Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.
Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 odsto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švajcarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.
Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi Forbes.
Predsjednik kompanije, Stefano Fulhir, rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.
<h2>Viralni fenomen</h2>
Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao „potpuno bezazleno“.
Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput Top Gun, Kobra i Terminator.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe se našalio na račun Makronovog izgleda, ironično komentarišući: „Gledao sam ga juče s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?“
Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.
<h2>Ključna pozadina</h2>
Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.
Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korišćenjem, kako navodi iVision Tech, „drevne tehnike“ pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.
Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Evropa se suočava sa ekonomskom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i mora da ojača svoj ekonomski i industrijski suverenitet kroz tri ključna stuba - zaštitu, pojednostavljenje i investicije, saopštio je predsjednik Francuske Emanuel Makron.
&nbsp;Kako je naveo tokom obraćanja u Davosu, američka konkurencija je usmjerena na slabljenje i potčinjavanje Evrope, a Francuska i EU treba da osnaže svoju autonomiju i odbrane mulilateralizam, prenosi B92.
&nbsp;On je naveo da je evropska konkurentnost zaostala u odnosu na Sjedinjenim Američkim Državama i ocijenio da Evropljani nijesu dovoljno oprezni prema zatvorenim ili zaštićenim tržištima, posebno kada se suočavaju sa američkim i kineskim pritiscima.
&nbsp;U tom kontekstu, Makron je najavio da će zajedno sa Evropskom komisijom postaviti osnove za evropski preferencijalni režim koji bi služio za zaštitu industrije Starog kontinenta.&nbsp;
&nbsp;On je istakao da EU mora da koristi svoje vrlo moćne alate kako bi odgovorila na ekonomski pritisak, posebno pominjući instrument protiv prisile /anti-coercion instrument/ Evropske unije.
&nbsp;Makron je takođe ukazao na problem investiranja u Evropi i pozvao na razvoj Unije tržišta kapitala, kako bi Evropljani mogli da usmjere veću količinu svoje štednje ka inovacijama unutar Evropske unije.&nbsp;
&nbsp;Prema njegovim riječima, Evropa ima više štednje nego Sjedinene Američke Države, ali preveliki dio te štednje se ulaže izvan Unije, što slabi evropski investicioni potencijal.
&nbsp;On je pozvao na pojednostavljenje pravila i jačanje jedinstvenog tržišta kako bi se podstakla inovacija i rast, ocjenjujući da Evropska unija nije dovoljno spremna da odgovori na nivo javnih i privatnih ulaganja u Sjedinjenih Američkih Država.
&nbsp;Makron je ponovio poziv na jačanje evropske suverenosti i autonomije, navodeći da Evropa mora da se oslanja na svoje kapacitete i alate, umjesto da pristaje na "novi kolonijalni pristup" u međunarodnim odnosima.

Evropa se suočava sa konkurencijom SAD i Kine

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je odbio poziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bude dio Odbora za mir, nadnacionalnog tijela koje bi, prema ideji Vašingtona, trebalo rješavati sukobe širom svijeta.
Tramp je pozivnice poslao širom svijeta, uključujući i predsjednika Rusije Vladimira Putina, a većina lidera još nije poslala odgovor.
Ipak, francuski predsjednik je odlučio odgovoriti te je odbio Trampov poziv da učestvuje u ovom odboru.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena između ostalog i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi s Grenlandom, kojeg američki predsjednik želi pripojiti SAD-u.
Podsjetimo, Tramp je Odbor za mir zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije, odnosno kao nadnacionalno tijelo koje bi posredovalo u konfliktima širom svijeta.
Pozivnice su, zasad, dobili lideri Poljske, Rusije, Slovenije, Izraela i Francuske, ali je Makron jedini odgovorio do sada.
Nije poznato kako bi Odbor za mir tačno djelovao i na koji način bi provodio svoje odluke. Ove detalje Bijela kuća tek treba da objavi.

Tramp dobio prvu odbijenicu: Makron ne želi biti dio njegovog Odbora za mir

U slučaju da predsjednik SAD Donald Tramp uvede tarife zemljama Evropske unije koje se protive američkom preuzimanju Grenlanda, francuski predsjednik Emanuel Makron zatražiće aktiviranje instrumenta EU protiv prinude, javlja danas „Figaro”.
Neimenovani bliski Makronov saradnik rekao je da američke tarifne prijetnje „dovode u pitanje validnost sporazuma“ o carinskim tarifama koji su SAD i EU zaključile prošlog jula, objavio je pariski list.
Instrument koji Makron namjerava da upotrebi omogućava, između ostalog, zamrzavanje pristupa evropskim tržištima javnih nabavki ili blokiranje određenih investicija.
Za sprovođenje instrumenta potrebno je odobrenje većine zemalja članica EU.
Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih tarifa Njemačkoj, Francuskoj i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog neslaganje oko američkog preuzimanja Grenlanda.
- Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države - napisao je Tramp u objavi.
Najavio je da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i da će ostati na snazi „dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda“.
Makron je rekao da su prijetnje SAD neprihvatljive.
- Nikakvo zastrašivanje ili prijetnje ne mogu uticati na nas. Prijetnje carinama su neprihvatljive - rekao je Makron na mreži X.
Francuski predsjednik je naglasio da će Evropljani odgovoriti jedinstveno i koordinisano kako bi osigurali poštovanje evropskog suvereniteta.
Makron je takođe podsjetio da je Francuska, u ime suvereniteta i nezavisnosti svog naroda, odlučila da se pridruži vojnoj vježbi koju je Danska organizovala na Grenlandu.
- Stojimo iza ove odluke. To je i zato što je bezbjednost na Arktiku i na granicama naše Evrope u pitanju - rekao je Makron. 
Ranije danas, Njemačko udruženje mašinskog inženjerstva (VDMA) pozvalo je Evropsku komisiju da razmotri korišćenje antiprisilnog instrumenta ako Tramp uvede najavljene tarife.

Ako Tramp uvede tarife, Makron će aktivirati instrument EU protiv prinude

Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da Francuska ostaje posvećena „suverenitetu i nezavisnosti država“, nastavljajući da pruža podršku Grenlandu i Danskoj u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine za zemlje koje se protive američkoj kupovini Grenlanda.
Makron je na platformi Iks (X) napisao da „ni zastrašivanje, ni prijetnja neće uticati na nas“.
Trampove prijetnje carinama ocijenio je kao „neprihvatljive“.
- Evropljani će na njih odgovoriti ujedinjeno i koordinisano ukoliko se one potvrde. Pobrinućemo se da se poštuje evropski suverenitet - dodao je Makron.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F2012599888412877147%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012599888412877147%7Ctwgr%5E8d8c89ae2987c7a8b582ec3cf4caea545a79f33b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, u objavi na mreži Truth Social, Tramp je rekao da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Te će se carine povećati na 25 odsto 1. juna i nastaviće da se primjenjuju sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupovini Grenlanda, poručio je Tramp.
Optužio je nekoliko evropskih zemalja da igraju „veoma opasnu igru“ na Grenlandu, rekavši da je „svjetski mir u pitanju“.
- Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska otišle su na Grenland s nepoznatom svrhom. (…) Ove zemlje, koje igraju ovu veoma opasnu igru, preuzele su neprihvatljiv rizik - napisao je američki predsjednik u dugoj objavi na svojoj društvenoj mreži.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F115911344443637897&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uvođenje carina Tramp vidi kao način da se „ova potencijalno opasna situacija brzo okonča“.
- Nakon vjekova, vrijeme je da Danska vrati Grenland - svjetski mir je u pitanju! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska ne može ništa učiniti po tom pitanju - dodao je američki predsjednik.

Makron odgovorio Trampu: Zastrašivanje i prijetnje neće uticati na nas

Francuski predsjednik Emanuel Makron objavio je video iza kulisa zajedničkog putovanja evropskih lidera u Kijev 10. maja prošle godine, uključujući i trenutak kada je, u ranim jutarnjim satima po američkom vremenu, pozvao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Video počinje u VIP vagonu voza Ukrajinskih željeznica, državnog željezničkog operatera Ukrajine, u kojem Makron putuje u Kijev sa britanskim premijerom Keirom Starmerom i poljskim premijerom Donaldom Tuskom.
Tokom snimaka putovanja vozom i dolaska na stanicu, Makron navodi da predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog treba „ohrabriti“ i da će „uslijediti sankcije ukoliko se primirje ne bude poštovalo“.
Zatim je prikazano kako dogovara telefonski poziv sa Trampom, dok evropski lideri i predsjednik Volodimir Zelenski vode razgovore u Marijinskom dvorcu u Kijevu.
- Zdravo, Donalde, znam da ti je rano. Mogu li te pozvati za dva minuta sa Zelenskim? Pozvaću te ponovo za dva minuta sa ostalima - kaže Makron američkom predsjedniku.
On potom dodaje da „imaju dogovor sa Trampom“ i da ga treba pozvati, iako je u Vašingtonu tada bilo šest sati ujutro.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFranceTV%2Fstatus%2F2012226216535667107%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012226216535667107%7Ctwgr%5Ef4a6c4005efd2ff630b1b2041a69af0db777930c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Sada smo odlučili da podržimo primirje koje će početi u ponedjeljak i koje bi trebalo da traje 30 dana, kako bismo započeli izgradnju pravednog i trajnog mira. Ako se primirje prekrši, Evropljani i Amerikanci će pripremiti i koordinisati sankcije velikih razmjera - navodi se u naraciji, pozivajući se na dogovor evropskih lidera i Zelenskog postignut u Kijevu.
Makron u videu ističe i da se sudbina mira i slobode u Evropi sada odlučuje u Kijevu.
Snimak je dio dokumentarca koji će francuska televizija emitovati 20. januara, pod nazivom „Rat, Donald Tramp i mi“ („La Guerre, Donald Trump et nous“).

(VIDEO) Makron objavio dosad neviđeni snimak iz voza za Kijev: "Zdravo Donalde, znam da je rano..."

Francuska će učestvovati u zajedničkim vježbama koje Danska organizuje na Grenlandu, najavio je francuski predsjednik Emanuel Makron, prenosi N1 Beograd.
Makron je na društvenoj mreži Iks naveo da se radi o “operaciji ‘Arktička izdržljivost'”.
- Na zahtjev Danske, odlučio sam da će Francuska učestvovati u zajedničkim vježbama koje je Danska organizovala na Grenlandu, ‘Operaciji: Arktička izdržljivost - napisao je Makron.
Kako je rekao, “prvi francuski vojni elementi su već na putu”, a pratiće ih i ostali.

Makron najavio – francuska vojska učestvuje u “Operaciji Arktička izdržljivost”

Ako bi suverenost jedne evropske države i saveznice bila narušena, posljedice bi bile neviđene, izjavio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron tokom sjednice Vlade, aludirajući na nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad arktičkom teritorijom.
- Ne potcjenjujemo izjave o Grenlandu. Ako bi suverenost jedne evropske države i saveznice bila ugrožena, posljedice bi bile neviđene. Francuska pažljivo prati situaciju i djelovaće u punoj solidarnosti s Danskom i njenim suverenitetom - rekao je Makron, prenijela je portparolka francuske vlade Mod Brežon.
Ranije tokom dana, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da postoji snažan odnos između Evropske unije i Grenlanda, te da se stanovnici Grenlanda mogu osloniti na podršku EU.
Premijer Francuske Žan-Noel Baro najavio je da će, u okviru mjera u februaru, biti otvoren konzulat na Grenlandu i naglasio da je to „politički signal“ nakon prijetnji Donalda Trampa.
Danski i grenlandski ministri vanjskih poslova sastaće se kasnije u srijedu s američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom u Bijeloj kući, nakon nekoliko sedmica prijetnji predsjednika Donalda Trampa Grenlandu, autonomnoj teritoriji Danske.

Makron: Ako bi se narušila suverenost jedne evropske države i saveznice, posljedice bi bile neviđene

Francuski predsjednik Emanuel Makron je u svom godišnjem obraćanju o vanjskoj politici kritikovao administraciju Donalda Trampa, optužujući Sjedinjene Američke Države za podrivanje globalnog poretka zasnovanog na pravilima. Njegov istup uslijedio je nakon smjene venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i obnovljenih američkih prijetnji u vezi sa Grenlandom.
- Sjedinjene Američke Države su etablirana sila koja se postepeno udaljava od nekih svojih saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila koja je nekada promovisala - izjavio je Makron.
Makron je u svom govoru oslikao sliku svijeta u kojem grabljive globalne sile nastoje da uspostave sopstvene sfere uticaja, naglašavajući pritom da SAD dominiraju zapadnom hemisferom.&nbsp;
- Razvijamo se u svijetu velikih sila, u kojem postoji stvarna namjera da se svijet podijeli. Ono što se dogodilo tokom posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i posljednjih nekoliko dana, ne umanjuje ovu procjenu - rekao je Makron.
<h2>Optužbe</h2>
Iako u svom govoru nije neposredno pomenuo Venecuelu ili Grenland, francuski predsjednik je optužio SAD za kršenje pravila u trgovini i „nekih elemenata bezbjednosti“. Oba slučaja predstavljaju veliku zabrinutost za Pariz, koji učestvuje u oblikovanju evropskog odgovora na Trampove poteze.
Zanimljivo je da se Makron ranije i sam našao na udaru kritika zbog svoje blage početne reakcije na smjenu Madura. Tada je na internetu napisao da se Venecuela „može samo radovati“ njegovom odlasku, ne navodeći pritom da li je način na koji je svrgnut bio u skladu sa međunarodnim pravom.
<h2>Njemački predsjednik žestoko napao Trumpa</h2>
I njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer oštro je kritikovao američku vanjsku politiku pod predsjednikom Donaldom Trampom i pozvao svijet da ne dozvoli da se svjetski poredak pretvori u „razbojničku jazbinu“ u kojoj beskrupulozni uzimaju što žele.
U neobično oštroj izjavi, koja se očigledno odnosi na postupke poput svrgavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, njemački predsjednik je rekao da globalna demokratija nikada nije bila ovako ugrožena.
Iako je uloga njemačkog predsjednika uglavnom ceremonijalna, njegove riječi imaju posebnu težinu.
<h2>„Slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera“</h2>
Nazvavši rusku aneksiju Krima i invaziju na Ukrajinu prekretnicom, Štajnmajer je kazao da ponašanje SAD-a predstavlja drugi istorijski „lom“ u globalnom poretku.
- Zatim, tu je i slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera, SAD-a, koji je pomogao u izgradnji ovog svjetskog poretka. Potrebno je spriječiti da se svijet pretvori u razbojničku jazbinu, u kojoj najbeskrupulozniji uzimaju što god žele, u kojoj se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekolicine velikih sila - rekao je Štajnmajer u govoru na simpozijumu kasno u srijedu, o kojem su mediji izvijestili u četvrtak.

Makron oštro kritikovao Trampa: SAD se udaljava od saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da se Kanada protivi izgradnji sistema protivraketne odbrane „Zlatna kupola“ iznad Grenlanda.
- Kanada se protivi izgradnji Zlatne kupole iznad Grenlanda, iako bi Zlatna kupola zaštitila Kanadu - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
On je takođe napomenuo da je Kanada umjesto toga izabrala saradnju sa Kinom, koja bi ih, prema njegovim riječima, ''pojela'' u roku od godinu dana, prenosi Tanjug.
Tramp je ranije u intervjuu za CNBC rekao da bi okvirni sporazum za Grenland podrazumijevao da SAD i saveznici zajedno rade na američkom sistemu protivraketne odbrane "Zlatna kupola" i "prava na minerale" na Grenlandu.

Tramp: Kanada protiv sistema Zlatne kupole nad Grenlandom

Britanac je priznao krivicu, pred sudom u Velikoj Britaniji, da je drogirao i silovao svoju sada već bivšu suprugu tokom perioda od 13 godina, piše CNN.
Filip Jang priznao je 48 od 56 tačaka optužnice protiv njega, izjasnivši se krivim po 14 tačaka voajerizma, 11 tačaka silovanja i 11 tačaka davanja supstance sa „namjerom da omami“ svoju tadašnju suprugu, saopštila je Kraljevska tužilačka služba, a prenosi CNN.
Takođe je priznao sedam tačaka napada penetracijom, kako se navodi, četiri tačke seksualnog napada na svoju bivšu suprugu i jednu tačku objavljivanja opscenih materijala, naveli su tužioci.
Jang je takođe optužen za voajerizam, posjedovanje nepristojnih slika djece i posjedovanje ekstremnih slika, piše ovaj medij. Negirao je tri tačke optužnice za pravljenje nepristojnih slika djece, izjasnio se da nije kriv za posjedovanje zabranjene slike djeteta, kao i da nije kriv po četiri tačke optužnice za posjedovanje ekstremnih pornografskih slika - uključujući jednu definisanu kao sliku koja prikazuje čin koji ugrožava život, piše ovaj medij.
Navodna krivična djela dogodila su se između 2010. i 2023. godine.
Četrdesetdevetogodišnji bivši lokalni izabrani zvaničnik iz britanske Konzervativne partije iznio je svoja priznanja u prisustvu svoje bivše supruge Džoan Jang pred Krunskim sudom u Vinčesteru, na jugu Engleske, u petak, piše u tekstu.
Džoan Jang, koja se odrekla svog automatskog zakonskog prava na anonimnost, bila je u sudnici uz podršku svoje sestre i člana službe za podršku svjedocima.
Viši istražni oficir, detektiv Džef Smit, pohvalio je hrabrost Džoan Jang u petak, rekavši: "Želim da odam priznanje njenoj nevjerovatnoj hrabrosti tokom čitavog ovog procesa i ona i dalje ima podršku posebno obučenih policijskih službenika.“
Još pet muškaraca takođe je optuženo za seksualna krivična djela protiv Džoan Jang, od kojih su se četvorica pojavila pred sudom u petak, piše ovaj medij.
- Norman Maksoni, 47, koji je optužen po jednoj tački silovanja i posjedovanja ekstremnih slika, izjasnio se da nije kriv za silovanje. Koner Sanderson Dojl, 31, koji je optužen za seksualni napad penetracijom i seksualno dodirivanje, izjasnio se da nije kriv. Ričard Vilkins, 61, koji se suočava sa jednom tačkom silovanja i seksualnog dodirivanja, izjasnio se da nije kriv za seksualno dodirivanje. Mohamed Hasan, 37, koji je optužen za seksualno dodirivanje, izjasnio se da nije kriv - piše u tekstu.
Din Hamilton, takođe 47, suočava se sa jednom tačkom silovanja i seksualnog napada penetracijom i dvije tačke seksualnog dodirivanja. On još nije iznio izjašnjenje, piše ovaj medij.
Slučajevi bračnog silovanja, upotrebe supstanci radi onesposobljavanja žrtava i neovlašćenog dijeljenja intimnih snimaka nastavljaju da se umnožavaju širom Evrope, navodi se u tekstu.
Prošlog mjeseca, 61-godišnji njemački muškarac identifikovan kao Fernando P. proglašen je krivim za drogiranje i silovanje svoje onesviješćene supruge tokom više godina i dijeljenje snimaka svojih zločina na internetu, piše.
Oni povlače poređenja sa slučajem Dominika Pelikoa u Francuskoj - koji je tokom skoro deset godina putem čet-sobe pozivao desetine nepoznatih muškaraca da siluju i zlostavljaju njegovu tadašnju suprugu Žizel.
U decembru 2024. godine, on i još četrdeset devet muškaraca proglašeni su krivima za silovanje ili seksualni napad u slučaju koji je šokirao svijet i pokrenuo kulturno preispitivanje rodno zasnovanog nasilja i mizoginije u Francuskoj.

Britanski političar priznao da je više od decenije drogirao i silovao bivšu suprugu

Najmanje pet osoba poginulo je dok je nekoliko njih povrijeđeno u eksploziji na vjenčanju u sjeverozapadnom Pakistanu, izvijestili su policija i lokalni mediji.
Kako prenosi Anadolija, eksplozija je ciljala kuću provladinog vođe mirovne milicije u okrugu Dera Ismail Khan u sjeverozapadnoj provinciji Khiber Pakhtunkhva.
Eksplozija se dogodila dok je u kući bilo u toku vjenčanje.
Policija je saopštila da utvrđuje prirodu eksplozije, a početna istraga sugeriše da se radilo o samoubilačkom bombaškom napadu.

Najmanje pet poginulih u napadu u Pakistanu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović smatra poražavajućim to što su je u zahtjevima Demokratske narodne partije (DNP) upućenim Vladi povezano pitanje srpskog jezika, zastave i državljanstva sa izgradnjom kolektora, ističući da mu ta inicijativa pomalo djeluje kao pozorišna predstava.
Govoreći o najavljenom izlasku DNP-a iz vlasti u Podgorici, Mujović je pohvalio odbornike te partije, navodeći da su dali "izuzetan doprinos radu gradske administracije".&nbsp;
- Sjajni su moji saradnici, od prvog momenta su me podržavali i bili konstruktivni - rekao je Mujović u emisiji "Okvir" na TVCG.
Istakao je da želi da im stane u odbranu zbog narativa koji je stvoren da su odbornici DNP-a podržali izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
- U budžetu Glavnog grada, odnosno u sredstvima opredijeljenim za izgradnju postrojenja, nigdje ne stoji da je postrojenje projektovano u Botunu - napomenuo je Mujović, konstatujući da su zapravo pogriješili članovi Vlade iz redova DNP-a.
Podsjetio je da su oni donijeli Prostorni plan Crne Gore i PUP Podgorica u kojima jasno stoji postrojenje u Botunu.
- I niko nije reagovao i glasao protiv. To je to politikanstvo - naglasio je gradonačelnik Podgorice.
On je rekao da očekuje sjednicu gradskog parlamenta u februaru. Kaže i da nije razgovarao sa odbornicima DNP-a o aktuelnim pitanjima, ali navodi da bi želio da ostanu dio vlasti.
- Vidjećemo ko će doći. Nijesam pričao sa odbornicima DNP-a i nema potrebe da pričamo, ne želim da na bilo koji način to otežava njihovu situaciju. Želio bih da ostanu dio vlasti i da nastavimo započeti posao. Ali sa njima ili bez njih, moramo ići dalje - poručio je Mujović.
On je i da ima dobru saradnju sa opozicijom, ali nije konkretno odgovorio da li vidi među njima buduće saradnike u vlasti. Kako kaže, najbolja opcija je čist račun, odnosno izlazak na izbore.
- Treba da su nam u fokusu gradske teme, ne mogu na nivou grada biti važna identiteksta pitanja. Treba da vidimo s kim možemo raditi na rješavanje gradskih pitanja - kazao je Mujović.
T.K.

Tag: emanuel-makron