade za transakcije u unutrašnjem platnom prometu.&nbsp;
- Pristupanjem jedinstvenom evropskom području platnog prometa, naknade se značajno smanjuju i to će moći registrovati građani i kompanije prilikom svakog plaćanja prema inostranstvu - kaže Đurović.
Čitav proces usklađivanja, pripreme aplikacije i dijalog sa Savjetom, podsjeća ona, predvodila je Centralna banka Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom finansija odnosno Vladom Crne Gore.&nbsp;
Naglašava da se preuzimaju evropski propisi u ovoj oblasti, prvenstveno regulativa o prekograničnim plaćanjima, direktiva o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu EU i regulativa o međubankarskim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.&nbsp;
- Preuzimanjem evropskih propisa i standarda u ovoj oblasti, te okončanjem šestomjesečnog perioda operativne pripreme našeg bankarskog sistema, stiču se uslovi za prelazak sa nacionalnih šema plaćanja na šeme usklađene unutar SEPA sistema plaćanja, što osigurava građanima i firmama da koriste IBAN brojeve i SWIFT kodove za sva plaćanja unutar ovoga sistema, uz znatno niže naknade, sigurnost transakcija i brzinu realizacije nalaza - ističe Đurović.
<h2>Pred Crnom Gorom izazovna vremena&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike osvrnula se i na platformu Barometar 26, koja je predstavljena prošle nedjelje, a koja sadrži pregled aktivnosti neophodnih za ispunjenje završnih mjerila postavljenih u 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kao živ dokument, kako kaže, ova bi se platforma trebala dalje prilagođavati samom procesu i biti sve detaljnija.
- Ako stvari budu išle kako se najavljuju, u 2026. godini otvoriće se i preostala dva poglavlja: „Saradnja sa institucijama EU- &nbsp;i „Ostalo- , tako da, ako želimo zaista zatvoriti pregovore, moramo zatvoriti 32 pregovaračka poglavlja, uključujući i rastuće izazove sa mjerilima u oblasti vladavine prava, koji su opet na vrhu liste rizika - kaže profesorica Đurović.
Prema njenim riječima, ne manje izazovno biće dobiti političku podršku, kako opozicije, tako i heterogenog sistema koalicije na vlasti.&nbsp;
- Glas civilnog društva neće biti sporan, ali će ostati kritičan. Izazovna vremena su pred Crnom Gorom kao pretendentom za brzo pristupanje Uniji. Za nadati se, da će se ovoga puta, pozitivan signal EU prema Crnoj Gori zaista i ostvariti - zaključuje Đurović.

Đurović: SEPA će građanima i privredi donijeti brže i jeftinije transakcije ka inostranstvu

Ukoliko bi se zakon poput zakona o civilnom sektoru i medijima pretvorio u neki zakon o stranim agenturama, kada govorimo o evropskim standardima, mislim da bi poglavlje 10 definitivno bilo problematično za zatvaranje, i da se decembarski plan koji ima Crna Gora onda ne bi ostvario, kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof.dr. Gordana Đurović.
&nbsp;- S obzirom da je to više bilo neko testiranje javnosti, nego stvarno otvaranje procedure, izmjene i uvođenje nekog novog prijedloga zakona, sa odomaćenom praksom da poslanici predlažu zakone, bez skrininga da li se slažu s evropskim standardima i bez mišljenja Vlade, nadam se da će ta praksa biti značajno, značajno smanjena - kazala je Đurović
Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, nije se bilo teško odlučiti za Berlinski proces, podsjetila je ona, prvenstveno zbog, kako kaže, njegove inkluzivnosti i jačanja &nbsp;političkog dijaloga.
&nbsp;- Moramo se složiti da smo dobili nekoliko vrijednih projekata, svaka zemlja, u oblasti infrastrukture, energetike, životne sredine, komunalnog sektora, da smo dobili zelene koridore u pandemiji, slobodan roaming u regionu, da je bilo stvari koje su mogli da osjete obični građani, a ne samo visoke političke sastanke - rekla je Đurović.
&nbsp;Dosta toga je, prema njenom mišljenju, ostvareno Berlinskim procesom, i on se, kako dodaje, pokazao kao dobra međuvladina platforma, u kojoj se čuo glas mladih, glas biznisa, nauke, obrazovanja, civilnog društva, ali I da su se umrežile privredne komore.
&nbsp;- Njemačka diplomatija je uradila dobar posao zadnjih dana. To se pokazalo i nedavno deblokiranjem odluka u okviru zajedničkog komiteta CEFTA (Central European Free Trade Association), to je bilo veliko ograničenje saradnje. Našao se kompromis oko potpisivanja na relaciji Beograd - Priština, i tih važnih deset odluka su donijete, i time je CEFTA nastavila da bude ono što treba da bude, a to je međunarodni ugovor, kojim se reguliše ekonomska saradnja i trgovina, a Regionalni savjet za saradnju bi trebalo da bude neka važna karika u izvještavanju - istakla je Đurović.
Zapadni Balkan je složen unutrašnje-evropski region, smatra Đurović. Pored skepticizma, koji se osjećao prije mjesec ili dva, da se neće postići ono što se usaglasilo, smatra da se u mjeri mogućeg dosta toga postiglo.
Monitoring Evropske komisije u odnosu na Crnu Goru je konstantan, podsjeća ona i dodaje da će Crna Gora za dva dana dobiti zvaničnu potvrdu reformske agende, kao i izvještaj Evropske komisije.
Izvještaj Evropske komisije je, objašnjava Đurović, javan i transparentan, u momentu kad se objavi. Vjerovatno su ta očekivanja da Crna Gora zatvori četiri poglavlja, kako kaže provjerena i da Hrvatska u ovom momentu ne želi više “stavljati refleksije” na rezoluciju o genocide u jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament.
&nbsp;- Svi mi, pojedinačno, treba da razmišljamo kako da unaprijedimo ono što je napravljeno kao problem i kao šteta, što se nije trebalo usvajati, kako da unaprjeđujemo odnose sa Hrvatskom filigranski, svakodnevno, na različitim frontovima, u različitim formatima, i onda ukoliko ne bi bilo problema sa nijednom državom članicom, taj korpus zatvarajućih mjerila je ostvarljiv, posebno za poglavlja &nbsp;31 i 20, kao i 7, osjetljivost ostaje malo, meni lično kod poglavlja 10, vezano za slobodu medija, koja se naslanja na neke druge vrijednosti, koje se sad opet ovdje testiraju na našoj javnoj sceni. Bilo bi to veoma podsticajno za Crnu Goru, da ostvarimo taj cilj, i da po toj nekoj mapi puta same Evropske komisije krenemo dinamično u zatvaranje poglavlja - rekla je &nbsp;Đurović.
Crna Gora ima veliku Vladu, koja, prema njenom mišljenju, ima izazov sa koordinacijom, sa upravljanjem budžetom i javnim finansijama, ali i sa, kako kaže, koordinacijom platforme putovanja.
&nbsp;- U pregovaračkoj strukturi, sa ovako ambicioznom agendom, koordinacija predstavlja stvarno evropski izazov za našu Vladu i odmah i čitav korpus institucija, koje treba da sprovode propise i dokazuju da ne usvajamo samo zakone, nego ih i sprovodimo. S jedne strane, imamo veliko zapošljavanje, onda imamo izazov koordinacije, a sa druge strane imamo &nbsp;zahtjeve za pomoć i podršku od strane, posebno, sudstva i tužilaštva, da se predmeti gomilaju, da nema dovoljno izabranih sudija, i da će se to uskoro prikazati kroz mjerila, koja su vrlo konkretna - naglasila je Đurović.
Izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama su nedavno izvršene, radi, kako podsjeća, deblokiranja procesa koji dugo stagnira, te postoji nada da će se taj proces konačno uspješno okončati.
- Nije neophodno da bude samo jedan kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, i da on kao takav često &nbsp;bude neprihvatljiv za dovoljan broj u daljoj proceduri. Nadam se da ćemo to ispuniti, nijesam baš sigurna da li ćemo možda do decembra, ali nadam se da je to pitanje konačno rješivo, jer su se promijenila pravila i procedure - istakla je Đurović.
Neke reforme ne mogu da idu brzo, objašnjava ona, jer moraju da budu temeljitije, za razliku od nekih koje zahtjevaju, kako kaže, mnogo manje društvenih napora.
&nbsp;- Stvari su mjerljive, stvari se kvantifikuju, i sve ćemo manje moći govoriti o nekim ogromnim progresima, koji nijesu mjerljivi kroz Reformsku agendu u ključnim oblastima - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDPRBqQ_MjSw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa nije se bilo teško odlučiti

Radio-televizija Srbije (RTS) je najavila da će protiv televizija Pink i Informer pokrenuti sudske postupke, jer su "neovlašćeno emitovali emisiju "Oko" u kojoj je gostovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
RTS je naveo da će pokrenuti postupke i protiv odgovornih lica na tim televizijama, te da će kao proizvođač emisije „Oko“, tražiti da se kazne zbog kršenja Zakona o autorskom i srodnim pravima.
Sa Pinka i Informera niko se nije obratio RTS-u sa zahtjevom da se emituje ta emisija, u kojoj je gost bio predsjednik Srbije, „već je sadržaj neovlašćeno preuzet i emitovan“, dodali su.
Time je „zakon grubo prekršen“, piše na sajtu RTS-a.
RTS je javni servis Srbije, dok su Pink i Informer provladine privatne televizije.

RTS najavio tužbu protiv Pinka i Informera

Predsjednik opštine Budva, Nikola Jovanović, pozvao je nadležne institucije da hitno reaguju i ispitaju radove koji se obavljaju kod turističkog lokaliteta Dukley, bez odobrenja gradskih službi.
- Morsko zlo da objasni ko i za čiji račun vrši nezakonite aktivnosti i radove na lokalitetu u neposrednoj blizini “Dukley''- napisao je na Fejsbuku predsjednik Opštine Budva.
Kako je istakao, nadležne inspekcije da hitno reaguju i obavijeste javnost o čemu se zapravo radi i da li su u pitanju pripreme “investicionih” kupališta bez odobrenja nadležnih organa ili radovi za postavljanje pontona ili proširenje plaža.
- Iz kojih razloga se baca dopremljeni pijesak u more i to zahvatu zaštićenog područja. Pozivam medije, NVO sektor i nadležne inspekcije Vlade Crne Gore da ispitaju i da nas obavijeste o čemu je riječ- zaključio je Jovanović.

Jovanović o radovima kod 'Dukley': Morsko zlo da objasni ko i za čiji račun vrši nezakonite aktivnosti

Moldavija je protjerala troje ruskih diplomata, nakon što su vlasti optužile Ambasadu Rusije da je organizovala bijeg proruskog poslanika kako ne bi bio uhapšen u slučaju nezakonitog partijskog finansiranja, prenosi agencija Mina. 
 
Ministarstvo spoljnih poslova u Kišinjevu pozvalo je danas na razgovor ruskog ambasadora Olega Ozerova, nakon što su moldavske vlasti saopštile da imaju potvrdu da je Ambasada Rusije pomogla poslaniku Aleksandru Nesterovskiju da pobjegne, piše moldavski servis Radija Slobodna Evropa. 
 
Ozerov je rekao da je optužba za miješanje neosnovana i nepotkreijepljena. 
 
Rusija je poručila da će odgovoriti na akcije Kišinjeva, prenio je Rojters navode ruske agencije Ria. 
 
Moldavska služba bezbjednosti objavila je snimak na kojem se vidi kako Nesterovski ulazi u rusku ambasadu u Kišinjevu 18. marta, dan prije nego što ga je sud u odsustvu osudio na 12 godina zatvora. 
 
Proglašen je krivim vezano za nezakonito finansiranje proruske stranke povezane sa odbjeglim biznismenom Ilanom Šorom za potrebe kampanja za lokalne i predsjedničke izbore, kao i referendum o aspiracijama Moldavije za članstvo u Evropskoj uniji. 
 
Nesterovski je negirao optužbe, nazivajući ih politički motivisanim. 
 
Služba bezbjednosti je saopštila da je na dan izricanja presude odvezen bijelim automobilom sa diplomatskim tablicama u separatistički proruski region Pridnjestrovlje. 
 
- Ova vrsta aktivnosti je dio mehanizma hibridne agresije usmjerene protiv Moldavije- rekao je na brifingu direktor Bezbjednosno-obavještajne službe SIS, Aleksandru Musteata. 
 
Moldavska vlada, kojoj je cilj da uvede tu bivšu sovjetsku republiku u Evropsku uniju do 2030. godine, više puta je optuživala Rusiju za miješanje i pokušaje destabilizacije.

Kišinjev: Protjerano troje ruskih diplomata

- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi- kazao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a prenose beogradske Novosti.
On je naveo da su na početku rušitelji ustavnog poretka, misleći tu prvenstveno na srpske studente, tražili ispunjenje njihovih zahtjeva.
- Na početku su rekli "ispunite nam zahtjeve". Poslije su nam rekli nema politike. Rekli su "mi poštujemo institucije", a u samim zahtjevima je elementarno nepoštovanje tužilaštva i sudova, izdavanje naredbi tužilaštvu i sudovima, na koje oni nisu reagovali. Ali su zato odmah po direktnom nalogu spolja, na jednu moju rečenicu reagovali i počeli da potpisuju peticiju protiv mene. Uskoro ću da objelodanim ljudima šta su još radili i iz Tužilaštva za organizovani kriminal i nekih drugih i na šta su sve bili spremni da učine- kazao je sprski predsjednik.
Vučić je dodao da će to biti 'mnogo mnogo' zanimljivija priča.&nbsp;
- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi, koga su sve organizovali ovdje, i sa kime su se i iz državnih organa sastajali i kako su pripremali sve ono što je trebalo da se dogodi, a to je, ticalo se i mene... Pošto je tako neću još o tome da govorim. Sačekaću da vidim šta će nadežni državni organi da kažu- rekao je Vučić.
Ponovo se osvrnuo na studente.
- Rekli su nam "zahtjevi". Mi smo se mučili da ih ispunjavamo, dok nijesmo shvatili da zahtevi nisu poenta. Da ih nikada zahtjevi nijesu interesovali, da ih to ne zanima uopšte- dodao je Vučić &nbsp;i istakao da studenti &nbsp;poštuju samo boljševičko-fašističke insitucije, i nijedne više.

Vučić: Crnogorski mafijaški klanovi umiješani u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: gordana-durovic