Sud mi u svojim odlukama nije dao uvjerenje da direktor Javnog servisa Boris Raonić ne može opet biti kandidat, a smatrao sam da treba da mu se da šansa. Moje lično uvjeravanja je da nije bio u konfliktu interesa i da ne postoji nikakav razlog da on ne bude u izboru - kazao je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević u podgoričkom Osnovnom sudu gdje je danas počelo suđenje protiv njega i članova ovog tijela. Podsjećamo, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, kojim se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu. On je, pred sutkinjom Draganom Lubardom, prigovorio optužnom aktu tužilaštva i ukazao da se nije dogovarao niti ikog podstrekavao da glasa - Imam utisak da se tužilac nije interesovao za krucijalnu stvar za ovaj predmet, a to je video snimak sjednice koji traje skoro pet sati - naveo je Drljević. On je negirao sve što mu je Osnovno državno tužilaštvo stavilo na teret &nbsp;i pred sudom istakao da je glasao prema svom nahođenju. &nbsp;- Iznijeću odbranu - nijesam kriv i činjenično da je sve ovo napisano kako jeste odlučio sam da neću odgovarati na pitanja tužioca advokata i suda. Krenuću od 2021. godine. Ja sam, kao sve kolege prošao razne filtere, birani smo od poslanika Skupštine Crne Gore. Bilo je više kandidata. U tom dijelu bih dodao da sam ja aposlutno edukovan u rad medija. Što se tiče ovog događaja, naveo bih da kada smo birali Raonića odluka suda nije bila apsolutno jasna sa obzirom na to da su postojale čak tri odluke. Odlukom prvo Osnovnog, pa Višeg suda poništena je naša odluka kojom smo izabrali Raonića. Shodno tome sam, kao predsjednik Savjeta, sazvao sjednicu i 1. juna 2023 mi smo u kompletnom sastavu, po mom ličnom uvjerenju i uvjeravanja advokata RTCG, izabrali Raonića. Tu odluku smo temeljili na činjenici da ispunjava uslove kao druga tri kandidata koja se nalaza na listi. Smatrali smo da ne postoji konflikt interesa - rekao je Drljević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696" data-rendition-name="original" width="828" height="465" loading="lazy" alt="Veselin Drljević"> <figcaption>Veselin Drljević(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Smatra da je ovaj slučaj medijska haranga protiv Javnog servisa od drugih medijskih kuća. - Ovo je jedna medijska haranga na javni servis jednog ili više medija. Ne žele da RTCG-om upravljaju lica koja su izabrana na konkurs, već oni drugi koji su na druge načine izabrani na poziciji. Ja se zbog svog postupanja ne kajem i uvijek ću postupati na isti način. Mi želimo Javni &nbsp;servis za sve. Sve odluke koje se tiču nas saznali su ovi rivalski mediji, pa tek onda mi - rekao je Drljević. Krivicu u ovom postupku negirao je i jedan od članova Savjeta Filip Lazović. On je istakao da su članovi ovog tijela glasali nakon pravnih konsultacija sa advokatima RTCG. - Ukazao bih da sam u junu 2021. godine izabran od Skupšine za člana savjeta i da su se tokom mog mandata dešavale brojne situacije gdje su se pokušali praviti pritisci. Mi smo izabrali generalnog direktora nakon što smo se pravno konsultovala sa predstavnicima pravne službe i advokatima. Shodno tim našim saznanjima smo i glasali. U toj situaciji bila su sporna dva pitanja - da li treba ponovo vršiti izbor kandidata i ko su osobe koje treba da budu na toj listi, te da li Raonić može biti na listi tih kandidata, s tim da su pravna služba i advokati naveli da ne postoji smetnja. Drugo sporno pitanje bilo je - da li mi izvršavamo odluku Višeg suda - istakao je Lazović.&nbsp; &nbsp;Smatra da je u ovom slučaju tužilac podlegao pritisku javnosti. &nbsp; - Tužilac je podlegao pritisku dijela javnosti i ovo jedan presedan koji može biti jako opasan prvo za mene, kao javnog funkcionera, onda za sve ostale koja vrše svoja ovlašcenja - ocijenio je Lazović. I članica Savjeta, koja se našla na optuženičkoj klupi, Amina Murić, negirala je krivicu.&nbsp; U odbrani je istakla da su zbog izbora Savjeta RTCG najveći problem imali vlasnici privatnih kompanija koji su zbog, kako je rekla, velikog uspjeha Javnog servisa poslovali u financijskim gubicima.&nbsp; Dodala je da njene kolege i ona nijesu ti koji treba da budu na optuženičkoj klupi, već osobe koja su radile u korist privatnih medija, a primali naknadu iz Javnog servisa. Krivicu da su počinili djelo, za koje ih Osnovno državno tužilastvo tereti, negirali su i članovi Vijeća Noada Zorić i Predrag Miranović. Miranović je istakao da je on glasao ali da tom prilikom niko nije zaokružio.&nbsp; Tokom današnjeg ročišta sutkinja Dragana Lubarda izvela je materijalne dokaze u ovom postuku.&nbsp; Novo ročište zakazano je za 11. april, za kada je planirano saslušanje svjedoka.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Drljević: Sud mi nije dao uvjerenje da Raonić ne može biti opet direktor, Lazović: Tužilac podlegao pritisku javnosti; Murić: Ne treba da budemo na optuženičkoj klupi

Velika sudnica Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;biće &nbsp;taman da primi sve zainteresovane za proces koji &nbsp;će sigurno biti presedan u crnogorskim javnim servisima, ali i u sudstvu.
Pet okrivljenih, sedam advokata i svi crnogorski mediji okupiće se da vide kako tužilac zastupa, poslije duge ćutnje i promjena zakona, &nbsp;konačno kreiranu optužnicu a kako to razumiju sudije.
Okrivljeni su članovi Savjeta RTCG koji su &nbsp;1.juna 2023. ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, bez obzira na presudu o nezakonitosti prvog izbora i rješenja suda koje je naložilo izbor između kandidata koji zadovoljavaju uslove.
U opisu obaveza članova Savjeta je da štite javni interes i dužnost obavljaju po sopstvenom znanju i savjesti, &nbsp;poštujući zakone.
Iole ozbiljan uvid u djelovanje članova Savjeta RTCG zabilježen u zapisnicima i u medijskim izvještajima upućuje da su oni van navedenih &nbsp;kategorija. &nbsp;
- Glasalo je pet članova Savjeta...imamo četiri ispravna listića na kojima je zaokruženo ime Borisa Raonića....Pravno je valjano da kažem , a vi me propratite da ne pogriješim da je Raonić izabran za generalnog direktora RTCG - tolkovao je docent (Veselin) Drljević 1. juna 2023. &nbsp;
Članovi Savjeta RTCG - &nbsp;barem četvoro njih - su propratili Veselina Drljevića, jer im je pravna služba Raonića tako prepričala odluku Višeg suda. Znanje za ovakve situacije nemaju. Svijest i savjest o posledicama nelegalnog izbora je proradila na saslušanju kod tužioca kada su se, po riječima gospode Radonjića i Novovića, branili ćutanjem.
Dakle, savjest javnog djelatnika koji svoje odluke brani ćutanjem je krajnje sumnjiva rabota. Ili neko zaista misli da se javni interes može efikasno braniti ćutnjom, kolutanjem očiju ...ili &nbsp;snenim treptajima i uzdasima kao što zna dramiti jedan od angažovanih advokata.
Interesantno je - dok su ćutali kod tužioca, članovi Savjeta istovremeno su angažovali advokate RTCG da brane njihovu odluku o nelegalnom izboru, jer je ona žalbama dva kandidata bila osporena na sudu. To su u pravu konkludentne radnje koje dovoljno govore o željama, namjerama, dogovorima i učincima članova Savjeta koji su se latili glasačkih listića. Na kraju, dvije pravosnažne odluke Višeg suda potvrdile su da su oni nelegalno izabrali Raonića 1. juna 2023.
<h2>Zatvorenikova dilema</h2>
U teoriji igara koja se koristi u raznim poslovnim strategijama razvijena je teorema o zatvorenikovoj dilemi. Dva prekršioca pravila (ili zakona) u slučaju da budu procesuirani imaju razne mogućnosti izbora - najbolje je ako obojica negiraju devijantno ponašanje jer tako sigurno prolaze bez kazne. Pretpostavlja se da ne mogu da komuniciraju i da ishod zavisi i od međusobnog povjerenja, prošlih nagodbi i budućih lukrativnih dogovora.
Raonićevi dizači ruku i ispunjavači listića su mogli da se dogovaraju i dok je sve išlo po Raonićevom planu gotovo su sa egzaltacijom pozdravljali njegove ideje, planove, proglase. Već se počelo sumnjati da je u pitanju sekta.
I onda , kod tužioca – muk. Neko polupametan je dao savjet da je krivica individualna i da oni mogu kolektivno da se sprdaju sa RTCG i javnošću. Savjet RTCG ne može da služi kaznu. Još ako ga Raonić, najsporiji student prava otkad se ono &nbsp;izučava u Crnoj Gori, proglasi elitom.
&nbsp;In dubio pro reo.....U slučaju sumnje presuditi u korist okrivljenog. Međutim....
<h2>Sudsko tužilačka trilema</h2>
Međutim, bivši dvostruki rektor se, deset dana poslije podizanja optužnice, ipak prisjetio da nije ispunio listić, tj. da je njegov glas bio nevažeći. Tako &nbsp;je odmah definisao one koji su glasali, ali se toga kod tužioca ne mogu prisjetiti. Odmah je njegov elitizam ispario u očima i rečenicama Raonića koji je u naručenim emisijama izjavio da mu je Miranović prvi čestitao , a da su državni tužioci povezani sa kriminalcima. Što valjda upućuje na to da je Drljević sigurno doktor, a glasači Raonića anđeli na vrhu – glasačke kutije.
Tako sudiji i tužiocu , poslije priznanja Miranovića, ostaje da pitaju ostale članove "elite":&nbsp;
Da li ste glasali za izbor Raonića?
Da li ste glasali protiv?
I konačno...
Da li ste ubacili važeći listić?
Ako ni toga ne mogu da se sjete, onda njihova svijest o postupcima i odgovornosti nije ni za kakav javni rad, pa se advokatima toplo preporučuje da ih brane na račun - neuračunljivosti. Zakon o zaštiti na radu koji za rukovodeća mjesta predviđa određene psiho-fizičke sposobnosti daje za pravo radnicima RTCG da budu zaštićeni.
Ako članovi Savjeta RTCG budu negirali ubacivanje važećih listića, onda komisija koju je delegirao Drljević, a u kojoj su bili Lazović i Murić, mora da odgovara zbog falsifikovanja jer su izmislili važeće listiće.
<h2>Šibicari i institucije</h2>
Jasno je da je ova skupina pod kontrolom i vođstvom Raonića i Drljevića, a oni očigledno uslužni visokoj adresi koja je zainteresovana za kadrovsku i uređivačku politiku RTCG. Javnost, sud i tužilaštvo moraju da znaju da su Raonić i Drljević do sada imali odnose sa institucijama &nbsp;i građanima koji se tretiraju kao obmana.
Raonić se u Savjetu Evrope 2010. predstavio kao diplomirani pravnik ...iako je diplomirao 2018. u 44. godini. Bilo je to sporo, &nbsp;naporno studiranje, a Raonić, očigledno, &nbsp;ni do danas nije spoznao suštinu prava. Mada, &nbsp;sudeći po nastupima nekih evropskih emisara, oni su prosto srećni što ih je Raonić obmanuo.
Drljević je, ne znajući, prepisao trideset i šest stranica doktorata. Rekao je da to niko ne bi uradio namjerno. Jedan ugledni građanin je medijima proslijedio pismo (nikad demantovano) o tome da je Drljević redovno uzimao njegov honorar u vrijeme kad uopšte nijesu sarađivali. Istina, valjda mu ga je kao sportski urednik i pisao. Opet, nesvjesno i nenamjerno.
Kad šibicari i primitivci zauzmu institucije oni ne postaju odgovorni javni djelatnici i ugledni građani, već institucija postaje popljuvani pločnik. Ovo nijedan advokat ne može sporiti.
A šibicarima darivat javni medijski servis grehota je – štaviše, to je kriminal. &nbsp;

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Savjet RTCG pred sudom

Radi se o presedanu da se nekom članu Savjeta Radio Televizije Crne Gore sudi, uz dodatni presedan da oni nastavljaju da obavljaju svoje funkcije - kazala je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore i članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković u podkastu Centra za građansko obrazovanje "Proudcast".
Ona je, kako se navodi u saopštenju ove nevladine organizacije, i svjedokinja u postupku koji se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG.
- Do postupka je došlo jer su njih petoro nezakonito ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora 2023. godine. Umjesto da se poništi odluka iz avgusta 2021. godine, za koju je donijeta pravosnažna presuda da je taj izbor bio nezakonit, oni su ga ponovo izabrali… Ti članovi Savjeta se ne uključuju u to o čemu glasaju, oni ispunjavaju svoj zadatak, rade ono što se od njih traži i to po bilo koju cijenu - čak i po cijenu svoje slobode, jer im prijeti zatvorska kazna - ističe Camović-Veličković.
Ocjenjuje da je očigledna namjera da se sudski proces prolongira i da to ide na ruku Raoniću.&nbsp;
- Njemu je u interesu da mandat tim članovima Savjeta traje što duže, sve dok mu služe, i da za to vrijeme ne stigne presuda - pojasnila je Camović Veličković.
Ukazuje i na to da jednom broju ovih članova Savjeta mandat ističe ove, a drugima u junu sljedeće godine. &nbsp;
Izrazila je i čuđenje nepripremljenošću sutkinje za veliko interesovanje javnosti za ovaj slučaj, čije je prvo ročište odgođeno jer nije bilo slobodne sudnice odgovarajuće veličine.&nbsp;
Na pitanje kakvu presudu očekuje, Camović Veličković je decidna: “Presuda ne može biti drugačija osim osuđujuća.”
Srđan Čović, koji je u RTCG-u profesionalno angažovan decenijama u sektoru Tehničkog vođstva, a bio je i jedan kandidat za generalnog direktora, smatra da je “u RTCG na sceni revanšizam i da ljudi koji nemaju kapaciteta, znanja, a ni morala &nbsp;vode tu kuću, a šikaniraju kolega i podnose tužbe protiv svjih radnika”.
Čović je podsjetio da je aktuelni Savjet RTCG izabrao Raonića kada je ispred sebe imao četiri odluke Osnovnog suda, zatim odluku Višeg suda koja potvrđuje Raonićev konflikta interesa, kao i potvrdu Vrhovnog suda i mišljenje ASK-a da je u izboru Raonića bio očigledan konflikt interesa.&nbsp;
Napomenuo je i da je tadašnje rukovodstvo ASK-a najavilo da će se obratiti i Administrativom odboru, koji je nadležan za izbor članova Savjeta, ali i alarmirati državnog tužioca.
- Nezabilježena je situacija da se ovako ignorišu odluke suda. Apsurd je i da radnici RTCG plaćaju advokate koji ne brane interse RTCG-a već Raonića i njemu lojalne članove Savjeta - tvrdi Čović.
&nbsp;Podsjetio je i da su se svi kandidati za generalnog direktora RTCG, na posljednjem konkursu, obratili javnosti zajedničkim pismom, upozorivši da ako je Raonić obavljao dužnost nezakonito, nije mogao da stekne radno iskustvo, pa time ni da ispuni uslove tražene konkursom.&nbsp;
- Najveći je apsurd što su advokati RTCG-a branili izbor Raonića pozivajući se na odluke suda po kojima su izgubili - dodaje Čović.
&nbsp;Na pitanje kakva je atmosfera u RTCG-u, Čović je rekao da profesionalci u javnom servisu željno iščekuju ishod procesa, dok neki ljudi strahuju za svoje pozicije, a neki očekuju i da u aktuelnoj podjeli stanova dobiju nešto, prenebregavajući činjenicu da bi u tom slučaju svi akti bili nelegalni.
- Budžet od 24 miliona eura (od čega 20,8 miliona izdvajaju građani i građanke Crne Gore), može da drži RTCG u dobroj poziciji. Ali, nažalost, nikada više administracije nije bilo u RTCG, svi rukovodioci imaju zamjenike i savjetnike i njima je data veća važnost od direktora Radija i Televizije - naveo je Čović.
&nbsp;Komentarišući rukovođenje finansijama, Marijana Camović-Veličković je ocijenila da je 24 miliona eura „vrtoglava“ suma i da najmanje 16 crnogorskih opština ima manji budžet od budžeta RTCG.&nbsp;
- Svake godine je budžet sve veći, svake godine ostaje novca, jer je nemoguće smisleno potrošiti novac za nešto što ne kreće od nule svake godine, a nikada ništa ne vrate u budžet - rekla je Camović Veličković.
Naglašava da bi trebalo ispitati šta se dešava sa nepotrošenim i nevraćenim novcem.&nbsp;
- Indikativno je ponašanje Ministarstva finansija. Na primjer, 2021. godine kada je izašao prvi izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG, Ministarstvo finansija nije dalo nijedan odgovor DRI. Da je dalo odgovore, taj izvještaj bi bio mnogo drugačiji - kazala je Camović-Veličković.&nbsp;
Ističe da se u finansijskom planu vide samo cifre, ali ne i objašnjenje zašto su tolike, navodeći primjer da je za ovu godinu predvidjeno 55.000 eura za advokatske usluge, a do prije godinu 30.000 eura.&nbsp;
- Ne vidimo zašto je ta cifra skoro duplo veća, koji je to obim posla, kako se advokati biraju i zašto oni, a sporovi se samo gube. Makar za tri godine znamo da tim silnim milionima upravlja čovjek koji je nelegalno izabran... - navela je Camović Veličković.
Dodaje i da se nekontrolisano kupuje oprema.
&nbsp;- Javni servis su zarobile političke partije kojima je Boris Raonić na usluzi - smatra Camović Veličković i navodi primjere neprofesionalizma, neprovjerenih informacija i cenzure poput nedavno „povučene“ izjave portparola Evropske komisije jer nije odgovarala političkim partijama kojima Raonić služi.
&nbsp;U svom osvrtu na cenzuru i selektivan izbor informacija, Čović je ukazao na bezmalo kampanju RTCG protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kada je on upozoravao da se Zakon o RTCG ne smije krojiti po jednom čovjeku. Ocijenio besmislenim tadašnje objašnjenje vlasti da se spušta kriterijum za izbor generalnog direktora da bi se došlo do veće konkurencije.
- Zanimljivo, 1. septembra je bilo osam kandidata sa oko 300 godina iskustva u RTCG, a članovi Savjeta su izabali ponovo Raonića. Oni su dobili novu krivičnu prijavu koja još nije procesuirana. Svih osam kandidata je podnijelo tužbu protiv organizovane kriminalne grupe, pa će ovo suđenje od 7. marta imati svoj nastavak - procjenjuje Čović.
&nbsp;Na pitanje da li RTCG može da postane ogledalo našeg društva, a ne dnevnik jedne vlasti, Čović je rekao da je javni servis RTCG imao svoje uzlete krajem 90-ih, zatim je poslije 2006. godine ušao u neku vrstu letargije i spuštanje kriterijuma, da bi za vrijeme Andrijane Kadije i Vladana Mićunovića opet vratio povjerenje, a sada RTCG najveći dio svojih emisija, različitog žanra kreira po potrebi političara.&nbsp;
- Ne mislim da RTCG &nbsp;treba da bude ogledno polje političara - jasan je Čović.&nbsp;
On je stava da se taj sistem ne može popravlljati ako je na čelu RTCG čovjek koji je nezakonito izabran, a na čelu Savjeta doktor koji je, to će se utvrditi, &nbsp;prepisao 36 strana doktorata.
&nbsp;- Teško je argumentovano braniti zašto je javni servis potreban, jer ih već u većini evropskih zemalja smatraju parazitima društva. Mislim da javni servis treba da postoji, ali više u sferi onoga što nije u polju interesovanja komercijalnih televizija – treba da ima manje informativnog programa, a što više obrazovnih, kulturnih, naučnih i dječjih programa - zaključila je Camović-Veličković.

Camović Veličković: Presedan da se nekom članu Savjeta RTCG sudi, dodatni presedan da i dalje obavljaju funkcije; Čović: Nezabilježeno da se ovako ignorišu odluke suda

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis RTCG podnijela je Upravnom sudu tužbu protiv Savjeta RTCG i generalnog direktora Borisa Raonića jer su, kako tvrde u toj organizaciji, raspisivanjem Javnog oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u Javnom servisu povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca.
Tim povodom, Sindikalna organizacija RTCG-a dostavila je i Ustavnom sudu dopunu njihove žalbe na Pravilnik o rješavanju stambenih potreba radnika RTCG. Ako institucije ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, najavljuju da će podnijeti i krivične prijave odmah po objelodanjivanju rang liste.
U Sindikalnoj organizaciji kažu da je od skoro svima dostupna informacija da je prosječni lični dohodak u Crnoj Gori u decembru 2024. premašio hiljadu eura. Plate u RTCG su, kako kažu, stvar interpretacija nezakonitog direktora koji je, ističu, nezakonito dugo bio najplaćenija osoba u crnogorskom javnom sektoru.
- Njegovi prvi saradnici takodje primaju dohotke koji nijesu po zakonu, a ugovore kriju od javnosti. O tome govore izvještaji DRI koja još od 2022. godine bezuspješno traži od RTCG da objasni način raspodjele novca na plate preplaćenih menadžera. Nasuprot toj grupici povlašćenih, dugogodišnji primjerni pregaoci tavore daleko „ispod crte“, pa čak i urednici sa &nbsp;35 godina iskustva. Primaju, recimo, oko 900 eura i u stvari su najpotcjenjeniji, odbačen, dio RTCG - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG.&nbsp;
Ćutnju o stanju u firmi, kako tvrde, potpomaže rukovodstvo jedinog preostalog reprezentativnog sindikata.
- Sa njim ovih dana (tobože, takav je utisak) pregovaraju li, pregovaraju, oko povećanja koeficijenata, i niko ne zna koliko ko traži, a koliko nudi. Mistično se oteže. Jedno je sigurno, što god bude loše - oni su krivi. Među zaposlenima pričaju da su počeli da pregovaraju oko povećanja koeficijenata kolegama sa završenim fakultetima. No, ne pominju da su upravo te kolege zbog njih ostale uskraćene za povećanje zarada tokom izrade postojećeg Kolektivnog ugovora. Takođe ne pominju da je inicijativa pokrenuta od našeg sindikata prije više mjeseci i da je bilo dogovora sa resornim Ministarstvom, te da je prijedlog bio kod njih mjesecima na „izjašnjenje“. Njihovo licemjerje dostiglo je vrhunac obraćanjem o o slobodi medija na Dan novinara, a o standardu novinara se toliko bore da su novinarska zanimanja koja su ključna za Javni servis zahvaljujući njima ,sa sramno niskim koeficijentima. Danas više dileme nema da su takvo saopštenje u suštini &nbsp;pisali najbliži saradnici nelegalnog direktora. Sve poznatijeg antipoda te profesije. Nikad ga takvim oni prozvali nijesu. Ni opomenuli za sakrivanja - ističe se u saopštenju.
Kako kažu, veoma neprimjetni u borbi za radnička prava u stvari su mu odani, s njim dijele pravicu, "a moguće i još ponešto".&nbsp;
- Hrleći ekskluzivi u raspodjeli stanova izdejstvovali su proglašenje našeg sindikata nereprezentativnim (time nam oduzeli kontrolnu funkciju). Potpomognuti osobama iz najbližeg okruženja generalnog. Sa mnogim ispisnicama u istom formatu (a formular za to nemamo, ne postoji zvaničan) došlo je do čudnog masovnog egzodusa naših članova u samo mjesec-dva. Razloge nije teško slutiti, zastrašivanje gubitkom radnog mjesta ili šargarepa: obećanje o pozicioniranju na listi za te stanove - naglašeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG-a.
Pomenutu rang listu, kažu u Sindikalnoj organizaciji, sačiniće Komisija formirana u sumnjivoj proceduri, u kojoj, tvrde, nema niti jednog pravnika iz službe, a oglas raspisan poslije optužnog prijedloga za članove Savjeta RTCG.
- O svemu smo preventivno obavijestili i Upravni i Ustavni sud. Ukoliko institucije konačno ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, podnijećemo i krivične prijave odmah po objelodanjivanju te liste - zaključeno je u saopštenju.

Sindikalna organizacija RTCG: Savjet i Raonića čeka krivična prijava ako se ne zaustavi izigravanje zakona i procedura

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Kao što Vam je vjerovatno dobro poznato, prije dva dana obilježena je godišnjica smrti Rajka Cerovića. Fakultet za crnogorski jezik i književnost upriličio je omaž tom velikom televizijskom stvaraocu, književniku i publicisti.
Mojoj generaciji Rajko je bio uzor, nepogrješivi orjentir kad smo se dvoumili i brižan stariji kolega čije smo savjete upijali. Njegove televizijske priče odavno su zavrijedile status antologijskih, a on sam, uvijek je bio paradigma intelektualne i građanske hrabrosti.
Rajko i njegovi savremenici stvarali su ovu kuću, u nju ugradili svoje živote i ostavili televizijska djela koja će teško nadmašiti buduće generacije. I pored toga RTCG nije se sjetila da upriliči omaž sličan onom koji je organizovao FCJK.
Jesam li iznenađena? Naravno da ne. Iznenadilo bi me, uvaženi Docentu, da je bilo drugačije.
I, na ovu temu, stavljam tačku.
Posvetiću nastavak pisma jednoj zanimljivoj uredbi. Slutim ko je autor, a sigurno znam ko je potpisao - naravno generalni Boris! Da pojasnim o čemu se radi. Na ulaznim vratima naše kuće osvanuo je, sa sve štambiljom, ukaz o garderobnim pravilima uposlenika RTCG. Elem, ukazom se propisuje da „lica koja borave u zgradi RTCG moraju biti prikladno odjevena, na način kojim se čuva dostojanstvo i ugled RTCG“!
E, sad, ako nekom nije jasno kako se garderobno čuva ugled i dostojanstvo Javnog servisa, naš generalni Boris je i to pojasnio. Pod jedan - na posao se ne dolazi u kupaćem kostimu!
Valjda je menadžment zapazio da djelatnici Javnog servisa, naročito tokom januara, listom navuku kupajuće gaće i dolaze na mjesto rada i službenog djelovanja. Ah, kakva slika. Zamišljam sa strahom članove menadžmenta, a bogami i Vas i Vaše kolege iz Savjeta - desetine obnaženih na prijavnici! Iskreno, to se ne gleda bez upozorenja + 18!
Valjda menadžment zna šta radi. Nijesu to, sigurno, bez neke isturili kao ključni problem koji utiče na ugled i dostojanstvo RTCG.
Dakle, kako uredba nalaže - protjerujemo iz kuće i patike i ostalu sportsku garderobu!
Pa, kako ste Vi shvatili ovo u vezi s patikama? Da sam na Vašem mjestu, ja bih doživjela vrlo lično. Mislim, toliko ste radova posvetili toj garderobnoj jedinici i sad odjednom one se pojavljuju kao remetilac ugleda i dostojanstva Javnog servisa. Baš nije fer. Ni prema Vama, a ni prema patikama.
Tačno slutim gdje je korijen problema. Svi mi, koji smo u ovoj kući počeli da radimo decenijama prije „oslobođenja“ garderobno sabotiramo ugled i dostojanstvo Javnog servisa. Evo, recimo ja.
Nema mi šta milije nego kad duva sjeverac da obučem kupaći, obujem patike i pravac posao. Samo da bih sabotirala ugled i dostojanstvo RTCG! Inače, opšte je poznato da kao i svaki „režimski OKG uposlenik“, koji nije bio biven i mučen tokom prošle diktature, imam sigurno nekoliko bundi i roleks satova! I šta bi falilo da popijem praškove, navučem bundu, turim roleks i dođem na posao?! Ali, neću. Eto, zbog čiste zlobe. Samo zato jer sam „plaćenik prošlog režima“ i namjerno oću da urušim ugled i dostojanstvo RTCG. I, što je još gore, nijesam jedina.
Ali, evo, imam ideju i konkretan prijedlog. Da se u rješavanje ove problematike ubaci i neki eksterni autoritet. Kako svjedočimo nema auoriteta koji se može mjeriti sa crkvenim. Vi ste, svima nam je dobro poznato, jako dobri sa njihovim djelatnicima. Toliko, da i Vas skoro možemo smatrati duhovnikom, pa ću Vas u nastavku pisma, sukladno tome i oslovljavati.
Dakle, Oče Veseline, da li bi mogli da uturite jednu urgenciju crkvenim ocima da nas stilizuju? Ili makar da se oformi komisija u kojoj bi u značajnom broju bili prisutni predstavnici crkvenog života i “Prijatelji Vraneša”, NVO koju ste osnovali . Pod uslovom da ova Vaša NVO ima kad, budući da se zanima televizijskim projektima i agitovanjem za Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako nađete slobodnog vremena, prisustvo “Vranešana” bilo bi dragocjeno.
Elem, komisija bi se zvala - Odbor za garderobno upodobljavanje djelatnika RTCG. Vrlo jednostavno. Zadatak tog tijela bio bi utvrđivanje čvrstih garderobnih pravila, a sprovođenje bi pratio pododbor. Članovi pododbora bivstvovali bi i činodejstvovali na ulazu zgrade RTCG i procjenjivali garderobnu podobnost djelatnika.
U međuvremenu, dok to ne profunkcioniše, htjela bih da Vas pohvalim I istovremeno skrenem pažnju na jedno saznanje (ako nije tačno, laž čula laž prenijela). Pohvaljujem Vas zato što ste aktivirali razglas pa svi koji vole mogu, ispred zgrade RTCG, da slušaju Betovena, Mocarta I ostale klasike. Pomenuto saznanje odnosi se na sljedeće - Čula sam da se u popodnevnim satima, u prostorijama RTCG širi miris tamjana. Kade se kancelarije, a navodno i bife.Valjda da se poradi na ugledu I dostojanstvu!?
E, sad, ja brinem zbog shizofrenosti čitavog projekta. Betoven I tamjan, pa ne znam? Ako me razumijete šta hoću da kažem.
I na kraju moram da primijetim - vratili ste državnu zastavu na mjesto koje joj pripada. Eto, vidite, kako sve može, đe ima volje ima i načina.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Garderobno čuvanje ugleda

Medijski radnici koji su vazda bili oličenje slobode, pokreta, donosioci novog, u RTCG su upravo indirektno optuženi da ne znaju kako se odijevati. Obezbjeđenje im je korektor. Tu će uskoro konkurisati Belestre, Versaće, a nije teško pretpostaviti da je i Beneton zainteresovan. Kako bi prepoznali sportsku odjeću. Do sad je ekipa na ulazu bila spremna da život da, zaustavi neprijatelja, napadača, a sad mora i konfekcijski djelovati, protiv kolega koje u stvari treba da štite. Radi ugleda i dostojanstva, stoji na pokretnoj porti. Mnogi koji smo decenijama bili uzor, dolaskom 2 -3 x nezakonitog direktora postadosmo opasni. Nošnjom. Da bi ironija bila jača, ne smijemo se, naznačava, oblačiti kao za plažu - ako se za plažu oblači. Svašta se tajanstveno dešava po zgradi, pristup ograničen, pa je možda mjera izrečena s pravom! Projektovana navalica radnika sa šlaufom i maskom primorala je Borisa Raonića da promoviše zaštitare kao mjerodavne za profesionalni imidž. Valjalo bi vjerovatno i neku školu za to završiti pa bi bilo interesantno da drugarima s portirnice pogledamo kvalifikacije, kako bi tražili od njih savjet što nositi sjutra, i da vidimo ko je najstručniji u tom pravcu. Eto takve misli implicira novina zalijepljena na ulaznim vratima. S potpisom Borisa Raonića. Poznatog po balansiranju. Ne za odjeću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206100248_f44d32bbf8c8eba7e3d8a331cafad5bfbe0c35ff579eacdd8f3ad4727311b158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206100248_f44d32bbf8c8eba7e3d8a331cafad5bfbe0c35ff579eacdd8f3ad4727311b158" data-rendition-name="original" width="810" height="1273" loading="lazy" alt="Obavještenje RTCG oblačenje"> </figure>  <h2>Program nije važan, nego pravilnik</h2> Je li iko na posao došao u kupaćim, pitah, ko ovdje ulazi kao u more (gluposti)? Iako ne piše trenerka na mojim čakširama, nema nijedna, crta, natpis, dobri šef službe obezbjeđenja, a sad i estetike, iako nijeste očito sa džoginga ili power liftinga, procijeniće da ste neprikladni. A mogli su pustiti brojne koji su vraćeni, s tim da obrate pažnju sljedećeg puta. Važniji od odjeće je urađen posao, u srećno doba. A sad nebitno, može program stati, direktor demonstrira moć. Kukajući inače javno zbog urota. Umjesto da obrće kritičare, privlači simpatije, izazivajući još jači revolt. Što pomišljaju tako vraćeni s praga svoje firme osim poželjeti to i inicijatoru. „Prijatnog radnog okruženja“. Lavina sudanija sluti mu okruženje mnogo manje prijatno. Do te ure on će po svome, pa gatam: podići će ustanak protiv mode podređenih. Nema da se vidi pupak, pirsing, tetovaža, zlatni zub, a frizura i manikir će dobiti kontrolišući odjeljak u pravilniku. Na primjer, niko ne smije ćelav na posao (osim njega naravno) jer to je golotinja. Otvaraju se i dodatne dileme. Može li muško da nosi suknju? Da li tako narušavamo dignitet direktora? Hoće li provjeravati popove ako dođu u mantijama. Hoće li je podići sveštenom licu, ako je uopšte, ili će otkrivati sportsko-morsku garderobu ispod pipanjem? Predlažem da nam pretresaju i torbe, kamere, lap topove, možda pronesemo nešto da se krišom unutra presvučemo. Tješi što donji veš nije zabranjen! Nametač „Pravilnika o unutrašnjem radu“ mogao ga je ispoštovati i ranije. I bilo koji pravilnik s primanjem kakvo grabi. Ali nije. Bez obzira na medijski ambijent beskrupulozno sužava odjevni repertoar kolektivu s prosječnom platom daleko ispod republičkog prosjeka. Liči na uvođenje uniforme. Obilježje dogme. Ograničavanju slobode govora u Nacionalnom emiteru priključuje se evo redukcija odijevanja a očekujem i kretanja. Kao na šestom. Što sve ima na tom spratu znaju samo probrani. Zaštićeni kodom. <h2>Papagaj ili Meksikanac, odaberite sami</h2> „Ugled i dostojanstvo RTCG je, kao nikada u svojoj 80-to godišnjoj istoriji, narušeno dolaskom nezakonitog direktora Borisa Raonića, tako da je trenerka i patike ne mogu dodatno urušiti“ napisao mi je jedan kolega saznavši za desportivizaciju osoblja. Kad se pogleda iz drugog ugla, glamurozni nam naredbodavac skoro svakog dana dolazi u stvari obučen za plažu. U zimskom periodu. Problem je što je to radio i u ljetnjem. Dolazio u šortsu i majici u elitni kafić na službeni susret sa damom koju prvi put vidi u životu. Pitala ga je li na odmoru, ali reče „radim“ i „vruće je“. Sljedeći put neka obuče odijelo zatražila je. Jer „GENERALNI DIREKTOR TAKO NE DOLAZI NA POSAO“ sasula mu u oči i pitala „vidiš li kako zgledaš, kao papagaj, i neki glumac iz meksikanskih porno filmova krajem sedamdesetih“? (Nisam trebao ovo napisati, jer će ga zločesti sad prozvati Meksikancem. ☹ ) <h2>Rezime</h2> Sjutra ću na rabotu u gaćama radničkim s košuljom, moram. Đavo mi ne da mira pa ću se natrljati s faktorom 50. Ako prepoznaju da ću na plažu - svaka čast! Časlav Vujotić

Zabranjeno sportsko odijevanje i ponašanje

Libertas press objavio je optužnicu koju je, 22. novembra prošle godine, državni tužilac Igor Šćekić podigao protiv predsjednika i članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića zbog nezakonitog imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore.
Njima se na teret stavlja da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića 1. juna 2023. godine.
Suđenje je bilo zakazano za danas, ali je odgođeno za 7. mart zbog prebukiranosti kancelarije, u kojoj je planirano održavanje glavnog pretresa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrljevic-i-ostali-7-marta-u-velikoj-sudnici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U optužnici se navodi da su 1. juna 2023. godine bili svjesni da je Raonićevo ponovno imenovanje protivzakonito jer su bili upoznati sa &nbsp;pravosnažnom presudom podgoričkog Osnovnog suda od 04.01.2023. godine, po kojoj je poništena odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 06.08.2021. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore jer u tom momentu nije ispunjavao zakonske uslove za izbor na to mjesto - imajući u vidu da je u tom momentu bio u konfliktu interesa jer bio član Savjeta Agencije za elektronske medije. Dodaje se da su ponovnim glasanjem o &nbsp;prvobitnom oglasu raspisanom dana 17.06.2021. godine izabrali Raonića za poziciju generalnog direktora RTCG - iako su znali da on i dalje ne ispunjava zakonske uslove propisane za imenovanje na ovu poziciju.
- Imajući u vidu da je u presudi Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine decidno navedeno da naknadno podnijeta ostavka Raonić Borisa no mjesto člana Savjeta Agencije za elektronske medije ne mijenja činjenicu da isti nije ispunjavao zakonske uslove iz čl. 29 st. 1 tač. 5 Zakona o Nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore ("Sl. list Crne Gore" br. 80/20 od 04.08.2020. godine) u vrijeme raspisivanja oglasa br. 01-4182 od 17.06.2021. godine i u vrijeme sudski pobijane odluke o izboru br. 01-5582 od 06.08.2021. godine, pa su tako, po prethodnom zajedničkom dogovoru okrivljeni Drljević Veselin, Lazović Filip, Murić Amina, Zorić Naod i Miranović Predrag glasali za izbor Raonić Borisa, pri čemu su isti svjesno na četiri izborna listića glasali za Raonić Borisa, dok su predali jedan prazan glasački listić, kako bi se spriječilo utvrđivanje koji okrivljeni članovi Savjeta su glasali za Borisa Raonića, a ko je od njih predao prazan glasački listić, na osnovu kog glasanja je Savjet Radio i Televizije Crne Gore donio odluku br. 01-3576 od 01.06.2023. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radija i Televizije Crne Gore, koja odluka je ponovo ukinuta presudom Osnovnog suda u Podgorici P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine, čime su Raonić Borisu pribavili korist u vidu imenovanja na mjesto generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore i u vidu ostvarivanja pripadajuće zarade za tu poziciju - navodi se u optužnici.
Time su, kako se ističe u optužnici, kao saizvršioci izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Tužilac Ščekić je predložio da se pred Osnovnim sudom održi glavni pretres na koji su pozvani: on, Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović, a kao svjedoci Marijana Camović-Veličković, Milica Špajak i Bojan Baća.
Predložio je da se u dokaznom postupku pročitaju: zapisnik sa 29. redovne sjednice Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 1. juna.2023. godine, odluka Savjeta RTCG o menovanju Borisa Raonića za generalnog direktora, te izvod iz kaznene evidencije za okrivIjene, koji je potrebno prethodno pribaviti od Ministarstva pravde Crne Gore.
Šćekić je tražio i da se u dokaznom postupku izvrši uvid u odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/21-20/1 od 11.06.2021. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 63/21 od 14.06.2021. godine; odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Miranović Predraga za člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/22-13/1 od 30.07.2022. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 84/22 od 01.08.2022. godine; spise predmeta Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 i P br. 2700/23 i pročitaju presude tog suda P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine i P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine.
Na kraju, tužilac Šćekić optužnicom traži da se Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović nakon glavnog pretresa oglase krivim i osude po zakonu.

Zažmurili na presudu, pa opet imenovali Raonića za direktora RTCG

„Određeni broj zaposlenih ponaša se suprotno Etičkom kodeksu RTCG“ okačeno je u RTCG u susret Danu novinara čime je generalni direktor, reklo bi se, prigodno nagovijestio postupke protiv takvih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49" data-rendition-name="original" width="2000" height="1126" loading="lazy" alt="Etički kodeks RTCG"> </figure>  Ništa o većoj plati, varijabilnim izazovima, beneficijama, otključanim vratima svuda za poslenike javne riječi... Nema čak ni šifre za nuždu na šestom spratu. Običan radnik je odsad svuda nezaštićen. <h2>Sve nam je gore</h2> Vojnik, policajac, pop i pripadnik RTCG sada su jednako samostalni.&nbsp; Posljednji, fakat, ne nosi uniformu (evo biznis ideje za menadžment) ali ne smije slobodno pričati na mrežama! Sve može biti tabu. Ubuduće da se samocenzurišemo, prećutkujemo loše. Sklopimo oči za eventualna nova nepočinstva višestruko nezakonitog ili nekoga mu bliskog. Do sad smo o greškama rukovodstva alarmirali kod drugih ili na mrežama jer doma nijesmo mogli. Nije bilo gotovo ni slova na Radiju, TV ili Portalu - iako je svaki kritički tekst uredno proslijeđen prvenstveno redakcijama Javnog servisa. Sad već čuveni optuženik pokušava proširiti kontrolu na kompletan pojam javnosti. Proglasiće službenom tajnom ili narušavanjem ugleda sve što „ne legne“. Norma za suze i smijeh: što javno napišemo smatra se djelom RTCG. Ako ispričamo vic moramo etičare nasmijati. Inače aneks! Ne preciziraju može li masno. Dokle su dometi. U ljubavnim izjavama moramo paziti na radnje, izraze i subjekte. Ne daj bože da podržimo Kamo śutra, rizik je. Čini mi se nijesu dragi ni Bobiju ni Mačku.&nbsp; Smijemo li makar lajkovati objave? Pomen male naše plate biće vjerovatno oprošten, ali osudi naredbodavčeve - stop.&nbsp; Sve je odsad njihovo, naše misli, naši sni. Očekujem da se formira Redakcija za društvene mreže koja bi čitala postove radnika i dostavljala sumnjive tvitove. Ima i druga strana medalje. Ako sam već dio RTCG. Priznajem da su nelegalni! I u to ime očekujem da generalni i utuženi dio Savjeta makar ponude ostavku. Kao časni i odgovorni. Jer su na sudu zbog sumnjivih nekih radnji. Dokazaće oni, je li, svoju nevinost - pa dotad neka im ta ponuda obraz osvjetla. Bruka i sramota nije (kažem li da jeste fasovaću). Zasad im sve klizi u firmi. Iako se ročišta nižu, i krivične prijave, uglavnom gube ali - opstaju. Istražio bih. Ali … tajna? <h2>Ne dirati političare i javne službenike</h2> Građanina običnog visotina ne pominje. Nego da treba „političare, vladu, službenike, javne funkcionere“ paziti od uvrede. Stoga ne smijem napisati što mi pade na'm. Nije pežorativno, ali što znaš. Opasno je. Tako tamo piše. Umjesto novinari da kreiraju vijesti, nalaze skriveno, otkrivaju tajne, sada etički strecamo. Što javnim nastupima moguće ne čuvamo programske interese RTCG, čitaj volju establišmenta. Sada je ta volja promovisana kao takav interes. Ne pominjati ih ili hvaliti samo? Poštovanje poslovnih interesa me posebno zainteresovalo, koji su?&nbsp; Učestvovao bih, pospješio, borio se za veću platu, znam mnogo, ne samo ja. Ali došao je specifičan menadžment! Puno planira, tiho troši, ponešto oglašava, konspirativno dijeli, čak i putuju na američke izvore. Dok im sposobno pleme snom mrtvijem spava. Makar da su obavijestili urednike što ćute po kancelarijama kako im bi s Trampom! Saznasmo sa društvenih mreža o putešestviju. I zato nema više. Takvog saznavanja. Suzbijeno! Za prigodan komentar moraš im biti baš friend. Kad bude što važno biće nam rečeno preko novina. Kao o OTT platformi. Nema informisanja u okviru kolektiva, i kakve koristi imamo od toga. Ispade na kraju da je bilo mimo propisa i neke posebne potrebe. Molim da me ne kaznite jer sam pročitao. Da smo „prijatelji“ u reakcijama na slike sa posljednjeg skijanja bih dao pomen. Pomenuo kako se evo peta godina iščuđavamo dokle će radovi na fasadi i mušeme po podu. Bilo bi to ponašanje mimo direktive da se „ne smije ugroziti društveni ugled RTCG“. Što ne važi za aktuelni Drljevićev serijal o Vranešu. S teškim istorijskim falsifikovanjem. Protiv kojeg su listom pripadnici Muslimana i Bošnjaka. Ko će u kući pokrenuti postupak protiv generalnog kad srozava ugled firme nije jasno. Kao evo nedavno o novinarstvu. Toliko se loše na javnom skupu pravio znalcem, da su ga sagovornice pitale što je on došao o tome da priča? Smijemo li se javno nasmiješiti makar kad se priča o nečuvenom i neprimjerenom vođenju Montevizije. Ili o sudanijama i čudnim (ne)ostavkama umjetničkog kora? Možemo li lavirati na temu da predsjednik Savjeta dobar duh? Tako ga je častio privržen režiser u jutarnjem. Posmatram potom. Nit leluja nit je duhovit. Jedino je, dokazano, uredan. Pridjev je OK. Dobro ga prozivaju. <h2>Etička bodljikava žica</h2> „Ni preśednik države se ovako od javne kritike nije ogradio sa tri reda bodljikave žice“ piše mi jedan kolega povodom objave. Da se radi o klasičnom uvođenju cenzure, gašenju prava na javnu kritiku, a pošto etički kodeks on, tvrdi, prvi krši „kad će Raonić da se samodisciplinski samoizbičuje i samoprocesuira“. Druga koleginica je u dilemi „Je li ovo zastrašivanje, misli li na mene, jer sam preaktivna na mrežama?“. Treća se pribojava „Sprema nekome kaznu, a ja mislim da je ….. …….“. Rekoh: ne vjerujem jer je ta novinarka javno bliska sa predsjednikom Savjeta! Četvrti kolega je proširio kritiku i ka Savjetu RTCG podsjećajući da nije ispunio sudski nalog u roku od 15 dana pa umjesto toga najavljuju novi progon zaposlenih. Potom temeljito razložio. „RTCG mora poslovati transparentno i ne smije imati poslovnu tajnu. To je izmislio Raonić“. Ko određuje u ime RTCG što je poslovna tajna? Tačka 8 uskraćuje pravo na kritički stav, to je ugrožavanje ljudskih prava dodaje on, a član 13 je „čista diskriminacija“ jer probrani mogu reklamirati za druge medije i uzimati novac. „Na osnovu čega generalni selektuje zna samo on. Čista korupcija uticajem“. I na kraju „kompletan Etički kodeks je problematičan jer ga je donio nezakoniti direktor i kao takav ne može imati pravnu snagu“.&nbsp; Srećan svim kolegama Dan novinara. Posebno u RTCG.

Strah od društvenih mreža: Kako Raonić za Dan novinara disciplinuje zapošljene u RTCG

Ponašanje samovoljnog rukovodstva Raonićevog &nbsp;tzv Javnog servisa je nedopustivo i pristrasno, duboko režimsko i anticrnogorsko - ocijenio je lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Istakao je da je to potvrdila sinoćnja emisija Naglas - posvećena studentskim protestima zbog propusta policije tokom tragedije na Cetinju, sa brojnim sagovornicima među kojima nije našao niko od organizatora protesta iz neformalne grupe studenata „Kamo śutra“.
Tako su u studiju Javnog servisa sinoć govorili jedan od predstavnika Demokratske Crne Gore Momčilo Leković - čije su partijske kolege u vrhu bezbjednosnog sektora, a koji danima vode kampanju protiv studenata optužujući ih da proteste organizuju kriminalci, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, građanska aktivistkinja Maja Gardašević, istoričar i građanski aktivista Dževdet Pepić i psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić.
Adžić je izričit da je jedina svijetla tačka u emisiji bila uvažena Maja Gardašević.
- Koja je objektivno, časno i činjenički pričala - zaključio je Adžić.
Podsjećamo, autorka emisije je tek naknadno uputila poziv za gostovanje predstavnicima ove neformalne grupe, tek pošto su oni u objavi na društvenim mrežama konstatovali da ih niko ovim povodom nije zvao. Oni su zbog tog kratkog roka odbili naknadni poziv za gostovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkamo-sutra-novinari-na-vrijeme-da-dogovaraju-s-nama-gostovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Sinoćnja emisija potvrdila da je ponašanje samovoljnog rukovodstva RTCG nedopustivo, pristrasno, duboko režimsko

Crnogorski Javni servis ćuti na žestoku reakciju dijela javnosti zbog novog spornog propagandnog uratka ove medijske kuće - serijala „Vraneš“ u kojem se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu, za koji istoričari tvrde da nosi sva obilježja genocida, kada je u novembru 1924. godine pobijeno i iz ovog kraja iseljeno muslimansko stanovništvo. U drugoj epizodi serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ masovni zločin u Šahovićima ne pominje se ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja?! <h2>Predsjednik Savjeta predvodio ekipu</h2> Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako saznaje Portal ETV, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića. - Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneš - zemlja i ljudi"></figure>  Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal. - Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici. Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka. Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Veselin Drljević i Boris Raonić"><figcaption>TANDEM: Veselin Drljević i Boris Raonić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, a povodom izbora Raonića, Osnovno državno tužilaštvo je u novembru prošle godine podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG - Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, a povodom izbora Raonića 1. juna 2023. godine. Savjet je Borisa Raonića za tri godine čak četiri puta nezakonito imenovao za generalnog direktora Javnog servisa. Za Raonićevog mandata Javni servis imao je teška ogrješenja o profesionalne standarde i novinarski kodeks, objavljujući čak i lažne informacije, a serijal „Vraneš“ nije prvi u kojem se falsifikuju istorijske činjenice. <h2>RTCG bez reakcije</h2> Iako je već nakon druge epiozode ovog serijala uslijedila burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju. Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević. Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud. Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu. Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d" data-rendition-name="original" width="448" height="300" loading="lazy" alt="Kenana Strujić Harbić"><figcaption>Kenana Strujić Harbić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja. Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević. On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi. - Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"><figcaption>Veselin Konjević(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica. Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića. - Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević. <h2>Prećutali zločin u Šahovićima</h2> U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine. U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. - Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"><figcaption>Novak Adžić(Photo: CEP)</figcaption></figure>  Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području. Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija. - Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić. On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“. - Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"><figcaption>Vraneška dolina(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“. - Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi. U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“. - Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu. Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Kaćuša Krsmanović

Veselin Drljević stoji iza skandaloznog serijala „Vraneš“

Predsjednik Demokratske partije socijalista, Danijel Živković, kazao je na jučerašnjoj tribini u Župi Nikšićkoj da se talas promjena nezaustavljivo širi i da će nakon Budve Andrija Mandić i u Nikšiću biti opozicija nakon 13. aprila.
- Poslali smo Andriju Mandića i ovu parlamentarnu većinu u opoziciju u Budvi, a 13. aprila ćemo to učiniti i u Nikšiću a nakon toga iz punih usta možemo da tražimo vanredne parlamentarne izbore. Petogodišnja agonija, koja je krenula 30. avgusta polako se privodi kraju i Crna Gora se vraća svojim tradicionalnim vrijednostima antifašizma i slobodarstva. Moramo što prije vratiti i dostojanstvo državnoj politici. Nema oblasti koja nije ruinirana od strane ,,oslobodilaca” - poručio je Živković.&nbsp;
On je dodao da država ide u katastrofalnom smjeru.&nbsp;
- Bezbjednosni sektor je u potpunosti uništen, zdravstvena zaštita je na katastrofalnom nivou. Privreda se sve više suočava sa problemom likvidnosti zbog potpunog zaustavljanja investicija i kapitalnih projekata. Javne finansije su ušle u neodrživu fazu konstantnog zaduživanja i prijeti nam izvjestan bankrot. Zbog svega ovoga moramo što hitnije skratiti period propadanja Crne Gore. Jedini način da to uradimo je ne samo da pobijedimo u Nikšiću – nego da toliko ubjedljivo pobijedimo da svima bude jasno da je ova Vlada prošlost. Zato je važno da pametno iskoristimo ovih nekoliko dana i da razgovaramo sa svakim, jer nijedan čovjek ne smije ostati kući 13. aprila - zaključio je Živković.
Nosilac liste ,,Bori se za Nikšić!”, Boris Muratović, kazao je da Marko Kovačević nakon 13. aprila više neće biti predsjednik opštine.
- Marko Kovačević slobodno neka pakuje stvari i sprema iseljavanje iz kabineta jer broji posljednje dane na čelu opštine Nikšić. Završeno je sa nacionalizmom, mržnjom i primitivnim ponašanjem. Završeno je sa periodom kada nas je bilo sramota ko je predsjednik opštine kao u posljednje četiri godine - naveo je Muratović.
Ali, dodaje, da mora ponoviti – nije Marko Kovačević jedini problem.
- Problem su i oni koji nastupaju na ovim izborima i pretvaraju se da su građanske opcije, a zapravo samo služe da prinesu svoje glasove bivšem Demokratskom frontu. Zato koristim i ovu priliku da poručim: Svaki glas za PES i Demokrate je glas za Marka Kovačevića - zaključio je Muratović.

Živković: Mandića ćemo i u Nikšiću poslati u opoziciju, Muratović: Završeno sa nacionalizmom, mržnjom i primitivnim ponašanjem

Danas se po prijavi građana intervenisalo i izvuklo tijelo Nade Ćetković (47) čiji je nestanak prijavljen 23. marta, potrvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Građani su tijelo uočili kod Vukovačkog mosta.&nbsp;
Kako su nam kazali iz UP, tužilaštvo je odredilo obdukciju.&nbsp;
Podsjećamo, Ćetković nestala je 24. marta oko 19 sati, a porodica je ranije uputila apel da se pomogne u pronalasku.

Iz Morače izvučeno tijelo Podgoričanke

U ciljanim pretresima i kontrolama na više lokacija u Podgorici, Cetinju i Nikšiću pronađena su dva komada vatrenog oružja- puška i pištolj, municija, i eksplozivne naprave - dvije ručne bombe. Pronađeno je i oko 33 grama opojne droge kokain, i 58 grama opojne droge marihuana a uhapšeno je pet osoba, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Podgorička policija je, kako navode, izvršila pretrese na dvije lokacije u vlasništvu R.M (68).&nbsp;
- Pretresom kuće koju R.M. koristi u Podgorici, pronađeni su puška i pištolj sa municijom u okviru, dok su na drugoj lokaciji u mjestu Lijeva Rijeka pronađene dvije ručne bombe. Nakon upoznavanja, postupajući tužilac je naložio da se R.M. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - ističu u saoopštenju iz UP.&nbsp;
Dodaju i da su službenici Odsjeka za borbu protiv droga SBPK, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, uhapsili su A.D (37), kod kojeg su pretresima u stanu i vozilu, pronašli i oduzeli 22 pvc pakovanja bijele praškaste materije nalik na opojnu drogu kokain, težine oko 33 grama, a za koji se sumnja da je bio namijenjen tzv. uličnoj prodaji, 3.535 eura za koje se sumnja da potiču iz krivičnog djela, dva mobilna telefona i vagu za precizno mjerenje.&nbsp;
Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici A.D. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su kod lica R.M (39) iz Budve pronašli pvc pakovanje u kojem se nalazilo oko 49 grama biljne materije nalik na marihuanu - navode u saopštenju.&nbsp;
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da mu se predmetni spisi dostave na ocjenu i odlučivanje.
Nikšićka policija je uhapsila N.T. (22) i M.D.(22) državljane Republike Srbije kod kojih je pronađena opojna droga marihuana.
N.T. je, kako su kazali iz UP, uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga, dok je M.D. lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz člana 52 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Nakon saslušanja, ovim osobama je Uprava policije donijela rješenje o otkazu boravka sa zabranom ulaska u Crnu Goru.
- Policijski službenici nastavljaju sa svakodnevnim koordiniranim aktivnostima na suzbijanju svih oblika kriminaliteta te preventivnog djelovanja u cilju stvaranja sigurnog ambijenta za građane - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Pronađena droga i oružje, uhapšeno pet osoba

Lijevo orijentirane organizacije kažu da se očekuje da će više od 500.000 ljudi izaći na ulice da bi protestvovali u Vašingtonu, na Floridi i drugim djelovima SAD-a u subotu kako bi se suprotstavili "autoritarnom prekoračenju i programu koji podržavaju milijarderi" Donalda Trampa.
MoveOn, jedna od organizacija koje planiraju dan demonstracija koji nazivaju Hands Off, zajedno s desecima radničkih, ekoloških i drugih progresivnih grupa, rekla je da je planirano više od 1.000 demonstracija širom SAD-a, uključujući i državne prijestolnice.
- Ovo će biti najveći jednodnevni protest u posljednjih nekoliko godina američke istorije - rekao je Ezra Levin, osnivač Indivisiblea, jedne od grupa koje planiraju događaj, na nedavnom organizacijskom pozivu.
Očekuje se da će najveći događaj biti u National Mallu u Washington DC-u, gdje bi članovi Kongresa, uključujući demokrate Jamieja Raskina iz Marylanda, Maxwella Frosta iz Floride i Ilhana Omara iz Minnesote, trebali govoriti okupljenima.
- Ovo je nacionalna mobilizacija za zaustavljanje najbezobraznijeg otimanja vlasti u modernoj historiji. Tramp, Musk i njihovi pajtaši milijarderi orkestriraju sveobuhvatni napad na našu vladu, našu ekonomiju i naša osnovna prava – koje Kongres omogućuje na svakom koraku. Žele ogoliti Ameriku za dijelove - zatvarajući urede socijalnog osiguranja, otpuštajući osnovne radnike, eliminirajući zaštitu potrošača i uništavajući Medicaid - sve kako bi finansirali svoju milijardersku poreznu prijevaru. Predaju naše porezne dolare, naše javne usluge i našu demokratiju ultrabogatima. Ako se sada ne borimo, neće preostati ništa za spašavanje - piše na stranici.
Demonstracije dolaze nakon što je tržište dionica ove sedmice naglo palo nakon Trumpove najave carina 1. aprila. Uprkos ekonomskom padu, Tramp je u petak rekao: "Moja politika se nikada neće promijeniti."
Trampov rejting ove sedmice pao je na 43%, što je najniže otkako je preuzeo dužnost, prema anketi Reutersa.
Nakon što je Tramp prvi put izabran u Bijelu kuću 2016., najmanje 470.000 ljudi – tri puta više od mase okupljenih na Trumpovoj inauguraciji – pridružilo se protestima Ženskog marša u Washingtonu, a milioni drugih okupili su se diljem zemlje, čineći ga najvećim jednodnevnim protestima u historiji SAD-a.

Širom SAD-a će se održati protesti protiv Trampa: Očekuju se stotine hiljada ljudi na ulicama

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: boris-raonic