Oliveru Injac treba poslati u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak kao u Podgorici - poručio je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Adnan Striković osvrnuvši se na informaciju da će premijer Milojko Spajić bivšu gradonačelnicu Podgorice predložiti za ambasadorku u Briselu.
To je, cijeni Striković, neuspjeh i Crne Gore - a uspjeh antievropskih snaga koje dominiraju parlamentarnom većinom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1907084198726287368%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907084198726287368%7Ctwgr%5Ec8cbc74df52d802ed407b2e8943a38275d698099%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pošto je bila neuspješan „ambasador“ Podgorice, treba je poslati u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak - naveo je Striković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Striković: Injac šalju u Brisel da jednako neuspješno obavi svoj zadatak kao u Podgorici

Premijer Milojko Spajić predložio je bivšu gradonačelnicu Podgorice Oliveru Injac za ambasadorku Crne Gore u Belgiji.
Odluka bi trebalo da bude ozvaničena na sjednici Vlade u četvrtak, saznaje Portal RTCG.
Injac je potpredsjednica Pokreta Evropa sad (PES).

Spajić predložio Injac za ambasadorku u Briselu

Nastavljamo da odlučno i hrabro radimo na realizaciji završnih mjerila, jačamo naš sistem, a započeti projekti naročito u oblasti granične bezbjednosti su dokaz naše posvećenosti da će granice Crne Gore u rekordnom roku postati nove granice Evropske unije na Balkanu, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nakon sastanka sa evropskim zvaničnicima u Briselu.
On je rekao da je sa potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićom imao dva važna i uspješna sastanka sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos i izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marijanom Šarecom.
- Zajednički smo konstatovali zadovoljstvo zbog stepena realizacije svega onoga što je bio naš plan na svim poljima, a naročito u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i realizacije obaveza iz EU agende - naveo je Šaranović u izjavi nakon sastanaka.
Šaranović je kazao da su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije su u prethodnoj godini postigli rekordne rezultate u borbi protiv svih oblika kriminala.
- Pored suzbijanja djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, postignuti rezultati u borbi protiv pranja novca, ekonomskog i ekološkog kriminala, iregularnih migracija i krijumčarenja akciznih roba, ali i sprečavanje infiltracije kriminala u bezbjednosne strukture, dekriminalizacija i depolitizacija policijskog aparata uz jasno jačanje snažnih mehanizama za kontrolu rada policije su ključni razlozi zbog kojih naš sistem bezbjednosti uživa najveći stepen kredibilnosti ikada do sada - naveo je Šaranović u izjavi nakon sastanka sa evropskim zvaničnicima u Briselu.
On je rekao da su razgovarali i o uspješnosti realizacije obaveza iz integracionog procesa.&nbsp;
- Sa sagovornicima smo se složili da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivan primjer koliko posvećenošću, odlučnošću može da se postiže svaki rezultat i ostvaruje svaki zadatak bez obzira na izazove u kojima funkcionišemo - naglasio je Šaranović.
MUP je u prethodnoj godini, tvrdi on, realizovalo sva privremena mjerila.
- Imamo stopostotnu realizaciju strategijskog okvira, a u prethodnoj godini je usvojeno čak sedam zakonskih i podzakonskih akata. Mi nastavljamo da odlučno i hrabro radimo na realizaciji završnih mjerila, jačamo naš sistem, a započeti projekti naročito u oblasti granične bezbjednosti su dokaz naše posvećenosti da će granice Crne Gore u rekordnom roku postati nove granice Evropske unije na Balkanu - poručio je Šaranović.

Šaranović nakon sastanka sa evropskim zvaničnicima: Granice Crne Gore će u rekordnom roku postati nove granice EU na Balkanu

Premijer Mađarske Viktor Orban održao je govor u Budimpešti povodom godišnjice Mađarske revolucije, a iskoristio je ovu priliku za napad na Evropsku uniju, sudije, novinare, nevladine organizacije i svoje političke protivnike.
Između ostalog, Orban je svoje političke protivnike uporedio s "insektima koji su predugo preživjeli", a druge svoje kritičare optužio je da su "strani plaćenici."
Obećao je, takođe, da će "eliminisati armiju iz sjene", kako je opisao aktiviste, sudije, nevladine organizacije i političare koji ga kritikuju.
Osim toga, Orban je kritikovao i Evropsku uniju, prvenstveno zbog odnosa Brisela prema Ukrajini. Orban je poznat kao jedan od rijetkih evropskih lidera koji je održao odnose s režimom predsjednika Rusije Vladimira Putina.
- Vladari Evrope odlučili su da Ukrajina mora nastaviti rat pod svaku cijenu, a da će zauzvrat dobiti brzo članstvo u Evropskoj uniji, koristeći naš novac. Imamo samo jedan odgovor na to: Unija, ali bez Ukrajine -rekao je Orban.
Također, mađarski premijer je iznio nekoliko zahtjeva za EU, koji uključuju "snažan nacionalni veto", zaustavljanje migracija, otklanjanje "agenata Georgea Soroša" iz Evropske komisije, te da EU ne primi Ukrajinu.
Vrijedi istaći da su mađarski mediji ovaj govor stavili u kontekst izbora koji se trebaju održati sljedeće godine u Mađarskoj.
Prema predizbornim anketama, prvo mjesto preuzela je opoziciona stranka Tisza, koja ima 42 posto podrške. Orbanov Fidesz je na 38 odsto podrške, što je dosta manje od 52 odsto koliko su imali na prethodnim parlamentarnim izborima 2022. godine.

Viktor Orban političke protivnike poredio s insektima, obećao da će ih "eliminisati"

U novoj pucnjavi u Briselu, na stanici metroa Klemanso, jedna osoba je povrijeđena.
Još jedna pucnjava dogodila se na stanici metroa Klemanso u Anderlehtu u četvrtak rano ujutro, manje od 24 sata nakon sličnog incidenta u blizini, pri čemu je jedna osoba povrijeđena. Briselski javni tužilac i gradonačelnik Anderlehta potvrdio je vijest RTBF-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fprijavljena-pucnjava-u-briselu-policija-traga-za-naoruzanim-osobama-u-metrou&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pucnjava se dogodila oko 4:00, pri čemu je jedna osoba povrijeđena, rekli su briselski javni tužilac Žulijen Moinili i gradonačelnik Anderlehta Fabris Kramp. Za razliku od incidenta u srijedu, metro saobraćaj nije zaustavljen, iako je jedan ulaz u stanicu zatvoren, navodi MIVB.
Prethodna pucnjava dogodila se u srijedu oko 06:15 u Jorezstratu, u blizini stanice Klemanso. Na snimku se vidi kako dvije osobe pucaju iz automatske puške u vazduh. Vlasti vjeruju da je incident povezan sa obračunima oko droge, a ne sa terorizmom. Jedinice za specijalne intervencije federalne policije pretražile su tunele metroa, a potraga je u toku.

Nova pucnjava u Briselu, povrijeđena jedna osoba

Belgijska policija traga za naoružanim osobama nakon što je prijavljena pucnjava ispred jedne od podzemnih stanica u Briselu.
Na snimcima sa kamera vide se najmanje dva muškarca sa fantomkama koji nose nešto što izgleda kao oružje „kalašnjikov“ na ulazu u stanicu Klemanso u Briselu, piše BiBiSi (BBC).
Federalna policija, kao i policija na željezničkoj stanici i druge jedinice pozvale su pojačanje u tom području.
Portparolka briselske policije Sara Frederik rekla je da su osumnjičeni pobjegli u stanicu metroa i da su možda još u tunelima.
Ona je rekla da u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.
Stanica Klemanso je zatvorena, kao i obližnja stanica Brisel-Midi, koja služi kao terminal za Eurostar vozove.
Obustavljene su i dvije metro linije koje opslužuju centar Brisela.

Prijavljena pucnjava u Briselu: Policija traga za naoružanim osobama u metrou

Memorijalni turnir ,,Matija Šarkić“, posvećen prerano preminulom golmanu crnogorske fudbalske reprezentacije, održaće se 4. i 5. aprila u Briselu.
Na ovom turniru učestvovaće ekipe do 13 godina engleskih klubova čiji je Matija bio član - Aston Vila, Vulverhempton, Milvol i Birmingem, ali i još četiri kluba iz Belgije: Anderleht - u kojem je Matija počeo karijeru u mlađim kategorijama, kao i Standard iz Liježa, Luven i Antverpen.
Organizatori memorijala su Matijina porodica i Britanska škola u Briselu. U toj školi kao fudbalski trener radi Matijin najstariji brat Danilo.
- Imamo fenomenalne uslove, kao u Premijer ligi. To je škola gdje je dolazio i Matija, trenirao nekad kako bi održao formu u pauzi između sezona, a nekoliko puta je i djeci, polaznicima škole, držao predavanja, razgovarao sa njima, prenosio iskustva - rekao je Danilo Šarkić.
Istakao je da su klubovi sa zadovoljstvom poslali poziv.
- Poslali smo e-mail Aston Vili - trebalo im je samo 20 minuta da odgovore, naravno potvrdno. A kada dođe takav velikan kao što je Aston Vila, i drugima je lakše da dođu. Čak su i kazali da bi oni voljeli da preuzmu organizaciju memorijala, možda od naredne sezone, što bi bilo sjajno jer je u pitanju klub koji ima veliki budžet - rekao je Danilo dodajući da je postojala ideja da na turniru učestvuju i namlađi fudbaleri podgoričke Budućnosti, ali da se nije realizovala zbog velikih troškova takvog puta.
- Ali nadam se da će se realizovati nekom drugom prilikom, na nekom drugom Memorijalu - naveo je Danilo.
Matija Šarkić je bio polaznik škole fudbala i akademije Anderlehta, iz kojeg je otišao u Aston Vilu.
Bio je na pozajmicama u Viganu, Stratfordu i škotskom Livingstonu, a potom je njegov ugovor otkupio Vulverhempton.
,,Vukovi“ su ga pozajmljivali Šruzberiju, Birmingemu i Stouku, da bi 2023. prešao u Milvol.
Bio je to njegov posljednji klub.
Upisao je devet nastupa na golu crnogorske A reprezentacije, posljednji 5. juna 2024. na gostovanju Belgiji kada je blistao u prijateljskom meču u Briselu.
Deset dana kasnije preminuo je u Budvi u 27. godini.

Memorijal ,,Matija Šarkić“ u aprilu u Briselu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije želio večeras da komentariše navode pojedinih medija da bi u naredna dva mjeseca mogao da podnese ostavku.
 
- Ne želim da komentarišem, posebno ne u ovom trenutku. Razgovaraćemo o tome u narednim danima - rekao je Vučić novinarima u Briselu, gdje je učestvovao na Samitu EU-Zapadni Balkan.
Dodao je da mu „ne pada na pamet“ da komentariše dešavanja na sjednici Rektorata Univerziteta u Beogradu na kom po navodima medija, danas nije prihvaćen prijedlog o generalnom štrajku koji su iznijeli studenti koji danima blokiraju fakultete u Srbiji.
- Mogu da rade šta hoće sve dok ne ugroze bezbjednost ljudi. Za razliku od nekih drugih zemalja, mi nećemo da upadamo s policijskim ili drugim snagama na univerzitet. Mi poštujemo autonomiju univerziteta - rekao je Vučić.
Ponovio je da su ispunjeni svi zahtjevi studentskih blokada.
- Naknadne zahtjeve ne prihvatamo. Oni svoj posao, mi svoj posao i to je to - kazao je predsjednik Srbije.
Vučić je večeras nakon plenarnog sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana da u Srbiji neće biti tehničke ni prelazne vlade, prenose Novosti.
- Nema ništa od tehničke vlade, to zavisi samo od mene, ni od koga drugog u skladu sa Ustavom Republike, niko drugi ne može da odredi mandatara, nema ništa od tehničke ili prelazne vlade. Druga je državni udar. Možda mogu da izvrše državni udar, a možda i ne mogu, ali to nije po Ustavu. Pusti snovi, od onoga koji se nekad zaklinjao Rusiji na vjernost, pa se preselio kod vanzemaljaca, u njihove vrijednosti vjeruje najviše, ali dobro. To tako ide kod nas u Srbiji s vremena na vrijeme. A treći diktatura. Ako je mislio na moju „diktaturu“, o tome već priča sedam, osam godina. Ništa novo se ne bi dogodilo. Ako oni misle da uvedu diktaturu, i to je okej, samo neka probaju pa da vide da li može i kako im to ide - rekao Vučić.

Vučić u Briselu o blokadama studenata: Nema ništa od tehničke ili prelazne vlade

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće na Samitu lidera Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana sjutra u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, sastanak je prilika za nastavak novog zamaha u strateškom partnerstvu između EU i Zapadnog Balkana, uključujući razmatranje načina za produbljivanje tog partnerstva i zajedničku budućnost u Uniji.
- Glavne teme diskusije biće unaprjeđenje integracije Zapadnog Balkana u EU kroz Plan rasta, produbljivanje političkog i strateškog angažmana EU na Zapadnom Balkanu u oblasti vanjske i bezbjednosne politike, izgradnja ekonomske osnove za budućnost - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da će teme sastanka biti i ublažavanje posljedica rata u Ukrajini, saradnja u upravljanju migracijama i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Iz kabineta Milatovića su kazali da će lideri takođe razgovarati o geopolitičkom kontekstu i izazovima koji utiču na EU i zemlje Zapadnog Balkana.
- Na kraju samita očekuje se usvajanje zajedničke deklaracije - navodi se u saopštenju.
Sastanak lidera EU i Zapadnog Balkana organizuje se uoči decembarskog zasijedanja Evropskog savjeta.
Posljednji sastanak lidera održan je prošle godine u Briselu.

1250x600

1084x550

Milatović na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana u Briselu

Crna Gora je, nakon sedam godina, zatvorila tri poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom: sedam – pravo intelektualne svojine, deset – informatičko društvo i mediji, te dvadeset – preduzetništvo i industrijska politika.&nbsp;
Taj važan pomak u evropskim integracijama, odobren je na Međuvladinoj konferenciji koja se održala u Briselu, gdje Crnu Goru predstavlja premijer Milojko Spajić.
Spajić je kazao da Crna Gora godinu završava puna etuzijazma i odlučnosti da i ostala poglavlja zatvori do kraja 2026. godine.
- Nakon sedam dugih godina, nastavili smo sa zatvaranjem poglavlja, približili članstvo u EU realnosti. Ispunili smo sve uslove za četvrto i nadam se da ćemo ga zatvoriti u narednih 12 mjeseci. Zahvaljujemo Evropskoj komisiji i svim zemljama članicama, naročito našoj administraciji i 700 članova koji su vrijedno radili - istakao je Spajić.
Naglasio je da su se sve zemlje članice na ovoj konferenciji usaglasile &nbsp;o podršci Crnoj Gori u ova tri Poglavlja.
- Zbog čega smo zahvalni svim članicama. Nadamo se da ćemo u naredne dvije godine zatvoriti sva preostala pitanja. Vjerujem da ćemo do kraja 2026. godine pronaći način da zatvorimo sva poglavlja. Mislim da ćemo iznenaditi mnoge svojim uspjehom - poručio je Spajić.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto kazao je na konferenciji za medije da Crna Gora nudi sve što Evropska unija treba.
- Potrebna nam je nova snaga i ambicija. Ovo su stvari koje Crna Gora može da ponudi. Ne samo da je ovo zajednički interes, već i zajednička korist - istakao je on i dodao da nema rizika kada je u pitanju članstvo Crne Gore.
Naveo je da vjeruju da bi Crna Gora učinila Evropsku uniju snažnijom.
- Ovo je naš zajednički uspjeh - istakao je Sijarto.
Nije previše reći, kako je naveo, da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je da nije previše reći da je Crna Gora danas demonstrirala svim zemljama koje su na istom putu šta može da se postigne kada postoje politička volja i odlučnost.
- Postignut je zančajan pomak naprijed, ali ovo nije kraj puta - istakla je Kos.
Kaže da će komisija biti rame uz rame sa Crnom Gorom, te da nas može uvjeriti da je Komisija spremna za rad naprijed.
- Crna Gora je zaslužila da zatvori ova tri poglavlja - navela je Kos.
Odgovarajući na pitanje o blokadi zatvaranja poglavlja 31 od strane Hrvatske, Kos je istakla da vjeruje da će dalji dijalog, vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa, omogućiti rješavanje ovog bilateralnog pitanja i da će Poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno.
- Imajući u vidu da je ovo istorijski trenutak, neminovno je da ćemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja. Na tom putu, mi ćemo biti uz vas - poručila je ona.
Sijarto je dodao da je zavisilo od njih, da bi već zatvorili Poglavlje 31. Ovo pitanje je, prema njegovim riječima, posljedica istorije i geografije, a ni Mađarska nije izuzetak.
- Imati ovakva pitanja ne mora biti prepreka, već argument u prilog tome da Crna Gora treba da se pridruži EU. Ova pitanja se lakše rješavaju unutar evropskog okvira - naveo je Sijatro.

Spajić: Vjerujem da ćemo do kraja 2026. godine pronaći način da zatvorimo sva poglavlja; Sijarto: Crna Gora nudi sve što EU treba

Elektronski dokazi, u koje spadaju i Sky prepiske još uvijek nijesu proznati kao validni u mnogim evropskim sudskim instancama i treba pratiti odluke Suda za ljudska prava vezano za ove dokaze, koji je najmjerovadniji, poručio je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu, profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić.
Vučinić podsjeća da je Sud EU u Luksemburgu odlučio da Sky prepiske nijesu dokaz na sudu, dok se Evropski sud za ljudska prava &nbsp;koji je i najmjerodavniji još uvijek se nije izjasnio o kredibilnosti Sky dokaza.
- Koliko sam nezvanično privatno informisan čekaju odgovarajući dobar presedan, da bi onda Veliko vijeće na kraju o tome zauzelo stav. Praksa je dosta različita širom Evrope, negdje se priznaje, negdje se ne priznaje. Evropski sud je to izjavio u kontekstu odnosa između država i pravne pomoći, između država članica Evropske unije, kod nas to takođe izaziva velike kontroverze. Ja mislim da je zrelo vrijeme da se zakaže jedan naučni skup na Pravnom fakultetu, u organizaciji i krivično pravne, međunarodno pravne i ustavno pravne katedre, gdje bi se ta pitanja u jednoj meritornoj raspravi, u jednom dijalogu raspravila. Princip kod Evropskog suda za ljudska prava je da je proces dokazivanja u principu nadležnosti države. Sud za ljudska prava se ne bavi, dosad se nije bavio sa pitanjem kredibilnosti dokaza i vjerodostojnosti dokaza, stav je bio fa je to u nadležnosti države, jer su domaći sudovi mnogo mjerodavniji, bliži stvarnosti da ocijene je li neki dokaz kredibilan i vjerodostojan, ali Evropski cijeni pravičnost postupka u cjelini, uključujući i način na koji su izvedeni dokazi. Očekuje se u skorije vrijeme da će Veliko vijeće o tome se izjasniti, kod nas je apelacioni sud prihvatio to u ovom momentu, i to nije konačno rješenje. Po mom dubokom uvjerenju, a i onome kako smo radili u Strazburu, vjerodostojnost i kredibilnost dokaza se utvrđuje na glavnom pretresu, kroz odgovarajući kontradiktorni postupak. U tom kontekstu vidjećemo kako će Vrhovni sud, eventualno Ustavni sud, mada nemamo mnogo nade u sadašnji Ustavni sud da će to meritorno riješiti. Svaki dokaz, u skladu sa zakonom, i u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, se utvrđuje na glavnom pretresu, a tako i ovi takozvani elektronski dokazi, ili elektronske isprave, mora se utvrditi njihova vjerodostojnost i njihova kredibilnost- rekao je Vučinić.
Kod Sky dokaza je najvažnije, objašnjava Vučinić, utvrditi autentičnost, jer oni se mogu montirati, i to će iziskivati dodatne troškove vještačenja i &nbsp;vrijeme.
- Da li je to što je tamo, sadržaj tih prepiski da li je autentičan, da li su to ta lica koja su osumnjičena, i da li su to izjavili što su izjavili, to će uzeti odgovarajuće vrijeme, i bogami bojim se i troškove. U tom smislu, kao i kod svakog dokaza se mora utvrditi kredibilnost i autentičnost- zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVh5_AFYTeoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Vučinić: Evropski sud za ljudska prava je najmjerodavniji, čeka se njegovo izjašnjenje po pitanju Sky dokaza

Službenici policije u Kotoru su podnijeli krivičnu prijavu protiv privrednog društva „Gugi Commerce" d.o.o. Budva, i B.S.(63) osnivača i izvršnog direktora ovog društva, državljanina Crne Gore i Bosne i Hercegovine, zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivična djela skidanje i povreda službenog pečata i znaka u produženom trajanju, protivpravno zauzimanje zemljišta i falsifikovanje službene isprave, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, od strane nadležne Uprave za inspekcijske poslove je u više navrata izvršen inspekcijski nadzor objekta u vlasništvu pomenutog društva i donijeto rješenje o zabrani upotebe postrojenja za proizvodnju betona, a po kojem privredni subjekt „Gugu commerce“ d.o.o Budva i odgovorno lice u pravnom licu B.S. nijesu postupili te su suprotno tome postrojenje stavljali u rad i vršili proizvodnju betona- kazali su iz policije.
Kako iz policije pojasnili, urbanističko-građevinski inspektor je nakon izvršenog inspekcijskog nadzora objekta donio Rješenje kojim se zabranjuje privrednom subjektu „Gugi commerce“ doo Budva upotreba inženjerskog objekta tj. korišćenje postrojenja za industrijsku proizvodnju betona, nakon čega je na predmetnoj lokaciji izvršeno sprovođenje upravne mjere zabrane upotrebe objekta pečaćenjem, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
- Međutim, u dva navrata, u postupku inspekcijskog nadzora objekta, pregledom na licu mjesta je konstatovano da je isti u upotrebi. Nadalje, u postupku koji je prethodio podnošenju krivične prijave utvrđeno je da je ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu S.B, postupajući suprotno sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa sa opštinom Kotor, protivpravno zauzeo tuđe zemljište, na način što je bez pravnog osnova - odobrenja opštine Kotor, zauzeo zemljište koje je u svojini države Crne Gore sa pravom raspolaganja opštine Kotor, te na istoj vršio iskop zemljišta i druge zemljane radove za potrebe izgradnje betonskih silosa, bez prethodno podnijete prijave građenja nadležnom inspekcijskom organu i dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljištu i bez tehničke dokumentacije izrađene u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima- navode iz policije.
Takođe, kako iz policije dodaju, utvrđeno je da su ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu B.S. u toku 2023. godine, u Kotoru, u pravnom saobraćaju upotrijebili neistinitu ispravu kao pravu - Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, pred Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine opštine Kotor, u kojem je neistinito prikazana pravna i faktička situacija odnosno izvršena manipulacija stvarnim terenskim podacima, čime je fizička konfiguracija objekta nepravilno evidentirana unutar granica katastarske parcele u Lastvi i protivpravno proširena.

UP: Izvršni direktor Gugi Commerca osumnjičen da je falsifikovao službene isprave, nezakonito zauzeo zemljište u Kotoru i proizvodio beton

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Kaja Kalas, započeće svoju prvu zvaničnu posjetu Zapadnom Balkanu boravkom u Crnoj Gori u ponedjeljak, 7. aprila 2025. godine, saopšteno je iz Evropske kuće.
- Tokom posjete, visoka predstavnica Kalas sastaće se sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem kako bi razgovarala o odnosima između EU i Crne Gore, strateškom pravcu zemlje i napretku u procesu pristupanja EU. Takođe će održati sastanak saambasadorima država članica EU, razgovarati sa predstavnicima civilnog društva i predstaviti podršku EU u oblasti odbrane i bezbjednosti- navodi se u saopštenju.
Kako je najavljeno, Spajić i &nbsp;Kalas održaće zajedničku konferenciju za medije u Vili Gorica. Nakon toga, Kalas će otputovati u Cetinje gdje će se sastati sa predsjednikom Milatovićem.
- Posjeta će se zaključiti na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“, gdje će visoka predstavnica Kalas predstaviti paket podrške Evropskog mirovnog fonda namijenjen Vojsci Crne Gore i prisustvovati prezentaciji vojne opreme zajedno sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Kaja Kalas u ponedjeljak u Podgorici

Evropski savez izražava punu podršku građanima Ulcinja i njihovim političkim predstavnicima, cijeneći da njihovi jasni i jedinstveni stavovi nijesu usmjereni samo na zaštitu lokalnih, već i na očuvanje temeljnih državnih interesa Crne Gore.&nbsp;
- Neozbiljnost, neprofesionalnost, površnost, užurbanost i netransparentnost koje prate predstavljanje ovog projekta neodoljivo pozivaju na oprez i bude ozbiljne razloge za sumnju. Tu sumnju dodatno produbljuje agresivna i neprimjerena diskvalifikacija svih koji se usude da izraze rezervu prema ovom, navodno „poslu vijeka“ - naveli su iz Evropskog saveza.&nbsp;
Odluke, kako kažu, koje imaju ovako dalekosežne posljedice po državu i društvo ne mogu i ne smiju se donositi preko noći, pod pritiskom, bez ozbiljnih analiza, bez multidisciplinarnog pristupa i bez uključivanja svih društvenih grupa koje će snositi posljedice takvih odluka.
- Najveću štetu ovom projektu nanio je upravo premijer, svojim neodgovornim, neozbiljnim i politikantskim pristupom. Svođenjem rasprave na prosto etiketiranje „za“ ili „protiv“ investicija i razvoja, svjesno se pokušava skrenuti pažnja sa suštine i, ispod radara, progurati rješenja koja dugoročno mogu imati pogubne posljedice - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Sporazum, kako navode, koji je premijer samovoljno potpisao precizno definiše obaveze države Crne Gore – da obezbijedi zemljište, izgradi infrastrukturu, prilagodi plansku dokumentaciju željama investitora, obezbijedi sve potrebne dozvole, pa čak i izmijeni zakonsku regulativu – dok su obaveze investitora, odnosno entiteta svedene na minimum, nejasne i teško provjerljive.&nbsp;
Jasno je, podvlače, šta sve dobija investitor, ali se u Sporazumu nigdje ne navodi šta to konkretno dobija država Crna Gora.
- Nesporno je da se investicije u luksuzne turističke kapacitete mogu tretirati kao strateški interes, ali je neprihvatljivo da se kroz ovaj sporazum, na perfidan način, pokušava i izgradnja nekretnina za prodaju – čitaj stanova – proglasiti za javni interes. Država preuzima ozbiljne finansijske obaveze otkupa zemljišta i izgradnje infrastrukture, a da nije jasno iz kojih sredstava će se to finansirati, niti postoji garancija bilo kakvog povrata za državu i građane - kazali su iz Evropskog saveza.
Posebno upozoravaju: Ulcinj nikada neće prihvatiti betonizaciju Velike plaže. Velika plaža pripada građanima, Crnoj Gori, njenoj prirodi i njenoj budućnosti – a ne privatnim interesima. Ulcinj nikada neće pristati da kompletan prostor Velike plaže ustupi bilo kome – bio on sa istoka, zapada ili sa bilo kojeg drugog kraja svijeta.
Građani Ulcinja, ističu, ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore, njen suverenitet i njen evropski put. Suprotstavljaju se neznanju, aroganciji i gramzivosti onih koji su privremeno zaposjeli državne funkcije i pokušavaju da pod plaštom „investicija“ uruše sve ono što je mukotrpno građeno decenijama.
- Evropski savez će i ubuduće stajati uz građane, istinom protiv manipulacija, principima protiv improvizacija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

ES: Ulcinjani ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: brisel