Ekspertski tim Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) kreirao je smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori, dokument kojim se mediji obavezuju da će u uspostaviti interne mehanizme za prijavljivanje pritisaka na novinare, organizovati specifične trening sesije i pružati psihološku pomoć zaposlenima, kao i da će jačati institucionalnu podršku i saradnju. Potpis na ovaj dokument, u susret Svjetskom danu slobode medija, stavili su izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović, te urednik Televizije E Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Televizije Vijesti Radomir Kračković, kao i generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić. Smjernice možete pronaći <a href="https://uzor.me/smjernice-za-bolji-radni-ambijent-novinaraki-u-crnoj-gori/">na ovom linku</a>.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71" data-rendition-name="original" width="1600" height="1116" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković</figcaption></figure>  UZOR će, kako je istaknuto u saopštenju, pružati kontinuiranu podršku potpisnicima u implementaciji dogovorenih mjera. - Dokument naglašava potrebu za jačanjem solidarnosti među novinarima i medijskim kućama, kao i za strateškim pristupom u jačanju svijesti o etičkim standardima i profesionalnom integritetu - navodi se u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1192" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić</figcaption></figure>  Ovaj dokument rezultat je dogovora postignutog tokom prošlogodišnje UZOR-ove konferencije „Novinarstvo u Crnoj Gori: Profesija u kojoj rastu podjele i pritisci“, na kojoj su govorili čelni ljudi ove tri televizije. - Pozivamo i sve druge zainteresovane medijske kuće da se pridruže inicijativi, potpišu Smjernice i budu dio zajedničke borbe za siguran radni ambijent novinara - poručili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Urednici TV E, TV Vijesti i direktor RTCG potpisali smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori: U fokusu i jačanje solidarnosti među novinarima i medijskim kućama

Iako im ništa nije jasno, iako ne umiju da čitaju zakone i sudske presude, a kod tužilaštva uglavnom ćute, Raonićevi članovi Savjeta pod krivičnom prijavom hrle u nove poduhvate. Sad je na redu podjela stanova. Uobičajeno, sa administrativnim brljotinama i uz kršenje zakona.
Dugo su pripremali pravilnik o podjeli stanova koji u sebi sadrži niz nelogičnosti, profesionalnog derogiranja najiskusnijih profesionalaca, a i kršenja zakona.
Kako nije mogao da se dokopa pravila da ima diskreciono pravo da podijeli desetak stanova za posebne, njemu odane, &nbsp;kadrove, Raonić je sa Drljevićem počeo da zapošljava nezakonito, otpušta nezakonito, a da dugogodišnje profesionalce kojima se nije svidjela njegova nelegalnost &nbsp;spušta na početnička radna mjesta, čime je prekršio Zakon o radu koji zabranjuje posrednu i &nbsp;neposrednu diskriminaciju ( čl. 7 i 8). Tako je usvojeno da se koeficijent podaren od nelegalnog Raonića boduje četiri puta više od radnog staža. &nbsp;
I stanove su dobili ljudi koji su RTCG došli prije nepune četiri godine skupa &nbsp;sa nelegalnim Raonićem ili su se dokazali u podršci Drljevićevim i Raonicevim građevinskim i uredničkim radovima i stupidnim FB objavama, đe se zida , ruži, ruši, laže i solariše.&nbsp;
Na rang listu, koja je bila poluprazna ili đe su se isto sabirala prazna polja i nule, uloženo je 45 žalbi. Na sve njih je istovjetno, saopštenjem, &nbsp;odgovorio predsjednik Savjeta, docent &nbsp;Drljević, uprkos dvije krivične prijave koje pod duboku sumnju stavljaju njegovu sposobnost da vodi &nbsp;ozbiljne javne poslove. Istina, iz saopštenja koje je očigledno sastavljao advokat sa pompezno praznoslovnim stilom, &nbsp;Savjet je zaključio da bi bilo "krajnje neodgovorno i potpuno neprofesionalno da se predmetnom odlučivanju ne &nbsp;pristupi inkluzivno, sveobuhvatno, krajnje temeljito i pravno analitično’".
Bravo, majstori. Još kad bi vam išta vjerovali.
<h2>Svetinja ćutologa</h2>
Tako je, naprimjer, na vrhu liste Milan Knežević, dugogodišnji činovnik Rudnika i urednik RTV Pljevlja , profesor književnosti koji je sad direktor TVCG, milošću Drljevića i visokog dužnosnika zainteresovanog za uređivacku politiku i kadrovanje u RTCG.. &nbsp;Raonić dobro zna da je politički kontekst majka uhljebljenja, pa se nije mnogo protivio da ga prvo ubači u Radio, a potom poslije gostovanja spikera u decembru 2023. i za direktora TVCG. Nelegalni generalni je nelegalnog direktora postavio u skraćenoj nelegalnoj proceduri jer nijesu ni formalno sačekali da dodju sve prijave.
Knežević, javnosti nepoznat osim po jednom patetičnom članku đe je branio svetinje, a valjda kao smjerni hrišćanin i svjedočio istinu, po hodnicima RTCG hoda i niko ne primjećuje da se išta pita.
Kad sa njim razgovarate prenosi vam misli, ideje, zapisnike i mišljenja Raonića ,a kad god mu se postavi nezgodno pitanje gleda prema stropu, tj. u smjeru Raonićevih i Drljevićevih odaja. Valjda je to medijski Pavlovljev refleks.
Tek, tako, bez znanja , stava i legalnih bodova Knežević vrhuni na rang listi za raspodjelu stanova.
<h2>Elaborat – fenomenalan</h2>
Korporativni direktor, nekad ugledni opštinski činovnik, takođe &nbsp;je na spisku srećnih dobitnika stanova. On je imao razumijevanja za viziju Raonića i pomoćnika za tehnologiju da se kupi oprema od 700 hiljada eura i po toj stavci finansijski plan za 2023. probija za više od 300 posto. Rabat - neprimijećen, cijena maksimalna. Investiciono tehnički elaborat, predstavljen na Zoom sjednici pet članova Savjeta, sastojao se od rečenice da su povratne informacije o kupovini prvog pedestala "fenomenalne’". Izvor povratnih informacija je nepoznat, a finansijskog izvještaja za 2023. i 2024. nema na &nbsp;Portalu RTCG.
<h2>Portal, ratište , šuma , Vlada…..</h2>
Jedno mjesto na rang listi zauzima i čuveni reporter sa ratišta, stratišta i zgarišta, koji kad nije u opisanim zonama rizika &nbsp;"drži" Raonićev privatizovani &nbsp;portal đe odapinje članke put onih koji Raonića smatraju nelegalnim, objavljuje neprovjerene informacije sa Raonićevog privatnog FB, drži slovo na Parlamentarnom, a ponekad odigra i dupli pas sa svojim matičnim Pressom i Gradskom đe tezgari. Sve po potrebi službe.
Sve to uz masakr akcenata i pitanje koje leluja u etru da li je za nastup na TV potreban elementarni audio vizuelni test. Ali ako ostvari projekat sa ministrom poljoprivrede i spriječi dronovima međede i šumokradice da nam uništavaju šume - neka je stan sretan. &nbsp;&nbsp;
<h2>Sindikalna solidarnost</h2>
Ova rang lista puna devijacija je, i to treba reći, plod rada komisije uglavnom potpuno administrativno nesposobnih pojedinaca koji sa Raonićem ostvaruju plodnu saradnju i što bi se reklo - koegzistencijalno razumijevanje.
Iz komisije su, bez odgovarajuće odluke, izbačeni članovi Sindikalne organizacije JRDS RTCG koja nije po volji Raoniću. Tome je prethodila akcija ukidanja reprezentativnosti Sindikalne organizacije koju je inicirala &nbsp;šefica Sindikata zaposlenih. Ona se lagano usaglašava sa Raonićevim enormnim koeficijentima i kikiriki koeficijentima koji se po milosti dijele njenim kolegama. Tako da menadžment i neki "egzistencijalno ugroženi’" dobitnici stanova imaju plate veće od ministarskih, a novinari i inženjeri su ispod državnog prosjeka.
<h2>Posao za tužioca</h2>
Komisija je obavila fantastičan posao, trampovski je povikao Raonić &nbsp;&nbsp;pozvao da se prijave svi koji su falsifikovali dokumenta. Nije rekao da li se akcija odnosi na njega i Savjet.
Dobro….. M.J. pomoćnik šefa Marketinga sa šestim stepenom stručne spreme (<a href="https://rtcg.me/rtcg/slobodan_pristup_informacijama/slobodanpristupinformacijama.html">spisak zaposlenih - stručna sprema</a>) pokriva mjesto koje je u sistematizaciji predviđeno za sedmi stepen. Stigao je u RTCG 2023, da u tridesetoj odradi pripravnički staž. Na sjednici Savjeta u aprilu 2024. za njegovo projektovano mjesto, za koje se obučavao (po riječima I. V. još jedne Raonićeve marionete) uslov je spušten sa tri na jednu godinu radnog staža. Dakle, nelegalni generalni iz pripravničkog vas, nizom neregularnosti, useljava u stan. Uz pomoć standardno neobaviještenih, neznavenih članova Savjeta i sramnu šutnju pravne službe.
Zaključak: Inkluzija - loša, pravna analitičnost - smiješna, temeljitost - groteskna.
Zato u RTCG ne bi trebalo da dođe tužilac koji će sporadično da izvrši uviđaj. Treba neko ozbiljan da bar mjesec posadi čador na petom i šestom spratu RTCG, sa ekipom finansijskih forenzičara, psihijatara… i da se direktno prenosi Mehanizam. O primjerima koji obmanama izazivaju ljudi sa "bijelim kragnama’". I đon obrazom.
Čestitam kolegama koji su dobili stan časno i profesionalno služeći RTCG i građanima Crne Gore.
(Tekst je nastao kao izraz elementarne građanske i profesionalne odgovornosti, oslanja se na članove 385 i 386 KZCG i fact checking)

Srđan Čović

Raonićevi ćaciji u akciji - dioba stanova: I po babu i po nelegalnom

Zaposleni u Javnom servisu Časlav Vujotić uputio je reagovanje Portalu RTCG i TVCG povodom izvještavanja o tuženim "bivšim kandidatima" za generalnog direktora od 15. aprila.
Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Kandidati su dostupni svima. A kamoli urednicima Portala i Dnevnika RTCG. U istoj smo zgradi, firmi, a ekspresno izvijestiste o tužbi protiv nas - bez nas. Da dojučerašnja zastupnica RTCG, kao, pati jer smo je prijavili Advokatskoj komori. Vi ste afirmisali samo, tužbu, njene stavove. Nema druge strane. Nijeste krenuli tragom vijesti, o vašim ljudima, prikazali što mi mislimo, što očekujemo, izvinjavamo li se makar. „Ne razumijem zašto“ prokomentarisao je jedan zavedeni kolega, „pa nijeste na Marsu“. Uskraćeno nam je pravo da se branimo na našem mediju. Po „izbalansiranoj“ uređivačkoj politici Borisa Raonića opet se ističe samo jedna strana. Kad god mu ustreba. I sve češće mu treba.&nbsp;
Objektivno novinarstvo u redakcijama kuće mre, mijenja ga manipulativno radi zaštitite grešne ličnosti. Iako smo dugovječniji i dokazaniji radnici od kompletnog rukovodstva naš servis neće da pomogne da razjasnimo nego afirmiše duševne bolove odbačenog zastupnika. Nakon izgubljenih slučajeva po kojima će Raonića pamtiti kao nezakonitog. I bez specijalnih dokaza je znano kako ni u jednom trenutku nije problematizovala njegovo neiskustvo. Stoga ova programska zahvalnost, kao i prije, objavom samo njenih navoda. Narod veli „stara ljubav zaborava nema“.&nbsp;
Ne znamo ime vještaka (duhovnika), ustanove, ljestvice, i aparature (ima li certifikat o baždarenju) &nbsp;s kojom je izmjerena duševna bol od 25 hiljada evra. Koja gatara je predviđela da će Zorica Đukanović i - u budućnosti „jaukati“. Koji doktor dijagnozira da se to liječi gotovinom. U toj traumi bezobzirna je što su nam plate nam male, nijesu kao u njenog miljenika, pa ne možemo pružiti što je navikla od čelnika RTCG. Pošto smo boleći i, za razliku, savjesni, razmatramo da li da se pojavimo u palati pravde uopšte. Jer je vidimo mnogo podložna našim uticajima. Jer … što ako izgubi ovu tužbu? Da ne bude još gore nešto poslije …
Napuštaju je masovno klijenti zbog nas. Navodi u tužbi ali nije ih popisala. Mora da je velika cifra. Ama, laički velim, valjda bi morala dokazati. Privodeći za svjedoke nešto od te mase. Da kažu da je to zbog bivših kandidata. Očekujem makar Borisa Raonića i Veselina Drljevića da se izjasne na okolnosti zbog čega su je ono „otkačili“ prije no smo je prijavili komori? Ili je htjela i njih tužiti, pa je sad „smekšavaju“ ekskluzivom u informativi?
Ukazasmo Komori da je podržavala samo konkretnog pojedinca, tako mi svih presuda, da bude direktor institucije. Pa naplatila od institucije a ne - pojedinca. E to nam, možda smo u krivu, nije etički. Nevažno izgubila ili dobila. A izgubila je. Baš sve, procese generisane pojedinčevim nezakonitim i bahatim ponašanjem. Ako je neki dobila, dozvoljavamo da to javno istakne! Spremni smo da povučemo riječ.
Nijesmo tražili nikakvu konkretnu disciplinsku odgovornost. Nego prijavili ponašanje. Rezultovano komorativnim rješenjem bez konkretnog obrazloženja: što smo tačno promašili, po taksativno nabrojanim prekršenim članovima Etičkog kodeksa. Ukazali, između ostalog, na član 29, da „Advokat ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju prava.“ I obrazložili da je obilato pomogla. Advokatska komora je tako zaštitila svoju članicu načelno zaključujući „da su pravna sredstva širokog opsega“. Nijesmo reagovali jer se pomirismo sa još jednom nepravdom, esnafskim tumačenjem da disciplinski tužilac nema pravo da vrednuje pravne stavove članova. Makar bilo nedozvoljeno? Parafrazirano, možeš pravobraniti kako hoćeš, nevažno na činjenice, samo da odbraniš, sve je dozvoljeno. „Etički“ vala!
Moglo je to da se zaboravi u „bona fides“ maniru (evo učimo i latinski od nasljednika naše tužilje). Međutim tuženi smo za vrijeđanje, diskreditovanje, nematerijalnu štetu, povredu prava ličnosti, i neistine. Da se indirektno bavimo slikarstvom stvarajući nekakvu sliku (o njenom licu) i umanjujemo vrijednost u sopstvenim očima i očima drugih (oftalmolog je konsultovan?)! Hvala što nas je trgnula iz letargije. U koju zapadosmo utiskom da naša borba za pravnu državu sve više liči na Servantesov roman.&nbsp;
Spoznasmo da ne smijemo sumnjati. Inače će nas tužiti. Kako advokatsko udruženje misli da im neko nešto pismeno kaže poslije ovoga? Dileme se nižu: da nas je Komora uvažila, bismo li i mi imali duševne bolove kao borkinja za pravo koja tretira naše obraćanje kao lažno prijavljivanje. Pošto vidim na Internetu da je „lažno prijavljivanje“ krivično djelo onda izgleda važi to i za etiku? Ili samo kod nje to izgleda. Odsad se bojim da nekoga, makar greškom, lošom percepcijom, prijavim da je gazi travu, pogrešno parkira, vrši … nešto bezazleno a mimo propisa. Unajmiće našu poznavateljku propisa pa ću fasovat'.&nbsp;
Prilažem isječke iz dva dokumenta. Izlaganje Đukanovićke od 1.06.2023. i pismo Savjetu RTCG kako bi izdejstvovala „prohodnost“ Raonića za još jedan mandat, 29.avgusta 2024. Jedan kolega je vidjevši dobio utisak da „dušobolja“ nastaje i kao posljedica skakanja sebi u usta. Uprkos činjenicama i sudskim odlukama savjetovala je Savjet RTCG da Boris može biti opet kandidat. Dakle nije to bio blef na sudu nego sugestija koja je rezultovala višegodišnju neregularnu vlast u Nacionalnom javnom emiteru. Protumačila sudsku presudu kako njemu odgovara, „naopako“, javnim službenicima, tijelu koje treba da bira generalnog Javnog servisa. Oni sada u procesu tvrde upravo to, kako su birali ne prema &nbsp;presudi nego pravnim savjetima. A ko im bijaše pravni savjetnik zaboga? Ako kažem da je između ostalih i - naša tužilja, lažem li, zaboga?
Možda niko od nje ubuduće stvarno i ne zatraži savjet. Nije do nas."

Vujotić: Osudiste li nas unaprijed?

Članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marijana Camović Veličković svjedočila je pred Osnovnim sudom da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora ove medijske kuće sprovedeno uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa ili izbor među preostalim kandidatima.
Camović Veličković je navela da je sjednica Savjeta na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju održana uz prisustvo pravnih savjetnika i advokata, te da je više puta upozorila da bi imenovanje Raonića bilo suprotno zakonu. Prema njenim riječima, Savjet je imao jasnu informaciju o pravosnažnosti sudske odluke, ali je odlučio da je ignoriše.
- Rekla sam da je presuda obavezujuća, da se konkurs mora poništiti ili birati između preostalih kandidata. I pored toga, odlučili su da se glasa za Raonića - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da su pojedini članovi Savjeta i pravni savjetnici bili svjesni mogućih krivičnopravnih posljedica, ali da su ipak nastavili sa procedurom.
Ona je svjedočila da je na konsultativnom sastanku dan uoči sjednice sjednice na kojoj je reizabran u junu 2023. godine sugerisao članovima Savjeta da se, i pored presude, konkurs iz 2021. godine ne poništi, te &nbsp;da on može biti ponovo biran na čelnu poziciju Javnog servisa, ali i joj u jednom trenutku došapnuo "i sama znaš da će biti tako".
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv presjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, koji se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Camović-Veličković je kazala i da je Raonić na tom konsultativnom sastanku predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću diktirao dnevni red za predstojeću sjednicu.
- Bilo je jasno da je proces unaprijed usmjeren ka njegovom izboru, bez obzira na zakonske prepreke - rekla je Camović Veličković.
Tokom sjednice Savjeta, kako je navela, bilo je pauza u više navrata, a pokušaji da se kandidati još jednom predstave ili da se dodatno konsultuje pravna služba nijesu uvaženi.
- Zamolila sam da se pročita ko su kandidati, što nije urađeno. Kad je došlo do glasanja, ja sam napustila sjednicu - istakla je Camović Veličković.
Drljević je prigovorio na njene tvrdnje da mu je Raonić diktirao dnevni red i kazao da je on sam &nbsp;"znao što treba da radi".
Kazao je i da su Savjet i RTCG uspješni baš zbog toga što sarađuju i dogovaraju se.
Advokati odbrane, osim branioca Predraga Miranovića, su u prigovorima na svjedočenje Camović-Veličković osporavili njen kredibiltitet kao svjedoka insistirajući na tezi da se protiv RTCG vodi hajka.
Svjedokinka Milica Špajak, takođe članica Savjeta, kazala je da nije učestvovala u glasanju Savjeta za reizbor Raonića, te da je njen stav bio da se mora raspisati novi konkurs.
- Na sjednici održanoj u junu 2023. godine iznijela sam mišljenje da treba raspisati novi konkurs i izabrati vršioca dužnosti, jer je to jedini ispravan način da Savjet postupi - kazala je Špajak.
Međutim, kako je kazala u odgovoru na pitanje tužioca Igora Šćekića, taj njen prijedlog nije usvojen.
Špajak je kazala da tokom glasanja nije preuzela glasački listić i da, iako je do kraja sjednice bila prisutna, u samom glasanju nije učestvovala.
U svjedočenju je navela i da je dan uoči sjednice održan konsultativni sastanak u prostorijama RTCG-a, kojem su prisustvovali svi članovi Savjeta koji su sada obuhvaćeni tužilačkom istragom, kao i pravna služba i advokatica Zorica Đukanović i advokat Danilo Mićović. Prema riječima Špajak, tada im je izložena presuda i moguće pravne opcije.
- Stav pravne službe bio je da nema prepreka da se glasa po listi iz 2021. godine, kao i da članovi Savjeta ne bi snosili odgovornost ukoliko odluče da glasaju po toj listi - rekla je ona.
Špajak je dodala da je na tom sastanku postavila pitanja u vezi sa eventualnom krivičnom odgovornošću članova Savjeta, te da joj je rečeno da takva odgovornost „nije izvjesna“.
Na samoj sjednici, podržala je prijedlog da ona bude zatvorena za javnost, ističući da je zbog malog prostora i velikog prisustva novinara postojao veliki pritisak.
Prema njenim riječima, tokom diskusije na sjednici ona je ponovila stav da treba raspisati novi konkurs i da je izbor vršioca dužnosti, na maksimalno šest mjeseci kako predviđa Statut RTCG-a, jedino ispravno rješenje.
Bojan Baća, bivši član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji je ostavku na tu funkciju dao prije sporne sjednice, kazao je da je njegova odluka da podnese ostavku bila posljedica nesuglasica vezanih za pravne i proceduralne aspekte.
Baća je iznoseći detalje o toku sastanka kazao da je ključna tačka spora bila - kako interpretirati pravne smjernice u izboru kandidata za generalnog direktora.&nbsp;
- Postojala je zbunjenost oko tumačenja presude, a bilo je i različitih stavova među članovima Savjeta. Na kraju, pravna služba je dala mišljenje da nema osnovanih razloga za krivičnu odgovornost - rekao je Baća.
Suđenje će biti nastavljeno 6. juna provođenjem dokaza među kojima su tonski zapis sporne sjednice Savjeta i Poslovnik o radu tog tijela.

Duško Mihailović

Camović Veličković: Imenovanje Raonića sprovedeno uprkos pravosnažnoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa; Špajak: Tražila sam novi konkurs

U reagovanju na moju kolumnu u kojoj sam skrenuo pažnju na to da RTCG iskaze s crnogorskoga jezika titluje na neki drugi jezički standard (jer nema ni razloga ni opravdanja da se s jedne varijante crnogorskoga standardnoga jezika prebacuje na drugu), autori saopštenja RTCG ocijenili su da je riječ o demagogiji koja "ne sadrži ni dobru namjeru, niti trunku odgovornosti prema čitaocu i javnoj riječi" i "koja uzurpira javni prostor".
Nasuprot tome, u saopštenju vele da “RTCG ostaje dosljedan svom zadatku – da radi profesionalno, savremeno i u javnom interesu", kako strateški nastoje da opišu svoju bušnu uređivačku politiku, prepunu skandaloznih primjera manipulacija i dezinformacija.
Kako u svojoj reakciji pisci saopštenja (ako to nije opet AI softver) nijesu demantovali ono što sam napisao, ne pristajem na njihovu uzurpaciju cjelokupnoga javnoga prostora demagoškim izjavama te smatram svojom akademskom dužnošću informisati javnost da je svaljivanje odgovornosti za tendenciozno i štetno postupanje vođstva RTCG na AI softver u najmanju ruku komično.
Pa da ponovim o čemu je riječ. U emisijama koje emituje RTCG sagovornik izgovori “śedi”, RTCG to titluje kao “sjedi”. Nađe se potom neko ko kaže “đe”, a RTCG to titluje sa “gdje”. Pojavi se poneko pa progovori “śutra”, RTCG to titluje kao “sjutra” i tako redom. Pritom sam izdvojio samo nekoliko emisija čije su najave na Fejsbuk stranicu RTCG okačene tokom jednog jedinog dana.
Napišem tekst, priložim skrinšotove i, ne lezi vraže, dobijem pljusku od Raonića – ne zato što sam bilo što netačno napisao, već zato što sam ukazao na evidentan problem prekrajanja crnogorskog jezika ili još preciznije njegovog prevođenja.
Ali Raonić ima izvrsnu taktiku jer kad čvrsto zažmuri i glasno podvikne, računa da će uzurpirana javnost povjerovati njemu a ne vlastitim očima. Stoga ću ovoga puta biti krajnje dobronamjeran i odgovoran prema riječima i čitaocima pa pozvati RTCG da u skladu s proklamovanim načelima profesionalnog rada prestane da titluje crnogorski jezik na druge štokavske standarde.
A na prekršeni Statut ovog puta neću podśećati. Što je, uostalom, jedan član Statuta pri svim onim članovima zakona koje je – što je pravosnažno utvrđeno – Savjet RTCG pogazio kako bi silom na sramotu angažovao Borisa Raonića da upregne AI softver za prevođenje s crnogorskog.

Vjerovati sopstvenim očima ili Raonićevom saopštenju

Kad je neposredno po okončanju rata u zagrebačkim kinima zaigrao film Srđana Dragojevića Rane, nekom je palo na pamet da se srpski film ne može puštiti bez titla, pa su gledaoci ispod naslova Rane dobili titlovanu hrvatsku inačicu - Ozljede. Prevođenje standardnih jezika proisteklih iz zajedničkog štokavskog jezičkog sistema, osim što je samo po sebi bizarno i komično, uvijek ima i dodatnu i to isključivo političku, a ne komunikacijsku namjeru.
Zato me nije prećerano iznenadilo kad mi je prijatelj poslao snimke s titlovima nekoliko različitih emisija objavljenih u samo jednom danu na zvaničnoj Fejsbuk stranici RTCG, đe su iskazi govornika crnogorskoga jezika titlovani, ali ne zbog potrebe da se iskaz dosljedno prenese, već da se prevede s crnogorskoga jezika.
Tako u navedenim emisijama RTCG iskaz sagovornika koji kaže "śever" prati titl u formi "sjever". Kod drugoga "đe" biva titlovano kao "gdje". Trećem, pak, sagovorniku "śedim" u titlu postaje "sjedim" i tako bi se moglo nizati do u nedogled. Da ne bi bilo bilo kakvih sumnji u autentičnost navedenog, riječ je o emisijama "Agrosaznanje", "Čuvari nasljeđa" i "Zapis", čije su najave na Fejsbuk stranicu RTCG okačene 5. aprila 2025.
Kao što je poznato, Pravopis crnogorskoga jezika uveo je fleksibilnu jezičku normu, standardizujući oblike koji su rezultat jekavske jotacije i koji su prepoznatljivo crnogorski, poput đed, śever, ćerati, iźelica, ali omogućivši ravnopravnu upotrebu dubleta djed, sjever, tjerati, izjelica...
Kako je, dakle, riječ o istome jezičkom standardu, posve je jasno da Raonić priloge s tzv. jotovanim oblicima nema potrebe da titluje tzv. nejotovanim oblicima. Preostaje, dakle, zaključak da je titl ovđe prisutan za potrebe prevođenja.
Budući da je članom 3 Statuta RTCG definisano da Javni servis koristi u svojim programima crnogorski jezik, izgleda da je ovim prevođenjem s crnogorskoga Raonić - kao glasoviti kršitelj svih mogućih normi, od etičkih do pravnih - prekršio Statut RTCG.
Ostaje još samo da se utvrdi na koji jezik - bosanski, hrvatski ili "srpski jezik ijekavskog izgovora" - Raonić prevodi s crnogorskoga i koja li je politička namjera tu po srijedi.

Na koji to jezik Raonić titluje crnogorski

Sud mi u svojim odlukama nije dao uvjerenje da direktor Javnog servisa Boris Raonić ne može opet biti kandidat, a smatrao sam da treba da mu se da šansa. Moje lično uvjeravanja je da nije bio u konfliktu interesa i da ne postoji nikakav razlog da on ne bude u izboru - kazao je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević u podgoričkom Osnovnom sudu gdje je danas počelo suđenje protiv njega i članova ovog tijela. Podsjećamo, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, kojim se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu. On je, pred sutkinjom Draganom Lubardom, prigovorio optužnom aktu tužilaštva i ukazao da se nije dogovarao niti ikog podstrekavao da glasa - Imam utisak da se tužilac nije interesovao za krucijalnu stvar za ovaj predmet, a to je video snimak sjednice koji traje skoro pet sati - naveo je Drljević. On je negirao sve što mu je Osnovno državno tužilaštvo stavilo na teret &nbsp;i pred sudom istakao da je glasao prema svom nahođenju. &nbsp;- Iznijeću odbranu - nijesam kriv i činjenično da je sve ovo napisano kako jeste odlučio sam da neću odgovarati na pitanja tužioca advokata i suda. Krenuću od 2021. godine. Ja sam, kao sve kolege prošao razne filtere, birani smo od poslanika Skupštine Crne Gore. Bilo je više kandidata. U tom dijelu bih dodao da sam ja aposlutno edukovan u rad medija. Što se tiče ovog događaja, naveo bih da kada smo birali Raonića odluka suda nije bila apsolutno jasna sa obzirom na to da su postojale čak tri odluke. Odlukom prvo Osnovnog, pa Višeg suda poništena je naša odluka kojom smo izabrali Raonića. Shodno tome sam, kao predsjednik Savjeta, sazvao sjednicu i 1. juna 2023 mi smo u kompletnom sastavu, po mom ličnom uvjerenju i uvjeravanja advokata RTCG, izabrali Raonića. Tu odluku smo temeljili na činjenici da ispunjava uslove kao druga tri kandidata koja se nalaza na listi. Smatrali smo da ne postoji konflikt interesa - rekao je Drljević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307130312_4fbc33273a08dde0a92599eba452eaed7100ea6b00b876fcf18a1994f35f3696" data-rendition-name="original" width="828" height="465" loading="lazy" alt="Veselin Drljević"> <figcaption>Veselin Drljević(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Smatra da je ovaj slučaj medijska haranga protiv Javnog servisa od drugih medijskih kuća. - Ovo je jedna medijska haranga na javni servis jednog ili više medija. Ne žele da RTCG-om upravljaju lica koja su izabrana na konkurs, već oni drugi koji su na druge načine izabrani na poziciji. Ja se zbog svog postupanja ne kajem i uvijek ću postupati na isti način. Mi želimo Javni &nbsp;servis za sve. Sve odluke koje se tiču nas saznali su ovi rivalski mediji, pa tek onda mi - rekao je Drljević. Krivicu u ovom postupku negirao je i jedan od članova Savjeta Filip Lazović. On je istakao da su članovi ovog tijela glasali nakon pravnih konsultacija sa advokatima RTCG. - Ukazao bih da sam u junu 2021. godine izabran od Skupšine za člana savjeta i da su se tokom mog mandata dešavale brojne situacije gdje su se pokušali praviti pritisci. Mi smo izabrali generalnog direktora nakon što smo se pravno konsultovala sa predstavnicima pravne službe i advokatima. Shodno tim našim saznanjima smo i glasali. U toj situaciji bila su sporna dva pitanja - da li treba ponovo vršiti izbor kandidata i ko su osobe koje treba da budu na toj listi, te da li Raonić može biti na listi tih kandidata, s tim da su pravna služba i advokati naveli da ne postoji smetnja. Drugo sporno pitanje bilo je - da li mi izvršavamo odluku Višeg suda - istakao je Lazović.&nbsp; &nbsp;Smatra da je u ovom slučaju tužilac podlegao pritisku javnosti. &nbsp; - Tužilac je podlegao pritisku dijela javnosti i ovo jedan presedan koji može biti jako opasan prvo za mene, kao javnog funkcionera, onda za sve ostale koja vrše svoja ovlašcenja - ocijenio je Lazović. I članica Savjeta, koja se našla na optuženičkoj klupi, Amina Murić, negirala je krivicu.&nbsp; U odbrani je istakla da su zbog izbora Savjeta RTCG najveći problem imali vlasnici privatnih kompanija koji su zbog, kako je rekla, velikog uspjeha Javnog servisa poslovali u financijskim gubicima.&nbsp; Dodala je da njene kolege i ona nijesu ti koji treba da budu na optuženičkoj klupi, već osobe koja su radile u korist privatnih medija, a primali naknadu iz Javnog servisa. Krivicu da su počinili djelo, za koje ih Osnovno državno tužilastvo tereti, negirali su i članovi Vijeća Noada Zorić i Predrag Miranović. Miranović je istakao da je on glasao ali da tom prilikom niko nije zaokružio.&nbsp; Tokom današnjeg ročišta sutkinja Dragana Lubarda izvela je materijalne dokaze u ovom postuku.&nbsp; Novo ročište zakazano je za 11. april, za kada je planirano saslušanje svjedoka.

Ivona Đokić

Drljević: Sud mi nije dao uvjerenje da Raonić ne može biti opet direktor, Lazović: Tužilac podlegao pritisku javnosti; Murić: Ne treba da budemo na optuženičkoj klupi

Velika sudnica Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;biće &nbsp;taman da primi sve zainteresovane za proces koji &nbsp;će sigurno biti presedan u crnogorskim javnim servisima, ali i u sudstvu.
Pet okrivljenih, sedam advokata i svi crnogorski mediji okupiće se da vide kako tužilac zastupa, poslije duge ćutnje i promjena zakona, &nbsp;konačno kreiranu optužnicu a kako to razumiju sudije.
Okrivljeni su članovi Savjeta RTCG koji su &nbsp;1.juna 2023. ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, bez obzira na presudu o nezakonitosti prvog izbora i rješenja suda koje je naložilo izbor između kandidata koji zadovoljavaju uslove.
U opisu obaveza članova Savjeta je da štite javni interes i dužnost obavljaju po sopstvenom znanju i savjesti, &nbsp;poštujući zakone.
Iole ozbiljan uvid u djelovanje članova Savjeta RTCG zabilježen u zapisnicima i u medijskim izvještajima upućuje da su oni van navedenih &nbsp;kategorija. &nbsp;
- Glasalo je pet članova Savjeta...imamo četiri ispravna listića na kojima je zaokruženo ime Borisa Raonića....Pravno je valjano da kažem , a vi me propratite da ne pogriješim da je Raonić izabran za generalnog direktora RTCG - tolkovao je docent (Veselin) Drljević 1. juna 2023. &nbsp;
Članovi Savjeta RTCG - &nbsp;barem četvoro njih - su propratili Veselina Drljevića, jer im je pravna služba Raonića tako prepričala odluku Višeg suda. Znanje za ovakve situacije nemaju. Svijest i savjest o posledicama nelegalnog izbora je proradila na saslušanju kod tužioca kada su se, po riječima gospode Radonjića i Novovića, branili ćutanjem.
Dakle, savjest javnog djelatnika koji svoje odluke brani ćutanjem je krajnje sumnjiva rabota. Ili neko zaista misli da se javni interes može efikasno braniti ćutnjom, kolutanjem očiju ...ili &nbsp;snenim treptajima i uzdasima kao što zna dramiti jedan od angažovanih advokata.
Interesantno je - dok su ćutali kod tužioca, članovi Savjeta istovremeno su angažovali advokate RTCG da brane njihovu odluku o nelegalnom izboru, jer je ona žalbama dva kandidata bila osporena na sudu. To su u pravu konkludentne radnje koje dovoljno govore o željama, namjerama, dogovorima i učincima članova Savjeta koji su se latili glasačkih listića. Na kraju, dvije pravosnažne odluke Višeg suda potvrdile su da su oni nelegalno izabrali Raonića 1. juna 2023.
<h2>Zatvorenikova dilema</h2>
U teoriji igara koja se koristi u raznim poslovnim strategijama razvijena je teorema o zatvorenikovoj dilemi. Dva prekršioca pravila (ili zakona) u slučaju da budu procesuirani imaju razne mogućnosti izbora - najbolje je ako obojica negiraju devijantno ponašanje jer tako sigurno prolaze bez kazne. Pretpostavlja se da ne mogu da komuniciraju i da ishod zavisi i od međusobnog povjerenja, prošlih nagodbi i budućih lukrativnih dogovora.
Raonićevi dizači ruku i ispunjavači listića su mogli da se dogovaraju i dok je sve išlo po Raonićevom planu gotovo su sa egzaltacijom pozdravljali njegove ideje, planove, proglase. Već se počelo sumnjati da je u pitanju sekta.
I onda , kod tužioca – muk. Neko polupametan je dao savjet da je krivica individualna i da oni mogu kolektivno da se sprdaju sa RTCG i javnošću. Savjet RTCG ne može da služi kaznu. Još ako ga Raonić, najsporiji student prava otkad se ono &nbsp;izučava u Crnoj Gori, proglasi elitom.
&nbsp;In dubio pro reo.....U slučaju sumnje presuditi u korist okrivljenog. Međutim....
<h2>Sudsko tužilačka trilema</h2>
Međutim, bivši dvostruki rektor se, deset dana poslije podizanja optužnice, ipak prisjetio da nije ispunio listić, tj. da je njegov glas bio nevažeći. Tako &nbsp;je odmah definisao one koji su glasali, ali se toga kod tužioca ne mogu prisjetiti. Odmah je njegov elitizam ispario u očima i rečenicama Raonića koji je u naručenim emisijama izjavio da mu je Miranović prvi čestitao , a da su državni tužioci povezani sa kriminalcima. Što valjda upućuje na to da je Drljević sigurno doktor, a glasači Raonića anđeli na vrhu – glasačke kutije.
Tako sudiji i tužiocu , poslije priznanja Miranovića, ostaje da pitaju ostale članove "elite":&nbsp;
Da li ste glasali za izbor Raonića?
Da li ste glasali protiv?
I konačno...
Da li ste ubacili važeći listić?
Ako ni toga ne mogu da se sjete, onda njihova svijest o postupcima i odgovornosti nije ni za kakav javni rad, pa se advokatima toplo preporučuje da ih brane na račun - neuračunljivosti. Zakon o zaštiti na radu koji za rukovodeća mjesta predviđa određene psiho-fizičke sposobnosti daje za pravo radnicima RTCG da budu zaštićeni.
Ako članovi Savjeta RTCG budu negirali ubacivanje važećih listića, onda komisija koju je delegirao Drljević, a u kojoj su bili Lazović i Murić, mora da odgovara zbog falsifikovanja jer su izmislili važeće listiće.
<h2>Šibicari i institucije</h2>
Jasno je da je ova skupina pod kontrolom i vođstvom Raonića i Drljevića, a oni očigledno uslužni visokoj adresi koja je zainteresovana za kadrovsku i uređivačku politiku RTCG. Javnost, sud i tužilaštvo moraju da znaju da su Raonić i Drljević do sada imali odnose sa institucijama &nbsp;i građanima koji se tretiraju kao obmana.
Raonić se u Savjetu Evrope 2010. predstavio kao diplomirani pravnik ...iako je diplomirao 2018. u 44. godini. Bilo je to sporo, &nbsp;naporno studiranje, a Raonić, očigledno, &nbsp;ni do danas nije spoznao suštinu prava. Mada, &nbsp;sudeći po nastupima nekih evropskih emisara, oni su prosto srećni što ih je Raonić obmanuo.
Drljević je, ne znajući, prepisao trideset i šest stranica doktorata. Rekao je da to niko ne bi uradio namjerno. Jedan ugledni građanin je medijima proslijedio pismo (nikad demantovano) o tome da je Drljević redovno uzimao njegov honorar u vrijeme kad uopšte nijesu sarađivali. Istina, valjda mu ga je kao sportski urednik i pisao. Opet, nesvjesno i nenamjerno.
Kad šibicari i primitivci zauzmu institucije oni ne postaju odgovorni javni djelatnici i ugledni građani, već institucija postaje popljuvani pločnik. Ovo nijedan advokat ne može sporiti.
A šibicarima darivat javni medijski servis grehota je – štaviše, to je kriminal. &nbsp;

Savjet RTCG pred sudom

Radi se o presedanu da se nekom članu Savjeta Radio Televizije Crne Gore sudi, uz dodatni presedan da oni nastavljaju da obavljaju svoje funkcije - kazala je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore i članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković u podkastu Centra za građansko obrazovanje "Proudcast".
Ona je, kako se navodi u saopštenju ove nevladine organizacije, i svjedokinja u postupku koji se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG.
- Do postupka je došlo jer su njih petoro nezakonito ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora 2023. godine. Umjesto da se poništi odluka iz avgusta 2021. godine, za koju je donijeta pravosnažna presuda da je taj izbor bio nezakonit, oni su ga ponovo izabrali… Ti članovi Savjeta se ne uključuju u to o čemu glasaju, oni ispunjavaju svoj zadatak, rade ono što se od njih traži i to po bilo koju cijenu - čak i po cijenu svoje slobode, jer im prijeti zatvorska kazna - ističe Camović-Veličković.
Ocjenjuje da je očigledna namjera da se sudski proces prolongira i da to ide na ruku Raoniću.&nbsp;
- Njemu je u interesu da mandat tim članovima Savjeta traje što duže, sve dok mu služe, i da za to vrijeme ne stigne presuda - pojasnila je Camović Veličković.
Ukazuje i na to da jednom broju ovih članova Savjeta mandat ističe ove, a drugima u junu sljedeće godine. &nbsp;
Izrazila je i čuđenje nepripremljenošću sutkinje za veliko interesovanje javnosti za ovaj slučaj, čije je prvo ročište odgođeno jer nije bilo slobodne sudnice odgovarajuće veličine.&nbsp;
Na pitanje kakvu presudu očekuje, Camović Veličković je decidna: “Presuda ne može biti drugačija osim osuđujuća.”
Srđan Čović, koji je u RTCG-u profesionalno angažovan decenijama u sektoru Tehničkog vođstva, a bio je i jedan kandidat za generalnog direktora, smatra da je “u RTCG na sceni revanšizam i da ljudi koji nemaju kapaciteta, znanja, a ni morala &nbsp;vode tu kuću, a šikaniraju kolega i podnose tužbe protiv svjih radnika”.
Čović je podsjetio da je aktuelni Savjet RTCG izabrao Raonića kada je ispred sebe imao četiri odluke Osnovnog suda, zatim odluku Višeg suda koja potvrđuje Raonićev konflikta interesa, kao i potvrdu Vrhovnog suda i mišljenje ASK-a da je u izboru Raonića bio očigledan konflikt interesa.&nbsp;
Napomenuo je i da je tadašnje rukovodstvo ASK-a najavilo da će se obratiti i Administrativom odboru, koji je nadležan za izbor članova Savjeta, ali i alarmirati državnog tužioca.
- Nezabilježena je situacija da se ovako ignorišu odluke suda. Apsurd je i da radnici RTCG plaćaju advokate koji ne brane interse RTCG-a već Raonića i njemu lojalne članove Savjeta - tvrdi Čović.
&nbsp;Podsjetio je i da su se svi kandidati za generalnog direktora RTCG, na posljednjem konkursu, obratili javnosti zajedničkim pismom, upozorivši da ako je Raonić obavljao dužnost nezakonito, nije mogao da stekne radno iskustvo, pa time ni da ispuni uslove tražene konkursom.&nbsp;
- Najveći je apsurd što su advokati RTCG-a branili izbor Raonića pozivajući se na odluke suda po kojima su izgubili - dodaje Čović.
&nbsp;Na pitanje kakva je atmosfera u RTCG-u, Čović je rekao da profesionalci u javnom servisu željno iščekuju ishod procesa, dok neki ljudi strahuju za svoje pozicije, a neki očekuju i da u aktuelnoj podjeli stanova dobiju nešto, prenebregavajući činjenicu da bi u tom slučaju svi akti bili nelegalni.
- Budžet od 24 miliona eura (od čega 20,8 miliona izdvajaju građani i građanke Crne Gore), može da drži RTCG u dobroj poziciji. Ali, nažalost, nikada više administracije nije bilo u RTCG, svi rukovodioci imaju zamjenike i savjetnike i njima je data veća važnost od direktora Radija i Televizije - naveo je Čović.
&nbsp;Komentarišući rukovođenje finansijama, Marijana Camović-Veličković je ocijenila da je 24 miliona eura „vrtoglava“ suma i da najmanje 16 crnogorskih opština ima manji budžet od budžeta RTCG.&nbsp;
- Svake godine je budžet sve veći, svake godine ostaje novca, jer je nemoguće smisleno potrošiti novac za nešto što ne kreće od nule svake godine, a nikada ništa ne vrate u budžet - rekla je Camović Veličković.
Naglašava da bi trebalo ispitati šta se dešava sa nepotrošenim i nevraćenim novcem.&nbsp;
- Indikativno je ponašanje Ministarstva finansija. Na primjer, 2021. godine kada je izašao prvi izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG, Ministarstvo finansija nije dalo nijedan odgovor DRI. Da je dalo odgovore, taj izvještaj bi bio mnogo drugačiji - kazala je Camović-Veličković.&nbsp;
Ističe da se u finansijskom planu vide samo cifre, ali ne i objašnjenje zašto su tolike, navodeći primjer da je za ovu godinu predvidjeno 55.000 eura za advokatske usluge, a do prije godinu 30.000 eura.&nbsp;
- Ne vidimo zašto je ta cifra skoro duplo veća, koji je to obim posla, kako se advokati biraju i zašto oni, a sporovi se samo gube. Makar za tri godine znamo da tim silnim milionima upravlja čovjek koji je nelegalno izabran... - navela je Camović Veličković.
Dodaje i da se nekontrolisano kupuje oprema.
&nbsp;- Javni servis su zarobile političke partije kojima je Boris Raonić na usluzi - smatra Camović Veličković i navodi primjere neprofesionalizma, neprovjerenih informacija i cenzure poput nedavno „povučene“ izjave portparola Evropske komisije jer nije odgovarala političkim partijama kojima Raonić služi.
&nbsp;U svom osvrtu na cenzuru i selektivan izbor informacija, Čović je ukazao na bezmalo kampanju RTCG protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kada je on upozoravao da se Zakon o RTCG ne smije krojiti po jednom čovjeku. Ocijenio besmislenim tadašnje objašnjenje vlasti da se spušta kriterijum za izbor generalnog direktora da bi se došlo do veće konkurencije.
- Zanimljivo, 1. septembra je bilo osam kandidata sa oko 300 godina iskustva u RTCG, a članovi Savjeta su izabali ponovo Raonića. Oni su dobili novu krivičnu prijavu koja još nije procesuirana. Svih osam kandidata je podnijelo tužbu protiv organizovane kriminalne grupe, pa će ovo suđenje od 7. marta imati svoj nastavak - procjenjuje Čović.
&nbsp;Na pitanje da li RTCG može da postane ogledalo našeg društva, a ne dnevnik jedne vlasti, Čović je rekao da je javni servis RTCG imao svoje uzlete krajem 90-ih, zatim je poslije 2006. godine ušao u neku vrstu letargije i spuštanje kriterijuma, da bi za vrijeme Andrijane Kadije i Vladana Mićunovića opet vratio povjerenje, a sada RTCG najveći dio svojih emisija, različitog žanra kreira po potrebi političara.&nbsp;
- Ne mislim da RTCG &nbsp;treba da bude ogledno polje političara - jasan je Čović.&nbsp;
On je stava da se taj sistem ne može popravlljati ako je na čelu RTCG čovjek koji je nezakonito izabran, a na čelu Savjeta doktor koji je, to će se utvrditi, &nbsp;prepisao 36 strana doktorata.
&nbsp;- Teško je argumentovano braniti zašto je javni servis potreban, jer ih već u većini evropskih zemalja smatraju parazitima društva. Mislim da javni servis treba da postoji, ali više u sferi onoga što nije u polju interesovanja komercijalnih televizija – treba da ima manje informativnog programa, a što više obrazovnih, kulturnih, naučnih i dječjih programa - zaključila je Camović-Veličković.

Camović Veličković: Presedan da se nekom članu Savjeta RTCG sudi, dodatni presedan da i dalje obavljaju funkcije; Čović: Nezabilježeno da se ovako ignorišu odluke suda

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis RTCG podnijela je Upravnom sudu tužbu protiv Savjeta RTCG i generalnog direktora Borisa Raonića jer su, kako tvrde u toj organizaciji, raspisivanjem Javnog oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u Javnom servisu povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca.
Tim povodom, Sindikalna organizacija RTCG-a dostavila je i Ustavnom sudu dopunu njihove žalbe na Pravilnik o rješavanju stambenih potreba radnika RTCG. Ako institucije ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, najavljuju da će podnijeti i krivične prijave odmah po objelodanjivanju rang liste.
U Sindikalnoj organizaciji kažu da je od skoro svima dostupna informacija da je prosječni lični dohodak u Crnoj Gori u decembru 2024. premašio hiljadu eura. Plate u RTCG su, kako kažu, stvar interpretacija nezakonitog direktora koji je, ističu, nezakonito dugo bio najplaćenija osoba u crnogorskom javnom sektoru.
- Njegovi prvi saradnici takodje primaju dohotke koji nijesu po zakonu, a ugovore kriju od javnosti. O tome govore izvještaji DRI koja još od 2022. godine bezuspješno traži od RTCG da objasni način raspodjele novca na plate preplaćenih menadžera. Nasuprot toj grupici povlašćenih, dugogodišnji primjerni pregaoci tavore daleko „ispod crte“, pa čak i urednici sa &nbsp;35 godina iskustva. Primaju, recimo, oko 900 eura i u stvari su najpotcjenjeniji, odbačen, dio RTCG - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG.&nbsp;
Ćutnju o stanju u firmi, kako tvrde, potpomaže rukovodstvo jedinog preostalog reprezentativnog sindikata.
- Sa njim ovih dana (tobože, takav je utisak) pregovaraju li, pregovaraju, oko povećanja koeficijenata, i niko ne zna koliko ko traži, a koliko nudi. Mistično se oteže. Jedno je sigurno, što god bude loše - oni su krivi. Među zaposlenima pričaju da su počeli da pregovaraju oko povećanja koeficijenata kolegama sa završenim fakultetima. No, ne pominju da su upravo te kolege zbog njih ostale uskraćene za povećanje zarada tokom izrade postojećeg Kolektivnog ugovora. Takođe ne pominju da je inicijativa pokrenuta od našeg sindikata prije više mjeseci i da je bilo dogovora sa resornim Ministarstvom, te da je prijedlog bio kod njih mjesecima na „izjašnjenje“. Njihovo licemjerje dostiglo je vrhunac obraćanjem o o slobodi medija na Dan novinara, a o standardu novinara se toliko bore da su novinarska zanimanja koja su ključna za Javni servis zahvaljujući njima ,sa sramno niskim koeficijentima. Danas više dileme nema da su takvo saopštenje u suštini &nbsp;pisali najbliži saradnici nelegalnog direktora. Sve poznatijeg antipoda te profesije. Nikad ga takvim oni prozvali nijesu. Ni opomenuli za sakrivanja - ističe se u saopštenju.
Kako kažu, veoma neprimjetni u borbi za radnička prava u stvari su mu odani, s njim dijele pravicu, "a moguće i još ponešto".&nbsp;
- Hrleći ekskluzivi u raspodjeli stanova izdejstvovali su proglašenje našeg sindikata nereprezentativnim (time nam oduzeli kontrolnu funkciju). Potpomognuti osobama iz najbližeg okruženja generalnog. Sa mnogim ispisnicama u istom formatu (a formular za to nemamo, ne postoji zvaničan) došlo je do čudnog masovnog egzodusa naših članova u samo mjesec-dva. Razloge nije teško slutiti, zastrašivanje gubitkom radnog mjesta ili šargarepa: obećanje o pozicioniranju na listi za te stanove - naglašeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG-a.
Pomenutu rang listu, kažu u Sindikalnoj organizaciji, sačiniće Komisija formirana u sumnjivoj proceduri, u kojoj, tvrde, nema niti jednog pravnika iz službe, a oglas raspisan poslije optužnog prijedloga za članove Savjeta RTCG.
- O svemu smo preventivno obavijestili i Upravni i Ustavni sud. Ukoliko institucije konačno ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, podnijećemo i krivične prijave odmah po objelodanjivanju te liste - zaključeno je u saopštenju.

Sindikalna organizacija RTCG: Savjet i Raonića čeka krivična prijava ako se ne zaustavi izigravanje zakona i procedura

Crnogorsko društvo jako rijetko ženama daje prostora da budu autonomne, velika prepreka je nevidljivost LBTQ žena, zbog čega je potrebno raditi na osvješćivanju žena da dignu glas za sebe i budu solidarne, a predaja nikad nije opcija.
To je poruka sa panel diskusije “Borba za autonomiju u vemenu nasilja”, u okviru trećeg izdanja festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koji organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.
Predstavnica Kvir Montengra Staša Baštrica kazala je da je autonomija dio njene svakodnevne prakse i da ne može zamisliti da nema svoju autonomiju, a to se odnosi na to da može da se oblači, ponaša i živi kako želi.
- Autonomija u sebi treba da ima i osjećaj za ličnu odgovornost, jer ako nemamo ličnu odgovornost ne govorimo o autonomiji, već o nekim vrstama nasilja, tiranije, nepravde. Zato što samo društvo jako rijetko ženama daje prostora da budu autonomne. I kada žena odluči da bude autonomna i život živi kako smatra da treba, društvo, često, osuđuje takve žene. Jer se od žene ne očekuje da vodi brigu o sebi, već isključivo o drugima. Kad žena odluči da vodi računa o sebi i svojim vrijednostima, društvo, vrlo često, kažnjava te žene i stavlja ih na marginu - objasnila je Baštrica.
Kao prvu i najveću prepreku vidi nevidljivost LBTQ žena.
- Kad bi više bile vidljive, možda bi nas manje mogli ignorisati, možda bi manje mogli da skrenu pogled i prave se da ne postojimo - kazala je Baštrica.
Istakla je da tišina nikako nije slučajnost, već odluka.
- Zato je važno da budemo glasni i glasne. Ako jedna grupa ljudi nije slobodna, niko nije slobodan - rekla je Baštrica.
Prema njenom mišljenju, u današnje vrijeme briga je radikalan čin.
- Briga može da promijeni svijet nabolje. Ako brinemo jedna o drugoj, ako brinemo jedni o drugima, svijet je mnogo bolje mjesto za život - kazala je Baštrica.
Poručila je da sloboda svakoga počinje od slobode drugih.
- Suština je da znamo da ne vodimo svi iste borbe, ali treba da budemo tu jedni za druge. Lako je govoriti o savezništvu koje se dešava na nivou jednog identiteta, ali je pitanje kako ostvariti savezništvo između hetero žena i lezbejki, biseksualnih, kvir, trans žena. Naši identiteti nisu dovoljno istaknuti, iako su LBTQ žene bile na čelu svih protesta - primijetila je Baštrica.
Vjeruje da treba raditi na osvješćivanju žena da dignu glas za sebe i da budu solidarne.
Za predstavnicu asocijacije “Spektra”, Iskru Đurišić, autonomija je da se u svom tijelu osjeća bezbjedno, da vjeruje svojim emocijama, da njima upravlja i donosi odluke, koje nisu uslovljene mišljenjem drugih.
- Autonomija je nešto što se gradi, za šta se borimo i što se njeguje -sigurna je Đurišić.
Kao trans žena ne nailazi samo na preprke, već na zid.
- Svaki dan mi je prepreka, svaki izlazak na ulicu mi je prepreka - podijelila je Đurišić.
Smatra da bi društvene prepreke bile manje izražene da postoji pravna sigurnost, zdravstvena zaštita, ispravan pristup policije.
- Žene iz zajednice su na margini margina - utisak je Đurišić.
Za nju briga nije samo kada brinemo jedini o drugima. Ključ kolektivne brige je briga o sebi.
- Mi kao zajednica koja je u manjini treba da pokažemo široj zajednici tako što brinemo jedni o drugima, kako izgledaju zdrave životne vrijednosti i prakse. Treba da slušamo i uvažavamo jedni druge i da budemo svjesni i svjesne da nismo slobodni/e dok je neko od nas obespravljen - rekla je Đurišić.
Predstavnica Kancelarije za LGBTIQ lica u Seketarijatu za socijalno staranje Glavnog grada Marica Vlahović, smatra da je autonomija vrsta privilegije, jer nemaju svi privilegiju da se samodefinišu i žive život kako žele.
Jedan od problema je što, kako smatra, nema intersekcionalnog pristupa.
- Kada pričamo o politikama u školstvu, obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti veoma je bitno da uključimo sve. Najveća prepreka u borbi je pristup na svim nivoima, u svim politikama - jasna je Vlahović.
Primijetila je da je pitanje LGBTIQ prava u školama i dalje tabu tema.
- Od obrazovanja sve počinje, mnogo naših vrijednosti potiče iz obrazovnog sistema i onoga što smo naučili u školi i što smo naučili tih godina - kazala je Vlahović.
Za nju je briga otpor, jer ide protiv impulsa društva da budemo sebični i alavi.
- Briga je, ponovo, privilegija. Mnogo ljudi iz zajednice nema kapacitete da brine o sebi - rekla je Vlahović.
Poručila je da je veoma važna uloga omladinskih pokreta, koji treba da budu otvoreniji, da njihove incijative i akcije budu inkluzivne i da postoji savezništvo.
Programska direktorica NVO Juventas Jelena Čolaković poručila je da je pitanje ljudskih prava institucionalno i političko pitanje, “koje pokazuje koliko je Crna Gora posvećena tom pitanju, baš kroz činjenicu da je i minimalno finansiran i da se sve različitosti pokušavaju sabiti u jedan sektor”.
Građanska aktivistkinja Aida Petrović, ustvrdila je da kada desnica i klerofašističke ideologije jačaju prvo stradaju žene i osobe koje se po bilo čemu razlikuju.
- Žene su prve na udaru, a pogotovo žene iz rizičnih grupa, različite i drugačije. Ženski pokret i ženske organizacije između sebe nisu solidarne. To je surova istina. Ženska solidarnost je velika laž i obmana - smatra Petrović.
Ali predaja, kako je zaključila, nikada nije opcija.
- Jeste teško i biće još teže - budite spremne na to. Pravimo saveze pojedinki i pojedinaca i možda naraste do mase koja će moći da širi istinu o onima koji se nalaze na margini”, poruka je Petrović.
Jedna od učesnica panel diskusije Milena Kalezić, ocijenila je da je jako važno da civilni sektor bude jak, da njegovo pero i glas budu oštri i stalno prisutni u svakodnevnim borbama, koje predstavljaju korekcije društva.
- Postoji bezbroj toga što još morate da uradite, ali stvari se jesu promijenile nabolje. Ne smijete da zaboravite da sve što je nastalo i promjene koje živite i živimo jesu rezultat aktivizma i toga da su neke žene, neki muškarci, neke organizacije bile i bili hrabri - poruka je Kalezić.
Festival se realizuje kao dio projekta "BIZA: umjetničko-aktivistički festival LezBiTransKvir žena", uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.

Predaja nije opcija, raditi na osvješćivanju LBTQ žena da dignu glas za sebe i budu solidarne

Porodice žrtava požara u diskoteci „Puls“ u Kočanima, u Sjevernoj Makedoniji, danas su na protestu u Skoplju zahtijevale ostavke svih odgovornih za tu nesreću i formiranje ekspertske vlade, pišu tmaošnji mediji.
To je u ime svih iznio Vladimir Apostolov i ocijenio da su sve prethodne vlasti krive za požar u Kočanima, a posebno tužilaštvo i policija jer nijesu ništa preduzeli iako se znalo da diskoteka „Puls“ ne ispunjava uslove za rad.
- Svi treba da date ostavke i odete iz udobnih fotelja. Magla! - rekao je Apostolov na početku protesta „Marš za anđele“ ispred zgrade Tužilaštva u centru Skoplja u 12.05, kao simbol zakašnjele reakcije institucija.
Neke od porodica su ušle u zgradu Javnog tužilaštva, odakle je juče upućen poziv za sastanak sa državnim javnim tužiocem i tužiocima koji vode slučajeve u ovom slučaju, što je Apostolov ocenio kao pokušaj razvodnjavanja protesta.
Sa transparentima na kojima je pisalo „Nema oproštaja, mora biti pravde za naše anđele“ i „Ne bi bilo toliko krvi da je sve po zakonu“ i fotografije svoje preminule djece, posle okupljanja kod Tužilaštva su otišli do Sobranju Severne Makedonije, gde je u toku rasprava o ministru unutrašnjih poslova Pančetu Toškovskom kojeg smatraju za jednog od odgovrnih za požar u „Pulsu“.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci su prethodnih sedmica četiri puta protestovale u Kočanima i tražile pravdu za svoju poginulu decu.

Protest porodica stradalih u Kočanima: Traže formiranje ekspertske vlade

29.04.
13:57h
Umjesto da nastavim da čitam memoare (po drugi put) nobelovca Pabla Nerude, koji nose naziv "Priznajem da sam živio", onaj blesaviji dio u meni, inače dominantan, natjera me da uključim TV i gledam prenos sjednice Skupštine Crne Gore.
A tamo - tama uobičajenih narativa.
Kaže poslanica većine, da su sve sudije ili većina njih iz DPS, poštapajući se oslobađajućom presudom Miga Stijepovića, dodajući "...a svi smo sve vidjeli svojim očima...".
Badava ću ja reći da bi i šumarski inženjer, recimo, da je sudio, donio oslobađajuću odluku, jer Migo onim činjenjem iz dispozitiva nije prao novac, kako je stajala kvalifikacija u optužnici.
Optužen je da bi bio oslobođen.
I sudija je lagano odradio svoj dio posla.
Isto bi i svaki drugi.
Zašto se nije odustalo od optužnice, nije pitanje za sudiju.
Inače, sve sudije su DPS.
Posebno dvije predsjednice dva značajna suda. To pokazuju javno i ne kriju i čudi me da ih parlamentarna većina trpi.
Sudije koje su potvrdile optužnicu Zoranu Lazoviću, klasični su DPS kadar.
Ili, sudija koja je odbila tužbeni zahtjev Duške Jeknić, protiv Zdravka Krivokapića, zbog povrede prava ličnosti, pa sjutradan dobila namještenje u Brisel, i to pravo iz Osnovnog suda u Podgorici, vedeta je DPS-a.
Da ne pominjem DPS sudije iz Osnovnog suda u Ulcinju. U redu je što u presudama odbijaju tužbene zahtjeve protiv Abazovića, navodeći u njima da je on borac protiv DPS-a.
Ne mogu baš otvoreno da navijaju za Mila.
I Tigra.
I Zorana. I sina mu.
I Bemax.
P.S: Neke današnje sudije znaju da nezavisnost mogu sačuvati jedino uz pomoć mnogobrojnih zavisnosti. I oni nijesu u fokusu ove poslanice, jer kad je sve nužno, greške nijesu slučajne.
Pa, ko izdrži.
P.S. 2: Da se vratim na Nerudu. On u memoarima opisuje kako je kao konzul Čilea redovno posjećivao po Evropi i Americi javne kuće, zaljubljivao se u prostitutke.
Zebem.
Može neki novinar da pozove nekog gosta i da ga pita kako je moguće da se Pablu ne oduzme Nobelova nagrada, jer je priznao da je zalazio tamo đe ne treba.
Ja ovo onako usput, ne znam što mi bi.

Ko izdrži

Albanska policija razriješila je slučaj ubistva koji je tokom sedam godina bio obavijen velom misterije.
Sve je objelodanjeno danas, pri čemu priča ima niz tragičnih momenata.
Priča počinje 2018. godine, kada je u šumu Voskopoja kod Korče pronađeno tijelo 17-godišnjeg Antonija Karafiljija, koje je visilo sa drveta. Policija je dugo pretpostavljala da je u pitanju samoubistvo, no njegova je porodica sve vrijeme sumnjala u to.
Istraga je, međutim, nastavljena i na kraju se ispostavilo da su Karafiljija ubili njegova bivša djevojka i njen novi partner, koji je u međuvremenu i sam počinio samoubistvo.
Djevojka Kejsi Spahilari je ranije kazala kako je svemu prethodio sukob njenog bivšeg momka sa novim, te sa njenim stricem i rođakom. Oni su se 14. juna 2018. našli kako bi razjasnili okolnosti incidenta. Međutim, Spahilari je negirala da ima bilo kakve veze sa ubistvom.
No, kako je utvrđeno kasnijom istragom, sve se završilo tako što su njen novi momak Redžep Vati i ona uzeli čaršaf i potom objesili nesrećnog tinejdžera za bor. 
Albanski mediji u prvoj reakciji navode kako je sve bilo iscenirano posve ubjedljivo.
Prošle godine, Vati je izvršio samoubistvo.
Sa druge strane, Spahilari je godinama unazad preselila u Kanadu, gdje je zasnovala porodicu. 
Albansko tužilaštvo danas je izdalo međunarodni nalog za njeno hapšenje.

Albanija: Rasvijetljeno jedno od najmisterioznijih ubistava, djevojka i njen momak osumnjičeni da su ubili tinejdžera

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Milan Lekić – ni kriv, ni dužan

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline, Vidim da se javnost uzbunila pa hoću da se osvrnem na vašu odluku da ne prenosite sahranu pape Franja.&nbsp; Evo, šta ja mislim, šta je razlog. Smrt nije najavljena, pa shodno tome ni sahrana, tako da toga nije bilo u Programsko-produkcionom planu! Molim lijepo! A, kao dokazani profesionalci, poštovaoci zakona, standarda, normi i etičkog kodeksa, sve i kad bi htjeli da napravite ustupak, vi jednostavno ne možete protiv obavezujućeg dokumenta (PP plan ima takav status).&nbsp; Prosto ste tako sazdani, često vas to košta, ali ne možete protiv sebe!&nbsp; Evo, kao da gledam, kako je donešena odluka. Okupio se sami vrh RTCG da vidi šta će i kako će. Vi i Boris, možda fizički nijeste bili prisutni, ali vaš duh jeste i te kako, makar putem savremenih tehnoloških naprava.&nbsp; Elem, najmudriji među vama, pa vi vidite ko je to, kad je došlo na red pitanje – šta sa prenosom sahrane, prozborio je: Ima li toga u PP planu? Neko od okupljenih reče – Nema. Najmudriji, shodno tome, zaključi – A, pušti, časti ti, nećemo onda o tom jadu radit i to prenosit! Sahrana ko sahrana, još i to je dodao.&nbsp; Neki prisutni, koji se zalažu za balansirano novinarstvo, kao dodatni argument isukaše i ovo – Nemamo drugu stranu. Bilo bi jednostrano!&nbsp; Jedan od nazočnih, malo avizaniji za krupna pitanja, na razmatranje baci i još jednu sumnju – Kakav nam je stav prema ekumenizmu? Treba li Ii to da nam prilijepe? E, to je bio final touch. Nema preko. Eto, to je tako bilo. Ko ne vjeruje neka provjerava. Samo, jedna napomena, pazite koga pitate. Znam sigurno najmanje jednu osobu koja će vam reći da &nbsp;niti zna ko je Papa i prvi put čuje da je umro. Ima čovjek neke druge sfere interesovanja, ne postizava baš sve da isprati.&nbsp; A, ono, ruku na srce, tog dana kad je bila sahrana Pape, nekako se utrefi, bilo puno nekih drugih važnih događaja. Recimo, baš se pogodilo, da se ovdje u Hramu organizuju neke silne radionice i dešavanja, pa je to trebalo propratit. Provjerite u PP planu! Ima to sigurno, u rubrici – Vjerske organizacije u Crnoj Gori, čitaj Crkva Srbije. To u Hramu &nbsp;bila je čista ekskluziva, pod naznakom VAŽNO, a onaj svjetski događaj ionako svi prenose. Pa je li tako!? Konačno, vazda je bila bliža potkošulja od košulje. A i što da se lažemo, i nad uređivačkim kolegijumom Javnog servisa, ima kolegijum. On stoluje doduše na nekom drugom mjestu, ali veze funkcionišu besprijekorno. I vazda može neka anatema da se otrgne kontroli, pa rezonujemo, ne valja se isturat, jer „zna Centrala nekad da pogreši“. U svakom slučaju, blagodarimo onom ko je smislio PP plan!&nbsp; Pošto smo ovo razjasnili, da pređemo na vedrije teme. Čitam prije nekoliko dana jedan nadahnuti osvrt dr Dragana Koprivice na epohalnu ulogu Borisa Raonića u razvoju Javnog servisa. Doduše, sličan tekst posvetio je onomad i rektoru Božoviću i Univerzitetu Crne Gore, ali nema veze. Od viška hvalospjeva glava ne boli, pa je li tako!? Samo se promijene glavni junaci &nbsp;teksta i to je to.&nbsp; Doktor Koprivica zna da cijeni to što RTCG revnosno prati njegove nastupe u UIKS-u, pa u pomenutom tekstu malo euforično naglašava da je „tokom rada g. Raonića došlo do prave ekspanzije mladosti u ovoj kući“. Nastavlja doktor Koprivica dalje, pa kaže: „Osjeća se trijumf mladosti, novi medijski iskorak i veća kultura obraćanja“. Ovo su sve citati. Ništa ja tu nijesam promijenila.&nbsp; Priznaćete da ovaj &nbsp;korporativni majndset, što bi rekao Vasilije, ogoljen u onom „ti meni, ja tebi“, stvarno fercera, ali mene je više zaintrigiralo zapažanje o „većoj kulturi obraćanja“. Malo čudna konstrukcija, ali ajde. I, kad se namjesti, kad oće đavo – nalećeh ne na to, niti na „novi medijski iskorak“, već na „trijumf mladosti“. Uz dužno poštovanje prema kolegama, moram da primijetim, od ujutro, pa neđe do podneva, ko na traku, sve moji ispisnici! Neki čak I stariji.&nbsp; Možda je „trijumf mladosti“ aktivan radnim danima, a vikendom angažovan ovaj moj uzrast? Otkud znam. I, za kraj, jedna mala galerija sličica. Imam ja svoju arhivu. Apropo ovog obraćanja doktora Koprivice. Na jednom mjestu rekao je da je „na inicijativu Raonića kompletna zgrada Javnog servisa, od podruma do najvišeg sprata, renovirana i dobila mnogo savremeniji izgled“.&nbsp; Aha, kako ne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428060412_8b195f969f5b6cf72d6ac182745e760e72319c0bef11e05a4da0b08c375c12f3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428060412_8b195f969f5b6cf72d6ac182745e760e72319c0bef11e05a4da0b08c375c12f3" data-rendition-name="original" width="1037" height="867" loading="lazy" alt="RTCG unutrašnjost ispoljašnjost"> </figure>  Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Tag: boris-raonic