Đurović: Rezultata ima, ali još nedovoljno za zatvaranje poglavlja 23 i 24

Ako se sadašnji tempo održi, odnosno pojača u ovim ključnim mjesecima do ljeta, te uspješno zatvore sva pregovaračka poglavlja do kraja godine, realno je da Crna Gora bude prva sljedeća članica EU iz regiona Zapadnog Balkana - ocijenila je nekadašnja potpredsjednica Vlade za evropske integracije Gordana Đurović.

Prednost Crne Gore nije, poručuje ona, nedostižna.

- I mogla bi se lako potrošiti, ako se ne udružimo svi u jedan, jedinstveni Crnogorski evropski front. Ako Crna Gora odradi svoj dio posla, integracija je moguća. Za svoju zemlju, za sve nas, a ne samo za neke briselske „štrikove”, kako se ponekad spočitava od strane kritičara integracija - navela je u razgovoru za "Forum za evropski Balkan".

Na pitanje da li u Crnoj Gori postoji jasna politička i društvena vizija o tome šta članstvo u EU znači, Đurović kaže da "pokušavamo prenositi dobre prakse"

- Formalne i neformalne edukacije je bilo i biće je. Naravno, to nikada nije dovoljno, jer komunikaciona strategija sa građanima mora biti još intenzivnija, dobro vođena i usmjerena na ciljne grupe koje nisu sigurne da li im integracija zaista donosi korist i kako će se snaći na velikom tržištu i u moru EU standarda i propisa. Ankete pokazuju i dalje visoku podršku, preko 60 odsto, što je veoma dobro, imajući u vidu i značajne strane uticaje, koji ne podržavaju članstvo Crne Gore u EU. Veoma je bitno da se u crnogorskom parlamentu prepozna većina za EU put Crne Gore, a nju u ovom momentu može i mora činiti i proevropska crnogorska opozicija. Samo „novi” evropski blok može podržati finiš pregovora, a to je najbolja brana od stranih uticaja i one poznate poruke našeg istočnog susjeda - integracija je dobra stvar, ali nemojte prije susjeda, već samo zajedno - istakla je ona.

Kako je kazala, po dobijanju završnih mjerila za vladavinu prava, nastala je ključna faza procesa pristupanja.

- EU u ovoj fazi posebno prati stabilan tzv. bilans rezultata i da lisu završena sva ključna imenovanja u pravosuđu i antikorupcijskim strukturama. Drugim riječima važno je koliko ima pravosnažnih presuda i koliko ima trajno oduzete imovine stečene kriminalom, a ne koliko ima usvojenih strategija ili podignutih optužnica. Crna Gora može imati mnogo procesa i hapšenja - ali bez stabilnog niza presuda EU to tretira kao “procesni aktivizam bez epiloga”. U fokusu su posebno presude tzv. visoke korupcije. Nadalje, EU prati da li su kazne „odvraćajuće” i da li se radi o kampanji ili o kontinuiranim naporima. EU takođe prati broj starih predmeta, trajanje sudskih postupaka, te vrijeme od optužnice do presude - rekla je Đurović.

Predstoje nam, dodaje ona, neophodni ustavni amandmani, ali prvenstveno za jačanje nezavisnosti pravosudja i nove članove koji omogućavaju punopravno članstvo u EU kao nadnacionalnoj organizaciji sui generis, te uvođenje prava i obaveza građana, budućih državljana Unije.

- Važno je odvojiti tzv. identitetska pitanja, od onoga što zaista moramo uraditi, kako bi smo prilagodili najveći pravni akt u zemlji, budućim uslovima članstva - navela je Đurović.

To, kako je kazala, uključuje i uvođenje crnogorskog jezika, kao službenog jezika u Crnoj Gori u službene jezike EU, kako i piše u osnovnoj pregovaračkoj poziciji Crne Gore, koju je EU prihvatila i kako stoji u Ustavu Crne Gore.

- Mnogo je još važnih zadataka u oblasti ljudskih prava i sloboda , posebno zaštite ljudskih prava svih ranjivih kategorija. Ovdje je posebno kritična i sloboda medija, da li se napadi na novinare završavaju presudama, kakvo je policijsko postupanje, primjena preporuka Savjeta Evrope i izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Znači nije dovoljno postojanje zakona, već djelotvornost zaštite - istakla je Đurović.

Dodaje da su kod poglavlja Pravda, sloboda i bezbjednost, izazovi manje formalno pravni, a više operativni, pa se vezuju za snagu naših institucija u ovim politikama.

- Izazov je prvenstveno rast broja pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, koliko je imovine trajno oduzeto, a sve to zavisi u dobroj mjeri i od povećanja broja sudija i tužilaca, te materijalnih uslova za njihov rad. Bilans rezultata u oblasti organizovanog kriminala je svakako najveći izazov u ovom poglavlju. Nadalje, kad je riječ o migracijama i upravljanju granicom, visoka je zavisnost od izgradnje infrastrukture i poštovanja rokova za mjere iz akcionog plana, posebno one vezane za ICT projekte, zapošljavanje i obuke - dodala je Đurović.

Treći izazov je, prema njenim riječima, usklađivanje viznog režima. 

- Poznato je koliko je osjetljivo pitanje vizne politike i usklađivanja sa EU u ovoj oblasti, jer slijede politički osjetljiva prilagođavanja, a vrijeme je kratko. Svako odlaganje ili “privremeno odstupanje” plana usklađivanja viznog reima EK tumači kao nedostatak strateškog usklađivanja. Da zaključim, rezultata ima, ali još uvijek nisu dovoljni za zatvaranje poglavlja vladavine prava, što je simoblično, i zatvaranje samog pregovaračkog procesa - zaključila je Đurović.