Papa Lav XIX: Francuska vjekovima kulturni, umjetnički i duhovni svjetionik Evrope i svijeta

Papa Lav XIV sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati, neposredno po dolasku u Pariz. Poglavar Rimokatoličke crkve je tako započeo četvorodnevno apostolsko putovanje kroz ovu zemlju.

On se obratio predstavnicima vlasti, civilnog društva i diplomatskog kora. Podsjetio je na svoje francusko porijeklo. Napomenuo je da je „Francuska vjekovima bila kulturni, umjetnički i duhovni svjetionik Evrope i svijeta“.

- Mnogi briljantni francuski naučnici koji su istovremeno bili i vjerni katolici jasno pokazuju kako nauke i umjetnost, književnost i filozofija mogu doprinijeti dobru čovječanstva kada su usmjerene ka traganju za ljepotom, dobrotom i istinom, kako bi svijet imao život - rekao je papa.

Izrazio je zahvalnost francuskim arhitektama i umjetnicima za umijeće koje su pokazali tokom obnove katedrale Notr Dam nakon požara 2019. 

- Francuska ima duboke hrišćanske korijene. Duša ove nacije iz hrišćanstva crpi bogat duhovni, kulturni, intelektualni, umjetnički i misionarski zanos. Tokom humanizma 16. vijeka, francuski filozofi povezivali su nasljeđe antičke Grčke i Rima sa hrišćanskom vjerom i promovisali priznavanje ljudskih prava zasnovanih na prirodi ljudske osobe, posebno vjerske slobode - kazao je Lav XIX. 

Komentarišući nacionalnu devizu Francuske, naglasio je da „sloboda, jednakost i bratstvo upućuju na univerzalne etičke imperative koji u poruci Jevanđelja takođe pronalaze neiscrpan izvor nadahnuća i ispunjenja“.

Uvjeren je da poštovanje ljudskog dostojanstva, kao i temeljnih prava i sloboda, mora pratiti društvene promjene i tehnološki napredak.

- Ako želimo da izbjegnemo gubitak naše ljudskosti, usred „raja mašina“ koji prodire u naš svakodnevni život i uslovljava ga, hitno je potrebno obrazovanje za etičko rasuđivanje i sposobnost prepoznavanja moralnog dobra - smatra on.

Pohvalio je napore katolika u Francuskoj koji i dalje brinu o dobrobiti siromašnih i obespravljenih. Crkva, dodao je, nastoji da bude „živo lice samog Božjeg milosrđa i saosjećanja“.  Primijetio je da savremeni senzibiliteti nastoje da uklone svaki oblik patnje. Prema njegovom mišljenju, takva težnja često „nosi rizik od samozavaravanja“.

- Kada nauku i tehnologiju ne vodi dublja mudrost, one ne mogu ponuditi neposredna rješenja koja naizgled odgovaraju željama ljudi i njihovom bolu, ali ih mogu ozbiljno udaljiti od većeg dobra kojem teže - kategoričan je papa. 

Ponovio je da su međusobno poštovanje i zaštita svakog ljudskog života dužnost svakog čovjeka. Pojasnio je da to počinje „obraćenjem srca i uma i zahtijeva nesebično zalaganje za dobro drugih“.

Pozvao je sve hrišćane da se uključe u javnu službu vođeni „svjetlom vjere“.

- Autentična sekularnost ne isključuje religiju, već je cijeni kao obrazovni resurs - jasan je Lav XIX. 

Zahvalio je Francuskoj na podršci obrazovanju i humanitarnom radu na Bliskom istoku, a posebno na inicijativi usmjerenoj na finansiranje više od 260 škola i univerziteta. Skrenuo je pažnju i na trajne posljedice sukoba i pošast rata u zemlji u kojoj je rođen „knez mira“ Isus Hristos.

- Ne možemo ostati ravnodušni pred njihovim bolom, koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo i vapije Bogu za pravdom - decidan je on. 

Apelovao je na zabranu nuklearnog oružja i na to da prevladaju pravda i zdrav razum.

- Mir nije ravnoteža moći, već se svakodnevno gradi kroz dijalog i pravdu - precizirao je poglavar Rimokatoličke crkve. 

Savjetovao je Francusku Republiku da „ostane neumorni zagovornik mira i multilateralizma“.

- Neka Francuska, vjerna svojim tradicionalnim vrijednostima, radi na miru koji je nenaoružan i razoružavajući, i neka odgovorno pruži svoj jedinstveni doprinos tom cilju. Neka vaša sloboda raste uz stalnu brigu za opšte dobro - zaključio je papa Lav XIX.