<p>Iz Osnovnog suda u Herceg Novom saopšteno je da je postala pravosnažna presuda kojom je bivši vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Herceg Novi <b>Aleksa Đekić</b> uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>- Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom K.br.84/23 od 03.07.2024. godine koja je, nakon izjavljenih žalbi okrivljenog i njegovog branioca, potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, A.Đ. kao službeno lice – tadašnji vršilac dužnosti direktora zdravstvene ustanove »Dom zdravlja Herceg Novi« u vršenju službe, oglašen je krivim zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz čl.177 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te mu je zbog navedenog krivičnog djela izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo - ističe se u presudi.</p>
<p>Utvrđeno je da je Đekić 2. marta 2023. godine spriječio T.Đ, zaposlenu u Domu zdravlja u Herceg Novom, da podnese prigovor.</p>
<p>- Na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao „prigovor JZU Dom zdravlja Herceg Novi, n/r v.d. direktora A.Đ. od 02.03.2023.g.“, zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela se sastoji u sprječavanju drugog da koristi zagarantovano pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva kao i drugog podneska, u konkretnom slučaju od strane službenog lica u vršenju službe. Sprječavanje se može ostvariti na različite načine, a u konkretnom slučaju okrivljeni je radnju krivičnog djela izvršio na način što je kao službeno lice - tadašnji vršilac dužnosti direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi, naredio L.N., koja je sekretarica Doma zdravlja zadužena za prijem pošte, da predmetni prigovor oštećene T.Đ., ne zavede u prijemnu knjigu - piše u presudi.</p>
<p>Iz obrazloženja presude proizilazi da je T.Đ. zaista i bila onemogućena da iskoristi pravo na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>- Što je sud nesumnjivo utvrdio iz iskaza svjedoka T.Đ. i svjedoka L.N. koje saglasno potvrđuju da svjedok L.N. nije zavela predmetni prigovor oštećene jer joj je tako naredio direktor A.Đ., te je sekretarica nakon nekoliko dana oštećenoj vratila predmetni prigovor na ruke, bez prijemnog pečata, a uvidom u navedeni prigovor T.Đ. sud je nesumnjivo utvrdio da se na istom ne nalazi prijemni pečat Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi niti djelovodni broj - dodaje se u presudi.</p>
<p>Iz obrazloženja presude proizilazi da predmetni prigovor oštećene, u kome je u bitnom navela da je u odluci o disciplinskom kažnjavanju njene koleginice - medicinske sestre, izrečena neistina - nesumnjivo predstavlja podnesak čije se sprječavanje podnošenja štiti predmetnim krivičnim djelom.</p>
<p>- Imajući u vidu da su granice krivičnopravne zaštite u čl. 177 st.2 u vezi st.1 KZ CG postavljene široko, jer obuhvataju i sprječavanje drugog da koristi pravo na podnošenje bilo kakvog podneska, pa i onog koji nema karakter pravnog sredstva u smislu pobijanja određene odluke dodaje se u presudi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

<p>Osnovni sud u Podgorici 6. novembra donio je rješenje o izvršenju kojim se nalaže Radio televiziji Crne Gore da u roku od 15 dana od prijema donese novu i na zakonu osnovanu odluku o izboru generalnog direktora te medijske kuće - od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu iz 2021. godine.</p> <p>Sudija <b>Miloš Jokanović</b> ovo rješenje donio je na osnovu prethodne pravosnažne presude Osnovnog suda, a odlučujući u pravnoj stvari po zahtjevu Srđana Čovića, jednog od prijavljenih kandidata na konkursu od 17. juna 2021. godine.</p> <p>Kako se navodi u rješenju, RTCG mora kao izvršni dužnik, pod prijetnjom izricanja novčane kazne za pravno lice u iznosu od &nbsp;2.000 EUR i odgovornom licu u iznosu od 500 EUR, donijeti zakonitu odluku po konkursu iz 2021. godine.&nbsp;</p> <p>Ukoliko se u roku od 15 dana ta obaveza ne ispuni, sud će odrediti novi rok za izvršenje i izreći novu kaznu u većem iznosu, u skladu sa odredbama i članovima Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.</p> <p>- Predsjednik Savjeta RTCG, takozvani docent <b>Veselin Drljević</b>, &nbsp;koliko m je poznato, o ovome nije obavijestio članove Savjeta RTCG, a to će vjerovatno učiniti na svečanosti koje nelegalno rukovodstvo kani upriličiti povodom 80 godina RTCG – naveo je Čovć u dopisu medijima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112006114_ca7340961861b241db696cb8945bc9bef3fef8a55da7a6a2d309991b752bf04c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112006114_ca7340961861b241db696cb8945bc9bef3fef8a55da7a6a2d309991b752bf04c" data-rendition-name="original" width="813" height="1080" loading="lazy" alt="Rješenje o izvršenju Raonić RTCG"> </figure>  <p>Prema Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, na koji se Osnovni sud u presudi poziva, rješenjem o izvršenju sud će, ako izvršni dužnik u roku ne ispuni obavezu, izreći novčanu kaznu, i to fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu, odnosno organu od 200 eura do 2.000 eura, a pravnom licu, preduzetniku i organu od 2.000 eura do 20.000 eura.</p> <p>- Ako izvršni dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu, sud će, po službenoj dužnosti, sprovesti izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni – navodi se u Zakonu.</p> <p>U ovom slučaju, sud će istovremeno donijeti novo rješenje kojim će ostaviti izvršnom dužniku novi rok za ispunjenje obaveze i izreći novu novčanu kaznu u većem iznosu nego prethodnim rješenjem, ako ni u tom roku ne ispuni obavezu.</p> <p>Protiv izvršnog dužnika koji i pored izrečene kazne ne ispuni svoju obavezu, sud će i dalje postupati na istovjetan načina, sve dok dužnik ne ispuni obavezu.</p> <p>U pravosnažnoj presudi od 30. aprila, na osnovu koje je donijeto rješenje o izvršenju 6 novembra, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio, da osporena odluka o imenovanju <b>Borisa Raonića </b>ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist, u odnosu na ostale kandidate.</p> <p>- I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. 6. 2023. suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić, u momentu prijave na predmetni oglas od 17. 6. 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom - navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija Višeg suda <b>Milorad Marotić</b>, a kojom je potvrđena odluka Osnovnog suda</p> <p>Sudovi su već konstatovali da Boris Raonić, na dan raspisivanja konkursa u junu 2021. godine, pa i 6. avgusta iste godine kada je izabran za direktora, nije ispunjavao uslove koji se tiču radnog iskustva, shodno članu 50 Zakona o javnom emiteru.</p> <p>Utvrđeno je da je Raonić diplomirao na Pravnom fakultetu 2018. godine, te da je jasno da nije ispunjavao uslov koji se odnosi na deset godina radnog iskustva u nivou kvalifikacije VII1 nivoa obrazovanja.</p>

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Izvršna presuda RTCG-u, Drljević je sakrio od članova Savjeta?

<p>Tekst koji je danas objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti, pod naslovom “Divanović naplatio 290.000 eura, sad tuži što je podstanar”, bavi se sudskom presudom koju sam u transparentnom sudskom procesu, čekajući punih osam godina na zadovoljenje pravde, dobio prije šest mjeseci - poručio je član izvršnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Divanović.</p>
<p>On je rekao da ne ulazi u motive autora teksa da ovu temu poteže.</p>
<p>- Ne ulazeći u motive autora teksta da ovu temu poteže i senzacionalistički obrađuje baš dan pred izbornu ćutnju u Budvi, vjerujem da on ipak ne spori da su moja prava, kao i prava svakog građanina Crne Gore, definisana zakonom i da je jedino sud mjerodavan da o njima odlučuje. Svaki pokušaj relativizacije sudske presude, i insinuiranja da je nešto “sumnjivo”, besmislen je, posebno u okolnostima gdje je partija čiji sam član, već četiri godine u opoziciji, tako da ni teorijski ne postoji mogućnost da sam na bilo koji način povlašćen i privilegovan - naveo je on.</p>
<p>Kaže da nije srećan što pravdu morao tražiti na sudu, niti da je nešto zaradio sudskom presudom.</p>
<p>- Kako se to senzacionalistički piše u naručenom tekstu. Naprotiv, mnogo više bih volio da sve ove godine nijesam živio kao podstanar. Razumijem potrebu da se aktuelizovanjem sudskog procesa koji je završen u moju korist, prikriju brojne afere državne vlasti i njenih filijala u Budvi, ali to me neće spriječiti da se kao čovjek koji živi od svog rada, i ubuduće borim za sebe i svoju porodicu, u skladu sa zakonom, bez obzira šta o tome imaju da kažu politički konkurenti - naveo je Divanović.&nbsp;</p>

Divanović: Pravosnažna sudska presuda potvrdila da su mi povrijeđena prava

<p>Privredni sud donio je presudu u korist firme Univerzal monte, vlasnika <b>Vuka Hamovića</b>, po kojoj država treba toj kompaniji da isplati četiri miliona eura uz kamate na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom.</p>
<p>Sud je, kao neosnovan, odbio tužbeni zahtjev za isplatu PDV-a u iznosu od 840.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate.</p>
<p>- Trećim stavom sud je odbacio kao nedozvoljenu protivtužbu tužene, kojom je traženo da se utvrdi da je ništav sporazum o raskidu BOT puta Meljine - Petijevići od 10. januara 2007. godine, zaključenog dana 7. maja 2021. godine - navedeno je u presudi Privrednog suda.</p>
<p>Za podnosioce tužbe ovakva prvostepena presuda je očekivana, s obzirom da, kako tvrde, država nije ispunila osnovnu obavezu. Očekuju istovjetnu pravosnažnu presudu.</p>
<p>- Po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine država se bila obaveza da će platiti četiri miliona eura. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu i sud je prihvatio našu argumentaciju - rekao je Portalu ETV advokat firme Univerzal monte <b>Mladen Ivanović</b>.</p>
<p>Vijesti su danas objavile da će zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države<b> Bojana Ćirović </b>uložiti žalbu na prvostepenu presudu Privrednog suda. To je očekivan potez za Ivanovića, ali smatra da neće promijeniti krajnji ishod.</p>
<p>- Tvrdimo da smo u pravu i očekujemo pozitivan krajnji ishod. Kad će se on desiti - nezahvalno je govoriti. Sad slijedi ulaganje žalbe, odgovor na nju, pa odluka Apelacionog suda - rekao nam je Ivanović.</p>
<p>Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine–Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.</p>
<p>U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18, 5 miliona eura. Investiror je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo.</p>
<p>Tri godine kasnije Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja.&nbsp;</p>
<p>Sporazumom između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer <b>Milojko Spajić</b>, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana.</p>
<p>Problem je naslijedila 43. Vlada <b>Dritana Abazovića</b> koji<b> </b>nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje.</p>
<p>Portal ETV nedavno je uputio pitanje SDT-u u kojoj fazi je izviđaj i ko je sve saslušan u ovom predmetu, ali je odgovor izostao.<br/>
</p>

Tamara Klikovac

Ivanović ohrabren prvostepenom presudom: Očekujemo pozitivan krajnji ishod, država mora da isplati četiri miliona za put Meljine-Petijevići

<p>Apelacioni sud Crne Gore je donio presudu kojom je optuženi Z.R. oglašen krivim zbog silovanja maloljetnice i osuđen na kaznu zatvora od deset godina.</p>
<p>Apelacioni sud je tim odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i branilaca optuženog i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici.</p>
<p>Više državno tužilaštvo je izjavilo žalbu zbog odluke o kazni, dok su branioci optuženog izjavili žalbu iz svih zakonskih razloga sa prijedlogom da Apelacioni sud preinači presudu Višeg suda u Podgorici i optuženog oslobodi od optužbe.&nbsp;</p>
<p>Odlučujući o žalbama, Apelacioni sud Crne Gore ocijenio je da je Viši sud u Podgorici u zakonito sprovedenom postupku pravilno utvrdio sve odlučne činjenice kako u pogledu postojanja krivičnog djela, tako i u pogledu krivice optuženog, o čemu je u presudi dao jasne i uvjerljive razloge koje u svemu prihvata i ovaj sud.&nbsp;</p>
<p>- Apelacioni sud je ispitao i odluku o kazni koja se takođe osporava žalbama tužilaštva i odbrane, pa je mišljenja da je kazna zatvora u trajanju od 10 godina, koju je izrekao Viši sud u Podgorici, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, srazmjerna težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice optuženog i da će se ovako odmjerenom kaznom postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se uticati na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.</p>

Osuđen na deset godina zatvora zbog silovanja maloljetnice

<p>Muškarac koji je provalio u kuću bivše predsjednice Predstavničkog doma Kongresa SAD<b> Nensi Pelosi </b>i napao njenog muža čekićem osuđen je u Kaliforniji na doživotni zatvor, bez mogućnosti uslovnog otpusta.</p>
<p><b>Dejvid DePap </b>je takođe osuđen po federalnim optužbama u maju na 30 godina zatvora, koje će sada služiti istovremeno, piše BiBiSi (BBC).</p>
<p>Sud u San Francisku utvrdio je da je DePap kriv za otmicu, provalu prvog stepena i nezakonito zadržavanje starije osobe.</p>
<p>Poslije napada <b>Pol Pelosi </b>(84) proveo je šest dana u bolnici, sa frakturom lobanje i drugim povredama.</p>
<p>U saopštenju poslije presude porodica Pelosi je navela da je „pravda zadovoljena“.</p>
<p>- Od nasilne provale i povika "gdje je Nensi" prije dvije godine, ne prođe ni dan da ne pomislimo na taj napad, traumu koju je prouzrokovao, ili na mogućnost novih napada - poručila je porodica.</p>
<p>Dodali su da se nadaju da ova presuda šalje poruku „da političko nasilje protiv izabranih zvaničnika ili članova njihovih porodica neće biti tolerisano“.</p>
<p>Advokat DePapa rekao je da planira da se žali na presudu.</p>
<p>- Ovo je stvarno bio tragičan kraj jedne tragične priče - kazao je advokat <b>Adam Lipson</b> novinarima poslije izricanja presude.</p>
<p>Lipson nije uspio da ubijedi sudiju da izrekne blažu kaznu, navodeći da DePap pati od mentalnih problema i da je bio u izolaciji, zbog čega je bio podložniji propagandi.</p>
<p>Sudija Hari Dorfman je to odbio, rekavši da nema saosjećanje prema DePapu.</p>
<p>- Imam saosjećanje za žrtvu u ovom slučaju, koliko je srećan što je živ. Moja namjera da DePap nikada ne izađe iz zatvora, da nikad ne može da bude uslovno pušten - poručio je sudija.</p>
<p>DePap, kanadski državljanin koji već dvije decenije živi u SAD, provalio je u kuću Pelosijevih u Kaliforniji 28. oktobra 2022, naoružan čekićem. Tražio je Nensi Pelosi, koja u tom trenutku nije bila kod kuće. Tada je nasrnuo na njenog supruga.</p>
<p>Kada je policija stigla, zatekli su Pelosija i DePapa kako se bore oko čekića. Nekoliko trenutaka kasnije, nakon što mu je policija rekla da baci oružje, DePap je iznenada udario Pelosija, prije nego što su ga policajci oborili na zemlju. Cijeli incident su snimile kamere prikačene na uniformu policajaca.</p>
<p>Pored frakture lobanje, Pelosi je imao povrede i na ruci i šaci. Njega je DePap tokom napada tri puta udario.</p>
<p>Napadač je tokom suđenja rekao da je planirao da Nensi Pelosi drži kao taoca, da je ispituje pred kamerom i da joj „slomi kolena“ ako ne bude priznala, ono za šta je on rekao da su njene laži.</p>

Napadač na muža Nensi Pelosi osuđen na doživotni zatvor

<p>Katolički sveštenik u Njemačkoj osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog seksualnog kontakta s maloljetnicima putem interneta, javlja Anadolija.</p>
<p>Regionalni sud u Fuldi proglasio je 43-godišnjeg sveštenika krivim za uključivanje u seksualne onlajn razgovore s maloljetnicima u periodu od septembra 2021. do januara 2022. godine.</p>
<p>Sveštenik je optužen da je kontaktirao djecu i adolescente na internetu, pokazivao im dječje pornografske video zapise i ohrabrivao ih da se skinu i vrše seksualne radnje putem veb kamere.</p>
<p>Državno tužilaštvo u Frankfurtu pozdravilo je presudu, rekavši da se time šalje jasna poruka počiniocima, posebno onima koji zloupotrebljavaju internetske platforme.</p>
<p>- Presuda pokazuje da seksualno zlostavljanje djece na internetu nije prihvatljivo. Čak i ako se dešava isključivo putem interneta bez direktnog fizičkog kontakta - rekao je <b>Benjamin Kraus</b>, viši javni tužitelj.</p>

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

<p>Završnim riječima danas je okončano suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda<b> Vesni Medenici</b> koja se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Epilog će biti poznat 4. novembra kada će sutkinja Višeg suda <b>Sonja Keković</b> izreći presudu.</p> <p>Medenici se u ovom postupku sudi zbog optužbi da je izdejstvovala da nekadašnji sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru.</p> <p>U završnim riječima tužiteljka<b> Maja Janković</b> bila je kategorična da je tokom dokaznog postupka utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je optužena Medenica učinila krivično delo koje joj se stavlja na teret.</p> <p>- Medenica je negirala krivično delo koje koje joj se stavlja na teret, ali je njena odbrana opovrgnuta materijalnim i personalnim dokazima. Ovakva tvrdnja optužbe proizilazi iz spisa predmeta - kazala je tužiteljka Janković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023111024_4ced989f9ac31a9c628501b1cc492c4d6fbc3f886cff8b37a63fe1cb926de3b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023111024_4ced989f9ac31a9c628501b1cc492c4d6fbc3f886cff8b37a63fe1cb926de3b2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt=" Maja Janković"> <figcaption> Maja Janković<span>(Photo: Marija Žižić)</span></figcaption> </figure>  <p>Tužiteljka Janković danas je saopštila i da je Specijalno državno tužilaštvo dostavilo Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta i protiv tadašnje sekretarke Sudskog savjeta <b>Vesne Aćimić</b> zbog više krivičnih djela.&nbsp;</p> <p>Aćimić je 17 .jula na svjedočenju pred Višim sudom rekla da nije obavijestila Sudski savjet o pritužbi građana koja se odnosila na sudiju Zekića i navela da je zaboravila da ih informiše.</p> <p>Sa druge strane, branilac Medenica, advokat <b>Zdravko Begović</b> istakao je da njegova klijentkinja nije počinila krivično djelo koje joj se optuženicom stavlja na teret.</p> <p>- Iako su za krivični postupak protiv sudije <b>Milosava Zekića</b> znali predsjdenik Osnovnog suda u Kotoru, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama niko nije obavijesti Sudski savjet iako su bili u obavezi. O tom postupku sutkinja <b>Sanja Čeković </b>je bila dužna da obavijesti Sudski savjet jer je ona zadužila predmet protiv sudije Zekića. Takođe, sutkinja<b> Momirka Tešić</b> je bila dužna da ih obavijesti jer je ona donijela presuda - rekao je advokat Begović.</p> <p>Optužena Medenica je navela da prihvata završne riječi branioca Begovića. Istakla je da nije mogla odlučivati o privremenom udaljavanju sudije Zekića jer je tu odluku donosi Sudski savjet na zahtjev disciplinskog tužioca.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnRsGFlZo9XQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Nikada mi nije podnijet zahtjev disciplinskog tužioca, pa nijesam mogla odlučivati o udaljenju. Tačno je da Sudskom savjetu nijesam proslijedila pritužbu građana protiv sudije Zekića jer je ta pritužba istog dana bila proslijeđena Sudskom savjetu kad i meni - kazala je Medenica.&nbsp;</p> <p>Istakla je da je ponosna kako je obavljala posao predsjednice Vrhovnog suda i da za vrijeme dok je bila na toj funkciji nije se moglo desiti da prvostepena presuda ne bude donijeta u roku od tri godine, a da osumnjičeni izađu iz pritvora zbog nedošenja prvostepene odluke.</p> <p>Medenica je istakla da svi koji su bili ovlašćeni da obavijesti Sudski savjet o slučaju sudije Zekić su to zaboravili i na kraju oni nijesu odgovorni.</p> <p>- Ne osjećam se krivom pa predlažem sudu da me oslobodi od optužbe - kazala je Medenica.</p> <p>Ona je nazvala pravnim licemjerstvom "naknadnu pamet SDT" o formiranju predmeta.</p> <p>Medenica je zaključila da ona nije rušila pravosuđe nego oni koji su nju stavili na optuženiku klupu.</p>

Marija Žižić

Presuda Vesni Medenici 4. novembra

<p>Sud na Filipinima je 17 islamističkih ekstremista osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog otmice 21 osobe uključujući evropske turiste iz hotela u Maleziji prije skoro četvrt vijeka.</p>
<p>Mogućnost pomilovanja teoretski će imati tek poslije 30 godina izdržavanja kazne, saopštilo je Ministarstvo pravde.</p>
<p>Ekstremisti su u vrijeme otmice pripadali grupi Abu Sajaf, organizaciji muslimanskih separatističkih ustanika na južnim Filipinima, gdje žive muslimani koji su manjina u toj zemlji čija su većina stanovnika katolici.</p>
<p>U aprilu 2000. godine ekstremisti Abu Sajafa naoružani puškama i mačetama došli su gliserima iz svojih uporišta u džungli na jugu Filipina i izvršili raciju na odmaralište na ostrvu Sipadan u susjednoj Maleziji, gdje su oteli 21 zapadnog turista i osoblja odmarališta. Držali su ih u džungli južne filipinske provincije Sulu u teškim uslovima i pustili za milione dolara koje je navodno dao tadašnji lider Libije Moamer Gadafi.</p>
<p>Poslije oslobađanja talaca filipinska vojska je poslije nekoliko godina borbe pobila ili pohapsila većinu vođa i boraca Abu Sajafa.</p>
<p><b>Galiba Andanga,</b> koji je predvodio otmicu, ubili su policijski komandosi tokom pokušaja b,ekstva iz zatvora 2005. godine u Manili.</p>

Tek poslije četvrt vijeka presuda za otmicu turista u Maleziji

<p>Menadžment Radio Televizije Crne Gore (RTCG) reagovao je nakon <a href="https://etv.me/drustvo/visi-sud-raonic-nezakonito-reizabran-za-generalnog-direktora-rtcg">današnje odluke Višeg suda </a>koji je potvrdio je odluku Osnovnog suda prema kojoj je <b>Boris Raonić</b> nezakonito reizabran za generalnog direktora Javnog servisa. Time je potvrđeno da Savjet RTCG nije sproveo prethodnu pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Raonića iz 2021. godine.</p>
<p>U Menadžmentu RTCG su naveli da se najnovija odluka Višeg suda ne odnosi na ponovni izbor Raonića, te da ta presuda više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.</p>
<p>- Povodom medijskih navoda o navodnom novom nezakonitom imenovanju generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, obavještavamo javnost da se radi o postupku i presudi koja više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Naime, Sud je poništio raniju Odluku broj 01-3576 od 01.06.2023 godine kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora. Pošto je u međuvremenu Raonić podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, ova odluka Suda ne proizvodi pravno dejstvo i nije na snazi još od jula 2024. godine kada je Savjet RTCG imenovao v.d. generalnog direktora RTCG - naveli su oni u reagovanju.</p>
<p>Nakon toga je, kažu, po novom Zakonu o javnom medijskom servisu ponovo raspisan konkurs na kojem je izabran Boris Raonić za generalnog direktora.</p>
<p>Dodaju da su pojedini mediji danas krajnje neprofesionalno plasirali informaciju u kojoj sugerišu javnosti da se nova presuda odnosi na posljednje imenovanje Raonića - iako i oni sami tek u zadnjoj rečenici to negiraju.</p>

Menadžment RTCG: Odluka suda ne odnosi se na ponovni izbor Raonića, radi se o postupku i presudi koja više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo

<p>Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.</p>
<p>Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.</p>
<p>Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.</p>
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
<p>U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.</p>
<p>Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.</p>
<p>-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.</p>
<p>Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.</p>
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
<p>Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.</p>
<p>-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.</p>
<p>On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.</p>
<p>I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?</p>
<p>-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.</p>
<p>Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.</p>
<p>-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.</p>
<p>Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.</p>
<p>Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.</p>
<p>Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.</p>
<p>Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.</p>
<p>Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.</p>
<p>Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.</p>

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

<p>Ministarstvo pravde će sjutra ili najkasnije u ponedeljak dostaviti zahtjev za izručenje <b>Alije Balijagića</b> koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre <b>Jovana </b>i <b>Milanke Madžgalj</b>, a za kojim je policija tragala 26 - sve dok danas nije uhapšen u Srbiji.</p>
<p>To je saopštio je ministar pravde <b>Bojan Božović</b> na pres konferenciji na kojoj je Vlada predstavila platformu Barometar 26.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je kazao da se nada da će Srbija po toj zamolnici reagovati što prije.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Balijagića Srbija izručiti tek nakon što oni okončaju postpuke protiv njega, Božović je poručio da će dati određene garancije kako bi se postupak vodio pred našim organima.</p>
<p>- Daćemo i određene garancije da ukoliko je riječ o krivičnim djelima koja su manjeg značaja da nam to postupke kako bi se vodio postupak pred našim tijelima. Zna se za što ga terete naši organi - istakao je Božović.</p>
<p>Balijagiću je u Srbiji određeno zadržavanje, a advokat <b>Nebojša Asanović</b> izjavio je da je njegovo izručenje Crnoj Gori moguće tek poslije izdržavanja kazne u Srbiji - pošto se sumnjiči i za ubistvo djevojke prije dosta godina. Ipak, Asanović je dodao da se zbog međudržavnog sporazuma to može dogoditi i ranije.</p>
<p>Alija Balijagić, koji je bio 26 dana je u bjekstvu, osumnjičen je da je 25. oktobra u mestu Sokolac kod Bijelog polja ubio sestru i brata Madžgalj.</p>
<p>- Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je jutros tamošnji ministar unutrašnjih poslova <b>Ivica Dačić</b>.</p>
<p>Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdragan-bojovic-prijavio-policiji-da-je-vidio-balijagica-mislili-smo-da-je-mogao-da-vidi-kuda-smo-otisli-i-dode-da-nas-ubije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.</p>
<p>Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja</p>
<p>Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.</p>
<p>Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.</p>
<p>Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.</p>

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

<p>Mi smo formalno od danas članica SEPA. Ne od prvog januara nego od danas - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji na kojoj predstavlja platformu „Barometar 26“.</p>
<p>On je rekao da je to jedan mali, ali veliki korak za Crnu Goru.</p>
<p>- Krajnje je vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo poglavlja sa Evropskom unijom (EU). Svi ljudi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su oni uveli Crnu Goru u EU - poručio je Spajić.</p>
<p>Rekao je da podrazumijevaju zatvaranje 30 poglavlja za dvije godine.</p>
<p>- To je nešto za što nam je potreban svako u Crnoj Gori: svi parlamentarci, NVO, članovi savjeta manjina, religiozni lideri, svi činioci društva koji su nam pomogli da proces popisa dovedemo do kraja ispravno i na pomiriteljski način... Gdje smo pomirili nepomirljive grupacije u Crnoj Gori. Tako bismo voljeli da i ovaj proces bude istog karaktera. Da svi mogu da slave januara 2028. Mislim da sa ovom dinamikom, ako sva poglavlja zatvorimo 2026. - da je ulazak u EU 2028. realna priča - naveo je Spajić.</p>
<p>Ovo je, kaže, tema nadnacionalnog karaktera.</p>
<p>- Ova inicijativa ne guši ničija prava i glas - dodao je on.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević j</b>e rekla da je ovo godina evropskih integracija.</p>
<p>- Prošli smo detaljan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do 2026. godine. Moramo pokazati ozbiljnu komunikaciju, dobru koordinaciju. Razgovarali smo koliko je važna politička volja i podrška kako bi izglasali sve zakone i reforme koje se od nas očekuju - navela je Gorčević.</p>
<p>Ulazak Crne Gore u EU nije, podvlači ona, ulazak partije u EU nego cijelog društva.</p>
<p>Ocijenila je da Crna Gora ovaj trenutak ima sada i da bi trebalo da ga iskoristi.&nbsp;</p>

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: presuda

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

Izvršna presuda RTCG-u, Drljević je sakrio od članova Savjeta?

Divanović: Pravosnažna sudska presuda potvrdila da su mi povrijeđena prava

Ivanović ohrabren prvostepenom presudom: Očekujemo pozitivan krajnji ishod, država mora da isplati četiri miliona za put Meljine-Petijevići

Osuđen na deset godina zatvora zbog silovanja maloljetnice

Napadač na muža Nensi Pelosi osuđen na doživotni zatvor

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

Presuda Vesni Medenici 4. novembra

Tek poslije četvrt vijeka presuda za otmicu turista u Maleziji

Menadžment RTCG: Odluka suda ne odnosi se na ponovni izbor Raonića, radi se o postupku i presudi koja više ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

PRATITE TVe UŽIVO