Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

U jednoj od temeljnih teza velikosrpske propagande u Crnoj Gori ističe se da je prvi srpski arhiepiskop Rastko (Sava) Nemanjić uspješno obavio preobraćanje crnogorskih predaka u pravoslavlje, da je srpska crkva postala dominantna i da je Sava često boravio u tadašnjoj Duklji (današnoj Crnoj Gori). No, izvori govore drugačije. O Savinom životu i radu se najviše zna na osnovu Savinih žitija. Prvo je napisao svetogorski monah Domentijan sredinom XIII vijeka. Drugo je napisao Teodosije Hilandarac krajem XIII ili početkom XIV vijeka, a podatke o posljednjim godinama Savinog života zapisao je srpski arhiepiskop Danilo II u „Životu arhiepiskopa Arsenija“, između 1324. i 1337. U kombinaciji s drugim izvorima Savin život je prilično rekonstruisan. 
Rastko je rođen oko 1175. godine i prvu zapaženu ulogu je dobio 1190. Tada ga je njegov otac, Stefan Nemanja, postavio za udionog kneza u Humu. No, Rastko je već 1192. godine napustio Hum i otišao na Svetu Goru. Zamonašio se i uzeo ime Sava. Tamo mu se nakon abdikacije 1196. pridružio Stefan Nemanja, kao monah Simeon. Od vizantijskog cara Aleksija III Anđela dobili su odobrenje da obnove manastir Hilandar. Početkom XIII vijeka izbio je rat između Savine braće, Vukana, koji se titulisao kao kralj Duklje i Dalmacije i velikog župana Stefana Nemanjića. Kako bi, navodno, posredovao u mirenju braće Sava se u Srbiju vratio između 1204. i 1207. Tada je prenio tijelo Nemanje (Simeona) u manastir Studenicu. Od 1207. Sava je živio u Srbiji kao iguman Studenice.
Veliki župan Stefan i arhimandrit Sava su vješto iskoristili političke promjene koje su nastale padom Konstantinopolja pod vlast krstaša i osnivanjem Latinskog carstva 1204. godine. Rimska crkva se nametnula kao dominantna politička sila pa se veliki župan Stefan obratio papi Honoriju III za kraljevsku krunu, koju je dobio iz Rima 1217. i tako je postao prvi srpski kralj (Stefan Prvovjenčani). Na ostacima Vizantije uzdigla su se dva centra. U Nikeji se za cara proglasio Teodor I Laskaris, koga je podržavao nikejski patrijarh Manojlo Saranten Haritopul. U Epiru se za cara proglasio Teodor I Komnen Duka, a njega je podržavao ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatin. Nikejski car i patrijarh nijesu priznavali epirskog vladara i ohridskog arhiepiskopa, kao ni oni njih. Ovaj procijep između dva grčka (provizantijska) centra Nemanjići su vješto iskoristili. Sava je otišao u Nikeju 1219. godine i od nikejskog cara i patrijarha dobio dozvolu da formira Srpsku arhiepiskopiju, a on je imenovan za prvog srpskog arhiepiskopa. Istoričar Srđan Pirivatrić ističe da je Srpskoj arhiepiskopiji „data najveća moguća autonomija“, ali da nije sačuvan ni jedan dokument carske ili patrijaršijske kancelarije o rukopoloženju i postavljanju Save ni o načinu posvećenja budućih arhiepiskopa. To je urađeno protiv crkvenih propisa, jer su time narušena prava Ohridske arhiepiskopije. Kanonsku crkvenu jurisdikciju u Srbiji imale su episkopije u Rasu, Prizrenu i Lipljanu, koje su bile u okviru Ohridske arhiepiskopije. Zbog toga je ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatin u maju 1220. uputio pismo Savi i zaprijetio mu anatemom. Homatin je s potpunom pravom istakao da je Savino rukopoloženje nekanonsko. To je bio isključivo politički čin. Da crkva u Srbiji ne bi potpala ne samo pod papin uticaj, već i da se ne bi preko Ohridske arhiepiskopije vezala za Epir, car i patrijarh iz Nikeje su crkvi u Srbiji dodijelili autokefalnost kako bi je pridobili za njihove, prije svega, političke interese. Zato o formiranju Srpske arhiepiskopije ne postoji važeći crkveni spis. Akt o formiranju Srpske arhiepiskopije je na nikejskom dvoru tumačen kao careva milost koju je on imao pravo i da povuče, što je uradio car Mihailo VIII Paleolog 1272. godine kada je izdao hrisovulju za Ohridsku arhiepiskopiju kojom joj je vratio nadležnost za najveći dio Srbije i osporio, odnosno poništio autokefalnost i legalnost Srpske arhiepiskopije. Ona je formirana nekanonski i u ovome periodu održala se samo zahvaljujući političkoj sili Nemanjića i srpske države.
Sava je za sjedište arhiepiskopije izabrao manastir Žiču, a 1220. formirao je podređene episkopije. Na teritoriji prethodne dukljanske države uspostavljene su tri episkopije: zetska („u Zeti, Dioklitijskom pomorju“) sa sjedištem u prethodnom benediktinskom manastiru Sv. Mihaila na Prevlaci kod Tivta (mada se ova teza osporava), humska sa sjedištem u Stonu i budimljanska sa sjedištem u Đurđevim stupovima kod Berana. No, Savini biografi i savremeni izvori ne navode da je Sava tada boravio u Duklji. Prilikom uspostavljanja ovih episkopija bilo je međukonfesionalnih sukoba. Katolički biskup iz Stona je protjeran na Korčulu. Srpska arhiepiskopija i njene episkopije tada nijesu imale većeg uticaja na teritoriji prethodne dukljanske države. U periodu dok je Sava bio arhiepiskop nije zabilježeno podizanje ni jednog pravoslavnog hrama na prostoru današnje Crne Gore. Episkopije koje je na prostoru Duklje (Crne Gore) formirao Sava bile su u stvari samo misije koje je tek trebalo da počnu preobraćenje u pravoslavlje. Za Savinog života taj proces se nije pomjerio s početka. Tada nije zabilježeno postojanje pravoslavnih u Duklji. U to vrijeme u Duklji je zapravo postojala samo Dukljansko-barska nadbiskupija koju je Vukan Nemanjić obnovio u dogovoru sa papom Inoćentijem III 1199. godine. Vukan je kao kralj Duklje i Dalmacije bio katolik. Uz to, Sava i Srpska arhiepiskopija su uvažili državnu osobenost Duklje. Iznad freske Sv. Save u Mileševi postoji natpis koji je istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić pročitao kao „Sava, prvi arhiepiskop svih raških i dioklitskih zemalja“.
Ne samo da je Savina nekanonska arhiepiskopija u katoličkoj Duklji zabilježila misionarski neuspjeh, već je i u Srbiji jedva preživjela. Kralja Stefana Prvovjenčanog je 1227. naslijedio sin Radoslav koji je vodio progrčku politiku, a na to je najviše uticao njegov tast, epirski vladar i solunski car Teodor I Komnen Duka. Kralj Radoslav se odrekao Nemanjinog prezimena, a od tazbine je preuzeo vizantijsko carsko prezime Duka i tako se potpisivao. Titulisao se kao Stefan Duka kralj Srbije i Duklje. Uprkos postojanju Srpske arhiepiskopije i kontra tome što je njegov stric Sava bio srpski arhiepiskop, Radoslav se za kanonska pitanja obraćao ohridskom arhiepiskopu Dimitriju Homatinu koji je bio izraziti Savin protivnik. Radoslav je na taj način prihvatio ohridsku (grčku) crkvu i faktički je poništio autokefalnost (autonomnost) Žičke arhiepiskopije iz 1219. Radoslav je tako htio da se oslobodi Savinog autoriteta. Istoričar Božidar Ferjančić ističe da je zbog toga postupka Sava napustio Srbiju i otišao na prvo putovanje u Svetu Zemlju 1229–30., a da se njihovi odnosi nijesu popravili ni nakon Savinog povratka u zemlju. Radoslavov položaj u Srbiji se pogoršao 1230. godine kada je njegov tast car Teodor I Duka pretrpio težak poraz u bici s bugarskim carem Jovanom II Asenom kod Klokotnice, pritoci Marice, u aprilu 1230. Protiv Radoslava je izbila pobuna koju je podržao Sava. Radoslav je svrgnut, a Sava je za novog kralja krunisao Radoslavovog brata Vladislava. Vladislav je bio zet bugarskog cara Jovana Asena II i njegova vladavina je protekla u znaku bugarske dominacije.
Sava je arhiepiskopski položaj prepustio svom učeniku Arseniju 1234. i tada je drugi i posljednji put otputovao u Svetu Zemlju. Prema srpskim hroničarima, Sava je tada jedini put boravio u Duklji. Domentijan navodi da je Sava prema Svetoj Zemlji otplovio sa obale Dioklitijskog mora (морє дїωклитїиско), a arhiepiskop Danilo II dodaje da je to bilo iz Starog Grada. Većina istoričara smatra da je Stari Grad u stvari Budva, jer je to bio njen drugi naziv u srednjem vijeku. Ukoliko se to prihvati kao tačno, ispada da je Sava kroz Duklju (Crnu Goru) prošao samo na posljednjem putovanju. Lađom je otplovio za Brindizi. Teodosije je naveo da se Sava prilikom prijema kod aleksandrijskog patrijarha predstavio kao arhiepiskop Dalmacije i Duklje, jer se za Srbiju (Rašku) još nije bilo tako daleko pročulo. Po povratku iz Svete Zemlje Sava je posjetio bugarskog cara u Trnovu i tu je preminuo 14. (27.) januara 1236., a kralj Vladislav je 1237–8. godine njegovo tijelo prenio u manastir Mileševa.
Savini biografi, srpski hroničari iz XIII i XIV vijeka navode da je Sava samo jednom prošao kroz Duklju. S obzirom na tu činjenicu jasno je da su priče o čestim Savinim boravcima na prostoru današnje Crne Gore, imenovanja brojnih toponima njegovim imenom i priče o njegovom kultu proizvod znatno kasnijih legendi, predanja i izmišljotina. Uprkos izvorima, velikosrpski mitomani i tvorci legendi ističu da je Sava barem pola života proveo planinareći po crnogorskim vrletima. Vele i da je bio čudesni hidrolog jer je štapom „otvorio“ nekoliko izvora u Crnoj Gori. Jasno je da su to bajke, a stvarni Savin uticaj na crnogorsku istoriju, religiju i kulturu bio je marginalan sve do sredine XIX vijeka. Na primjer Njegoš u književnim i državnim spisima Savu nije ni pomenuo, a današnji velikosrpski propagatori, bez ijednog dokaza, tvrde da je Njegoš bio svetosavski vladika. Kult Sv. Save je u Crnoj Gori počeo da se širi tek u drugoj polovini XIX vijeka, a svetosavlje kao nacionalističku ideologiju s kvazivjerskim okvirom izmislili su srpski teolozi Dimitrije Najdanović i Nikolaj Velimirović između dva svjetska rata. Srpski nacifašista Dimtirije Ljotić je to svetosavlje uzeo za politički program njegove organizacije „Zbor“. Najveći dio izmišljotina i mitomanije o Sv. Savi u Crnoj Gori je zapravo nastao u posljednjoj deceniji XX i početkom XXI vijeka kao propagandno sredstvo Crkve Srbije u njenom planu da posrbljava Crnu Goru.

1250x600

1084x550

Izmišljotine i činjenice o odnosu Sv. Save i Crne Gore

Crna Gora biće domaćin Balkanskog prvenstva za odbojkaše do 18 godina, igrači rođeni 2009. godine i mlađi, odlučeno je na generalnoj Skupštini Balkanske odbojkaške asocijacije (BVA) u Sarajevu.
Prvenstvo će biti odigrano od 25. do 29. juna ove godine.
Skupštini su prisustvovali predstavnici deset od ukupno 11 država članica e zonske odbojkaške organizacije.
Odbojkaški savez Crne Gore u Sarajevu predstavljali su &nbsp;predsjednik Nikola Kažić, generalni sekretar Ivan Bošković i direktor muških selekcija Ivan Ječmenica.
Na Skupštini su potvrđeni datumi i organizatori Balkanskih prvenstava za 2026. godinu, uz napomenu da će konačna lista učesnika biti zaključena do 1. aprila 2026. godine.

Crna Gora domaćin U18 Balkanskog prvenstva za odbojkaše

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavlja objedinjenu turističku ponudu na međunarodnom sajmu turizma FITUR u Madridu, tokom kojeg je ocijenjeno da je unaprijeđena avio povezanost između Crne Gore i Španije.
Iz NTO-a je saopšteno da je riječ o sajmu koji ima snažan međunarodni karakter i jedan je od najvećih turističkih sajmova u Evropi po broju izlagača i posjetilaca.&nbsp;
- Projekcije kažu da će ovogodišnje izdanje sajma FITUR u pet dana okupiti preko 250 hiljada posjetilaca, od kojih je 155 hiljada profesionalaca iz oblasti turizma - navodi se u saopštenju.
Delegaciju Crne Gore predvodila je ministar turizma, Simonida Kordić, koja je istakla kontinuirani rast interesovanja turista iz Španije.
- Sajam u Madridu je za Crnu Goru od posebnog značaja, jer bilježimo snažan i kontinuiran rast interesovanja sa španskog tržišta. Tokom prvih 11 mjeseci prošle godine, našu zemlju je posjetilo 21 odsto više turista iz Španije u odnosu na isti period 2024, dok je broj noćenja porastao čak 40 odsto - rekla je Kordić.
Ovi rezultati, kako je navela, jasno potvrđuju da se Crna Gora sve snažnije pozicionira kao atraktivna i prepoznatljiva destinacija za španske putnike.&nbsp;
- Dodatni impuls ovom trendu daje i najava uvođenja direktnih avio-linija iz Madrida i Barselone ka Tivtu i Podgorici tokom ove godine, što će još više unaprijediti povezanost i otvoriti nove mogućnosti za dalji rast turističke razmjene - poručila je Kordić.
Član Izvršnog odbora NTO-a, Nikola Jablan, istakao je značaj učešća na sajmu turizma u Madridu.
- Tokom sajma fokusirani smo na promociju održivog turizma, autentičnih doživljaja i raznovrsne turističke ponude, kao i na jačanje saradnje sa postojećim i novim partnerima. Vjerujemo da će ostvareni kontakti i prezentacije doprinijeti daljem rastu turističkog prometa i dodatnom prepoznavanju naše destinacije na međunarodnom tržištu - kazao je Jablan.
Tokom sajma realizovan je veliki broj sastanaka sa predstavnicima turoperatora i turističkih agencija, a na štandu avio-kompanije Iberia najavljen je i novi let na relaciji Madrid – Tivat.
Ovim povodom organizovan je prigodan promotivni program koji je uključivao predstavljanje crnogorske tradicionalne kuhinje, kao i tradicionalnih nošnji Crne Gore i Boke.
Direktor prodaje za Španiju i Portugal, Antonio Linare, kazao je da u Iberiji nastavljaju da uvode nove destinacije kako bi putnicima ponudili sveobuhvatniju, raznovrsniju i atraktivniju mrežu letova.
- Zato ćemo ovog ljeta pokrenuti novu liniju za Tivat i Crnu Goru, rastuću destinaciju na obali Jadranskog mora, čime proširujemo našu ljetnju ponudu. Ova linija će saobraćati dva puta sedmično, utorkom i subotom, u periodu od 18. jula do 15. septembra. U Iberiji želimo da nastavimo da približavamo naše putnike destinacijama sa sopstvenim identitetom i velikim potencijalom, a otvaranje ove linije predstavlja još jedan korak u tom pravcu - naveo je Linare.
Pored najavljene nove linije, kompanija Vueling će nastaviti sa letovima na relaciji Barselona – Tivat tokom ljetnje IATA sezone, tri puta sedmično, utorkom, četvrtkom i subotom.
Takođe, kompanija Wizz Air otvoriće novu liniju između Barselone i Podgorice, koja će saobraćati tri puta sedmično, ponedjeljkom, srijedom i petkom, počev od 1. juna.

Unaprijeđena avio povezanost između Crne Gore i Španije

Američki sajt Global Firepower, specijalizovan za analizu vojnih kapaciteta država, objavio je novogodišnju rang-listu najjačih vojnih sila za 2025. godinu. Na toj listi Crna Gora je pozicionirana na 127. mjestu od ukupno 145 rangiranih armija.
Indeks Global Firepower ne zasniva se isključivo na broju tenkova, aviona ili vojnika. Rangiranje se vrši na osnovu više od 60 pokazatelja, među kojima su visina vojnog budžeta, broj aktivnih i rezervnih pripadnika oružanih snaga, logistički kapaciteti, brojnost i raznovrsnost naoružanja, infrastruktura, dostupnost prirodnih resursa, kao i geostrateški položaj države.
U obzir se uzima i nivo tehnološke razvijenosti, što znači da države sa sofisticiranijim sistemima komandovanja i kontrole, naprednim bespilotnim letjelicama i sajber kapacitetima imaju značajnu prednost.
Prema godišnjem pregledu za 2025. godinu, od ukupno 145 država čije se vojne sposobnosti vrednuju u okviru ovog indeksa, Bosna i Hercegovina, odnosno Oružane snage BiH, zauzimaju 132. mjesto.
U poređenju sa Indeksom Global Firepower za 2024. godinu, Oružane snage BiH zabilježile su blagi napredak, pomjerivši se sa 133. na 132. poziciju.
Od zemalja regiona najbolje je rangirana Srbija, koja se nalazi na 63. mjestu, zatim Hrvatska na 74, dok je Slovenija na 96. mjestu. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Sjeverna Makedonija je rangirana na 112. poziciji, dok se Crna Gora nalazi na 127. mjestu.
U prvih deset država po indeksu vojne moći za 2025. godinu nalaze se Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Indija, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Japan, Turska i Italija.

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

U narednih godinu dana ne treba očekivati velike pomake u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, već minimalne rezultate sa maksimalnim ishodom, ocijenio je izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vujović je kazao da je Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027 dokument koji prije svega ima tehnički karakter i fokusira se na dinamiku već započetih aktivnosti.
- U narednih godinu dana neće biti velikih pomaka u procesu pristupanja, to će biti minimalni rezultati sa maksimalnim ishodom, shodno tome Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026-2027 je dokument koji govori kako da se spakuje sve što urađeno, da se poradi na dinamici čemu u prilog ide i najava zatvaranja jednog poglavlja sljedeće sedmice, više se radi o tehničkim stvarima nego o strogim kriterijumima - rekao je Vujović.
Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 predstavljen je juče u Evropskoj kući. Iako je sastanak bio zatvoren za javnost, otvorio je brojna pitanja o realnosti postavljenih rokova, ali i o kvalitetu reformi koje predstoje.
Vujović smatra da dokument ne donosi ništa spektakularno, već predstavlja realističan plan za završetak pregovora u predviđenom roku. Kako navodi, Evropska unija nije postavila stroge kriterijume, već fleksibilne zahtjeve, prvenstveno zbog kratkog vremenskog okvira.
- Mi moramo okončati u ovoj godini pregovore i ministarka je najavila već sljedeće sedmice zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, što najbolje govori o toj dinamici. Više je to, uslovno rečeno, da se ne napravi neka greška i nešto što je već završeno da se nekako spakuje da bismo mogli ostvariti očekivane rezultate u ovako kratkom vremenu. Budimo iskreni - administracija ne odgovara ovom trenutku u kome se nalazimo, ne govorim o ministarki, ministarka radi sjajan posao, govorom o ljudima u raznim ministarstvima koji su zaduženi za obaveze u konkretnim poglavljima. Crna Gora stvarno ima nedovoljno dobar pregovarački potencijal kada govorimo o ljudima koji su na tehničkim pozicijama, ali to je sad manje važno. Ja volim da kažem, bez obzira što sam veoma kritičan u nekim potencijalima i potezima koje smo uradili na ispunjavanju plana, mora se nešto konstatovati - Crna Gora je daleko spremnija za ulazak u Evropsku uniju nego što je bila bilo koja prethodna država koja je postala članica EU, uključujući i Hrvatsku u tom trenutku - kazao je Vujović.
Govoreći o inkluzivnosti pregovaračkog procesa, Vujović je ocijenio da je učešće civilnog društva dovedeno na granicu obesmišljavanja, uz istovremeno ubrzanu dinamiku usvajanja zakona koju je teško ispratiti.
- Koliko sa jedne strane nijesam zadovoljan sa druge strane daću prioritet da Crna Gora okonča pregovore što ranije i iskoristimo ovu šansu jer nam se neće nikada više pružiti na ovakav način u kakvoj smo se sad našli prilici - istakao je on.
Najavljeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja sljedeće sedmice, prema riječima Vujovića, odvija se u skladu sa planom, uz manje korekcije, što, kako kaže, pokazuje da bi plan mogao biti ispunjen u naredne dvije godine. Ipak, upozorava da su glavni rizici političke prirode, a ne tehničke.
- Mislim da su glavni rizici politički, ne toliko tehnički, ne toliko odnosi između Vlade i Evropske komisije, već prije svega toga da li će neke političke partije pokušati da izazovu pad Vlade ili ovo što se dešava oko Botuna, pokušaj da nešto što je EU označila kao minimum minimuma za Crnu Goru da ispuni dio obaveza u jednom poglavlju da po svaku cijenu zaustavi. Ja mislim da Crna Gora manje ima rizika u tehničkom dijelu ispunjavanja obaveza. a više u političkom, jer moramo biti iskreni i reći da jedan značajan dio vladajuće koalicije ne želi da je Crna Gora u Evropskoj uniji - dodao je Vujović.
On je napomenuo da su neki od ministara koji su zaduženi za pregovore veliki protivnici da se oni ikad okončaju.
- I onda kako da ocjenjujemo uspješnost nekih ministarstava i ministara ako će oni uraditi sve da se to makar prolongira zbog njihovih političkih interesa. Najveći rizici su politički, stabilnost i ispunjavanje obaveza, govorim prije svega o parlamentu. Veoma je važno da Crna Gora ne ode na vanredne izbore i da imamo jednu proevropsku većinu u parlamentu zajedno sa opozicijom, da bi se spriječio eventualni pokušaj dijela vladajuće koalicije da zaustavi usvajanje nekih zakonskih rješenja i uspori ispunjavanje evropske agende - zaključio je Vujović.

Vujović: Učešće civilnog društva u pregovorima sa EU na granici obesmišljenosti, važno je da Crna Gora ne ode na vanredne izbore

Crnogorski vaterpolisti igraće danas &nbsp;sa Srbijom utakmicu posljednjeg kola E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Crnogorski vaterpolisti pobjedom protiv Holandije osigurali su četvrto mjesto u grupi i bez obzira na ishod duela sa Srbijom čeka ih borba za sedmu poziciju.
Domaćin šampionata osigurao je plasman u polufinale i pobjedom bi takmičenje u novoformiranoj grupi završio kao prvoplasirani.
Duel u Beogradskoj areni počeće u 20 sati i 30 minuta.

Crnogorski vaterpolisti u Beogradskoj areni sa Srbijom

Slovačka podržava proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan, ali insistira da proces bude pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate, bez dvostrukih standarda, kazala je ambasadorka te države u Crnoj Gori Eva Ponomarenkova.
Ponomarenkova je, u intervjuu Agenciji MINA, kazala da se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat, ističući da se kredibilitet procesa proširenja EU gradi onda kada se uspjeh u reformama istinski nagrađuje napretkom u pregovorima.
Ona je podsjetila da je Slovačka među dugogodišnjim i posvećenim zagovornicima proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Proširenje EU predstavlja ulaganje u stabilnost i bezbjednost Evrope. Istovremeno, ono podstiče reforme u zemljama kandidatima - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, u Slovačkoj vjeruju da su države Zapadnog Balkana prirodno bliske evropskom prostoru, a među njima se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat.
- U isto vrijeme, Slovačka dosljedno naglašava da proces mora biti pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate. Protivimo se „dvostrukim standardima“ i različitim pristupima prema pojedinim kandidatima - rekla je Ponomarenkova.
Ona je podsjetila da je to nedavno ponovo istakao i slovački premijer Robert Fico, koji je na samitu Zapadnog Balkana, u decembru prošle godine u Briselu, istakao protivljanje nejednakom postupanju.
- Kredibilitet procesa proširenja gradi se upravo onda kada se uspjeh u reformama istinski „nagrađuje“ napretkom u pregovorima - naglasila je Ponomarenkova.
Upitana da li smatra da je cilj Crne Gore da postane članica do 2028. godine realan, Ponomarenkova je kazala da je taj cilj ambiciozan, ali i ostvariv ukoliko se zadrži tempo reformi u državi.&nbsp;
Prema njenim riječima, zatvaranje još pet poglavlja u decembru može se smatrati pozitivnim signalom konkretnog napretka, dok će ova godina biti ključna da se pokaže da se rezultati mogu postići kada postoji dovoljno političke volje.&nbsp;
- U tom kontekstu, želim da istaknem efikasnu saradnju unutar cjelokupnog političkog spektra, kao i napore koje Vlada ulaže u proces integracija - kazala je Ponomarenkova.
Govoreći o spremnosti EU za proširenje, ona je rekla da je sve jasnije da proširenje ima geopolitičku i bezbjednosnu dimenziju.&nbsp;
- Istovremeno, EU mora unapređivati sopstvenu spremnost – kapacitete, odlučivanje i unutrašnje reforme. Oba procesa moraju se odvijati paralelno: reforme u zemlji kandidatu i spremnost unutar Unije, kako bi ishod bio održiv i vjerodostojan - kazala je Ponomarenkova.
Na pitanje šta vidi kao ključne izazove u procesu evropskih integracija Crne Gore, Ponomarenkova je odgovorila da se oni i dalje ogledaju u vjerodostojnoj primjeni vladavine prava i postizanju opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.&nbsp;
- To znači jačanje kapaciteta i stabilnosti ključnih bezbjednosnih i pravosudnih institucija, povećanje integriteta sistema i obezbjeđivanje da se reforme pretoče u vidljive rezultate, kao što su efikasnije istrage, kvalitetne sudske odluke i rast povjerenja javnosti - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je istakla, ponavljaju se i praktični zadaci unutrašnje bezbjednosti: efikasnija borba protiv pranja novca, jače upravljanje granicama, savremeni informacioni sistemi i dalje usklađivanje sa politikama EU tamo gdje je potrebno.&nbsp;
- U ovoj fazi presudna je dosljedna primjena reformi, što znači njihovo održavanje tokom vremena i isporučivanje konkretnih rezultata - kazala je Ponomarenkova.
Ona smatra da evropska perspektiva ostaje i najbolji okvir za održavanje stabilnosti i dobrih odnosa na Zapadnom Balkanu.
Prema njenim riječima, od suštinskog značaja je stabilnost zasnovana na reformama, snažnoj regionalnoj saradnji i sposobnosti da se osjetljiva pitanja rješavaju na način koji smanjuje tenzije.&nbsp;
- Evropska perspektiva ostaje najjači okvir koji daje smjer, motiviše reforme i podržava praktičnu saradnju. Važno je da taj proces ostane vjerodostojan i pravedan - naglasila je Ponomarenkova.
Slovačka zainteresovana za ponovno uspostavljanje avio-linije između Podgorice i Bratislave.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Slovačke, Ponomarenkova je ocijenila da su oni prijateljski, stabilni i bez otvorenih pitanja, ali je ukazala i na činjenicu da investiciona i ekonomska saradnja dugoročno zaostaju za političkom
- Naša saradnja je od samog početka, od „ponovnog rođenja Crne Gore“ 2006. godine, bila zasnovana na veoma pozitivnim osnovama - kazala je Ponomarenkova, dodajući da je Slovačka Crnu Goru podržala u transatlantskim naporima i da nastavlja da podržava u evropskim težnjama.
Najbolja prilika, ali i izazov, za dalje jačanje bilateralnih odnosa dvije države Ponomarenkova vidi u mogućnosti da se snažni politički odnosi pretoče u opipljive rezultate, posebno u oblasti privrede.
- Postoji značajan prostor za ekonomsku i investicionu saradnju, koja dugoročno zaostaje za političkom saradnjom - rekla je Ponomarenkova, ističuči da bi u Slovačkoj voljeli da vide više interakcije između poslovnih zajednica dvije zemlje.&nbsp;
Kako je dodala, podrška zajedničkim projektima i identifikovanje sektora u kojima se dvije države međusobno dopunjuju predstavljaju pravi put naprijed.&nbsp;
- Perspektivne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, turizam i pametni gradovi - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Ona smatra da u Slovačkoj postoji mnogo kompanija sa inovativnim pristupom koje nude savremena rješenja za različite probleme.&nbsp;
- Bilateralna saradnja u stručnim, naučnim i oblastima lokalne samouprave takođe u posljednje vrijeme dobija novi zamah - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, vrlo konkretan pokretač unapređenja odnosa jeste bolja povezanost.&nbsp;
- Kao što sam više puta ranije isticala i što mogu sa sigurnošću ponoviti, Slovačka je veoma zainteresovana za ponovno uspostavljanje direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave - kazala je Ponomarenkova.&nbsp;
To bi, kako je dodala, olakšalo poslovne kontakte, razvoj turizma i kontakte među ljudima.
Ponomarenkova je istakla i da je Slovačka zainteresovana za jačanje regionalne saradnje, ukazujući posebno na aktivnosti Međunarodnog Višegradskog fonda, koji djeluje na osnovu napora četiri države članice Višegradske grupe – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.
Podsjećajući da je cilj Višegradskog fonda jačanje regionalne saradnje i pomoći zemljama na putu ka EU, posebno u okviru programa za Zapadni Balkan, Ponomarenkova je navela da se time grade dugoročna partnerstva među institucijama i stručnjacima i realizuju praktični projekti koji podržavaju modernizaciju regiona.
To je, kako je naglasila, korisno za proces pristupanja EU na obje strane.
Slovačka za postizanje mira u Ukrajini isključivo diplomatskim sredstvima
Na pitanje o ratu u Ukrajini i ulozi EU u očuvanju mira i bezbjednosti, Ponomarenkova je podsjetila da Slovačka podržava postizanje pravednog i trajnog mira, prvenstveno političkim i diplomatskim sredstvima.&nbsp;
- Slovačka Vlada takođe naglašava da, prema njenom stavu, sukob nema vojno rješenje, pa zato Slovačka ne šalje oružje i odbacuje dalje finansiranje vojnih potreba Ukrajine iz državnih sredstava - navela je Ponomarenkova.
Međutim, kako je podsjetila, Slovačka je pomagala i nastavlja da pomaže Ukrajini, prije svega u civilnim i humanitarnim oblastima.&nbsp;
Ponomarenkova je pojasnila da Slovačka podržava one koji su pogođeni ratom kroz projekte oporavka, pomoć u energetici i praktične inicijative, uključujući podršku razminiranju.&nbsp;
- Uloga EU je od suštinskog značaja i zasniva se na očuvanju evropske bezbjednosti, jačanju otpornosti, kao i istovremenom stvaranju prostora za mirna rješenja i dugoročnu stabilnost u Evropi - zaključila je Ponomarenkova.

Ponomarenkova: Ulazak Crne Gore u EU ambiciozan cilj, ali ostvariv ako se zadrži tempo reformi

Iako se Crna Gora početkom 2025. godine na prvi pogled predstavlja kao pozitivna priča u regionu Zapadnog Balkana – sa napretkom u pregovorima sa Evropskom unijom, stabilnom parlamentarnom većinom i pohvalama zapadnih partnera – ispod te površine kriju se duboki politički, bezbjednosni, ekonomski i identitetski problemi koji ozbiljno ugrožavaju demokratski i državni kapacitet zemlje, navodi se u <a href="https://wbnet.org/hybrid-pressure-and-internal-capture-montenegros-hidden-security-crisis/" target="_blank">prvoj analizi</a> stanja u Crnoj Gori, koju je izradila nevladina organizacija WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN), <a href="https://www.antenam.net/clanak/hibridni-pritisci-i-unutrasnje-zarobljavanje-skrivena-bezbjednosna-kriza-crne-gore">prenosi Antena M</a>.
Politički sistem je izrazito ranjiv zbog zavisnosti vlasti od tvrdo pro-srpskih i pro-ruskih struktura, koje koriste institucije, naročito pravosuđe i bezbjednosni sektor, selektivno i politički motivisano. Vladavina prava je ozbiljno narušena, mediji i novinari izloženi su pritiscima, a civilno društvo je oslabljeno i nedovoljno aktivno u suprotstavljanju autoritarnim tendencijama.
- Nekadašnja koalicija poznata kao Demokratski front (DF), kao i sve autoritarnije Demokrate, predvođene Aleksom Bečićem, i dalje imaju preveliki politički uticaj. Ove partije održavaju blisku saradnju sa režimom Aleksandra Vučića u Srbiji i ideološku usklađenost sa Rusijom Vladimira Putina, sprovodeći dvostruku strategiju: ili pretvaranje Crne Gore u „trojanskog konja“ ruskih i kineskih geopolitičkih interesa unutar NATO-a i EU, ili, ukoliko to ne uspije, potpunu sabotažu evropskog puta Crne Gore. Za političko rukovodstvo u Beogradu, Crna Gora unutar EU dok Srbija ostaje izvan tog okvira predstavlja strateški poraz; stoga je njihov preferirani ishod vjerovatno sprječavanje crnogorskog članstva, a ne njegovo olakšavanje - navodi se u analizi.
<h2>Napadi na nacionalni identitet i kulturu</h2>
Posebno zabrinjava, kako navode, sistematski napad na crnogorski nacionalni identitet, jezik i kulturu, u kojem ključnu ulogu ima Srpska pravoslavna crkva, djelujući ne samo kao vjerski, već i kao politički i geopolitički akter. Kroz obrazovni sistem, kulturne institucije i simboličke poteze, promoviše se negacija crnogorske državnosti i identiteta, što predstavlja dio šire strategije hibridnog djelovanja Srbije i Rusije.
- Simboličke borbe oko jezika, istorije i kulture nijesu sporedne; one su sastavni dio šire strateške ofanzive čiji je cilj razaranje društvene kohezije u Crnoj Gori i delegitimizacija crnogorskog nacionalnog narativa. Napadima na institucije koje čuvaju i razvijaju poseban crnogorski identitet – od škola i univerziteta do kulturnih nagrada – prosrpske i proruske snage nastoje da crnogorsko društvo učine podložnijim narativima koji odgovaraju geopolitičkim interesima Beograda i Moskve - navode autori analize.
<h2>Bezbjednosna situacija daleko od stabilne</h2>
Analizirajući bezbjednosnu situaciju u zemlji, autori navode da, iako je Crna Gora danas mirna članica NATO-a, njena bezbjednosna slika je daleko od stabilne. Dodatno je komplikuje slika politički kompromitovanog Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kojem pro-srpski lideri imaju mogućnost blokade ključnih odluka, uključujući i mehanizme NATO zaštite.
- Prema važećem zakonodavstvu, sve ključne odluke Savjeta za bezbjednost i odbranu donose se jednoglasno. To Andriji Mandiću, političaru sa snažnim nacionalističkim i anticrnogorskim stavovima, daje mogućnost da blokira vitalne odluke – od vojnih raspoređivanja i aktiviranja mjera nacionalne odbrane, do pokretanja konsultacija po članu 4 ili čak članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, mehanizama predviđenih za reagovanje na bezbjednosne prijetnje i kolektivnu odbranu. U praksi, to znači da se crnogorski bezbjednosni štit unutar NATO-a može neutralisati iznutra, ukoliko se politički uticaj iskoristi za blokadu konsenzusa - navodi se u analizi.
<h2>Botun - dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta</h2>
Unutrašnja bezbjednosna situacija već pokazuje znake napetosti, pišu autori analize i dodaju da su radikalni prosrpski i proruski politički akteri uspjeli da lokalne društvene sporove pretvore u šire bezbjednosne krize, poput protesta u Botunu.
- Najnoviji obrt u ovoj priči jeste prijetnja jedne od glavnih prosrpskih i proruski orijentisanih partija u Crnoj Gori – Demokratske narodne partije – da će povući podršku Vladi ukoliko se Ustav Crne Gore ne izmijeni u skladu s radikalnim srpskim nacionalističkim ciljevima asimilacije. Važno je naglasiti da je lider te partije ujedno optužen u predmetu koji se odnosi na pokušaj državnog udara uz navodnu podršku ruske vojne obavještajne službe (GRU). Ovaj potez jasno pokazuje da protesti nikada nijesu bili isključivo vezani za lokalno pitanje upravljanja otpadnim vodama, već predstavljaju dio hibridnih pokušaja destabilizacije Crne Gore iznutra i opstrukcije njenog evropskog puta - navodi se u dokumentu.
<h2>Vanjska politika i diplomatska slabost</h2>
Kada je riječ o spoljnopolitičkom planu, Crna Gora, kako se navodi, formalno ostaje usklađena sa EU i NATO, ali u praksi vodi opreznu i često defanzivnu politiku prema Srbiji, nauštrb sopstvenih interesa i odnosa sa ključnim partnerima poput Hrvatske i Kosova.&nbsp;
Diplomatski aparat je spor, ideološki podijeljen i nedovoljno efikasan. Autori analize posebno problematizuju diplomatsku službu Crne Gore.
<h2>Ekonomski izazovi</h2>
Ekonomski, kako to vide autori analize, i pored solidnog rasta, zemlju opterećuju strukturni problemi: prenaduvan javni sektor, partitokratija, neodrživa javna potrošnja i slaba privatna inicijativa. Programi povećanja plata, dodaju, nijesu donijeli trajno poboljšanje životnog standarda, dok su inflacija i intervencionizam dodatno narušili investicionu klimu.
- Ekonomska stabilnost Crne Gore ugrožena jednako ozbiljno kao i njena politička i bezbjednosna stabilnost. Dubinski strukturni problemi – preglomazan javni sektor, neefikasno upravljanje i nepovoljna investiciona klima – i dalje sputavaju zemlju u ostvarivanju punog ekonomskog potencijala - navodi se u analizi.
Parlamentarna opozicija politički slaba
Autori su se bavili i opozicijom u Crnoj Gori i došli do zaklučka da parlamentarna opozicija, predvođena DPS-om, iako istorijski zaslužna za nezavisnost, NATO i evropski put, danas je politički slaba, kompromitovana nasljeđem klijentelizma i paralizovana strahom od istraga. Njena neodlučnost, ideološka konfuzija i izostanak jasne odbrane državnih interesa ostavljaju prostor da anti-crnogorske snage djeluju gotovo bez otpora.
- Dio problema leži i u mlađim strukturama unutar opozicije. Riječ je o političarima koji uživaju parlamentarne privilegije bez tereta izvršne odgovornosti i koji su često skloniji konformizmu nego aktivnom političkom djelovanju. Život u opoziciji, oslobođen teških odluka i odgovornosti koje nosi vlast, doveo je do gubitka osjećaja hitnosti i političke borbenosti kod značajnog dijela opozicionog kadra. Ta „zona komfora“ učinila ih je manje efikasnim u suprotstavljanju vlasti i spremnijim da tolerišu status quo, čak i kada on podriva dugoročne interese države - navodi se u dokumentu.
<h2>Preporuke za Crnu Goru i Zapad</h2>
Autori smatraju da je situacija u Crnoj Gori krajnje zabrinjavajuća, a demokratska i suverena budućnost države nalazi se na prekretnici.
- Ukoliko se hitno ne preduzmu korektivne mjere, Crna Gora rizikuje da sklizne u stanje političke degradacije, ekonomske nestabilnosti i, u konačnici, autoritarizma. Potrebna je brza i odlučna akcija – kako unutar same Crne Gore, tako i od strane međunarodne zajednice – kako bi se osiguralo da budućnost zemlje ostane čvrsto vezana za Zapad i da njen put ka članstvu u EU ne bude zaustavljen - poručuju autori.
Analiza sadrži i dva seta preporuka, jedan namijenjen Crnoj Gori, dok se drugi odnosi na Zapad.
Crnoj Gori se preporučuje razvoj novih političkih snaga, koje će ponuditi patriotsku, procrnogorsku ideologiju zasnovanu na nacionalnim interesima i ekonomskoj racionalnosti. Dodatno, neophodno je, kako se navodi, promovisati crnogorski nacionalni identitet i kulturu, preispitati ideološki okvir, te smanjiti uticaj Srpske pravoslavne crkve.
S druge strane, zapadnim partnerima se preporučuje da povećaju podršku civilnom sektoru i nezavisnim medijima u Crnoj Gori, primjena strožije politike uslovljavanja u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno kroz poglavlja 23 i 24. NATO treba da nastavi pritisak na Crnu Goru kako bi se bezbjednosni sektor očistio od prosrpskih i proruskih elemenata koji ugrožavaju bezbjednost Alijanse, dok EU i SAD treba jasno i javno da se suprotstave političkom uticaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Brza i odlučna primjena ovih preporuka, kako se zaključuje, može značajno unaprijediti izglede Crne Gore za stabilnu i prosperitetnu budućnost, osigurati njen put ka članstvu u EU i učvrstiti njenu poziciju kao pouzdanog saveznika u NATO-u.
- Suprotno tome, izostanak djelovanja – kako crnogorskih političkih elita, tako i Zapada – vodi ka ozbiljnim posljedicama. Crna Gora rizikuje da postane autoritarna, antizapadno orijentisana država, destabilizovana unutrašnjim podjelama, ruskim uticajem i prosrpskim nacionalizmom. Takav scenario mogao bi dovesti do građanskih nemira, kolapsa procesa evropskih integracija i faktičkog obesmišljavanja članstva u NATO-u. Ulozi su izuzetno visoki – a vrijeme za djelovanje je sada - zaključak je analize nevladine organizacie WestBalkanNet: Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize (WBN).

Hibridni pritisci i unutrašnje zarobljavanje: Skrivena bezbjednosna kriza Crne Gore

Postoji realna mogućnost da Crna Gora postane država članica 2028. godine, ne samo zbog solidnog napretka koji je ostvarila, već i zato što Evropska unija, iz geopolitičke perspektive, ima potrebu da osigura integraciju Zapadnog Balkana, kazao je u intervjuu za Portal ETV britanski istoričar i profesor na Univerzitetu De Montfort u Lesteru, dr Kenet Morison.&nbsp; Sa profesorom Morisonom razgovarali smo o napretku Crne Gore u evropskim integracijama i njenoj poziciji u širem evropskom kontekstu, turbulentim dešavanjima na globalnom nivou, kao i o novoj knjizi ''Crna Gora i Srbija: Baršunasti razvod?'' koja je nedavno predstavljena crnogorskoj publici, a koju je naš sagovornik objavio sa profesorom Bostonskog univerziteta, Veskom Garčevićem. Portal ETV: Kao neko ko dugi niz godina pažljivo prati politička dešavanja u Crnoj Gori, kako biste ocijenili učinak aktuelne parlamentarne većine? Da li u ovom trenutku njenu heterogenost vidite kao prednost ili kao nedostatak? MORISON: Crna Gora se suočava sa izazovima, kao i svaka druga evropska država. Međutim, iako su unutrašnji izazovi i političke krize, većeg ili manjeg intenziteta, stalno prisutni, Crna Gora ostaje jedna od najstabilnijih zemalja Zapadnog Balkana i jedina koja ima realne izglede da se u narednim godinama pridruži Evropskoj uniji. Iz perspektive spoljnog posmatrača, optimističan sam kada je riječ o budućnosti Crne Gore, jer ukoliko se distanciramo od često užarenih unutrašnjih političkih situacija i dešavanja, opšti pravac kretanja zemlje je povoljniji u poređenju sa susjedima. Heterogenost Vlade istovremeno predstavlja i prednost i rizik. Ova vlada, predvođena PES-om, veoma je raznolika i teško ju je održati na okupu, iako u tome uspijevaju još od 2023. godine. Najnovija odluka DNP-a da napusti Vladu i vladajuću koaliciju u Podgorici, povodom pitanja poput jezika, državljanstva i državnih simbola, ne predstavlja ništa naročito novo i treba je posmatrati kao dio unutrašnje političke dinamike Crne Gore, koja će trajno ostati prisutan faktor. Ipak, ona ukazuje na poteškoće u formiranju koalicione vlasti sastavljene od partija sa prilično različitim političkim agendama. Upravljanje kroz koalicije je uvijek zahtjevno, ali u odsustvu političkih partija koje mogu samostalno obezbijediti parlamentarnu većinu, koaliciona vlast ostaje jedini mogući put. I dok takav model može dovesti do povremenih raskola, on takođe može podstaći bolju saradnju, kompromis i veću transparentnost – makar u teoriji. Portal ETV: Kako ocjenjujete napredak Crne Gore na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji? MORISON: Sada se čini vjerovatnim da će Crna Gora biti naredna članica Evropske unije, a nedavno zatvaranje još pet pregovaračkih poglavlja predstavlja dodatni pozitivan korak u tom pravcu. Pitanje je jedino kada će se to dogoditi. Godina 2028. djeluje kao najizgledniji datum, ali smo se i ranije nalazili u sličnim situacijama, pri čemu se rok stalno pomjerao u budućnost. Ovoga puta, međutim, smatram da postoji realna mogućnost da Crna Gora postane država članica 2028. godine, ne samo zbog solidnog napretka koji je ostvarila, već i zato što Evropska unija, iz geopolitičke perspektive, ima potrebu da osigura integraciju Zapadnog Balkana. Uspjeh Crne Gore u tom procesu bio bi snažan signal i drugim državama regiona koje teže članstvu da je politika proširenja i dalje živa. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li među građanima država članica Evropske unije postoji stvarna spremnost za dalje proširenje, u trenutku kada se same suočavaju sa brojnim izazovima. Takođe, Evropska unija kojoj će se Crna Gora eventualno pridružiti znatno se razlikuje od one koja je postojala u vrijeme kada je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) stupio na snagu 2010. godine. U međuvremenu je došlo do Bregzita (pri čemu je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo jedan od snažnijih zagovornika proširenja unutar EU), do podjela unutar Unije povodom rata u Ukrajini, kao i do jačanja anti-EU političkih partija u brojnim državama članicama. Pristupanje Evropskoj uniji jeste ispravan strateški cilj za Crnu Goru, ali ono neće predstavljati čudotvorni lijek za sve probleme sa kojima se država suočava. Portal ETV: Takođe ste se opsežno bavili istraživanjem odnosa između crkve i države, posebno na prostoru Balkana. Kako biste danas definisali odnos između crkve – prije svega Srpske pravoslavne crkve – i države Crne Gore? MORISON: &nbsp;Srpska pravoslavna crkva predstavlja značajan faktor u crnogorskom društvenom i političkom životu, iako je stepen njenog uticaja tokom vremena varirao. Tokom litija 2020. godine imala je jasno izraženu ulogu u oblikovanju političke klime koja je dovela do pada DPS-a u avgustu iste godine. Nakon smrti mitropolita Amfilohija i potpisivanja Temeljnog ugovora 2022. godine, njeno djelovanje postalo je nešto suzdržanije u javnom prostoru, iako nije teško uočiti da je uticaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u posljednjim godinama u porastu. Nesumnjivo je da je riječ o vidljivijoj i asertivnijoj instituciji nego što je to bila, na primjer, prije dvije decenije. Istovremeno, uticaj Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) je oslabio, pa je bilo prilično interesantno pročitati ove sedmice navode ruske obavještajne službe SVR, koja je optužila Vaseljensku patrijaršiju i patrijarha Vartolomeja da „siju razdor“ unutar tzv. „ruskog pravoslavnog svijeta“ kroz saradnju sa vladama baltičkih država, te da se Vaseljenski patrijarh navodno priprema da dodijeli autokefalnost Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi kao vid odmazde prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Stoga, iako ovi procesi nijesu uvijek vidljivi u svakodnevnom političkom životu, pitanje uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i pitanje autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, i dalje ostaju izuzetno važna i osjetljiva tema. Portal ETV: Osvrnimo se na momenat na širi evropski kontekst. Kako procjenjujete prijetnju koju Rusija predstavlja po stabilnost Evrope i vidite neslaganja u samom NATO savezu? MORISON: Svjedočimo periodu izraženih geopolitičkih turbulencija, a ono što smo doživjeli tokom prve dvije sedmice 2026. godine dovoljno je da čak i one koji su skloni opuštenijem sagledavanju ovakvih situacija učini zabrinutim. Prijetnja izbijanja šireg evropskog rata vjerovatno je izraženija nego u bilo kojem trenutku od završetka Drugog svjetskog rata. Mirovno rješenje za rat u Ukrajini, uprkos naporima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, i dalje djeluje veoma udaljeno, a Rusija je jasno stavila do znanja da bi eventualno raspoređivanje trupa evropskih država u Ukrajini radi nadzora primirja smatrala neprijateljskim činom, te da bi takve snage bile legitimne vojne mete. Dodatno, sposobnost evropskih država da uđu u otvoreni sukob s Rusijom je upitna, naročito imajući u vidu očigledne tenzije unutar transatlantskog partnerstva, kao i stavove administracije Sjedinjenih Američkih Država o Evropi iznesene u nedavno objavljenoj Strategiji nacionalne bezbjednosti. Takođe, ni stanovništvo evropskih zemalja nije u dovoljnoj mjeri pripremljeno za takav scenario, iako su građani Poljske i baltičkih država možda svjesniji prijetnji i psihološki spremniji od drugih. Iako se svi nadamo da će se izbjeći direktan, kinetički rat, ne možemo zanemariti činjenicu da su NATO, a posebno njegove evropske članice, već uključeni u svojevrsni „rat iz sjenke“ ili „sivu zonu“ s Rusijom, u kojem su sajber-napadi, prikrivene operacije, špijunaža, kampanje dezinformacija, ekonomski pritisci i aktivnosti destabilizacije postali gotovo uobičajeni. Postoje i ozbiljne zabrinutosti u vezi s budućnošću NATO-a, koji bi bio duboko uzdrman bilo kakvim američkim potezima prema Grenlandu, budući da Alijansa već gotovo osam decenija predstavlja temelj evropske bezbjednosti. Kada je riječ o uticaju ovih procesa na Crnu Goru, gotovo je izvjesno da ona nije pošteđena, iako nije izuzetak, već dio šire geopolitičke šahovske table i država sa određenim geostrateškim značajem. Shodno tome, Crna Gora je ranjiva poput drugih zemalja, jer ne može ostati imuna na ove globalne procese. U svakom slučaju, postoji veliki broj potencijalnih žarišta koja bi mogla dovesti do daleko veće nestabilnosti, ali se moramo nadati da će razum prevladati i da će širi, direktni rat biti izbjegnut. Evropa ne smije, kao što je to bio slučaj u ljeto 1914. godine, nesvjesno zakoračiti u katastrofu, iako sadašnja geopolitička kriza ima više sličnosti sa tridesetim godinama XX vijeka. Ipak, nadam se da će najmračnije pouke iz sukoba XX vijeka biti uzete u obzir – zbog čega, kao istoričar, ne mogu dovoljno naglasiti značaj izučavanja istorije među mlađim generacijama, jer, htjeli to ili ne, ponekad ostajemo zarobljeni njenim obrascima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260116220140_66c3fad336b41b1190d58758323ff4b076afde2c38feb35bffe5a08ef2dc302a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260116220140_66c3fad336b41b1190d58758323ff4b076afde2c38feb35bffe5a08ef2dc302a" data-rendition-name="original" width="852" height="1278" loading="lazy" alt="KNJIGA"> </figure>  Portal ETV: Vaša nova knjiga, koju ste zajedno sa profesorom Veskоm Garčevićem napisali, ''Montenegro and Serbia: A Velvet Divorce?'' (Crna Gora i Srbija: Baršunasti razvod?), nedavno je predstavljena u Podgorici. Možete li nam reći više o knjizi, o periodu koji pokriva i ključnim momentima koje identifikujete u turbulentnom odnosu između ove dvije zemlje? MORISON: Knjiga koju smo profesor Vesko Garčević i ja napisali u suštini predstavlja analizu načina na koji su Crna Gora i Srbija konvergirale i divergirale od kraja 1980-ih godina. U knjizi obrađujemo neke ključne trenutke – od „antibirokratske revolucije“ i pada crnogorskog Saveza komunista, raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i stvaranja Savezne Republike Jugoslavije 1992. godine, preko unutrašnjih podjela unutar Demokratske partije socijalista (DPS) 1997. godine, sve do referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Značan dio knjige fokusiran je na (često složene) bilateralne odnose Podgorice i Beograda, udaljavanje spoljnpolitičkih pristupa ove dvije države od tada, uz poseban osvrt na pitanja priznavanja Kosova, članstva u NATO-u i EU, te odnose sa zemljama poput Rusije i Kine. Knjiga takođe uključuje analizu uloge koju je Srpska pravoslavna crkva imala u Crnoj Gori. Smatrali smo neophodnim, kako se približavamo obilježavanju dvije decenije od ponovnog uspostavljanja crnogorske nezavisnosti, dokumentovati trajektoriju ovog odnosa i osvrnuti se na turbulentne četiri decenije koja su oblikovale i Crnu Goru i Srbiju.

Božena Miljić

Morison: Pristupanje EU ispravan strateški cilj za Crnu Goru, ali nije čudotvorni lijek za sve probleme sa kojima se država suočava

Branilac trofeja, Italijan Janik Siner i Novak Đoković biće rivali u polufinalu Australijan opena u Melburnu.
Siner je u četvrtfinalnom meču pobijedio Amerikanka Bena Šeltona 3:0, po setovima 6:3, 6:4 i 6:4.
Do polufinala i 19. uzastopne pobjede u Melburnu došao je nakon dva sata i 23 minuta igre.
Đoković je nastup među četiri najbolja tenisera izborio nakon što je njegov rival u četvrtfinalu, Italijan Lorenco Muzeti, zbog povrede predao meč.
Muzeti je dobio prva dva seta 6:4 i 6:3, dok je u trećem Đoković vodio 3:1.
Drugi polufinalni čine Karlos Alkaras i Aleksandar Zverev.

Siner i Đoković u polufinalu Australijan open

Kazahstanska teniserka Elena Ribakina plasirala se u polufinale Otvorenog prvenstva Australije.
Ona je jutros u Melburnu, u četvrtfinalnom meču, savladala drugu igračicu svijeta, Poljakinju Igu Sfjontek 2:0, po setovima 7:5 i 6:1.
Ribakina, peta teniserka svijeta, do plasmana među četiri najbolje na prvom grend slemu u sezoni došla je nakon sat i 35 minuta igre.
Finalistkinja Australijan opena 2023. godine u polufinalu sastaće se sa američkom teniserkom Džesikom Pegulom, koja je bila bolja od sunarodnice Amanade Anisimove 2:0 (6:2 i 7:6).
Peguli je to ujedno prvi plasman u polufinale Australijan opena, a upisala je i osmu uzastopnu pobjedu nad sunarodnicama na grend slem turnirima.
Ribakina i Pegula biće rivalke u polufinalu turnira u Melburnu.
Drugi polufinalni par čine prva teniserka svijeta Bjeloruskinja Arina Sabaljenka i Ukrajinka Elina Svitolina.

Ribakina u polufinalu, eliminisala Igu Sfjontek

Potrebno je dodatno ulagati u Žabljak, naročito u modernizaciju skijaške infrastrukture kako bi se spriječili incidenti kakav se krajem prošle godine desio na Savinom Kuku kada je mladić preminuo nakon što je ispao iz korpe ski-lifta tokom vožnje na žičari Savin Kuk 2. To je, između ostalog rečeno na Odboru za antikorupciju tokom kontrolnog saslušanja ministarke turizma Simonide Kordić. 
Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić rekao je da je rekonstrukcija tog dijela žičare jako zahtjevna, ali da to treba učiniti. Naveo je da treba čekati nalaz istrage te da je dokumentacija koju su imali bila čista. Instalacije su, kaže, bile ispravne.
Osim Kordić, na saslušanju su ministarka javnih radova Majda Adžović, direktor Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković, predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić i direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić. 
Obrazlažući inicijativu pred Administrativnim odborom, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da konačno treba obratiti pažnju na Žabljak i investirati u grad.
Prema njenim riječima, niko neće da rekonstruiše jer će rezultate tog posla i benefite prigrliti neka naredna Vlada, a to je neodgovorno prema budućim generacijama.
- Oni ljudi koji su podnijeli moralnu odgovornost treba da objasne kakva je situacija bila na skijalištu - rekla je ona.
Pejović je dodala da je ovo prilika da predstavnici Vlade prezentuju planove i izazove sa kojima se suočavamo.
Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da je nakon nesreće tražena vanredna provjera stanja žičara u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se spriječilo da se sličan incident ikada ponovi.
Ona je navela da je izvršena dupla provjera postojećih postrojenja na Savinom kuku 1, dok je žičara Savin Kuk 2 stavljena van prometa.
- Skijanje je nastavljeno na liftovima koji su dobili pozitivne nalaze vanrednog pregleda i bez učestvovanja korpi. To jeste nanijelo udarac skijanju, ali ne tako snažan da se Žabljak ne može oporaviti - kazala je Kordić.
Ona je dodala da je važan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem održan jer ovo pitanje prevazilazi ingerencije Ministarstva turizma i da je ključno otvoriti pitanje dugoročnijeg ulaganja u skijališta na Žabljaku.
- To nije za nas novo jer smo se bavili pitanjem skijaških i turističkih kapaciteta na Savinom kuku. U tom smislu je vrlo bitno otvarati dodatne sadržaje koji su se pokazali korisnim - istakla je Kordić.
Rekla je da su prvi sniježni topovi stigli na Savin Kuk, da postoji postojeća infrastruktura i da je ovo pravac u kojem treba ići, imajući u vidu da su skijaški dani u svijetu upitni.
- Da bi se efektivno moglo upravljati turizmom, važno je imati ove kapacitete. To je prvo značajno ulaganje u te kapacitete - rekla je Kordić.
Ona je podsjetila i da je ranije nabavljena žičara, ali da se tokom planiranja ispostavilo da nije u skladu sa odredbama UNESCO-a, zbog čega je kasnije premještena na drugu lokaciju, jer nije bila adekvatna za Žabljak.
Tripković je rekao da se tog tragičnog, 20. decembra sve zaustavilo, da se radio uviđaj i da se blokirao rad cijelog turističkog centra.
Do tog trenutka poslovao je centar, kako navodi, u skladu sa zakonima i dozvolama koje su bile potrebne.
- Pored korpi postoje i sidra koja se koristi, a tražili smo kompletnu analizu, dvije firme smo angažovali i ponosan sam na sve koji su preuzeli odgovornost i osigurali da ovaj centar proradi u skladu sa zakonom. Sto procentnu sigurnost za ostali dio skijališta smo dobili, a povjerenje jeste poljuljano i odavde treba da krene inicijativa i da svi preuzmemo dio zadatka i ovo nije ničiji projekat već je projekat svih nas - ukazao je Tripković. 
IRF je ukupno za 12 godina, kako kaže, uložio oko 4 miliona eura u centar Durmitor.
Purić je rekao da od 2021. godine nije dobio upozorenja o ispravnosti žičare, te da nije bilo ni upitno da li je sigurna za upotrebu.
- Tehnički pregled koji smo radili je potvrdio ono što sam tvrdio, a to je da nemamo sumnju u tehničku ispravnost inastalacija. U granicama je prihvatljivog i sve instalacije su bile spremne za eksploataciju. Žičara Savin Kuk dva je stavljena van pogona odmah nakon nesreće, upitna je za ljetnju sezonu i ta instalacija je na vrlo, vrlo, nepristupačnom terenu i rekonstrukciju je teško uraditi - istakao je on.
Rekao je da to nije nemoguće ali da je teško.
- Nalazi se na velikoj litici, između stijena i jako je teško rekonstruisati. Mi smo 19. decembra pustili u rad žičare posle jesenjeg remonta i uradili smo sve pripreme koje su propisane i dobili smo dokumentaciju koja je potrebna i ona je slična ili ista i nijesmo imali propusta u dokumentaciji dok sam ja na čelu turističkog centra Durmitor. Istraga je još u toku, vještačenje tog dijela, ali tvrdim da nijesmo napravili propust mi u centru - rekao je Purić.
Kaže da se dešavaju nesreće i da moraju sačekati da se finalni proces u istrazi uradi.
- Treba da čujemo i povrijeđenu gošću. Trebala je odavno rekonstrukcija da se uradi. Gledajući region - Srbiju i Sloveniju tamo su pri ministarstvima i vladi formirana tijela koja se bave sa žičarama i to je moj predlog da Vlada formira takav tim da rade nadzore i tehničke predloge. To se tako radi u svim zemljama - naveo je Purić.
Žugić je istakao da je Žabljak nekad bio popularno mjesto i imao pet ili šest skijališta, a da je danas sve dotrajalo.
- Ja iskazujem veliko poštovanje prema ljudima koji rade u turističkom centru i svemu što oni rade ali nijesmo konkurentni sa prestižnim centrima u regionu. Poljuljano je povjerenje kada je infrastruktura Žabljaka u pitanju. Nije na nivou sezona, smanjen je broj noćenja i nažalost ovo je događaj koji nas opominje da nam rekonstrukcija treba - poručuje Žugić.

Purić: Rekonstrukciju Savinog Kuka 2 teško uraditi, još čekamo šta će pokazati istraga

When politicians speak, reality appears rosy - even when they talk about the boys in blue, the police officers. And when officials of Democratic Montenegro make promises, those promises are immortalized on video and shared on the party’s social media channels. „We want to restore beat policing! We want to bring back beat officers! Because it is precisely in that target group that I see people who will tomorrow be police officers in neighborhoods, communities, schools, and squares. We want to restore the strength of the state at all levels and in all aspects!“ <h2>BEČIĆ’S PERFORMANCE FOR THE PUBLIC…</h2> This is how Aleksa Bečić, Deputy Prime Minister and coordinator of the security sector, thundered on January 23 before Democratic Party activists.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128110144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128110144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8" data-rendition-name="original" width="1535" height="801" loading="lazy" alt="GRAND PROMISES ABOUT BEAT OFFICERS: Aleksa Bečić, Deputy Prime Minister"> <figcaption>GRAND PROMISES ABOUT BEAT OFFICERS: Aleksa Bečić, Deputy Prime Minister(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  But it was - a performance for the public. In reality, although 366 police officers officially began work at the Police Directorate on January 12, the number of police officers has been shrinking day by day. And drastically so: according to information obtained by Television E, by January 24 more than 90 young police officers had decided to leave the service they had only just entered. About thirty have already terminated their contracts, while the others have announced they will return their equipment and are awaiting dismissal. - The trend of terminating employment continues on a daily basis. Some young police officers decided to end their newly established employment because they were assigned outside their place of residence and, with such low salaries, are unable to pay for accommodation for themselves, let alone their families. Others were disappointed by the tasks they were assigned, as well as by the overall atmosphere - sources from the Ministry of Interior told Television E. <h2>…AND THE HARSH REALITY</h2> According to sources from our media outlet, there are two key reasons behind the dissatisfaction of young police officers. First and foremost, the unprofessional attitude of the managerial staff in regional centers and security departments. Additionally, there is a lack of professional care during recruitment and assignment to the organizational units where they received their first deployment decisions.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128110148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260128110148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="WHO WILL TAKE RESPONSIBILITY FOR IRRESPONSIBLE DECISIONS: Veselin Radulović"> <figcaption>WHO WILL TAKE RESPONSIBILITY FOR IRRESPONSIBLE DECISIONS: Veselin Radulović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Renowned Montenegrin lawyer and former senior police officer Veselin Radulović points out that the fact that a significant number of young people left the service immediately after being hired shows that the problem was predictable, but that those in charge chose to ignore it. - It is clear that it is not enough to simply fill positions on paper and publish what I would call political job postings, while assigning those who are hired to positions mostly outside their place of residence, and with salaries that are not adequate to ensure even basic decent living conditions - Radulović said in an interview with ETV. He emphasizes that this approach by officials in the Ministry of Interior demonstrates „extremely irresponsible planning and a lack of accountability not only toward those young people who were hired, but also toward all citizens of Montenegro“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128110152_a1652c78b47b298fb810ce1a92917d6f86a328345fcec6a8f6d882baa2ff9cc0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260128110152_a1652c78b47b298fb810ce1a92917d6f86a328345fcec6a8f6d882baa2ff9cc0" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TWO SIDES OF THE SAME COIN: MUP and Police Directorate Job Advertisement"> <figcaption>TWO SIDES OF THE SAME COIN: MUP and Police Directorate Job Advertisement(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>LACK&nbsp;</h2> <h2>OF A PROFESSIONAL APPROACH</h2> Disappointed police officers who contacted our media outlet say they were unpleasantly surprised, even shocked, by the atmosphere that awaited them. - From the very first day of my engagement, a lack of organization was evident, as well as the tendency to leave young officers to fend for themselves. Within the police collective, there is an obvious lack of professional and human attitude toward newly arrived colleagues - said one police officer who terminated his contract with the Police Directorate about ten days ago. In addition, ETV sources say there were technical problems - shortages of uniforms, work equipment, and basic office supplies; some supervisors even instructed new officers to manage on their own or to purchase the necessary equipment themselves.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128110156_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260128110156_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOW TO RETAIN YOUNG POLICE OFFICERS: Šćepanović and Šaranović"> <figcaption>HOW TO RETAIN YOUNG POLICE OFFICERS: Šćepanović and Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Among the police officers who entered and then left the service in an unusually short time are university-educated individuals who saw no future for themselves in such a working environment. - Instead of these rushed job postings and political marketing we witness almost daily, what is needed is a system that retains people in the service, not one that drives them away in the very first days, once they see the state of the service and who is running it - lawyer Radulović concluded. <h2>A SOLUTION THAT IS - NOT A SOLUTION</h2> However, it is evident that those in charge - Aleksa Bečić, Danilo Šaranović, and other Democratic Party officials - decided that instead of changing their way of working, they would announce yet another job posting. On the last day of the previous year, the Ministry of Interior published a new public call for the employment of 514 new police officers, which will remain open for 20 days, until January 20, 2026. That hardly looks like a new strategy - more like a bookmaker’s chant: better luck next time.

Tag: crna-gora