EU ulazi u savršenu političku oluju

Piše: Sebastijan Starčević 

Evropska unija već se suočava s teškoćama u postizanju dogovora o svom najvećem budžetu do sada, popunjavanju ogromne finansijske rupe u Ukrajini i suočavanju s geopolitičkim pritiscima SAD i Kine. Sada postoji i opasnost da Uniju parališu unutrašnji politički sukobi u državama koje zajedno čine oko 60 odsto njenog BDP-a i stanovništva.

„Svi su ranije razumjeli da moramo završiti… politički dogovor do kraja godine“, rekao je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis u intervjuu za POLITICO, na marginama prošlonedjeljnog sastanka Evropskog savjeta, govoreći o teškim pregovorima o budžetu Unije.

Međutim, zbog izbora u Španiji to više neće biti moguće, kazao je on. Sljedeće godine na birališta će izaći Francuska, Italija i druge zemlje, dodao je Hristodulidis, predviđajući još veće komplikacije za Uniju.

EU se suočava s dosad nezabilježenom dilemom: četiri najveće evropske ekonomije ulaze u izborni period ili politička previranja, što bi moglo ozbiljno ograničiti sposobnost Unije da donosi odluke i sprovodi zajedničke politike.

U Španiji će se izbori održati sljedećeg mjeseca, a očekuje se da bi vlast mogli preuzeti desni centar i krajnja desnica. Francuska će u aprilu dobiti novog predsjednika, a ankete daju prednost predstavnici krajnje desnice Marin Le Pen. Alternativa za Njemačku (AfD) jača, dovodeći u pitanje opstanak kancelara Fridriha Merca na toj funkciji. I vlada italijanske premijerke Đorđe Meloni, koja je na vlasti neuobičajeno dugo, ide ka izborima 2027. godine.

Posljedice su već vidljive.

Posljednji samit Unije nagovijestio je ono što slijedi. Nakon dva dana razgovora, lideri nijesu ostvarili napredak u pregovorima o budžetu vrijednom dvije hiljade milijardi eura, već su se upleli u neočekivano oštar spor o energetskoj politici.

U zaključcima samita izostalo je pominjanje postizanja saglasnosti o budžetu do kraja godine. Države članice usprotivile su se nastojanju predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte da se dogovor postigne do kraja 2026, iako su za novembar i decembar zakazani novi samiti.

Ako ni ti sastanci ne donesu sporazum, već ionako napeti pregovori prenijeće se u 2027. godinu, kada bi izborna nadmetanja mogla imati još veći uticaj na razgovore, a vlade biti sve manje spremne na kompromise potrebne za postizanje dogovora.

Trostruki pritisak

Politička blokada koje se Brisel pribojava, dok se evropski izborni ciklus zahuktava, već počinje da se osjeća. Prošlonedjeljni samit pokazao je koliko je teško postići kompromise koji su Uniji potrebni.

Umjesto postizanja krupnih dogovora – izuzetak je bio francusko-njemački sporazum o automobilima – lideri su iskoristili sastanak da učvrste već zauzete pozicije i pokušaju da ostvare taktičku prednost nad suparničkim političkim blokovima.

Pesimizam je bio očigledan, prema riječima šest diplomata i zvaničnika s kojima je razgovarao POLITICO. Nekoliko njih upozorilo je da se EU u narednim mjesecima suočava s ozbiljnim preprekama. Svi su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi mogli slobodno da iznesu stavove.

„Sljedeće godine biće još gore“, rekao je jedan visoki diplomata EU.

„Tačno je, zbog ovog izbornog kalendara… naredne godine biće mnogo teže u državama članicama i unutar [Evropskog] parlamenta“, kazala je Karla Tavares, visoka poslanica grupe Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu i jedna od osoba koje predvode pregovore o budžetu.

Unutrašnja kriza u Uniji teško da je mogla doći u gorem trenutku.

Od narušavanja transatlantskog saveza, na kojem se evropska bezbjednost zasnivala decenijama, od strane američkog predsjednika Donalda Trampa, do sve većeg trgovinskog disbalansa s Kinom, EU se suočava sa sve snažnijim geopolitičkim i ekonomskim pritiscima na više frontova.

„Oni žele da nas podijele. Žele našu podijeljenost“, rekao je belgijski premijer Bart De Vever novinarima na kasnovečernjem brifingu tokom samita. Nije imenovao konkretne države, ali je govorio o zemljama istočno i zapadno od Brisela. „I, naravno, postoje tačke na kojima mogu da nas povrijede“.

Bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrijelijus Landsbergis, sada gostujući istraživač na Univerzitetu Stanford, bio je direktniji.

„Sada smo pod napadom s triju strana: iz SAD, Rusije i Kine“, rekao je.

Vašington dovodi u pitanje stare saveze koji su generacijama bili temelj evropske bezbjednosti. Moskva vodi hibridni rat širom Evrope, od sajbernapada i sabotaža do pokušaja napada dronom na aerodrom u Lajpcigu, za koji je Berlin optužio Kremlj. Peking učvršćuje kontrolu nad ključnim lancima snabdijevanja i preplavljuje evropska tržišta jeftinim izvozom.

Tu je i problem Ukrajine. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), toj zemlji će sljedeće godine nedostajati između 30 i 35 milijardi dolara u budžetu, dok Rusija napada njenu energetsku infrastrukturu uoči oštre zime. To se dešava uprkos tome što se EU prošle godine već obavezala da izdvoji 90 milijardi eura.

Landsbergis je rekao da naredni mjeseci za Kijev izgledaju „izuzetno sumorno“.

„Sve pada na pleća Evrope“, kazao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je pesimizam na prošlonedjeljnom samitu, rekavši novinarima da će, ako Ukrajina padne, 20 miliona Ukrajinaca preći u EU.

„Rusija nas ubija“, kazao je. „Ne žele da stanu“.

Jedno od mogućih rješenja za finansijske probleme Ukrajine moglo bi biti korišćenje 200 milijardi eura ruske imovine koja je na neodređeno vrijeme zamrznuta u finansijskoj depozitarnoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Briselu. Međutim, nema naznaka da bi EU mogla postići zajednički stav ni o tom pitanju. Belgija, koja je ranije blokirala pokušaje da se ta imovina iskoristi za pomoć Ukrajini, i dalje odbija da promijeni stav.

„Ništa se nije promijenilo“, rekao je švedski premijer Ulf Kristerson nakon što je ranije napustio prošlonedjeljni samit.

Druga moguća rješenja, poput novog zajedničkog zaduživanja, zahtijevala bi teške kompromise, upravo u trenutku kada Brisel ima sve manje prostora za manevrisanje.

Koga pozvati u pomoć?

Problemi EU prevazilaze budžet i pojedinačne oblasti politika. Pošto je politička budućnost nekoliko najmoćnijih evropskih lidera neizvjesna, Brisel rizikuje da izgubi stabilne saveze i dugogodišnje nacionalne političke figure koje su potrebne za posredovanje u postizanju kompromisa.

„Evropa sada nema očiglednog lidera“, ocijenio je drugi diplomata EU. „Ursula fon der Lajen je moćna. Ali nemamo Angelu Merkel ili Fransoa Miterana“.

Francuski predsjednik Emanuel Makron prema ustavu ne može da služi treći uzastopni mandat, pa će u aprilu, nakon odlaska iz Jelisejske palate, morati da pronađe novi dom u Parizu.

Tokom razgovora iza zatvorenih vrata na prošlonedjeljnom samitu, Makron je priznao da u posljednjim mjesecima mandata neće imati politički mandat da potpiše budžetski sporazum, navelo je četvoro evropskih diplomata.

Prema anketama, španski premijer Pedro Sančez ide ka porazu nakon osam godina na vlasti. Španci će glasati 29. novembra, što znači da će Sančes biti u punoj predizbornoj kampanji tokom sastanaka lidera EU 13. i 26. novembra.

Košta, koji je naglašavao da je dogovor o budžetu EU potrebno postići do kraja 2026. kako bi on mogao da počne da se primjenjuje 2028. godine, odbacio je strahovanja da bi novi izborni ciklus mogao omesti pregovore.

„Živimo u 27 demokratija“, rekao je u petak. „Gotovo svakog mjeseca imamo neke izbore. Kada bi izbori bili razlog za odlaganje, nikada ne bismo mogli da usvojimo novi budžet.“

Bez obzira na izborni rezultat, ne očekuje se da će Madrid formirati vladu prije januara, što bi moglo da poremeti budžetske pregovore, prema riječima dvoje diplomata EU.

Niko ne može sa sigurnošću reći koliko će još Fridrih Merc ostati na mjestu njemačkog kancelara. Iako sljedeći savezni izbori nijesu planirani prije 2029. godine, rast podrške AfD-u i nagli pad Mercove popularnosti otežavaju procjenu koliko će on biti spreman na kompromise.

I Italiju očekuju izbori u oktobru 2027. godine. Drugi diplomata EU rekao je da ne očekuje da će Meloni čekati taj rok, ocjenjujući da bi izbore mogla raspisati znatno ranije.

Januar bi mogao biti najpovoljniji trenutak za postizanje dogovora o budžetu, smatra jedan visoki zvaničnik EU. To bi mogla biti posljednja prilika za sporazum prije nego što politička previranja širom Evrope dodatno otežaju postizanje kompromisa.

Za sada su lideri EU jednostavno bili „prespori“, rekao je Zigfrid Murešan, jedan od glavnih pregovarača Evropske narodne partije o budžetu.

„Vrijeme ističe“.

U pripremi izvještaja učestvovao je i Nikolas Vinokur.