Premijer Hrvatske Andrej Plenković utvrdio je danas na Danima regionalnog razvoja i fondova EU da projekti finansirani iz tih fondova u hrvatskom medijskom, političkom i uopšte javnom prostoru nijesu dovoljno vidljivi, rekavši kako su to teme koje bi trebalo da zanimaju hrvatski narod.
“Tu ne vidim prijetnju ni od ustašizacije ni od drame antifašista”, rekao je Plenković na glavnoj konferenciji devetih Dana regionalnog razvoja i fondova EU koji se od utorka do četvrtka održavaju u Šibeniku.
Središnja tema su projekti koji se u cijelosti ili dijelom financiraju evropskim novcem. Iako su takvi projekti, prema Plenkovićevim riječima, brojni i od velike važnosti za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, oni nisu dominantna tema hrvatskog medijskog i političkog prostora ni tema razgovora.
“Nije ni čudo da ljudi ne znaju da Hrvatska ide u dobrom smjeru”
“Jer da jesu, onda bi nam društvo bilo bolje”, poručio je dodajući da je to možda i zato što je Vlada s partnerima na ovim projektima uspjela dovesti regionalni razvoj i ogromna sredstva do te razine da djeluje kao da je to normalno, rutinski ili da se događa stihijski.
“To je ozbiljan i krupan problem komunikacije cijelog ovog procesa prvih 12 godina našeg članstva u EU”, istakao je Plenković. Ocijenio je i da je to i greška Vlade koja, po njemu, očito ne zna dovoljno dobro rastumačiti važnost svakog pojedinog projekta iako “svaki taj projekt ima novac za vidljivost”.
Premijer se stoga ne čudi što hrvatski narod ne zna ide li Hrvatska u dobrom smjeru jer, kako je istakao, kad se sprovode ankete na pitanje ide li Hrvatska u dobrom smjeru čak 75 posto ispitanika odgovara “ne ide”.
“Morali bismo malo više poraditi na vidljivosti”
“Sveukupno vas koji znate za te projekte nema više od 200. Mi ne znamo što se sve radi u drugim mjestima u Hrvatskoj, a kamoli da znamo što se događa u drugim zemljama. Tu smo ostali malo skučeni i to nije dobro.
Morali bismo malo više poraditi na tome i te novce koje imate za vidljivost koristite da se ipak nekako stekne dojam da nije loše, da se dosta toga napravilo”, poručio je premijer predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman istakla je kako je Hrvatska tokom posljednjih godinu dana stavila na raspolaganje 4 milijarde eura sredstava, da je ugovoren i proveden niz projekata koji su korisni za razvoj hrvatskih regija te za poboljšanje standarda i uvjeta života hrvatskih građana.
“Bili smo na 61 odsto prosjeka razvijenosti EU, a lani na 77 odsto”
Resorna ministarka zadovoljna je saradnjom s jedinicama lokalne (regionalne) samouprave koje su važan partner u provedbi EU projekata. “Hrvatska je jedina evropska zemlja koja je odvojila 150 miliona eura za naša ostrva čime pokazujemo koliko su nam ostrva strateški važni u razvojnom smislu”, kazala je resorna ministarka novinarima.
Istakla je kako je Hrvatska prilikom pristupanja EU bila na 61 posto prosjeka razvijenosti EU koji je pak na kraju 2024. godine iznosio 77 posto. “Kroz to možemo vidjeti koliko su nam fondovi EU pomogli u dostizanju tog razvojnog jaza”, zaključila je.
Za novo višegodišnje razdoblje, od 2028. do 2034. godine, Hrvatska će imati 16,8 milijardi eura te će nastaviti zagovarati kohezijske politike koje su temelj politike EU, a prioriteti će pri raspodjeli sredstava biti isti kao na razini cijele EU: konkurentnost ekonomije, produktivnost te teritorijalni pristup, odnosno snažno zagovaranje regija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Plenković: EU projekti nevidljivi u javnosti, nije ni čudo što građani misle da nam ne ide

Pet osoba je uhapšeno zbog napada u nedjelju na učesnike antifašističkog marša u Rijeci, prenijeli su danas hrvatski mediji.
- Policija je identifikovala veći broj osoba vezano za protipravna ponašanja počinjena tokom i nakon navedenog javnog protesta. U službenim prostorijama policije trenutno se nalazi pet osoba koje su uhapšene i nad njima je u toku kriminalističko istraživanje - rekli su u policiji za portal Index.hr.
Incidenti su se dogodili na početku skupa na Jadranskom trgu gdje je grupa od tridesetak uglavnom mlađih, maskiranih osoba, verbalno napala učesnike marša i bacala na njih petarde, kao i na kraju kada su maskirane osobe bacile baklje na učesnike marša dok su bili na terasi ugostiteljskog objekta. Pobjegli su prije dolaska policije.
Više od hiljadu građana Rijeke okupilo se u nedjelju na antifašističkom maršu u organizaciji inicijative "Ujedinjeni protiv fašizma" na kome su izrazili zabrinutost zbog govora mržnje, porasta nasilja, ultranacionalističke retorike i relativizacije ustaštva.
Skupovi su održani i u Zagrebu, Zadru i Puli. I dok su oni u Zagrebu i Puli prošli bez incidenata, u Rijeci i Zadru su maskirani huligani ometali skupove i u nekoliko navrata verbalno napali učesnike marša.
Organizatori okupljanja u Rijeci danas su rekli da policija nije obezbijedila sigurnost i zaštitu i da je bilo ozbiljnih propusta u radu policiji.
Oni su na konferenciji za novinare najavili krivične i prekršajne prijave protiv napadača. Takođe su rekli da će tražiti odgovornost riječke policije.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) rekao je da je policija "brzo i profesionalno" reagovala u Rijeci i Zadru.
- Štitimo sigurnost građana jednako, pa i onda kada se protestuje protiv institucija države i protiv same policije - napisao je ministar na Fejsbuku.
On je odbacio optužbe o "revitalizaciji ustaštva" u Hrvatskoj i ocijenio da su ekstremni pojedinci s bilo koje strane manjina.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić (HDZ) izjavio je danas u Briselu da su okupljanja u nedjelju u Hrvatskoj bila projugoslovenska i protiv Hrvatske, prenijela je agencija Hina.
- Pratio sam poruke, simbole i mogu zaključiti samo jedno - to nije bio protest protiv fašizma. To je bio čist protest protiv Hrvatske, rekao bih projugosovenski, a možda još nešto žešće od projugoslovenskog - rekao je Anušić navodeći da su neke parole bile na ćirilici.

Uhapšeno pet osoba zbog napada na učesnike antifašističkog skupa u Rijeci

U više hrvatskih gradova danas su održani protestni marševi pod zajedničkim sloganom „Ujedinjeni protiv fašizma“, kao odgovor na, kako organizatori navode, sve primjetnije nasilje, prijetnje i porast govora mržnje u društvu. Na jednom od tih skupova vidna je bila i parola „ustaše, četnici, zajedno ste bježali“ crnogorskih navijača kojom su na nedavnom meču naše reprezentacije sa Hrvatskom odgovorili na fašističko skandiranje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fna-sovinisticko-skandiranje-hrvatskih-navijaca-domaci-odgovorili-ustase-i-cetnici-zajedno-ste-bjezali&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Današnji centralni skup održan je u Zagrebu, gdje su se okupljeni građani i građanke okupili kod Glavnog kolodvora, kod Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima, odakle je kolona krenula prema Trgu bana Jelačića.
Organizatori ističu da je cilj marša pokazati zajednički otpor društvenim pojavama koje, kako poručuju, pokušavaju normalizovati mržnju, netrpeljivost i istorijski revizionizam.
- Ne želimo da prijetnje, zabrane i nasilje postanu pravilo. Na to odgovaramo solidarnošću i antifašističkim jedinstvom - navodi se u njihovom saopštenju.
Protestni marševi održani su i u Rijeci, Puli i Zadru, a inicijativa okuplja brojne organizacije civilnog društva, aktiviste i građane koji smatraju da je nužno javno reagovati na rast ekstremizma.
Tokom skupa u Zagrebu bila je angažovana pojačana policijska zaštita, a okupljanje je proteklo mirno, uz nekoliko hiljada učesnika koji su, kako javljaju mediji, poslali snažnu poruku o značaju antifašističkih vrijednosti i borbe protiv diskriminacije u savremenom društvu.

1084x550

Na AF skupovima u Hrvatskoj poruka crnogorskih navijača „ustaše, četnici zajedno ste bježali“

Hrvati znaju da je ovo posljednji momenat: ostvarili su cilj ulaska u NATO, EU, razarali su Srbiju, uvijek su tu kada treba pomoći Prištini, Sarajevu, ali to ne znači da oni njih poštuju. Oni će njih da ponižavaju. Zauzeće im glavne pabove u Podgorici, pjevati im ustaške pjesme, znajući da svi njihovi političari moraju da ćute - izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
Gostujući na TV Informer je prokomentarisao i Crnu Goru u svjetlu proteklih ispada navijača Hrvatske na utakmici pod Goricom.
- A znaju da svi njihovi političari moraju da ćute. Izuzetak je Milan Knežević. Svi su izdali saopštenje, ali uopšteno. Sem Milana Kneževića ili nevažnih političara, niko važan nije ih kritikovao jer se plaše sopstvene sjenke - rekao je Vučić.&nbsp;

1250x600

Vučić: Političari u Crnoj Gori moraju da ćute, samo je Milan Knežević izuzetak

Više od 150 hrvatskih vojnika pridružiće se NATO mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, zemlji čija je bezbjednost važna za stabilnost cijelog regiona, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Hrvatske.
Hrvatske snage učestvuju u operaciji KFOR od 2009. godine sa oko 2.400 ljudi, od kojih je 140 žena. Sada se u tu zemlju šalje 151 pripadnik Oružanih snaga, koji su sprovedeni u kasarnu „3. gardijske brigade Kuna" u Đakovu.
Najveća komponenta 44. kontingenta, koji će biti raspoređen na tri lokacije, je motorizovana pješadijska četa, a uključuje i avijacijsku i štabnu komponentu, kao i one za savjetovanje i razvoj Kosovskih bezbjednosnih snaga i medicinski tim.
Hrvatski vojnici učestvuju u deset međunarodnih operacija, misija i aktivnosti sa ukupno 297 pripadnika.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da „svi imaju riječi hvale za pripadnike Oružanih snaga u misijama i operacijama širom svijeta - saopštilo je ministarstvo.

U misiju NATO-a na Kosovu odlazi 151 hrvatski vojnik

Sinoćnje skandiranje dijela hrvatskih navijača na utakmici Crna Gora – Hrvatska u Podgorici (2:3) izazvalo je burne reakcije u hrvatskim medijima i javnosti. Tokom susreta sa tribine na kojoj su bili navijači Hrvatske čuli su se sramotni povici, među kojima i „Za dom spremni“ i „Ubij Srbina“.
U hrvatskim medijima ovaj incident je ocijenjen krajnje negativno, uz naglašavanje da su navijači Hrvatske u Podgorici bili dočekani izuzetno korektno.
Nova TV je skandiranje nazvala „sramotnim“, a njihov komentator Saša Lugonjić tokom prenosa posebno je istakao nedostojno ponašanje dijela navijača:
– Sramotno je, nažalost, bilo ponašanje dijela hrvatskih navijača u prvom poluvremenu. Skandalozno skandiranje čulo se s tribine na kojoj su hrvatski navijači. Ponoviću još jednom — na izuzetno lijep način ovdje su dočekani hrvatski navijači od strane domaćina i tužno je vidjeti da dio njih nije mogao na jednak način odgovoriti na gostoprimstvo Crnogoraca – kazao je Lugonjić, prenosi Index.hr.
Incident je izazvao brojne osude u Hrvatskoj, gdje mediji upozoravaju da takvo ponašanje baca sjenku na sportski događaj i narušava odnose dvije prijateljske zemlje.

Hrvatski mediji zgroženi: Oštre reakcije u Zagrebu na skandiranje navijača u Podgorici

Na posljednjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske imenovan je novi saziv Savjeta Vlade te zemlje za Hrvate izvan Hrvatske. Odlukom Vlade Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, ponovno je izabran za člana tog savjetodavnog tijela u novom četverogodišnjem mandatu.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijeloga svijeta te članovi po položaju. Sjednice Savjeta održavaju se najmanje jednom godišnje, a na njima se raspravlja o sprovođenju Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan domovine, kao i o drugim pitanjima važnim za hrvatske zajednice u inostranstvu.
Nakon reizbora, Adrijan Vuksanović izjavio je da mu je čast biti član Savjeta te da to doživljava kao priznanje za dosadašnji rad i zalaganje na očuvanju hrvatskog identiteta u Crnoj Gori, kao i na jačanju veza između dviju država.
Istakao je kako je Savjet opravdao svoje postojanje, jer se kroz konkretne odluke pruža potpora Hrvatima širom svijeta, a Hrvatska pokazuje brigu za njihov opstanak i djelovanje.
Vuksanović je izrazio i zadovoljstvo formiranjem Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, ističući da će taj novi forum dodatno ojačati saradnju s institucijama u Hrvatskoj te unijeti svježu energiju u predstavljanje svega što je važno za hrvatski identitet.

Vuksanović reizabran u Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske

Plenković i Obuljen nastaviće da finansiraju lijeve uhljebe, udruge, medije, SNV i Pupovca. Jer moraju. Zauzvrat, oni će njega i HDZ rušiti zbog “fašizacije”.
Da, da. Ipak njih boli Vukovar i vukovarske žrtve. Uvijek nekako s novembrom počinju da kljucaju po simbolizmu Vukovara, koji za njih održava taj nacionalni osjećaj i prkos Hrvata, njima toliko nepodnošljiv. Ove su se godine posebno raskokodakali, ali su pametniji. Više ne rade to, što bi rekli Dalmatinci, grezo, grubo i primitivno, kao prije par godina, kada su čak psovački poručili: “Jebo vas Vukovar.” Psovki sada nema, ali “satira” je ostala. Kažu sada lijevi uhljebi iz kulturnjačkih udruga i medija da je njima svima, kao i Srbima u Hrvatskoj, suspendovana sveobuhvatna sloboda, ukinuta im ljudska i kulturna prava, pravo na slobodu izražavanja, otkazane brojne izložbe, tribine, književne večeri i folklorne manifestacije.
Jer je novembar. Ne kažu, međutim, da im državni novac i dalje uredno pristiže. A pritječu im stotine miliona eura svake godine. I u novembru. O tome da njihovo postojanje, djelovanje i slobodu izražavanja godinama finansira država — konkretno već tri mandata HDZ-a — oni neće reći ni riječ. Pogotovo ne sada, kada su u “slobodarskom” i “revolucionarnom” zanosu usmjereni baš na rušenje Plenkovićeve koalicione vlasti HDZ-a i DP-a, zbog “fašizacije”, suspendovanja Republike, demokratije, Ustava. Kako sada spominjati taj novac, jer, zaboga, kakva je to “ustaška vlast” koja i dalje redovno finansira sve te silne lijeve uhljebe, njihove kulturnjačke događaje, festivale, zabave, književne večeri, tribine, knjige i prevode. I da, nastavlja finansirati izgradnju oko 40 srpskih kulturnih centara širom Hrvatske, bez obzira na kontroverzne sadržaje koji iz tih centara sada izbijaju kao gljive nakon kiše.
Ostaje pitanje: da li je do polarizacije u hrvatskom društvu došlo nakon Thompsona, ili je Thompsonovo ljeto 2025. reakcija na polarizaciju koja je došla slijeva i koja bi Hrvatsku opet željela vidjeti, ako ne kao neki regionalni privjesak, onda kao “modernu”, anacionalnu i ateističku državu. Polarizacija ostaje i sada je već jasno da će se ona nastaviti produbljivati. To će svakako imati uticaja na političku scenu i formiranje oštro suprotstavljenih tabora, čemu ćemo svjedočiti na parlamentarnim izborima 2028. ili ranije. Polarizacija koja bi ideološki bila sve ekstremnija ne odgovara vladajućem HDZ-u, jer se smanjuje prostor i mogućnost za nastavak politike umjerenog desnog centra. Ona, pak, odgovara bloku SDP–Možemo!, koji će nastaviti širiti svoj lijevi cordon sanitaire prema “snagama fašizacije”. I dok će s jedne strane Plenkovićev HDZ optuživati zbog fašizacije, s druge strane desnije političko i biračko tijelo Hrvatske sve će ih više prozivati zato što finansiraju anacionalnu političku ljevicu i gradnju 40 srpskih kulturnih centara, što kod tog biračkog tijela izaziva veliku sumnjičavost.
Činjenica je da Vlada RH velikim novcem redovno finansira stotine kulturnjačkih udruga koje su, ispostavilo se, u ogromnoj većini ljevičarske, čak ultraljevičarske. Država to čini jer joj je dužnost finansirati i tzv. civilno društvo. Hrvatska je posebnost u tome što su se u te udruge uglavnom infiltrirali ljevičari. Otkako se pojačalo finansiranje, stvorena je cijela paukova mreža raznih takvih udruga, tribina, manifestacija, filmskih i drugih festivala, koja je prekrila cijelu Hrvatsku. Da nije bilo frke oko onog festivala u Benkovcu, ne bi se ni znalo da su se lijevi infiltrirali čak i u jednom Benkovcu, u kojem živi ortodoksno desni birački puk. Desnih kulturnjačkih udruga, pak, mnogo je manje, ako ih uopšte ima, i one prolaze daleko trnovitiji put do državnog novca. Stoga nije čudno da ritam kroz medije i kulturu nameće ljevica. Koja će tu uvijek spomenuti i Pupovčeve Srbe. Uzeće ih u zaštitu čak i kada naprave izložbu posvećenu jednom od tvoraca Memoranduma SANU, Medakoviću će tepati da je bio dobri, nježni djedica, a sigurno će naći koju lijepu riječ i za manifestaciju SKC-a iz Pule, gdje je Vlaho Bukovac smješten među srpske slikare. Namjera je da se Pupovac prebaci u antihadezeovski tabor.
Plenković i Obuljen su, dakle, izdašno finansirali brojne lijeve uhljebe smatrajući valjda da će ih udobnost uspavati. Isti je pristup prema SNV-u i Pupovcu. Morali su izaći iz Vlade, ali zato su dobili koji milion eura više.
Što se hrvatske ljevice tiče, ona ne prihvata ni novije istorijske lekcije. Prije nekoliko godina, prije nego što je postao patrijarh SPC-a, Porfirije je bio od njih proglašavan čovjekom mira i s tim se “mirotvorcem” svakog vikenda družilo. Bila je stvar prestiža u zagrebačkim i hrvatskim kulturnjačkim krugovima reći da te je pozvao Porfirije. A kada se Porfirije preselio u Beograd i pretvorio u jednog od glavnih protagonista velikosrpstva, u tim krugovima prestalo se o njemu govoriti. Ne mogu ga kritizirati, jer bi priznali da ih je “mirotvorac” namagarčio, a sami ispali tragično naivni. Frustraciju i ljutnju radije su preusmjerili na “fašistoide” iz Banskih dvora. Boli ih briga, novac i dalje pristiže, jer bi suspenzija bila “gušenje slobode izražavanja”. To se nekada zvalo saradnja s režimom.

Sjetite se Porfirija, kada su hrvatski ljevičari ispali tragično naivni

Troje maloljetnika koji su u srijedu nestali u Sisku, pronađeni su danas,14.novembra na zagrebačkim Sveticama.
Potvrdili su članovi obitelji za Dnevnik.hr.
Pronađeni su nakon što je majci nestalog dječaka na mobilni telefon došlo obaviještenje da je u jednoj prodavnici račun plaćen njenom karticom, a ona je nakon toga nazvala policiju. 
Policiju je nazvala i žena koja je trojac prepoznala ispred trgovine nakon što je na portalima vidjela njihove fotografije. Ona je ostala u njihovoj blizini sve dok policija nije došla po njih.
I zagrebačka i sisačka policija potvrdile su da su maloljetnici pronađeni, prenosi Index.hr.

Riješen slučaj nestale djece: Troje maloljetnika iz Siska pronađeno u Zagrebu

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je upravnu novčanu kaznu jednom teleoperatoru, kao vođi obrade, od 4,5 miliona eura zbog povreda Opšte uredbe o zaštiti podataka zbog čega su, tvrde, bili ugroženi lični podaci 900 hiljada korisnika.
Nakon postupka koji je sproveden po službenoj dužnosti, objavio je u petak AZOP na svojim mrežnim stranicama, kazna je teleoperateru izrečena zbog transfera ličnih podataka u treće zemlje bez valjanog instrumenta i bez transparentnog informisanja ispitanika, te obrade kopija ličnih karata i uvjerenja o nevođenju kaznenog postupka zaposlenih bez pravne osnove, kao i nepreduzimanja odgovarajuće prethodne kontrole izvršioca obrade, prenosi Index.hr.
Teleoperater je, objašnjava AZOP ne navodeći o kojem se teleoperateru radi, prenosio lične podatke svojih korisnika uvozniku podataka u Srbiji odnosno društvu unutar grupacije koje je održavalo softver.
Teleoperater, a radi se o Telemachu oštro odbacuje navode objavljene na internet stranici AZOP-a te najavljuje da će preduzeti sva raspoloživa pravna sredstva u svrhu zaštite prava, integriteta i reputacije kompanije. 
- U slučaju koji navodi AZOP nije došlo do povrede podataka. Podaci nijesu prosljeđivani van Hrvatske niti EU te su sačuvani isključivo na području Hrvatske, sigurni su i nije bilo nikakvog curenja - tvrde u Telemachu.
Prenos podataka, navodi AZOP, temeljio se na standardnim ugovornim klauzulama od sredine aprila 2020. do najkasnije 27. decembra 2022. godine, no nakon tog datuma teleoperater je propustio sklopiti standardne ugovorne klauzule s izvršiocem obrade u Srbiji.
To znači, objašnjavaju iz AZOP-a, da se nakon tog datuma prenos ličnih podataka ispitanika odvijao "bez odgovarajućih zaštitnih mjera".
AZOP je objasnio da je operater, budući da Evropska komisija za Srbiju nije donijela odluku o primjerenosti u smislu odredbi Opšte uredbe o zaštiti podataka, morao redovne prenose ličnih podataka ispitanika zasnovati na nekom od instrumenata za prenos.
- Izvršilac obrade iz Srbije mogao je pristupati cijeloj SAP CRM bazi i to s administratorskim ovlašćenjima, a što je značilo da je imao neograničene ovlasti pristupu ličnim podacima, njih ukupno 847,86 hiljada ispitanika/korisnika usluga voditelja obrade - navodi se iz AZOP-a.
Odnosno, nastavlja AZOP, da je mogao pristupati imenu i prezimenu, OIB-u, adresi s lične karte, adresi priključka, adresi za slanje računa, kontakt broju, adresi elektronske pošte, IBAN-u, MSISDN-u, ICCID-u te podacima o ugovorenim uslugama korisnika.
Osim toga, naveli su iz AZOP-a, teleoperater nije sproveo Procjenu rizika za prenos ličnih podataka u Srbiju, što je bio dužan učiniti prije početka prenosa ličnih podataka u treću zemlju, a sva su ta postupanja protivna odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
Takođe, dodaje AZOP, teleoperater o navedenom prenosu u Srbiju, zemlju van Evropskog ekonomskog prostora (EPG), "nije niti informisao ispitanike, što mu je obaveza na osnovu Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Pregledom politika privatnosti utvrđeno je kako vođa obrade nije koristio jasne jezične formulacije da se lični podaci ispitanika prenose van EGP, već je koristio formulacije poput "možda" će se lični podaci dijeliti u treće zemlje ili da se lični podaci u pravilu obrađuju na području Evropske unije, a samo izuzetno van Evropske unije - dodali su iz AZOP-a.
Teleoperater je, kako su rekli, "prekomjerno" obrađivao lične podatke svojih zaposlenih odnosno da je prikupljao "kopije njihovih ličnih karata", što je takođe protivno odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Dodatna otežavajuća okolnost - navedi su iz AZOP-a je i to što je operater "zanemario mišljenje svoje službenice za zaštitu podataka, koja je izdala mišljenje kako se prikupljanje kopija ličnih karata s obzirom na sadržaj podataka može smatrati prekomjernom obradom ličnih podataka".
Isto tako, operater je prikupljao i potvrde o nevođenju kaznenog postupka svojih zaposlenih", što je takođe protivno Opštoj uredbi o zaštiti podataka.

Hrvatski teleoperator kažnjen 4,5 miliona eura: Bili ugroženi lični podaci 900.000 korisnika

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: hrvatska