Prema novom izvještaju Global Peace Index 2025 (GPI), globalni nivo mira se pogoršao u odnosu na prethodne godine. Naš region označen je kao bezbjedan, a Crna Gora zauzima 34. poziciju među 163 nezavisne države i teritorije
Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.
Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.
- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima - navodi se.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.
Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.
Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.
Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Globalna mapa mira: Crna Gora na 34. mjestu, Hrvatska najbolje rangirana u regionu

Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin.
Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija.
Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije.
- Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji - ističe Jabučanin.
Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu.
Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe.
Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti.
Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi.
<h2>Izborne paralele</h2>
U Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve.
Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji.
Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća.
Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja: "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji".
Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.
Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori.
Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC.
Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO.
Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna.
<h2>"Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU"</h2>
I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC.
- U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije - kazali su u DFC-u.
Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države.
Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU.
<h2>"Moldavski scenario"</h2>
U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije.
- Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu - navodi se u analizi DFC-a.
Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.
Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori.
<h2>Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkve</h2>
DFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve.
U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve.
Novinska agencija Rojters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti.
Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja.
U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC.
- Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju - navode u DFC-u.
Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat.
Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC.
<h2>Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj Gori</h2>
Iz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni"
- Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa - navodi se u odgovoru.
Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru.
- Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama - ističe se.
Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju.
- U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve - zaključuju u odgovoru RSE.
<h2>Država ključna u borbi protiv ruskog uticaja</h2>
Ključnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a.
- Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces - kazao je on.
Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

Ruski uticaj– zajednički izazov Crne Gore i Moldavije

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Tako su nam “limitirali” cijene da poskupljenjima &nbsp;svjedočimo iz dana u dan. Jaja su, pod limitom, poskupila čak 50 centi, pa sada deset komada košta od 2,79 eura.
Losos nam je skup kao kavijar, bademovo mlijeko kao da ga svježe cijede iz svakog zrna pred vašim očima, a piletina je stigla do cijene gotovo kao biftek.
Ako vodite računa o higijeni – gel za tuširanje ovim tempom poskupljenja koštaće &nbsp;“skoro kao magareće mlijeko”. Sve u svemu, ponuda je izuzetno bogata, a jedino što je “limitirano” jesu mogućnosti građana, koji i dalje hrle u gradove susjednih zemalja da kupe proizvode po višestruko nižim cijenama. Uporedili smo neke od najpovoljnijih cijena u Crnoj Gori sa onima u Lidlu u Hrvatskoj – donosimo kratki presjek.
<h3>Crna Gora</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja sada košta od 2,79 eura</li>
 <li>Borovnice 400 g – 5,00 eura</li>
 <li>Limun – 1,80 eura/kg</li>
 <li>Nutella 700 g (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 3,49 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje – 5,49 eura</li>
 <li>Najjeftiniji kilogram smrznutog lososa – 30 eura</li>
 <li>Ćevapi – 5,99 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,95 eura</li>
 <li>Pileće grudi &nbsp;bez kože – 6,99 eura/kg 
</li>
</ul>
<h3>Hrvatska (Lidl)</h3>
<ul>
 <li>Deset jaja – 2,19 do 2,50 eura</li>
 <li>Svježa pileća prsa bez kože – 4,79 eura (akcija), redovna cijena 5,89 eura</li>
 <li>Limun – 1,29 eura/kg</li>
 <li>Topljeni sir 140 g – 1,00 euro (akcija)</li>
 <li>Borovnice 400 g – 2,99 eura</li>
 <li>Ćevapi – 4,89 eura/kg</li>
 <li>Nutella 1 kg (akcija) – 6,99 eura</li>
 <li>Alpro bademovo mlijeko bez šećera – 2,29 eura</li>
 <li>Nivea gel za tuširanje 2 × 500 ml – 4,99 eura</li>
 <li>Kilogram fileta lososa – 18 eura 
Peosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000, u Hrvatskoj 1500 eura. 
&nbsp;</li>
</ul>

Miraš Dušević

Jaja poskupila, a gel za tuširanje kao magareće mlijeko – dobrodošli u Crnu Goru

Godišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o proširenju pokazao je da je EK ozbiljna u vezi sa otvaranjem vrata za nove članove do isteka svog petogodišnjeg mandata krajem 2029. godine.
Izvještaj od 4. novembra, prvi objavljen otkako je nova Komisija preuzela dužnost krajem prošle godine, osmišljen je da procijeni napredak (ili nedostatke) deset zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), među kojima su i šest država Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija) te Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Turska.
Radio Slobodna Evropa (RSE) došao je do nacrta dokumenta planiranog za usvajanje na sastanku u Briselu 16. decembra 2025. Savjeta za opšte poslove EU koji sadrži zaključke o proširenju.
Navedeni zaključci dokumenta, između ostalog, podcrtavaju geostrateški značaj proširenja kao važnog doprinosa evropskom miru, bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu.
Napominje se da proces proširenja mora biti održan na osnovu Kopenhaških kriterijuma (kriterijumi za pristupanje), uspostavljenih principa i metodologije.
Savjet poziva zemlje kandidate da iskoriste trenutnu priliku i da preduzmu sve neophodne korake kako bi ubrzali put ka EU.
U nacrtu dokumenta istaknuto je da će napredak svih partnera koji teže pridruživanju nastaviti da se procjenjuje na osnovu njihovih zasluga.
Isto tako, nacrt dokumenta ističe da usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ostaje ključni aspekt procesa integracije i snažan izraz strateškog izbora partnera.
Savjet očekuje da se svi partneri u potpunosti usklade sa ovim EU politikama, uključujući i restriktivne mjere.
Pojedinačno, u aneksu nacrta dokumenta se navodi individualni napredak i stanje u državama članicama iz kojeg se posebno izdvaja:
<h2>Crna Gora</h2>
Savjet je pozdravio značajan napredak Crne Gore na njenom reformskom putu ka EU članstvu sa otvorena sva 33 poglavlja i 12 privremeno zatvorenih, kako stoji u nacrtu dokumenta.
Ističe se da se Crna Gora podstiče da dalje unaprijedi sprovođenje završnih kriterijuma, posebno za poglavlja o vladavini prava (poglavlja 23 i 24).
Crna Gora mora da nastavi napredak na svom putu reformi, posebno u pogledu pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i javne uprave.
Dokument navodi kako EU očekuje da Crna Gora generalno poveća svoje administrativne kapacitete te da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou i dalje nizak i naglašava potrebu da Crna Gora poboljša svoj rezultat u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.
Uočen je napredak po pitanju politike azila i upravljanje migracijama dok se ističe potreba za punim usklađivanjem sa EU viznim politikama.
U vezi ekonomske politike, Savjet podstiče Crnu Goru da implementira reforme, smanji javni dug i nastavi sa naporima za jačanje finansijske uprave i transparentnosti.
<h2>Srbija</h2>
Draft dokumenta u aneksu koji se tiče Srbije ističe da se pozdravlja to što EU inegracije ostaju i dalje strateški cilj i očekuje da se ovo jasnije odrazi u politici Srbije "i u riječima, ali i u djelima".
Pojašnjavajući ovaj stav piše da "to uključuje demonstriranje snažne političke volje i dosljednosti u sprovođenju reformi vezanih za EU i objektivno i nedvosmisleno komuniciranje o EU".
Savjet konstatuje ukupni napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pristupanju, sa otvorenim 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i privremeno zatvorenim dva poglavlja.
Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuje ukupni tempo pregovora o pristupanju.
Dokument takođe navodi da Savjet uzima u obzir domaće masovne proteste izazvane urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, što je bio uzrok smrti 16 ljudi te navodi da iako je sloboda okupljanja generalno bila obezbijeđena, podsjeća na potrebu da se ona ojača i da se osigura bezbjednost novinara.
- Izvještaji o nasilju i prekomjernoj upotrebi sile tokom nekih od tih protesta zahtijevaju nepristrasne i temeljne istrage. Savjet poziva Srbiju da deeskalira tenzije i prevaziđe duboku polarizaciju u društvu stvaranjem uslova za inkluzivan dijalog koji uključuje sve zainteresovane strane, uključujući civilno društvo - piše u nacrtu dokumenta.
Takođe se ističe važnost regionalne saradnje po pitanju rješavanja ratnih zločina.
Istaknuta je zabrinutorst Savjeta u vezi sticanja prava na putovanje bez viza u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva po ubrzanoj proceduri, što predstavlja potencijalni bezbjednosni rizik za EU.
<h2>Bosna i Hercegovina</h2>
U nacrtu dokumenta piše da nakon odluke Evropskog savjeta iz marta 2024. godine o otvaranju pregovora o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), Savjet očekuje da će BiH preduzeti sve relevantne korake s ciljem usvajanja okvira za pregovore.
Potrebni su dalji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU, kako je Savjet podržao 2019. godine.
Savjet napominje da je dinamika reformi i dalje u zastoju i poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu ka EU i sprovedu neophodne reforme. Kao prioritetno pitanje, BiH treba da usvoji novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o sudovima u skladu sa evropskim standardima, kao i da imenuje glavnog pregovarača.
BiH takođe treba da razvije nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU i hitno imenuje nacionalnog koordinatora za predpristupne (IPA) fondove.
Pozdravljeno je obnavljanje mandata EUFOR Altea, koja nastavlja da igra ključnu ulogu u podršci vlastima u BiH u održavanju sigurnog okruženja za sve građane.
Ponovo je istaknuta važnost kontinuirane saradnje među međunarodnim akterima i podršku misiji visokog predstavnika i njegove Kancelarije.
<h2>Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija</h2>
U odnosu na druge tri države Zapadnog Balkana, nacrt dokumenta ističe napredak Albanije i podvlači potebu za više rada na vladavini prava.
Po pitanju Kosova naglašen je ograničeni napredak u reformama tokom perioda izvještavanja, te se poziva na uspostavljanje međupartijske saradnje kako bi se ubrzale reforme.
Navodi se da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali se takođe ističe zabrinutost zbog dugotrajnog političkog zastoja nakon parlamentarnih izbora u februaru 2025. i očekuje dobro sproveden i inkluzivan izborni proces uoči prijevremenih opštih izbora 28. decembra 2025. godine.
Savjet priznaje napredak postignut u upravljanju migracijama i poziva Kosovo da se brzo uskladi sa viznom politikom EU.
Nacrt dokumenta takođe ističe podršku dijalogu sa Srbijom kao i konstruktivni pristup regionalnoj saradnji.
U odnosu na Sjevernu Makedoniju, Savjet napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja dok se u nacrtu dokumenta podsjeća na važnost postizanja opipljivih rezultata i sprovođenja bilateralnih sporazuma "u dobroj vjeri", uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom.
<h2>Ukrajina, Moldavija Gruzija i Turska</h2>
U pogledu Turske nacrt dokumenta ukazuje na negativne trendove po pitanju demokratije, vladavine prava i osnovnih prava.
Gruzija se u dokumentu susrela sa osudama zbog anti-EU narativa koje šire gruzijske vlasti koje se pozivaju da oslobode oslobode provizorno zatvorene političare, novinare i aktiviste.
Za Moldaviju se pozdravlja potvrđen politilčki mandat proevropskoj vladi nakon referenduma o EU članstvu 20. oktobra 2024. kao i nedavni (septembar 2025.) parlamentari izbori koji su potvrdili posvećenost EU integracijama.
Savjet za opšte poslove EU potvrdio je podršku Ukrajini i osudio agresiju Rusije. Nacrt dokumenta navodi da će EU nastaviti da pruža političku, finansijsku, ekonomsku humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku Ukrajini.
Po pitanju borbe protiv korupcije, Savjet je istakao važnost nezavisnih i efikasnih institucija u ovoj državi.
Kako su i ranje naveli zvaničnici u Briselu proširenje EU je ponovo postalo aktuelno, što se očekuje da će biti potvrđeno i na sastanku 16. decembra Savjeta za opšte poslove kada će se razmatrati zaključci nacrta dokumenta koji se baziraju na izvještaju Komisije o proširenju.
Ideja je da države članice EU jednoglasno odobre tekst dokumenta u koji je RSE imao uvid.
U godišnjem izvještaju za 2025. godinu navodi se da je "ovo prvi mandat Komisije od 2010-2014. godine gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidate, proširenje realna mogućnost" i da se cio proces "sada kreće brže nego u posljednjih 15 godina".
Promjena tempa ima veze sa invazijom Rusije na Ukrajinu, pokrenutom 2022. godine, pri čemu je šefica inostrane politike EU Kaja Kalas primijetila da "geopolitičke promjene jasno govore u prilog proširenja. Proširenje nije nešto što je lijepo; to je nužnost ako želimo da budemo jači igrač na svjetskoj sceni".

Nacrt godišnjeg izvještaja EK: Crna Gora da poboljša rezultat u istragama i gonjenju u slučajevima korupcije na visokom nivou

Nije logično da država, koju vode dominantno proruske partije, prednjači u procesu evropskih integracija, ocijenio je Balkan Integration Forumu predsjednik Upravnog Odbora CEMI-a Zlatko Vujović i dodao da se to upravo događa Crnoj Gori. To, kako naglašava, izaziva zabrinutost u Briselu i nekim partnerskim zemljama.
- Na primjer, ministar odbrane je osoba koja je vrlo agresivno bila protiv NATO članstva, a sada sjedi sa ostalim ministrima odbrane NATO-a i učestvuje u donošenju odluka. Moguće su promjene političkih stavova, ali mi smo zabrinuti i očekujemo aktiviranje mnogih političkih tempiranih bombi - kaže Vujović.
Crna Gora se, kaže, suočava kako sa izazovima iznutra, tako i sa onima iz tri susjedne države.
- Veoma agresivne Srbije, podržane od Rusije, jer režim u Srbiji definitivno ne želi da Crna Gora uđe u EU. S druge strane imamo i jednu tihu, diplomatski zapakovanu, ali prisutnu dinamiku iz zvanične Tirane i od premijera Rame — ne da blokira, ali da uspori dinamiku ulaska Crne Gore u EU, kako bi Albanija ušla paralelno ili bar bila percipirana kao zemlja koja treba da uđe zajedno sa Crnom Gorom. To je veoma zabrinjavajuće za poziciju Crne Gore, jer pregovaramo mnogo duže. Ja želim da vidim Albaniju što prije u EU, ali realno, Crna Gora je postigla mnogo više rezultata - pojašnjava Vujović.
Proruske snage u Crnoj Gori se, navodi dalje Vujović, udružuju sa onim albanskim partijama koje podržava Edi Rame, i izazivaju situacije kao što je ona u Botunu.
- Ekološki protesti koji zapravo nijesu ekološki, već pokušaj da se blokira završetak procesa. Dakle, vidimo interes Rusije, Srbije i sada, u ovoj završnoj fazi, i albanskih partija u vladajućoj većini, podržanih od zvanične Tirane, da rade u korist proruskih struktura da blokiraju Crnu Goru - &nbsp;navodi Vujović.
Albanija ne slijedi moskovsku agendu, pojašnjava dalje Vujović, ali im se interesi preklapaju iz različitih razloga.
- Sa jedne strane, Srbija želi da zaustavi makar Crnu Goru da brže uđe u EU — zbog svojih razloga, zbog političke dinamike u zemlji, itd. Sa druge strane, Rusija želi da to blokira i možda da natjera Crnu Goru da napusti NATO kako bi dala strateški značaj Srbiji kao svom partneru, omogućavajući joj izlaz na more. Jer Srbija nikada ne bi mogla biti stvarno efikasan, snažan saveznik Moskve bez izlaza na more. Sa druge strane, Albanija ima interes koji je taktički — da smanji rizik ulaska u EU tako što će biti u paketu sa Crnom Gorom, koja je na korak od članstva. Na taj način bi oni ubrzali proces, jer Rama sada zaista želi da ubrza. Takođe, bilo je spekulacija u diplomatskim krugovima o lobistima angažovanim u Briselu, pa čak i o zahtjevu da i Crna Gora ima istu lobističku grupu kao Albanija. Te lobističke grupe zagovaraju da obije zemlje uđu u istom trenutku - navodi Vujović.
Na djelu, kaže, vidimo i konkretne slučajeve.
- Vodeća albanska partija u Crnoj Gori, članica vladajuće koalicije, pridružila se Kneževićevoj partiji. Dakle, albanska partija, čiji je lider potpredsjednik Vlade, veoma blizak Rami i uživa njegovu podršku, sada organizuje proteste govoreći da Tuzi, kao većinski albanska sredina, treba da se udruži sa Zetom, koja je — ne sasvim, ali uglavnom — srpski dominantna sredina, da blokiraju izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Da albanska partija u Crnoj Gori podrži Kneževića, ekstremnog srpskog nacionalistu —to niko nije mogao ni da zamisli, vjerujte mi - naglašava Vujović.
Vidimo, kaže Vujović, mnogo ovakvih „tempiranih bombi“ i scenarija kako da se spriječi ulazak Crne Gore u EU 2028. godine. Crna Gora mora iskoristitu priliku koja joj se pruža za učlanjenje, jer ukoliko ne postane nova članica EU, to bila veoma loša poruka za cijeli Zapadni Balkan, zaključuje Vujović.

Vujović: Srbija lobira da Crna Gora ne uđe u EU prije Albanije

Ruske vlasti sprečavaju pristupanje Crne Gore međunarodnom sporazumu za kontrolu izvoza naoružanja i robe dvostruke namjene - Vasenarskom aranžmanu (Wassenaar).
- Rusija već neko vrijeme opstruira proces prijema novih članica iako su ispunjeni svi uslovi za članstvo- navodi se u dokumentu Vlade Crne Gore o ispunjavanju preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Vasenarski aranžman ima 42 članice, među kojima je i Rusija, i sve odluke donose jednoglasno.
Članice, između ostalog, razmjenjuju informacije o konvencionalnom naoružanju i osjetljivim tehnologijama s ciljem jačanja međunarodnog mira i bezbjednosti.
Iz Ambsade Rusije nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li i zbog čega Moskva sprečava prijem Crne Gore.
Odnosi između Podgorice i Moskve narušeni su duže od deceniju, prije svega zbog ulaska Crne Gore u NATO i ruske invazije na Ukrajinu.
Šta je Vasenarski aranžman?
Do uspostavljanja Vasenarskog aranžmana došlo je poslije Hladnog rata, usljed potrebe zemalja za saradnjom u cilju smanjenja rizika od širenja konvencionalnog naoružanja i roba i tehnologija dvostruke namjene.
Prema podacima sa sajta Globusved.com, komercijalne ruske baze spoljnotrgovinskog poslovanja, firma GoodForwarding je ove i prethodne godine izvezla u Rusiju, između ostalog, elektronska integrisana kola (na fotografiji, arhiv). Aranžman priprema dvije kontrolne liste na koje se u svom zakonodavstvu oslanjaju i Evropska unija i Crna Gora - jedna koja se tiče izvoza oružja, a druga robe i tehnologije dvostruke namjene.
U prvu spadaju, na primjer, tenkovi, borbeni avioni, helikopteri...
U drugu računari, telekomunikacije, senzori, laseri, pogonski sistemi... odnosno robe i tehnologije koje se koriste za civilnu upotrebu ali se mogu koristiti i za razvijanje, proizvodnju ili jačanje vojnih sposobnosti.
- Aranžman nije usmjeren protiv bilo koje države ili grupe država i ne ometa pravo država da steknu legitimna sredstva za samoodbranu- kazao je diplomatski izvor RSE upoznat sa situacijom.
Međutim, dodaje da je cilj aranžmana da izvoz doprinese međunarodnom miru i bezbjednosti, a spriječi da oružje završi u rukama terorista.
Problem Crne Gore
Inicijativu za pridruživanje je prije deset godina podnijela i Crna Gora, članica NATO i kandidat za članstvo u EU.
Iz Vlade ističu da je ispunila sve formane uslove za članstvo.
- Ipak, konačna, konsenzualna odluka o prijemu zavisiće od geopolitičkih okolnosti i klime unutar Vasenarskog aranžmana, prevashodno pozicije Ruske Federacije- navodi se.
Iz Ministarstva vanjskih poslova - u čijoj je nadležnosti pitanje članstva - nisu odgovorili na upit RSE zbog čega Rusija opstruira prijem.
Evropska komisija je u ovomjesečnom izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da nije bilo napretka po pitanju članstva u aranžmanu.
- Crnoj Gori je to jedan od zadataka u okviru pridruživanja Evropske unije, ali EU mora tu da pokaže toleranciju za činjenicu da tu postoji treća strana. U ovom slučaju, Ruska Federacija donosi tu odluku a ne institucije EU- kazao je za RSE vojni analitičar Aleksandar Radić.
Radić dodaje da takvo postupanje trećih zemalja nije korektno, ali da na to kao članica imaju pravo.
Međutim, ističe da Crna Gora već postupa kako je propisano Vasenarskim aranžmanom, posebno ističući kvalitet crnogorskih izvještaja o izvozu u odnosu na one drugih zemalja.
Problem postupanja Rusije u radu Vasenarskog aranžamana uočili su i Brisel i Vašington.
Naime, u dokumentu Evropskog parlamenta iz novembra 2023. se navodi da se efikasnost Vasenarskog aranžaman suočava sa izazovima "s obzirom na članstvo Rusije i promjenljivu geopolitičku situaciju".
- Struktura članstva zasnovana na konsenzusu izazvala je zabrinutost u pogledu njegove efikasnosti. Sjedinjene Američke Države su izrazile rezerve u vezi sa pridržavanjem Rusije paktu, navodeći njeno učešće u sajber napadima i pokušajima da se steknu osjetljive tehnologije- piše u dokumentu.
Srbija i Albanija 'na čekanju'?
Crna Gora nije jedina koja čeka članstvo.
Vojni analitičar Aleksandar Rodić je za RSE kazao da je Srbija takođe na listi čekanja za članstvo.
Evropska komisije je u izvještaju za Albaniju navela da je "završetak procesa pristupanja blokirala jedna od država učesnica".
U izvještaju Komisije se ne precizira koja je država u pitanju.
Iz Ambsade Albanije nisu odgovrili na upit RSE da li je u pitanju Rusija.
Hrvatska, koja je članica EU i NATO, ove godine obilježava 20 godina članstva u Vasenarskom aranžmanu.
Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske su za RSE kazali da članstvo u tom aranžmanu pokazuje da država ima razvijen i pouzdan sistem kontrole izvoza.
- To je osobito važno u današnjem geopolitičkom kontekstu, u kojem se napredne tehnologije – poput vještačke inteligencije, naprednih poluvodiča i kvantnih tehnologija – mogu koristiti za represiju ili vojne svrhe- kazali iz Ministarstva.
Među članicama aranžmana je većina zemalja EU i NATO.

Rusija sprečava prijem Crne Gore u međunarodni sporazum za kontrolu izvoza naoružanja

Crna Gora bi, da je politika koju danas zagovara Evropska unija važila ranije, već bila članica Evropske unije (EU), ocijenio je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Govoreći o reformama u institucijama, Đuričković je naveo da je i EU odustala od ambicije da crnogorske institucije budu u potpunosti reformisane prije ulaska zemlje u Uniju.
- Sad je već izvjesnije i negdje smo imali takvu vrstu poruka da će se taj proces reformi odvijati i po postanku Crne Gore punopravnom članicom. Šta će to značiti, da li ćemo mi imati taj ugovor o pristupanju koji će možda imati neke klauzule koje do sada nijesu bile tipske za države koje su pristupale ili ćemo možda imati neki status koji je malo drugačiji u odnosu na druge punopravne članice, to ostaje da vidimo - rekao je on.
Prema njegovim riječima, EU bi, ukoliko želi da dobije podršku svih država članica za skoro pristupanje Crne Gore, mogla insistirati na posebniim garancijama.
- Ono što smo imali prilike u proteklih nedjelju dana ili dvije nedjelje da čujemo je ukoliko se želi dobiti povjerenje svih država članica da Crna Gora pristupi u skorije vrijeme Evropskoj uniji, da će oni sigurno imati uslove da se ipak u tom pristupnom ugovoru stave neke klauzule koje će omogućavati da se ta tranzicija, to jest reforma tih institucija do onoga nivoa do koga treba da budu, ipak sprovodi i da postoje neke garancije da je to vremenski ograničeno, da je dinamika ograničena i da se na taj način u konačnom pokuša suzbiti neke anomalije kojima smo svi svjedočili u protekle dvije godine i to je tehnički dio priče - istakao je Đuričković.
Navodi da ga ohrabruju sve češće političke poruke evropskih zvaničnika, jer one, kako kaže, snažno utiču na javno mnijenje i društvenu klimu u Crnoj Gori.
- Baš danas je na konferenciji ambasador EU Johan Satler rekao da treba da se zaustavi priča oko nacionalnih tema, podjela, identitetskih tema, da se više ne podgrijavaju u društvu i da se fokus stavi na neke druge stvari. I pravo da vam kažem, kao neko ko pripada opozicionom subjektu, ja bih čak mogao i ovako na prvu loptu da kažem da sam potpuno saglasan sa time, ali ajde da odemo i korak dalje - kazao je on.
Đuričković smatra da u procesu proširenja paralelno postoje dva interesa - interes građana Crne Gore i Evropske unije.
Vjeruje da Brisel želi proširenje „bez obzira na stanje na terenu“, što, kako kaže, potvrđuju poruke evropskih zvaničnika poput Satlera, Marte Kos i Kaje Kalas.
- Tu se odvijaju dva procesa, jedan je proces zadržati taj EU optimizam unutar EU, unutar država članica, što je jako bitno da se desi, jer ako vi nemate unutar EU pozitivno mišljenje po pitanju proširenja na zemlje Zapadnog Balkana, ako tu nemate podršku, onda je čitava ova priča uzaludna… Upravo je to izjavila Marta Kos, da je to po prvi put da se EU usklađuje unutar nje same, a da se paralelno sa tim odvija i proces integracija. Da je takva politika sticajem okolnosti bila na snazi 2014. godine, ili 2012. kad smo započeli pregovore, Crna Gora vrlo vjerovatno završila pregovore i bila punopravna članica već 2018. ili 2019. godine najkasnije - zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0VIsGuDwwSE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Briselu je potrebno proširenje bez obzira na stanje na terenu

Crna Gora u narednom periodu nastavlja strateški fokus na punopravno članstvo u Evropskoj uniji i ispunjavanje NATO obaveza, uz prioritet jačanja dobrosusjedskih odnosa, multilateralne saradnje i usklađivanje prava radnika sa standardima EU, pokazuje, prenosi Portal RTCG.
Kako se ističe, prioriteti vanjske politike Crne Gore zasnivaju se prije svega na punopravnom članstvu u EU i ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO. dokument Vlade pod nazivom “Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025 – 2026”
Poseban značaj daje se jačanju odnosa sa susjednim državama čiji su temelji konstruktivan dijalog, razvoj povjerenja i široke regionalne saradnje.
- Politika dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od vodećih spoljno političkih ciljeva Crne Gore. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika temelje se na pravnim aktima i međunarodnim sporazumima, a usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta za vanjske poslove EU je kontinuirano 100 odsto. U okviru pregovaračkog poglavlja 31, politika obuhvata politički dijalog sa EU, pitanja odnosa države kandidata sa EU i njenim institucijama, saradnju sa međunarodnim organizacijama, posebno sa UN, OEBS i SE, razvijen sistem kontrole naoružanja, EBOP, saradnju sa NATO-om i borbu protiv terorizma - navodi se u dokumentu.
Crna Gora, kako piše, aktivno doprinosi regionalnoj saradnji kroz učešće u brojnim inicijativama, među kojima su Centralno-evropska inicijativa, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Jadransko-jonska inicijativa, Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, Regionalna inicijativa za azil, migracije i raseljena lica.
U dokumentu se ističe da je multilateralizam jedan od tri utvrđena vanjskopolitička prioriteta Crne Gore.
- Država je ispunila sve uslove za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, raskinuviši bilateralni sporazum s SAD u vezi s uslovima za izručivanje lica Međunarodnom krivično sudu u septembru 2024 - piše u dokumentu i dodaje se da nastavlja potpunu usklađenost sa deklaracijama EU u oblasti zajedničke vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Poglavlje 31 otvoreno je 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Dokument obuhvata i dio posvećen slobodi kretanja radnika, definisanoj kao jedan od temeljnih principa Evropske unije i jedno od četiri slobode unutrašnjeg tržišta.
- Radnicima koji se sele u drugu članicu EU, u skladu s pravnom tekovinom, garantuje se pravo na rad bez radne dozvole, jednak tretman u zapošljavanju, pravo na jednaku socijalnu sigurnost, kao i pravo porodice da se pridruži radniku - ističe se u dokumentu.
Kako je naglašeno, cilj navedenih prava je i podsticanje mobilnosti radne snage između država članica EU, što je važan faktor ostvarivanja unutrašnjeg tržišta.
Poglavlje 2 otvoreno je 11. decembra 2017. u Briselu.
U dijelu koji se odnosi na tržišnu ekonomiju, dokument navodi da pravila koja se odnose na zaštitu konkurencije predstavljaju osnov na kojem je formirana tržišna privreda jedne zemlje.
Ukazuje se da efikasno sprovođenje politike konkurencije doprinosi razvoju i rastu broja privrednih društava, privlačenju novih investicija, unapređenju ekonomije i povećanju proizvodnje i izvoza.
- U narednom periodu predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Agencije za zaštitu konkurencije, koja je nadležna za sprovođenje propisa u oblasti konkurencije i državne pomoći. Poglavlje 8 otvoreno je 30. juna 2020. u Briselu - navodi se u dokumentu.

Ispunjeni uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja 31

Uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajedničku izvršnu grupu nije samo korisno, već i strateški nužno - jer jedino kroz blisku saradnju i pravovremenu razmjenu informacija zemlje mogu efikasno odgovoriti na zajedničke bezbjednosne izazove.&nbsp;
To je ocijenjeno na Operativnom sastanku Zajedničke izvršne grupe za sprečavanje neregularnih migracija formirane u okviru Berlinskog procesa, koji je juče održan u Tirani, u organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije, a kojem su prisustvovali v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i pomoćnik direktora za Sektor granične policije Dejan Bojić.
Pored direktorice Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije za obavještajne podatke i međunarodne operacije, sastanku su prisustvovali i direktori policija Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sa svojim saradnicima.&nbsp;
- Na sastanku je potvrđeno da se Zajednička radna grupa širi, te da su, pored Velike Britanije, Albanije i Kosova, njen sastavni dio odnedavno i Crna Gora i Sjeverna Makedonija - naveli su u Upravi policije.
Naglašeno je, dodaju u saopštenju, da ova struktura predstavlja objedinjeni operativni front protiv savremenih prijetnji, posebno neregularnih migracija, prekograničnog kriminala i nezakonitih finansijskih tokova čije se djelovanje zasniva na intenzivnoj razmjeni informacija, bržim provjerama, sinhronizovanim operacijama, jedinstvenim standardima i upotrebi savremenih tehnologija, radi izgradnje zajedničkih mehanizama za detekciju, prevenciju i suzbijanje prekograničnog kriminala.
- Istaknuto je da dosadašnji rezultati pokazuju da je ovaj mehanizam saradnje primjer kako zemlje regiona mogu efikasnije koordinisati kapacitete, podatke i operativne napore, te da se zajedničkim djelovanjem mogu značajno suzbiti nezakonite migracije i kriminalne mreže - naveli su u policiji.
Zaključeno je da će ovi procesi dodatno unaprijediti saradnju zemalja učesnica i podići nivo operativne efikasnosti, sa ciljem jačanja sistema granične bezbjednosti kao osnovnog preduslova stabilnog sistema unutrašnje, regionalne i evropske bezbjednosti.

Strateški nužno uključivanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije u Zajednički front za graničnu bezbjednost

U jutarnjoj emisiji „Srećan dan“ otvaramo jedno od najvažnijih pitanja današnjice – odlazak iz Crne Gore. Analiziramo psihologiju odlaska i povratka: zašto ljudi odlaze, šta ih motiviše, kakva ih realnost dočeka u inostranstvu i da li se vraćaju.
Donosimo i priču o Novogodišnjoj bajci na ledu. Gošća emisije biće Valentina Mitrović, PR menadžerka ovog spektakla, koja će otkriti kako se stvara scenska magija na ledu i šta publika može očekivati od ovogodišnjeg izdanja.
U rubrici „Srećni AI“ bavimo se savremenim roditeljstvom – kako mame i tate danas vaspitavaju djecu uz podršku vještačke inteligencije, koja pitanja najčešće postavljaju i koje ih nedoumice prate u digitalnom vremenu.
Gledajte emisiju „Srećan dan“ od 9 do 11 sati na Televiziji E.

„Srećan dan“: Odlazak iz Crne Gore, novogodišnja čarolija na ledu i roditeljstvo u digitalnoj eri

Na četvrtoj sjednici Savjeta omladinskih inicijativa u Podgorici razgovarano je o konkretnim inicijativama koje spajaju vrijednosti, znanje i učešće mladih: od prevencije vršnjačkog nasilja do otvaranja kulture prema novoj publici, saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Savjet je, kako navode, predstavio inicijativu prevencije vršnjačkog nasilja sa ciljem da se gradi empatija, povjerenje u stručne službe i brza institucionalna reakcija. Plan uključuje i edukativne sadržaje koji otvaraju teške društvene teme bez partijskog okvira.
- U oblasti kulture, Savjet je najavio istraživanje navika i potreba mladih, kao i seriju događaja, razgovore sa umjetnicima, kulturne šetnje i posjete ključnim lokalitetima, uz partnerstva sa institucijama i sadržaj prilagođen mladima. Cilj je da kultura postane pristupačnija, dinamičnija i bliža novim generacijama. Crna Gora ostaje posvećena cilju EU 2028: uz više šansi za mlade, jače institucije i zajednicu koja bira rezultate, a ne izgovore - zaključuje se u saopštenju.

Četvrta sjednica Savjeta omladinskih inicijativa: Mladi za politiku koja radi i rješava

Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.
Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.
- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“
Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.
Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.
Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.
Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.
Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.
Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 18 časova, došlo je do incidenta u kojem je kamion zakačio krošnju drveta, nakon čega se stablo obrušilo na kolovoz i privremeno blokiralo saobraćaj.
Stablo je palo preko sve tri saobraćajne trake, pa se saobraćaj odvija otežano na ovoj dionici. Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, usljed nezgode i gradski autobus je završio zaglavljen na zelenoj površini.
Na lice mjesta upućene su službe, a očekuje se dolazak ekipe „Zelenila“ koja će ukloniti drvo i omogućiti normalizaciju saobraćaja.
Za sada nema informacija o eventualnim povrijeđenima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ1LJy6gqX_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Kamion zakačio drvo, stablo palo na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: crna-gora