Crna Gora je u proteklom periodu, uložila ogroman napor da ispuni sva mjerila i obaveze u oblasti energetike kako iz Reformske agende, tako i iz pregovaračkih poglavlja. Danas vidimo da je taj rad prepoznat i cijenjen u Evropskoj komisiji, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom radne posjete Briselu,
- Šahmanović j je održao niz sastanaka sa visokim zvaničnicima Evropske komisije: Tomasom Gerasimosom, direktorom Direktorata za takse i carinu u EK, Janom Dusíkom, zamjenikom direktora Direktorata za klimatske akcije, Valentinom Superti, direktoricom Direktorata za tržište, industriju i preduzetništvo, i Barbarom Jesús Gimeno, šeficom Kancelarije za publikacije Evropske komisije - saopšteno je iz njegovog resora.
Takođe, kako navode, podsjetio &nbsp;je da je tokom proteklih osam mjeseci, Ministarstvo energetike i rudarstva sprovelo najintenzivniji reformski ciklus u ovoj oblasti u posljednjoj deceniji: donesen je novi Zakon o energetici, reformski i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, uz desetine pratećih podzakonskih akata, uključujući i one vezane za Zakon o obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s tim, pokrenute su i prve aukcije za solarnu tehnologiju, potpisan je Memorandum sa Italijom o market couplingu, nastavljeni su razgovori i definisana okvirna dinamika za izgradnju druge žile podmorskog kabla, te pripremljena još dva zakona, o prekograničnoj razmjeni energije i o izgradnji prekograničnih energetskih objekata, kojima se zaokružuje zakonodavni okvir i usklađivanje sa EU acquisom. Ministar je istakao i da je Crna Gora u finalnoj fazi pred usvajanje Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, čime se zaokružuje ključni strateški dokument u energetskoj tranziciji - kazao je Šahmanović.
Razgovori su, dodaje se u saopštenju, bili fokusirani na ključne procese u energetskom sektoru, uz poseban akcenat na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji predstavlja glavni prioritet Crne Gore u ovom trenutku. Ministar je predstavio sveobuhvatan pregled reformi koje je Crna Gora sprovela, naglasivši da je država danas, u zakonodavnom i strateškom smislu, gotovo u potpunosti usklađena sa evropskim obavezama.
“Predstavnici Evropske komisije prepoznali su i istakli napredak ostvaren u proteklom periodu, ocijenivši da Crna Gora prednjači u regionu po stepenu usklađenosti u oblasti energetike. U tom kontekstu dogovoreno je da se u narednim sedmicama nastave razgovori na tehničkom nivou, kako bi se razmotrili mogući fleksibilniji modeli primjene CBAM-a i omogućilo državama kandidatima da se brže i efikasnije prilagode ovom mehanizmu. Poseban fokus biće na razradi kompromisnih rješenja, posebno onih koja omogućavaju faznu, pravednu i predvidivu implementaciju, uz minimalno opterećenje na crnogorski energetski sektor, značajno oslonjen na izvoz električne energije”, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija je prenijela ohrabrujuće poruke da se očekuje manji realni uticaj CBAM-a od ranijih projekcija, te da su u toku predlozi za izmjene regulative koji obuhvataju i zahtjeve koje je Crna Gora iznijela u procesu konsultacija.
- Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskim obavezama, ali da očekuje uvažavanje ostvarenih rezultata, kako bi primjena CBAM-a bila usklađena sa realnostima našeg energetskog sistema i snažnim investicionim ciklusom u obnovljive izvore energije - zaključio je Šahmanović.
Današnjim razgovorima prisustvovali su v.d.generalnog direktora za elektroenergetiku Zvjezdan Vujović, ambasador Misije Crne Gore u EU Petar Marković, šefica kabineta Ministarstva energetike i rudarstva Ivana Smolović, kao i sekretarke MEU Ivana Maksimović i Jovana Žarić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Naš prioritet je da našim službenicima, kao i građanima i građankama, osiguramo punu podršku u procesu zapošljavanja u institucijama Evropske unije - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu.
On se susreo sa direktorom Evropske službe za selekciju kadrova – EPSO, Oliverom Salesom. EPSO je institucija koja kreira &nbsp;kadrovski sistem Evropske unije.
- Kroz saradnju sa EPSO, radićemo na pružanju stručne podrške, kao i aktivnom promovisanju ovih prilika. Posebno je značajna mogućnost našeg učlanjenja, na nivou posmatrača, u EPSO ekspertsku mrežu, jer je to direktan način da ojačamo kapacitete naših nacionalnih službi i pomognemo u kreiranju efikasnijeg kadrovskog sistema po evropskim standardima - istakao je Dukaj.
U njegovom resoru su kazali da je ključna tema razgovora bila strateška saradnja u cilju što kvalitetnije pripreme službenika crnogorske &nbsp;javne uprave za rad u institucijama Evropske unije.&nbsp;
Dukaj &nbsp;je istakao da je u toku drugi ciklus obuke “Ready4EU”, koji Vlada Crne Gore organizuje, nakon završenog prvog ciklusa u okviru kojeg su najuspješniji polaznici početkom novembra imali priliku da se u Briselu sretnu i razmijene iskustva sa predstavnicima evropskih institucija.
- U razgovoru sa direktorom EPSO-a ministar Dukaj je naglasio da nam je cilj da ova iskustva prenesemo na našu Upravu za ljudske resurse radi veće efikasnosti, transparentnosti, integracije u cilju jačanja evropskog kadrovskog sistema - naveli su u njegovom resoru.&nbsp;

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, tokom zvanične posjete Briselu, sastao se sa sa predsjednikom Upravnog odbora Federalne službe za administrativnu politiku i podršku - BOSA, Nikom Voajartom, saopšteno je iz ovog resora.
Ministar Dukaj sa svojim timom predstavio je djelokrug rada Ministarstva javne uprave, te trenutne projekte i prioritete.
- Ovo je za nas dragocjena prilika za razmjenu iskustava i uvid u dobre prakse. Vjerujemo da nam Belgijska praksa u upravljanju promjenama i primjeni vještačke inteligencije može biti dragocjen model modernizacije naše administracije, u pravcu ispunjavanja predpristupnih standarda za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- istakao je Dukaj.
Predsjednik Voajart je govoreći o nadležnostima BOSA (Federal Service for Policy and Support) predstavio njihove ključne inicijative u oblasti digitalizacije i javne uprave.
Tokom razgovora prepoznate su značajne potencijalne tačke buduće saradnje, među kojima se posebno izdvaja koncept digitalnog novčanika (digital wallet), e - box i druge inovativne digitalne usluge koje mogu unaprijediti javnu administraciju.
- Sastanak je zaključen zajedničkom ocjenom da postoji potreba i prostor za dalje jačanje saradnje i komunukacije, s ciljem modernizacije usluga i unapređenja korisničkog iskustva građana- poručeno je iz MJU.

Dukaj u Briselu: Nastavljamo sa snažnim angažmanom u procesu modernizacije javne administracije

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boravio je u Briselu na zasijedanju Savjeta za vanjske poslove (FAC) u proširenom formatu. Učešće Crne Gore na ovom skupu još jednom je potvrdilo značaj mehanizma „rane integracije“, koji državama kandidatima omogućava postepeno uključivanje u političke procese i strateške rasprave Evropske unije.
- Ibrahimović je u obraćanju istakao da se sastanak održava u trenutku dubokih geopolitičkih transformacija, koje testiraju otpornost institucija i solidarnost evropske porodice. On je naglasio da Crna Gora, vođena strateškom posvećenošću evropskim i evroatlantskim integracijama, odgovorno pristupa aktuelnim izazovima, promovišući dijalog, partnerstvo i zajedničke evropske vrijednosti - saošteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako se navodi, poseban akcenat stavio je na pitanje migracija, ocjenjujući da kompleksni migratorni tokovi zahtijevaju uravnotežen pristup koji osigurava zaštitu granica, ali i puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva. U tom kontekstu, ministar je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj saradnji sa specijalizovanim agencijama Evropske unije.
- Ibrahimović je posebno naglasio da je vladavina prava u samom središtu evropskog puta Crne Gore, ističući da su nezavisno i efikasno pravosuđe, jednakost pred zakonom i dosljedna primjena evropskih standarda trajne strateške obaveze države - dodaje se u saopštenju.
Ibrahimović je ponovio da je pozicija Crne Gore u vezi sa Ukrajinom jasna i nedvosmislena – Crna Gora ostaje uz svoje partnere u odbrani međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Istovremeno, izrazio je snažnu podršku humanitarnim naporima za zaštitu civila u Palestini, naglašavajući važnost deeskalacije, dijaloga i poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
- Ibrahimović je poručio da Crna Gora ostaje konstruktivan i pouzdan partner, posvećen jačanju regionalne saradnje, očuvanju evropskog jedinstva i promociji mira, pravde i vladavine prava kao temelja zajedničke evropske budućnosti - zaključuje se u saopštenju.

Ibrahimović u Briselu: Vladavina prava u centru evropskog puta Crne Gore

Delegacija Glavnog grada predstavila je danas u Briselu kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, a odluka o gradu koji će ponijeti tu prestižnu titulu biće objavljena 28. novembra.&nbsp;
Iz Glavnog grada su naveli da su, pored Podgorice, u finalu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.&nbsp;
Kandidaturu Podgorice međunarodnom žiriju zvanično su predstavili gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić.
Kako se navodi u saopštenju oni koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - ističe se u saopštenju.
Dodaju da je izrada aplikacije trajala više od godinu i po, tokom koje je uložen trud, kroz posvećenost i saradnju sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju - navode u saopštenju.
Iz Glavnog grada su poručili da će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuju lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.&nbsp;
Mujović je, u izjavi nakon predstavljanja kandidature, kazao da je pred njima bio težak zadatak.
- Mnogobrojni žiri koji je imao veliki broj pitanja, na koje smatram da smo sa uspjehom odgovorili - rekao je Mujović.
Kako je naveo, cilj im je da kroz kandidaturu Podgoricu učine boljim mjestom za život mladih ljudi, da mladi dobiju značajniju priliku.
- Cilj nam je i da mladi dobiju bolje uslove nego što je na primjer moja generacija imala, ja sam bio dva puta na pragu napuštanja Crne Gore, upravo zbog nedostatka mogućnosti koje je Podgorica tog vremena pružala - dodao je Mujović.
On je istakao da kroz kandidaturu i titulu koju priželjkuju, žele da Podgorica bude grad mladih.
- Ova kandidatura je podržana od svih partija i svih činilaca, tako da je to jedan pokazatelj da je ovo zajednički projekat, od opšteg interesa, za dobro Podgorice i Crne Gore - poručio je Mujović.&nbsp;
Perazić je smatra da su predstavljajući kandidaturu Podgorice ostavili sjajan utisak na žiri.
On je dodao da se nada da će vrlo brzo dočekati lijepe vijesti i da će Podgorica postati Evropska prijestonica mladih.
- Ta 2028. godina je veoma važna, imajući u vidu proces proširenja Evropske unije (EU) i da svi željno iščekujemo da Crna Gora upravo te godine postane dio EU - rekao je Perazić.
On je istakao da bi ta titula dala jedan dodatan prostor za uključivanje mladih i da se glas mladih zapravo čuje.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je da Podgoricu danas predstavljaju kao inkluzivan i evropski grad i kao grad mladih.
Ona je kazala da Podgoricu predstavljaju i kao grad u kojem se pruža šansa da mladi odlučuju i da se uključuju u procese.

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

Delegacija Glavnog grada Podgorice uspješno je predstavila kandidaturu za prestižnu titulu Evropske prijestonice mladih 2028. pred međunarodnim žirijem u Briselu, saopšteno je iz Glavnog grada.
Pored Podgorice, navode, u finalnoj trci za titulu nalaze se i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.
Zvaničnu prezentaciju žiriju održali su gradonačelnik Glavnog grada prof. dr Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić, koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - saopšteno je iz Glavnog grada.
Proces izrade aplikacije trajao je više od godinu i po dana, tokom kojih je, kako kažu u Glavnom gradu, uložen trud, posvećenost i saradnja sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama, na čemu smo zahvalni.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju. Rezultati o gradu koji će ponijeti titulu Evropske prijestonice mladih 2028. godine biće poznati 28. novembra 2025.godine - ističe se u saopštenju.
Poručeno je da će Glavni grad će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuje lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.

Glavni grad u Briselu predstavio kandidaturu za titulu Evropske prijestonice mladih 2028.

Sva pregovaračka poglavlja ćemo zatvoriti do kraja naredne godine i na tom putu ne tražimo ni prečice ni izgovore. Kvalitet reformi ostaje neupitan - kazao je premijer Milojko Spajić na Forumu o proširenju Evropske unije koji se pod nazivom „Dovršavanje Unije, obezbjeđivanje naše budućnosti” održava danas u Briselu.
- Politika proširenja ima zadatak da vrata Evropske unije budu otvorena. Ne samo za Crnu Goru već i za ostale kandidate. Njena uspješnost je posebno važna i za Evropsku uniju - kazao je Spajić.
Istakao je da je u ostvarenju tog cilja presudna politička volja koja proces čini realnim.&nbsp;
&nbsp;- Vidjeli smo to ranije na primjeru pojedinih članica. Zrelo je vrijeme da Evropa kroz ovaj mehanizam još jednom potvrdi svoju moć da u vremenu izazova ne samo opstane već i dodatno ojača - poručio je Spajić.
Premijer je govorio u okviru uvodnog panela Foruma posvećenog temi "Geopolitički imperativ za proširenje” i istakao da je prethodnom vremenu na terenu geopolitičkih izazova Evropska unija dokazala otpornost, te dodao da je upravo politika proširenja stub koji Uniju čini snažnijim i uticajnijim globalnim akterom.
Odgovarajući na pitanje publike o ulaganju u odbranu premijer je kazao da će Crna Gora Budžetom za 2026. godinu povećati udio izdvajanja za odbranu.&nbsp;
- Ne smijemo potcijeniti pitanje odbrane. To nije ni pitanje troška - već investicija u sigurnu budućnost - rekao je Spajić.
Poručio je da i na ovom planu Crna Gora želi da bude predvodnica procesa integracije.
- Ona država koja je primjer ostalima i koja isporučuje rezultate - istakao je Spajić.
Na toj liniji premijer je istakao značaj jačanja ekonomije i kazao da je cilj Vlade da reformama dodatno strukturno ojača Crnu Goru kako bi bila otpornija na spoljnje izazove.
Forum o politici proširenja EU je inicijativa Evropske komisije, pokrenuta sa ciljem da se proširenje Unije definiše kao zajednički politički, društveni i generacijski projekat i istovremeno da se, kroz njegov interaktivni i inkluzivni karakter, proces proširenja približi građanima i podstakne istinski evropski dijalog o budućnosti Evropske unije.

Spajić: Sva poglavlja ćemo zatvoriti do kraja sljedeće godine

Konstitutivna sjednica Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem održana je danas u Vili „Gorica“, pod predsjedavanjem potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Miluna Zogovića. Sjednici je prisustvovala i vršiteljka dužnosti rezidentne koordinatorke sistema UN u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.
Na sjednici je za zamjenika predsjednika Savjeta imenovan ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, a članovi su usvojili Poslovnik o radu.
Zogović je istakao da ponovna uspostava Savjeta obezbjeđuje kontinuitet zajedničkog djelovanja državnih institucija, lokalnih samouprava, akademske zajednice, privrede, sindikata i civilnog sektora u cilju izgradnje održivog društva, zasnovanog na solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama.
Podsjetio je da je Crna Gora još 2016. godine, usvajanjem Nacionalne strategije održivog razvoja 2030, institucionalizovala Ciljeve održivog razvoja, te poručio da će Savjet ostati ključna platforma za dijalog o javnim politikama u ovoj oblasti.
Posebno je zahvalio sistemu UN na dosadašnjoj podršci, naglasivši da se ciljevi održivog razvoja u potpunosti poklapaju sa prioritetima evropskih integracija – u oblastima zaštite prirode, energetske tranzicije, socijalne inkluzije i dobrog upravljanja.
<h2>Paniklova: Savjet ključan za integraciju Agende 2030</h2>
Vršiteljka dužnosti rezidentne koordinatorke UN, Ekaterina Paniklova, pozdravila je ponovno aktiviranje Savjeta i čestitala članovima i Vladi na prepoznavanju njegovog strateškog značaja.
Ona je naglasila da se ostvarivanje Agende 2030 zasniva na zajedničkom djelovanju i principu da niko ne smije biti izostavljen.
— Ovaj Savjet je centralni mehanizam za koordinaciju politika održivog razvoja, integraciju ciljeva Agende 2030 u nacionalne strategije i usklađivanje djelovanja na svim nivoima — poručila je Paniklova.
Istakla je i značaj inkluzivnog pristupa, kojim se omogućava učešće svih društvenih aktera, uključujući i mlade.
Paniklova je izrazila očekivanje da će Savjet imati proaktivnu ulogu u usklađivanju politika, podsticanju ulaganja u razvoj, stvaranju novih partnerstava te jačanju istraživanja i inovacija. Naglasila je da je Agenda 2030 u potpunosti kompatibilna sa procesom pristupanja EU, ali i da ide iznad pukog usvajanja pravne tekovine.
Zaključila je da Ujedinjene nacije ostaju pouzdan partner Crnoj Gori u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja i sprovođenju Zajedničkog programa saradnje koji je na snazi do 2027. godine.

Nacionalni savjet za održivi razvoj ponovo aktivan: Zajednički rad Vlade i UN u fokusu

Zarobljenik u logoru Morinj: Rečenica "Dobar dan, ljudi" nam je značila jer smo bili "ustaše", "zenge", "koljači"; Goranović: Ništa od onoga što je vlast plasirala uoči napada na Dubrovnik nije bila istina

Predsjednica NVO Crnogorski forum Jelena Marković saopštila je da je uputila otvoreno pismo predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Lindzi Hojlu zbog susreta sa predsjednikom crnogorskog Parlamenta Andrijom Mandićem.
Povod je, navela je Marković, poklon koji je Mandić uručio Hojlu, a u pitanju je slika Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu. Marković naglašava da je to slika “ kapelice Karađorđevića na Lovćenu“, te da ona ne predstavlja Crnu Goru.
- Kao neko ko poznaje istoriju anglo-crnogorskih odnosa, osjećam obavezu da ukažem na zabrinutost koju je u Crnoj Gori izazvao Vaš prijem poklona predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Željela bih da razumijete da taj poklon za većinu građana Crne Gore ne predstavlja neutralni kulturni predmet, već simbol razdoblja u kojem je crnogorska državnost ukinuta, a identitet našeg naroda potiskivan - navela je u pismu Marković.
U pismu je takođe navela i nekoliko izvještaja koji se, kako tvrdi, mogu pronaći u britanskim arhivima i enciklopediji Britanika, a koji, nagalsila je Marković, predstavljaju „jasan dokaz poštovanja i prijateljstva koje je Ujedinjeno Kraljevstvo gajilo prema Crnoj Gori i njenom narodu“.
- Zbog ovih istorijskih činjenica, u Crnoj Gori je sa ogorčenjem dočekano prihvatanje slike koja ne prikazuje Njegoševu originalnu kapelu na Lovćenu, već kapelu dinastije Karađorđević, podignutu 1925. nakon nasilnog ukidanja crnogorske države 1918. godine. Originalna kapela Njegoša bila je srušena, a njeni ostaci odbačeni niz strminu Lovćena. Na njenom mjestu podignut je objekat koji je u crnogorskoj javnosti postao simbol političkog podčinjavanja, represije nad pristalicama crnogorske državnosti i nametanja identitetske politike. Posebno je važno napomenuti da Andrija Mandić, koji je poslao ovaj poklon, decenijama javno zastupa stavove protiv nezavisnosti Crne Gore, protiv članstva naše države u NATO-u i Evropskoj uniji, te nije nikada krio svoje prijateljstvo prema Rusiji i političkim krugovima koji su suprotni zapadnim vrijednostima. Takvim pojedincima ne može se vjerovati da predstavljaju istinski interes Crne Gore.- navela je Marković.
Zato, kako ističe, mnogim građanima Crne Gore djeluje neobično i zabrinjavajuće da Ujedinjeno Kraljevstvo, naš saveznik i partner, prihvata poklon koji se koristi za reviziju istorije i političko potiranje i crnogorsko identiteta.&nbsp;
- Uvažavajući instituciju britanskog parlamenta, molim Vas da imate u vidu da ovaj poklon ne predstavlja Crnu Goru, njenu kulturu ni njenu tradiciju, već jednu političku interpretaciju koja je bolna i duboko podjeljujuća za naš narod. U duhu višedecenijskog prijateljstva Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva, koje britanska istorija dobro pamti, bilo bi dostojanstveno i pravedno da se distancirate od političke instrumentalizacije koja se ovim činom pokušava postići - zaključila je u pismu Marković.

Marković pisala predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije: Kapela Karađorđevića ne predstavlja Crnu Goru

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: brisel

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Dukaj u Briselu: Za lakšu integraciju crnogorske administracije u evropski kadrovski sistem

Dukaj u Briselu: Nastavljamo sa snažnim angažmanom u procesu modernizacije javne administracije

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Ibrahimović u Briselu: Vladavina prava u centru evropskog puta Crne Gore

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

Glavni grad u Briselu predstavio kandidaturu za titulu Evropske prijestonice mladih 2028.

Spajić: Sva poglavlja ćemo zatvoriti do kraja sljedeće godine

Nacionalni savjet za održivi razvoj ponovo aktivan: Zajednički rad Vlade i UN u fokusu

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Zarobljenik u logoru Morinj: Rečenica "Dobar dan, ljudi" nam je značila jer smo bili "ustaše", "zenge", "koljači"; Goranović: Ništa od onoga što je vlast plasirala uoči napada na Dubrovnik nije bila istina

Marković pisala predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije: Kapela Karađorđevića ne predstavlja Crnu Goru

PRATITE TVe UŽIVO