<p>Neophodno je ograničiti zloupotrebe u sklapanju ugovora o djelu u crnogorskoj državnoj upravi pravovrenim raspisvanjem javnih konkursa, dokumentovanjem učinka zaposlenih i boljom kontrolom - pokazuju nove analize Instituta alternativa.</p>
<p>Tri istraživanja ove nevladine organizacije, kako se navodi u saopštenju, ukazuju na brojne probleme u određivanju vršilaca dužnosti, sprovođenju ocjenjivanja i sklapanju ugovora o djelu u crnogorskoj državnoj upravi.</p>
<p>- Analiza privremenih angažovanja, mahom ugovora o djelu u odabranim organima uprave, pokazala je brojne nepravilnosti popust izostanka opisa posla u ugovorima, stalno produžavanje ugovora o djelu čime se gubi njihova privremenost, kao i povećanje naknade bez promjene opisa posla. Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine, koji su nam dostavljeni na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, ne postoji opis posla - ističu u Institut alternativa. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavilo im je 36 ugovora o djelu, od kojih određeni broj ne sadrži opis posla. </p>
<p>- Posebno je ilustrativan slučaj zabilježen u Upravi za nekretnine, gdje je jedna osoba, prema dostavljenoj evidenciji, čak 13 godina angažovana po ugovoru o djelu - navode iz Instituta alternativa. </p>
<p>Institucije često nemaju izvještaje o obavljenom poslu na osnovu ovih ugovora. </p>
<p>- Iako su određeni organi uprave, na osnovu preporuka Državne revizorske institucije, donijeli planove privremenih angažovanja, oni se često premašuju. U slučaju Ministarstva kulture i medija za 40 odsto, odnosno 30 odsto više u odnosu na prvobitne planove za 2023. godinu, odnosno 2024. godinu. Uprkos nepravilnostima, Upravna inspekcija nema osnov za preduzimanje adekvatnih mjera u ovoj oblasti nakon isteka perioda trajanja ugovora, čime se stvara dodatan prostor za zloupotrebu privremeno angažovanih lica - ističu u Institutu alternativa. </p>
<p> U preporukama u ovoj oblasti posebno ukazuju na potrebu da Komisija za praćenje ugovora o djelu, koju je formirala Vlada Crne Gore, jasno ukaže na slučajeve u kojima se ugovori o djelu sklapaju za obavljanje redovnih poslova i provjeri opravdanost takvih angažovanja u odnosu na stvarni obim posla organa državne uprave.</p>
<p>- Te da na osnovu toga pruži odgovarajuće preporuke, kako bi se kroz redovne procedure zapošljavanje ili rasporeda zaposlenih trajnije riješio problem nedostajućih kapaciteta - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U pogledu ocjenjivanja državnih službenika/-ca, ukazali su na brojne slabosti koje kompromituju svrhu i efikasnost ovog procesa. </p>
<p>- Iako broj ocijenjenih raste (sa 3.522 u 2020. na 4.592 u 2024. godini), učinak većina zaposlenih (između 55 odsto i 70 odsto) uopšte nije praćen u tom periodu, tj. nijesu donijeta odgovarajuća rješenja o ocjenama rada. Na drugoj strani, analiza strukture ocjena pokazuje izrazit i kontinuiran porast udjela zaposlenih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom „ističe se”: sa skoro 80 odsto od ukupnog broja ocijenjenih u 2020. godini na više od 90 odsto u 2024. godini. Ocjena „ne zadovoljava” davana je u zanemarljivom broju, najviše šest slučajeva u jednoj godini (2022) - precizirali su iz Instituta alternativa. </p>
<p>Dodatno, starješine organa se gotovo uopšte ne ocjenjuju, odnosno bilo je nula ocijenjenih tokom 2024. godine. </p>
<p>- I za visoki rukovodni kadar izostaju pouzdani podaci o procedurama ocjenjivanja, iako bi i njihov i rad starješina organa trebalo da bude podložan ocjeni dva puta godišnje. Zakonskim izmjenama neophodno je propisati jasno predstavljanje očekivanih ciljeva zaposlenima, čiji rad je podložan ocjenjivanju, ali i pružanje povratnih informacija tokom praćenja učinka. Bolje izvještavanje o ocjenama rukovodećeg kadra je neophodno, kako bi se procijenila opravdanost učestalog ocjenjivanja na ovim pozicijama – čak dva puta tokom jedne godine - ocijenili su iz Instituta alternativa.  </p>
<p>Analiza određivanja vršilaca dužnosti potvrdila je sumnje da se ovaj institut koristi za zaobilaženje javnih konkursa. </p>
<p>- Tokom mandata 44. Vlade Crne Gore, zaključno sa februarom 2025. godine, doneseno je čak 313 rješenja o određivanju vršilaca dužnosti, dok je na osnovu konkursa, u nešto kraćem periodu – tokom 2024. godine, na puni mandat izabran svega 41 rukovodilac. Ovo govori o izokrenutoj logici popune najbitnijih mjesta u državnoj upravi, jer su v. d. stanja umjesto izuzetka postala pravilo - ističu iz Instituta alternativa.</p>
<p> Poseban problem, kako dodaju, predstavlja višestruko obnavljanje v. d. mandata. </p>
<p>- Od 184 osobe koje su bile određene za vršioce dužnosti u ovom periodu, njih 95 (51,6 odsto) određeno je više puta – dva, tri ili čak četiri puta – što dodatno potvrđuje sistemsko izbjegavanje konkursa. Nažalost, Upravna inspekcija je u odgovoru na našu inicijativu zauzela stav da su ovakva višestruka obnavljanja mandata vršilaca dužnosti zakonita, jer zakon ograničava period tzv. v. d. stanja na najduže šest mjeseci, ali ne propisuje eksplicitno da se ona ne mogu obnavljati - navodi se u saopštenju. </p>
<p>Iako predložene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima uvode ograničenje da ista osoba može biti određena za vršioca dužnosti najviše dva puta na istoj poziciji, to je i dalje nedopustivo dugo - petina mandata rukovodilaca.</p>
<p>- Problem ostaje što se vršioci dužnosti i dalje neće birati isključivo iz reda zaposlenih. Institut alternativa preporučuje vraćanje tog rješenja, kao i izbjegavanje v. d. situacija kroz pravovremeno oglašavanje slobodnih rukovodećih mjesta prije isteka mandata - kazali su iz ove nevladine organizacije.</p>
<p>Analize se mogu pronaći ovdje: „<a href="https://media.institut-alternativa.org/2025/06/Vrsioci-duznosti-na-neodredjeno.pdf" target="_blank">Vršioci dužnosti na neodređeno: Prečica za zaobilaženje javnih konkursa</a>“, „<a href="https://media.institut-alternativa.org/2025/06/OCJENJIVANJE-U-DRZAVNOJ-UPRAVI.pdf" target="_blank">Nizak prag izuzetnosti: Ocjenjivanje zaposlenih u državnoj upravi</a><u>“ i </u>„<a href="https://media.institut-alternativa.org/2025/07/Sistem-bez-kontrole-CG.pdf" target="_blank">Sistem bez kontrole: Privremena angažovanja u državnoj upravi Crne Gore</a><u>“.</u></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Institut alternativa: Neophodno ograničiti zloupotrebe u sklapanju ugovora o djelu u državnoj upravi

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova već dva mjeseca nije dostavilo informacije o formiranju komisija za provjere znanja, sposobnosti i vještina prijavljenih kandidata za policijske službenike, kao i za provjeru integriteta kandidata.&nbsp;</p>
<p>Institut alternativa im je 28. aprila ove godine tražio informacije o tome po kojim kriterijumima će se birati istaknuti stručnjaci u komisiji za provjeru znanja budućih policijskih službenika, kao i ko će biti u komisijama za provjeru znanja i sposobnosti, i integriteta i profesionalnih kompetencija.</p>
<p>- Konkretnije, tražili smo dostavljanje teksta javnog poziva za izbor člana iz reda istaknutih stručnjaka iz odgovarajućih oblasti rada (bezbjednost, ljudska prava, informacione tehnologije), kao i tekst javnog poziva za izbor člana iz reda sertifikovanih eksperata za rodnu ravnopravnost, sa informacijama gdje je tekst javnog poziva objavljen - naveli su u IA.</p>
<p>Oni podsjećaju da član 16 Pravilnika o sprovođenju posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika predviđa da Komisiju za provjeru znanja, sposobnosti i vještina kandidata čini pet članova, od kojih se dva kandidata biraju na javnom pozivu - jedan iz reda istaknutih stručnjaka iz odgovarajuće oblasti rada i jedan član iz reda sertifikovanih eksperata za rodnu ravnopravnost. &nbsp;To je, kako su ukazali, jedna od četiri komisije koje kontrolišu izbor prijavljenih kandidata, i jedina koja predviđa članove koji se biraju na javnom pozivu.</p>
<p>- Zahtjevom smo tražili i dostavljanje rješenja o formiranju dvije komisije - komisije za provjeru znanja, sposobnosti i vještina prijavljenih kandidata, kao i formiranju komisije za provjeru integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata prijavljenih u okviru javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja. Međutim, ni nakon dva mjeseca od slanja zahtjeva, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije dostavilo odgovor, zbog čega smo izjavili žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama - podvukli su u IA.</p>
<p>Informacije o procesu formiranja navedenih komisija pokušali su, kažu, da dobijemo i iz kabineta MUP-a, kojem su se obratili dopisom 16. juna, ali su takođe ostali uskraćeni za odgovor. &nbsp;</p>
<p>- Podsjećamo da je MUP 15. aprila ove godine objavio listu prijavljenih kandidata za zapošljavanje policijskih službenika, u kojoj je navedeno da kandidati podliježu provjeri postojanja bezbjednosnih smetnji i provjeri posebne psihičke i fizičke sposobnosti za vršenje policijskih poslova, koje se sprovode po hitnom postupku, te da oni kandidati koji prođu podliježu daljoj provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina. Ipak, javnost ostaje uskraćena za informacije za kada je planirano formiranje ove komisije, da li je već pokrenut postupak izbora stručnjaka i koji će biti kriterijumi za njihov izbor - naveli su u IA.</p>
<p>Imajući u vidu važnost transparentnosti procesa jačanja kapaciteta policijskih službenika kroz sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja, a kako bi sumnje u vezi sa izborom onih koji će odlučivati o izboru kandidata bile otklonjene, smatraju da bi MUP trebalo da pruži odgovore.</p>

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

IA: MUP dva mjeseca ćuti o komisijama za provjeru budućih policajaca

<p>Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman<b> Siniša Bjeković </b>u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma,<b> </b>ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.</p>
<p>Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;</p>
<p>Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.</p>
<p>- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.</p>
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
<p>Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.</p>
<p>- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.</p>
<p>U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.</p>
<p>- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.</p>
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
<p>Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.</p>
<p>- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.</p>
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
<p>Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.</p>
<p>- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.</p>
<p>U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“</p>
<p>Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.</p>
<p>Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.</p>
<p>Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

<p>Generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave (MJU) <b>Marija Hajduković</b> je na današnjoj konferenciji „Optimalna javna uprava: Između obećanja i izbornog plijena“ podsjetila da je pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih, nabrojane su sve institucije po sektorima i može se pratiti gdje dolazi do porasta i na centralnom i na lokalnom nivou.</p>
<p>Konferencija je održana danas u Podgorici, u organizaciji Instituta alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.</p>
<p>Hajduković je u uvodnom razgovoru pojasnila šta optimizacija javne uprave podrazumijeva u odnosu na već zacrtane strateške ciljeve, koje su MJU i Vlada već planirali da preduzmu u ovoj oblasti.</p>
<p>Ona je pojasnila da u aktuelnoj Strategiji reforme javne uprave ne postoji eksplicitno cilj smanjenja broja zapošljenih, već postoji indikator koji se odnosi na učešće broja zapošljenih u odnosu na ukupan broj zapošljlenih.&nbsp;</p>
<p>- Na nivou EU broj zapošljenih iznosi 17-18 odsto, a kod nas za 2024. godinu iznosi 21,7 odsto - objasnila je Hajduković.&nbsp;</p>
<p>U uvodnom dijelu bilo je i riječi i o ugovorima o djelu, kao mehanizmu koji se koristi kao paralelni sistem zapošljavanja uz zloupotrebe koje je prepoznala i Državna revizorska institucija.&nbsp;</p>
<p>Hajduković je naglasila da u samoj Strategiji, jedan od zaključaka jeste uspostavljanje evidencije ugovora o djelu.&nbsp;</p>
<p>Međutim, u međuvremenu je formirana i Komisija za ugovore o djelu koja je otišla korak dalje od toga i predviđa njihovo smanjenje.</p>
<p><b>Marko Sošić</b> iz Instituta alternativa naglasio je da je pozitivno što baza zaposlenih postoji, iako nema podataka o preduzećima na centralnom i lokalnom nivou, ugovorima o djelu, agencija za privremeno zapošljavanje. On je podsjetio da u martu ove godine imamo 1000 više zaposlenih na centralnom nivou u odnosu na mart prošle godine.&nbsp;</p>
<p>U drugom dijelu konferencije, kako je navedeno u saopštenju, u okviru panel diskusije „Partitokratija i optimizacija: Parcijalna rješenja iza velikih riječi“, fokus je bio na drugim aspektima optimizacije javne uprave, koji je mnogosloženiji proces od pukog smanjivanja broja zaposlenih, već mora da odgovori i na potrebe nedostajućih administrativnih kapaciteta, unapređenja procedura zapošljavanja, rasporeda, ocjenjivanja, napredovanja, ali i borbe protiv političkog klijentelizma.</p>
<p><b>Naim Đokaj</b>, državni sekretar u MJU, kazao je da Ministarstvo od 2022. godine pokušava da kroz zakonske promjene dođe do profesionalizacije i depolitizacije, podsjećajući na neke inicijative, poput nedavno predstavljenog koncepta o lokalnim izborima i Zakona o Vladi, na koji se čeka još jedno mišljenje Venecijanske komisije.</p>
<p>U odnosu na izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u skupštinskoj proceduri, ukazao je da je najviše kritikovan element smanjivanje kriterijuma za zapošljavanje, koji je dio naknadnih zaključaka koje je usvojila Vlada. Smatra da su ograničenja mandata vršilaca dužnosti na dva puta i Disciplinske komisije dobri elementi u predloženim izmjenama, uz uvjerenje da one smanjuju uticaj političkih partija.&nbsp;</p>
<p><b>Biljana Papović</b>, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, osvrnula se na dilemu o tome kako pomiriti zahtjev za dodatnim administrativnim kapacitetima sa potrebama smanjenja preglomazne birokratije, posebno u kontekstu evropskih integracija.&nbsp;</p>
<p>Naglasila je da se čak 40 odsto završnih mjerila u okviru pregovora sa Evropskom unijom odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta. U pogledu nedostajućih kapaciteta najkritičnija poglavlja 23 i 24 ali i 12, 21, 28, kao i 27, koje je vjerovatno najskuplje poglavlje.&nbsp;</p>
<p>Posebno nedostaju administrativni kapaciteti za projekte u transportu, energetici i telekomunikaciji.„Inspekcijski nadzor je takođe kritična oblast“, naglasila je Papović, dodajući da su potrebni i pravnici koji znaju pravo Evropske unije, IT i finansijski eksperti, i ljudi koji se bave carinskom administracijom</p>
<p><b>Milena Muk</b>, iz Instituta alternativa, ukazala je da ovi nedostajući administrativni kapaciteti nisu predmet redovnog kadrovskog planiranja, i podsjetila da je tek četiri institucije usvojilo kadrovske planove do kraja marta, dok je to propustilo da uradi čak 92 odsto organa državne uprave i službi Vlade.</p>
<p>Biljana Papović i Naim Đokaj istakli su institut trajnog raspoređivanja u drugi državni organ, predviđen izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao dobro rješenje da se podstakne horizontalna mobilnost zaposlenih, tj, njihovo seljenje u oblasti gdje postoji deficit.&nbsp;</p>
<p><b>Vasilije Čarapić</b>, poslanik Pokreta „Evropa sad“ ukazao je da bi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i službenički sistem trebalo da štiti institucije. „Realnost je drugačija – ovaj zakon štiti zaposlenje državnog službenika i namještenika, a ne instituciju“, naglasio je on.</p>
<p>Dodao je i da je priča o prenatrpanosti administracije paradoksalna, jer za pozicije gdje postoje standardi, kao u školstvu i zdravstvu, fali kadar.</p>
<p>- Proliferacija je tamo gdje nema standarda - naglasio je on.</p>
<p><b>Boris Mugoša</b>, poslanik Socijaldemokrata, ukazao je i da su prakse u ovoj oblasti bile loše i prije političkih promjena 2020. godine. „Do 2020, godine su bili bolji zakon ali smo imali lošu primjenu. Sad su loši i zakoni i primjena“, naglasio je in.</p>
<p>Podsjetio je da je prvi potez nove parlamentarne većine nakon promjena 2020. godine bilo smanjenje kriterijuma za zapošljavanje.</p>
<p>Naglasio je da izbjegava riječ „optimizacija“, jer kad god se spomene, poveća se broj zaposlenih. Komentarišu i propali postupak izbora viceguvernera Centralne banke u Skupštini, naglasio je da se određeni ljudi ne biraju isključivo zbog toga što nisu &nbsp;politički podobni. Takođe je kritikovao aktuelni proces izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i Vladu koja je tri puta predavala i povlačila amandmane.</p>
<p><b>Milena Muk</b> je na kraju događaja podijelila neke ključne nalaze istraživanja Instituta alternativa u ovoj oblasti, uključujući ugovore o djelu, ocjenjivanje službenika i v.d. stanja.</p>
<p>Naglasila je da su problemi u ovoj oblasti brojni, i pokazuju da optimizacija mora da uđe detaljno u sve procedure i povezana pitanja, budući da kad se zagrebe svaka od ovih oblasti vidljivo je da određeni elementarni preduslovi nisu ispunjeni.</p>
<p><b>-</b> Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine ne postoji opis posla za koja su lica angažovana - naglasila je.&nbsp;</p>
<p>Dodala je i da, kada bi se posmatrao proces ocjenjivanja državnih službenika, u našoj upravi je prosjek biti natprosječan,<b> </b>jer je preko 90% ocijenjenih službenika u 2024. godini dobilo ocjenu „ističe se“. Na drugoj strani, ocjenjivanje rukovodilaca nije zaživjelo, i tokom prethodne godine direktor ili direkorica organa uprave uopšte nisu ocjenjivani.</p>
<p>Na kraju, ukazala je i na veliki raskorak između velikog broja rješenja o određivanju v.d. stanja, preko njih 300 od početka mandata <b>Milojka Spajića</b> do kraja februara ove godine.&nbsp;</p>
<p>- U nešto kraćem periodu, tokom čitave 2024. godine, 41 osoba je imenovana na pozicije starješina organa i visokog rukovodnog kadra. Dakle, imamo ogromnu razliku u odnosu na korišćenje sistema javnog konkursa, kao koliko toliko predvidive i transparentne procedure zapošljavanja na rukovodećim pozicijama, i v.d. stanja koja su umjesto izuzetka postala pravilo - naglasila je Muk, podsjećajući na preporuku Instituta alternativa da se ovaj institut u potpunosti izbjegne time što će se rukovodeća mjesta oglašavati prije isteka mandata.</p>

Hajduković: Pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih

<p>Analiza materijala sa sjednica aktuelne Vlade od početka njenog mandata (31. oktobra 2023. godine) do 1. januara 2025. godine, pokazuje da je od 2.973 razmotrene tačke dnevnog reda, njih 118 ili četiri odsto označeno stepenom tajnosti na način da je skriven čak i naslov, odnosno vrsta materijala o kojoj se raspravljalo i odlučivalo.</p>
<p>To je saopšteno iz Instituta Alternativa (IA).</p>
<p>Prema njihovim informacijama, materijali o kojima se raspravlja u tajnosti se odnose na kadrovska pitanja, upravljanje budžetom, informacije o ugovorima, aktuelnim pitanjima i drugom.</p>
<p>- Stoga, nije jasno na koji način bi objavljivanje naziva ovih tačaka dnevnog reda moglo da ima “teže štetne posljedice za bezbjednost i interese države odnosno štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa”, što su uslovi za dodjeljivanje statusa “interno” i “tajno” - istakli su u IA.</p>
<p>Podsjećaju da su Vlade i prije i poslije 2020. godine odbijale njihovu inicijativu da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Crne Gore na način da se učini obaveznim cjelovito objavljivanje dnevnog reda, zapisnika sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela (komisija).</p>
<p>- Prethodna 43. Vlada je pred kraj mandata uspostavila neformalnu praksu objavljivanja naziva tačaka označenim stepenom tajnosti, ali bez izmjene sistemskih akata, pa je ista odmah napuštena od strane trenutne Vlade - naveli su u IA.</p>
<p>Određeni dokumenti su označeni oznakom “interno”, a drugi oznakom “tajno”. To znači, kako su naglasili, da njihova tajnost prestaje za dvije, odnosno 15 godina.</p>
<p>- Nije javni podatak da li je ispoštovana zakonska obaveza formiranja komisije koja bi trebalo da periodično preispituje stepen tajnost podataka, promijeni, produži, ili ga ukine. Ovo je važno kako za materijale koje je ova Vlada proglasila tajnim, tako i za tajne materijale prethodnih vlada - kazali su u IA.</p>

IA: Nastavlja se skrivanje materijala sa sjednica Vlade, četiri odsto odluka su tajne

<p>Prema podacima za 44 inspekcije koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Crnoj Gori fali 149 inspektora, budući da je sistematizacijom predviđen 501 inspektor/ka (uključujući i glavne inspektore i inspektore koordinatore), dok je zaposleno svega njih 352 (70.26 odsto). U ovaj podatak se ne ubrajaju poreski, carinski i pravosudni inspektori, koji sprovode nadzore u skladu sa svojim matičnim zakonima, rezultati su istraživanja koje je sproveo Institut Alternativa.</p>
<p>- Analiza kadrovskih kapaciteta inspekcija pokazuje da i pored prekobrojne javne administracije, nedostaju kadrovi na pozicijama u čijoj je nadležnosti otkrivanje nepravilnosti kako privatnog, tako i javnog sektora. Analiza pravilnika o sistematizaciji i organizaciji ministarstava, uprava i zavoda, pokazala je da imamo 44 inspekcije koje crpe nadležnost iz Zakona o inspekcijskom nadzoru. Podaci o broju zaposlenih inspektora su prikupljeni putem javno dostupnih izvora, kao i putem slobodnog pristupa informacijama- navodi se u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;Kako iz ove organizacije pojašnjavaju, od 44 inspekcije, samo sedam inspekcija ima u potpunosti popunjene kapacitete u odnosu na sistematizaciju, i to metrološka inspekcija i inspekcija za vode, termoenergetska i inspekcija za ugljovodonike, inspekcije rada, sporta i za arhivsku djelatnost. &nbsp;Svega tri inspekcije imaju popunjenost kapaciteta preko 90 odsto, i to sanitarna inspekcija i inspekcija zaštite i zdravlja na radu (90.91 odsto), kao i inspekcija šumarstva, lovstva i bilja (92.31 odsto).&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Četiri inspekcije su bez inspektora/ki, budući da nemamo inspektore za državnu imovinu, inspektora za energetsku efikasnost, geološkog inspektora i inspektora za kulturnu baštinu. Sistematizacijom su predviđena četiri inspektora/ke za državnu imovinu, dva geološka inspektora, i po jedan inspektor/ka za kulturnu baštinu i energetsku efikasnost- ističu iz Instituta Alternativa.</p>
<p>&nbsp;Ono što iz Institua Alternativa posebno ističu je nedostatak kadrovskih kapaciteta koji je posebno izražen kod osam inspekcija u kojima je zaposleno manje od polovine inspektora u odnosu na sistematizaciju.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Popunjenost od svega 25 odsto zabilježena je u inspekciji za geodeziju, inspekciji za poštansku djelatnost, kao i inspekciji za informaciono društvo, u kojima radi po jedan od četiri predviđena inspektora- navode oni.&nbsp;</p>
<p>Iz ove organizaciju posebno ističu da kod još pet inspekcija imamo manje od 50 odsto zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih inspektora/ki, i to u inspekciji za nadzor zeljezničke infrastrukture, saobraćaja i žičara (33.33 odsto), &nbsp;budžetskoj inspekciji (37.50 odsto), 40 odsto popunjenosti u inspekciji za zaštitu kulturnih dobara i inspekciji za nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama (PSC), kao i poljoprivrednoj inspekciji (44.44 odsto).</p>
<p>&nbsp;- Kadrovski deficit je prisutan i kod ekološke inspekcije (popunjenost 57.14 odsto), kao i upravne inspekcije (60 odsto). Crnoj Gori manjka i urbanističko-građevinskih inspektora, budući da je u Direkciji za građevinski nadzor popunjenost svega 54.39 odsto, dok je u Direkciji za urbanistički nadzor popunjenost na 60 odsto. Važno je napomenuti da je stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata i Zakona o uređenju prostora 7. marta ove godine, razdvojena nadležnost između urbanističkih i građevinskih inspektora, ali da će tokom tranzicionog perioda od tri mjeseca nadzore obavljati urbanističko-građevinski inspektori- naglašavaju iz IA.</p>
<p>&nbsp;U većini ostalih inspekcija kadrovska popunjenost se kreće između 62.50 odsto i 87.50 odsto. &nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Govoreći o reformi i optimizaciji javne uprave, potrebno je prepoznati i ove podatke a posebno s aspekta upravljanja ljudskim resursima. Takođe, neophodno je da se uporedo sa kadrovskim jačanjem inspekcijskih organa, jačaju i mehanizmi provjera integriteta aktuelnih i budućih inspektora- zaključuje se u saopštenju.</p>

Institut Alternativa: Crnoj Gori fali 149 inspektora i inspektorki

<p>Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome je obesmišljen naknadnim usvajanjem zakjučaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa, ocijenila je <b>Milena Muk</b> iz Instituta alternativa.</p>
<p>Muk je kazala da je naknadnim zaključcima Vlade osujećeno i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih.&nbsp;</p>
<p>- Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanja bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama - istakla je Muk u saopštenju za javnost.</p>
<p>Ona napominje da prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno, kako kaže, i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.&nbsp;</p>
<p>- Dugogodišnja preporuka Instituta alternativa, koju smo ponovili i u okviru radne grupe i javne rasprave o ovim izmjenama, je usvojena, time što se ukida diskreciono pravo prilikom izbora službenika na pozicijama izvršnog, ekspertskog i ekspertsko-rukovodnog kadra. Drugim riječima, sada će se birati kandidati i kandidatkinje koji su najbolje rangirani tokom prethodno sprovedenog postupka provjere sposobnosti. Iako se time uvažavaju rezultati provjere sposobnosti kao odlučujući, ova nova odredba zahtijeva i reformu testiranja, na koju ćemo dodatno ukazati u preporukama za unapređenje ovog akta - pojasnila je Muk.</p>
<p>Dok se u javnosti vodi debata o novim modelima smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, nakon neodređenih najava predsjednika Vlade <b>Milojka Spajića</b>, u predloženim izmjenama se, navodi Muk, našla i odredba prema kojoj će se zaposleni u državnom organu moći trajno rasporediti u drugi državni organ, pri čemu je primjena odredbe ograničena do kraja naredne, 2026. godine.&nbsp;</p>
<p>- Prema obrazloženju, takvo rješenje se „propisuje u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu“. &nbsp;Iako ovakvo rješenje može biti opravdano da se podstakne lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave, upotreba ovog instituta nije ograničena samo u odnosu na zaposlene na neodređeno vrijeme, čime se namjera „optimizacije“ lako može ugroziti i otići u svoju suprotnost - zaključila je Muk.</p>

Muk: Obesmišljene „prioritetne“ izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima

<p>Partijsko zapošljavanje nije počelo juče, nije ga počela ova Vlada, već se nastavlja. Ovo je praksa koja se mora zaustaviti jer ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.</p>
<p>On je, gostujući na Televiziji Vijesti, istakao da je ovo višedecenijski problem, kao i da je analiza pokazala da je veći nivo partijskog zapošljavanja na lokalnom nivou.</p>
<p>Sa druge strane, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković cijeni da je sada neuporedivo bolja situacija prilikom zapošljenja nego ranije.</p>
<p>- Ranije se znalo da su konkursi namješteni i da ne mogu da prođu nepodobni, pa se nijesu javljali. Sada se jedno deset puta više ljudi javlja na konkursima - rekao je Joković.</p>
<p>Marko Sošić iz NVO Instituta alternativa istakao je da od 2020. godine na polju zapošljavanja ništa nije urađeno u borbi protiv racionalizacije javne uprave ili borbe protiv partijskog zapošljavanja.</p>
<p>- Nijedan sistemski akt nije urađen koji bi nas uvjerio da su sve ove vlade do sada imale kao cilj. Ne samo da se ništa nije radilo, već su predstavnici nekih vlada aktivno radili protiv optimizacije radnih mjesta... - naveo je on.</p>
<p>Konstatovao je da smo danas u situaciji da imamo javni sektor koji je brojniji i skuplji nego ikad.</p>
<p>- Imamo gotovo 80.000 koji radi u javnom sektoru, svaki treći zaposleni u Crnoj Gori radi u javnom sektoru... - ustvrdio je Sošić.</p>

Dukaj: Partijsko zapošljavanje se mora zaustaviti, ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice

<p>Institut alternativa smatra neophodnim da Skupština Crne Gore pokrene kontrolne mehanizme za procjenu postupanja policije i drugih državnih organa u odnosu na tri tragična događaja sa smrtnim posljedicama iz januara 2025. godine i avgusta 2022. godine na Cetinju, &nbsp;kao i 2024. godine u Bijelom Polju.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa <b>Stevo Muk</b> kazao je da je važno što prije pokrenuti parlamentarne mehanizme za prikupljanje informacija, izvlačenje pouka i procjenu odgovornosti rukovodilaca i članova Vlade.</p>
<p>- Informacije prikupljene na navedeni način mogu biti osnov za planiranje daljih reformi, naročito Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, zdravstvenih, institucija socijalne zaštite i drugih - istakao je Muk u saopštenju.</p>
<p>On je stava da Skupština treba da angažuje kapacitete stručne službe, uključujući i Istraživački centar, ali i da pozove sve pojedince i organizacije koje mogu svojim znanjima i iskustvima da pomognu u analizi i procjeni.</p>
<p>- Skupština ima na raspolaganju različite mehanizme, od poslaničkih pitanja, preko konsultativnih i kontrolnih saslušanja, koja može organizovati u jednom odboru (Odboru za bezbjednost i odbranu) ali i kao zajednička saslušanja ovog i drugih odbora (odbora u čijoj nadležnosti je zdravstvo, odnosno pravosuđe i sl) - naglasio je on.</p>
<p>Smatra primjerenim izborom, imajući u vidu složenost pitanja koje treba raspraviti, kao i snagu mehanizma kontrole, otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora, na čijem čelu je poslanik opozicije.</p>
<p>Muk navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da bez odlaganja, proaktivno dostavi Skupštini Crne Gore sveobuhvatne izvještaje o postupanju policije u ovim događajima, a koji će uključiti ocjenu odgovornosti u lancu odlučivanja i predloge za reforme propisa, praksi i metoda rada.</p>
<p>Takođe, Institut alternativa podržava pravo na slobodu izražavanja i okupljanja. Kritika vlasti je, smatra Muk, poželjna i neophodna u demokratskom društvu.&nbsp;</p>
<p>- Svako ima pravo da traži ostavke političara i funkcionera i iznosi svoje argumente za takve zahtjeve - dodao je Muk.</p>
<p>Ukazuje na neophodnost temeljnog analitičkog pristupa i dijaloga svih važnih društvenih i političkih aktera.</p>
<p>- Imajući u vidu složenost izazova, smatramo da je sveobuhvatan pristup u traženju uzroka i odgovornosti jedini put ka održivom i sistemskom odgovoru - zaključio je Muk.</p>

Muk: Što prije pokrenuti parlamentarne mehanizme za procjenu postupanja nadležnih u tri tragična događaja na Cetinju i u Bijelom Polju

<p>Odbor za bezbjednost i odbranu treba da zatraži dostavljanje izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora, a kako bi se poslanici prije posjete upoznali sa podacima i pripremili za planiranu posjetu, ocijenili su u Institutu Alternativa (IA).</p>
<p>U IA su kazali da je najavljena posjeta Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), pozitivan korak u pravcu korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju i u nadležnosti Odbora za bezbjednost i odbranu u dijelu kontrole nad primjenom mjera tajnog nadzora (MTN).</p>
<p>Međutim, smatraju da posjetu ANB-u treba da prati i dostavljanje izvještaja o primjeni (MTN). </p>
<p>- Napominjemo da je, prema Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nadležnost Odbora da razmatra izvještaje o primjeni MTN od strane organa i institucija, tj. ANB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Podsjećamo da se ova zakonska obaveza iz godine u godinu ponavlja u planovima rada Odbora, ali da isti nisu razmatrani, na šta smo redovno ukazivali kroz naše predloge za godišnji rad Odbora, a posljednji put i direktno tokom sastanka sa predsjednikom Odbora za bezbjednost i odbranu u martu ove godine - kazali su u Institutu Alternativa.</p>
<p>Očekuju da je predsjednik Odbora sa direktorom ANB-a dogovorio uslove ulaska i boravka u prostorijama ANB-a, kao i druge detalje posjete, a koji su prihvatljivi za sve članove Odbora, kako bi se izbjegla situacija iz 2010. godine.</p>
<p>- Ono što treba imati u vidu je da će dometi ove posjete vrlo vjerovatno ostati ograničeni. Članovi Odbora će ostvariti uvid u dokumentaciju koja prati svaki zakonito odobreni predmet. Niko ko vrši zloupotrebe ne daje onome koji ga kontroliše, pisane dokaze o zloupotrebama - naglašavaju u Institutu Alternativa.</p>
<p>Izvjesno je, kažu, da većina članova Odbora nema posebna iskustva i znanja jer, koliko im je kako navode poznato, nisu imali posebne obuke u vezi sa navedenim pitanjem. </p>
<p>Smatraju da Odbor treba da zatraži dostavljanje izvještaja, a kako bi se poslanici bar prije posjete upoznali sa podacima i unaprijed pripremili pitanja za planiranu posjetu. Ova posjeta poslanicima, ističu u IA, treba da omogući uvid, ne samo u statistiku, već i u mjere i aktivnosti koje su preduzete kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe. </p>
<p>- Posjetu ANB-u, kao  i izvještaj o primjeni  mjera tajnog nadzora, poslanici mogu iskoristiti da se informišu: koje procedure i standarde, interne mehanizme kontrole i nadzora su postavljene i /ili unaprijeđene od 2020. godine, kako bi se spriječile zloupotrebe u vezi sa kojima se vode sudski postupci protiv ranijeg direktora ANB i službenika ANB; o navodima o odlivanju tajnih podataka i epilogu disciplinskih postupaka protiv službenika ANB; o mogućnostima i ograničenjima generalnog inspektora ANB u kontroli primjene MTN i drugih zloupotreba; o iskustvu odobravanja MTN od strane Predsjednika Vrhovnog suda (statistika odobreno/odbijeno/odobreno produženje); o broju saznanja iz primjene MTN, a koja su dostavljena policiji ili/i tužilaštvu koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti; koje posebne mjere zaštite i provjere integriteta se primjenjuju u odnosu na službenike ANB koji su upoznati sa sadržajem pribavljenim primjenom MTN - naglašeno je u saopštenju IA.</p>
<p>Posjeta kao kontrolni mehanizam treba da služi Odboru da, navode u IA, uoči probleme i konk­retno djeluje u odnosu na njih.</p>
<p>- Odbor kao zakonodavac ima odgovornost za unapređenje pravnog okvira, kao i obavezu uticanja na unapređenje praksi primjene MTN - navodi se u saopštenju, dodajući da je Institut Alternativa Odboru uputio dosadašnje nalaze istraživanja koji se tiču mjera tajnog nadzora, kao priprema za planiranu posjetu, jer ukazuju na druga važna pitanja i kontroverze u nadzoru nad primjenom MTN u bezbjednosnim službama.</p>

IA: Poslanici u susret posjeti ANB-u da dobiju i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora

<p>Građani Crne Gore odreagovali su onako kako treba, onako kako bi njihovi preci to od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, novinarka <b>Tanja Pavićević</b>.</p>
<p>Ne stišavaju se reakcije i pozivi na odgovornost nakon nezakonite dodjele najvećeg državnog priznanja, Trinestojulske nagrade. Građani su se pobunili, raskrinkani su detalji u vezi sa knjigom koja ne postoji, za koju je <b>Bećir Vuković</b> nagrađen, Ministrastvo kulture izbjegava odgovornost, Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ traži insititucionlanu zaštitu zbog zloupotrebe imena ove institucije, a u najavi su i tužbe. Novinarka Tanja Pavićević kaže da bi, tragajući za institucionalnim odgovorima, trebalo sagledati širu društveno-političku sliku.</p>
<p>- Pokret Evropa sad radi isto što je nekada radila URA – izigrava trojanskog konja. PES je tu da bi pričao evropsku priču, a Demokrate upodobljavaju institucije sistema za narativ Demokratskog fronta i Srpske pravoslavne crkve. Kada tako stvari sagledamo, onda razumijemo zašto se iz sistema pokušavaju skloniti profesionalci i dovesti ideološki podobni, oni koji će podržati narativ koji forsiraju Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva. Uzimajući u obzir sve činjenice, pretjerlo se pri dodjeli Trinaestojulske nagrade. Dodijeljena je zbog narativa, odnosno, ideologije koja glorifikuje četnički pokret – kaže Pavićević.</p>
<p>Podsjeća da je u slučaju Bećira Vukovića prekršen zakon, po više osnova, a da prosrpske i proruske strukture okreću narativ kako da je riječ o dobrom pjesniku.</p>
<p>- To uopšte nije tema. Ovdje je tema – gdje je prekršen zakon, kako je prekršen i kako su mogli tom čovjeku da dodijele nagradu. Tužbe će stići. Naučnik Dragan Hajduković (jedan od ovogodišnjih kandidata za Trinestojulsku nagradu) najavio je tužbu Upravnom sudu. Vjerujem da će se još neko prisjetiti da se obrati državnim organima. To je uradila i Nacionalna biblioteka. Ministarstvo kulture se prozvalo nenadležnim, iako jesu nadležni. Ali, ako shvatimo koja je pozicija Demokrata, onda je jasno zbog čega ministarka kulture neće da preuzme odgovornost za nešto što se tiče njenog resora. Upravo zato da bi se pustio narativ koji odgovara Demokratskom frontu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi – navela je dugogodišnja novinarka.</p>
<p>Vjeruje, ipak, da institucije i dalje imaju profesionalce u svojim redovima, što se, kako kaže, vidi i u slučaju sinovca<b> Andrije Mandića</b>.</p>
<p>- Očekujem od druge strane da se brani na identičan način kao što je radila do sada, a to je da je to antisrpska histerija, da je to udar na svesrpsku priču… To su sve zamjene teza. Iako znaju da im se ne vjeruje, nastavljaju s istim narativom, jer za sve ovo što se radi postoje dokazi - istakla je Pavićević.</p>
<p>Do 2020. godine, podsjeća ona, Srpska pravoslavna crkva nije poštovala crnogorske zakone i bila je država u državi.</p>
<p>- Danas nijesu zaštećeni, nego je crkva ta koja danas kadrira u Crnoj Gori i koja kreira politike. To što su oni zaštićeni očigledno je dugo pripremana priča. Intimno vjerujem da je ova priča i ova okupacija Crne Gore iznutra pripremana od 2006. pa na ovamo. 2016. godine imali smo pokušaj državnog udara, 2020. su napravljeni temelji da bi se Crna Gora osvojila. Zbog toga državne institucije, zbog toga tužilaštvo ne reaguje. Na izložbi “Sunovrat Crne Gore” postavljeni su panoi na kojima sa naslovnicama iz medija u posljednje dvije godine, koje su tretirale govor mržnje. Odabrane su upravo one izjave koje bi trebalo tužilaštvo da obradi i krivično goni ljude koji su to izgovorili. To se nije desilo, jasno vam je i zbog čega - naglasila je Pavićević.</p>
<p>Smatra da nikad direktniji udari i ataci na antifašističko nasljeđe od DF-a i Srpske pravoslavne crkve nijesu viđeni kao u posljednjih pet godina. Crnu Goru su, tvrdi, ponizili i razorili.</p>
<p>- Crna Gora je ekonomski razorena, sakralno nasljeđe predato je drugoj državi. Sada je na redu reebranding njihovog narativa. Odnosno, ide se ka tome da se izjednače partizanski i četnički pokret, što je u Srbiji urađeno 2004. godine. Ti posljednji udari upravo su proizveli iskru u kamenu. To se desilo ispred Vile Gorica, ljudi su se skupili spontano da izraze svoj revolt, jer ne mogu da dozvole da najveći državni praznik, odnosno, da najvažniji datum bude oskrnavljen na način kako je to i uradio Andrija Mandić u svom govoru. Dodijelio je nagrade ljudima protivzakonito. U govoru je, maltene, poručio da su 13. jul podigli četnici, a ne partizani, nigdje se ne pominje Komunistička partija - ističe Pavićević.</p>
<p>Policija se prema građanima na mirnom skupu ispred Vile Gorica ponašala, kaže, represivno.</p>
<p>- Neko im je dao komandu. Oni su naprosto u jednom trenutku krenuli. Vidjelo se to po biber spreju koji je završio na licima i očima starih ljudi, kao i dekana FCJK Aleksandra Radomana, koji je bio na svim protestima. Ako je ko nenasilan i neagresivan - to je taj čovjek. Principijelno je reagovao na svaku moguću nepravdu i na svako kršenje zakona. Gledala sam lica policajaca, neku su zaista bili postiđeni. Kod nekih sam vidjela mržnju, oni su zaista htjeli da naude tim ljudima. U njima smo vidjeli ono što ćemo gledati, vjerovatno i ubuduće. Demokrate gledaju da naprave aparat sile, represije, onako kako njima odgovara i onako kako odgovara ideologiji koju oni neće izgovoriti, ali koju će podržati. Zbog toga jesu tu gdje jesu - rekla je Pavićević.</p>
<p>Antifašistički nerv u Crnoj Gori postoji, kao i potreba za pravdom, jer se građani okreću vrijednostima na kojima su, kako ističe, vaspitani i učeni. Govoreći o situaciji u kojoj je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izviždan kod spomenika Partizanu borcu na Gorici, Pavićević podsjeća da se na polaganju vijenca okupio veliki broj ljudi, koji su došli da iskažu svoj revolt.</p>
<p>- Oni su došli da pokažu da spomenik kosturnica, u kojem se nalaze ostaci narodnih heroja, ne zaslužuje takvu vrstu poniženja, da nosioci četničke ideologije dođu i licemjerno pričaju priče u koje ne vjeruju i polažu vijence. Građani su došli i sve što se desilo bilo je spontano. Položili su vijenac. Stigla je informacija da će doći gradonačelnik Mujović da govori. Građani su zbog toga ostali. Kad je Mujović krenuo da govori, okrenuli su leđa i zviždali. Nijesu htjeli da čuju priču koja ne odgovara istini. Nijesu htjeli da dozvole da antifašiste opjevavaju ljudi koji, s druge strane, glorifikuju Nikolaja Velimirovića, saradnika fašista. Građani Crne Gore su odreagovali onako kako treba da reaguju, onako kako bi njihovi preci od njih očekivali, čuvali su svoje antifašističko nasljeđe - zaključila je Pavićević.</p>

Pavićević: Posljednji udari na antifašističko nasljeđe proizveli su iskru u kamenu

<p>Fudbaleri Budućnosti nijesu mogli do drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Nakon minimalnog poraza u Jermeniji, 'plavi' su večeras pod Goricom remizirali sa prvakom Jermenije, sastavom Noe, uz rezultat 2:2 (0:2).</p>
<p>Podgoričani će, međutim, nastaviti nastup u Evropi. Sljedeće sedmice, u četvrtak, na istom će mjestu u okviru drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencije, dočekati moldavski Milsami Orhei.</p>
<p>Skupo je koštao crnogorskog prvaka loš početak susreta, odigranog pred više od 6.000 gledalaca. Već u šestom minutu su kapitulirali, ubrzo su ostali i sa desetoricom, a nakon pola sata igre bilo je 0:2. I tada je sve bilo jasno, makar povodom toga ko će nastaviti borbu za Ligu šampiona...&nbsp;</p>
<p>U drugom dijelu – sjajna Budućnost, vidjeli smo spektakularan pogodak Ivanovića, a u 89. minutu je Domazetović odbranio penal Mateusu. I onda je u 91. minutu nadu u čudo vratio Grbić – matirao je Čančarevića i 'plavima' je ostalo još pet minuta da izbore produžetke. No, to se nije desilo.</p>
<p>Meč je počeo inicijativom gostiju, koji su poveli već u šestom minutu. Strijelac je, kao i u prvom duelu, bio opasni Ulad Omar – odvažio se na šut sa 15 metara iskosa, domaći defanzivci nijesu uspjeli da izblokiraju njegov šut, i lopta je završila u mreži.</p>
<p>Nije Budućnost uspijevala da se poveže, a u 17. minutu uslijedio je novi problem. Ivanu Bulatoviću pokazan je put u svlačionicu zbog drugog žutog kartona. I bilo je to krajnje bespotrebno, pa i neiskusno – drugi karton pokazan mu je zbog prigovora prilikom faula Strumije nad jednim od protivničkih igrača.</p>
<p>Jermeni su u 28. minutu mogli udvostručiti vođstvo – nakon poklona odbrane 'plavih', Gregorio nije iskoristio kolosalnu šansu.&nbsp;</p>
<p>Ali, svega minut kasnije, bilo je 0:2. Opet je svemu prethodila greška odbrane, a ovog puta strijelac je bio Alen Grgić.</p>
<p>Do kraja prvog dijela 'plavi' nijesu uspjeli da se trgnu, a izuzme li se jedan Miličkovićev pokušaj iz slobodnog udarca, bili su daleko i od prilike da ozbiljnije ugroze Čančarevićev gol.</p>
<p>Sa druge strane, tribine pod Goricom do tada su gotovo utihnule, pri čemu je na sjeveru u međuvremenu došlo i do međusobne tuče 'varvara'.</p>
<p>Drugi dio počeo je bez uzbuđenja, a prvu šansu vidjeli smo u 55. minutu - gosti su kombinovali ispred šesnaesterca, na kraju je Kastro šutnuo, a Domazetović odbio loptu.</p>
<p>Onda se najzad probudila Budućnost. Prvo je Grivić propustio veliku šansu, a u 67. minutu vidjeli smo spektakularan gol domaćih. Ivanović je uočio da Čančarević nije najbolje postavljen i izvrsno je šutnuo sa 25 metara - pravo u mrežu.</p>
<p>Probudila se tada i publika, Podgoričani su dobili dodatni vjetar u leđa, djelovali su energično, pa i bolje u odnosu na brojčano jačeg suparnika. Međutim, do nove povoljnije prilike nijesu mogli, a vrijeme je odmicalo.</p>
<p>Mijović je, nakon izvrsnog prodora i niza driblinga, sam stvorio šansu u 86. minutu, ali je poslao loptu pored gola.</p>
<p>U 89. minutu, došlo je do kontakta Grbića i Mateusa u šesnaestercu i to je bio penal. Upravo je Mateus i uzeo loptu, šutnuo a Domazetović - odbranio. Sjajan momenat za mladog golmana 'plavih'.</p>
<p>U prvom minutu nadoknade - gol za 2:2. Sjajno je reagovao Petar Grbić, koji je izuzetno prošao, a onda je poslao loptu Čančareviću kroz noge.</p>

"Plavi" eliminisani: Vratili se sa 0:2, odigrali izvrsno u drugom dijelu, ali ih čeka selidba u Ligu konferencije

<p>Građani i studenti okupljeni na protestu u Novom Sadu došli su do zgrade u Ulici Branimira Ćosića, gdje je prijavljen Miloš Vučević, predsjednik Srpske napredne stranke i bivši premijer Srbije. Na tom mjestu, u bašti obližnjeg kafića, nalazile su se pristalice SNS-a, kojima su okupljeni skandirali parole: „Ruke su vam krvave“, „Ua“, „Robija“ i „Odlazi“.</p>
<p>Kako javlja reporterka N1, okupljeni su ih pozvali da izađu iz lokala i suoče se s građanima.</p>
<p>U odgovoru na protest, Miloš Vučević se oglasio putem društvene mreže X, poručivši da je sa porodicom dobro, ali i da žali komšije koje su „morale da trpe protest ispred zgrade“.</p>
<p>- Ja sam sa svojom porodicom, svi smo dobro. Svako radi svoj posao. Mislim da je svima sve jasno. Oni su cijeli dan javno pozivali da se ide na adresu gdje živi moja porodica i ja. Žao mi je komšija koji to trpe - rekao je Vučević.</p>
<p>On je dodao da je njegova porodica već bila izložena pritiscima:</p>
<p>- Izbacili su mi mlađeg sina iz gimnazije, maltretirali ga u školi. Glava je još na ramenima – i to je to - dodao je on.&nbsp;</p>
<h2>„<b>Oni pate za građanskim ratom“</b></h2>
<p>Vučević je uporedio demonstrante s „nacistima“, rekavši da oni žele podjele i nasilje.</p>
<p>- Nacisti idu ljudima na kućne adrese. Mi to nikad ne bismo radili i nikad ne bih bio dio politike koja bi to činila. Oni očigledno pate za građanskim ratom i time da se prolije krv - kazao je Vučević.&nbsp;</p>
<p>On je poručio da će se još snažnije boriti protiv „terorističke i blokaderske politike“, za koju tvrdi da bi bila pogubna i za Novi Sad i za cijelu Srbiju.</p>
<p>Njegovo obraćanje bilo je objavljeno uz emocionalnu etno muziku, što je dodatno naglasilo ton poruke.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilos_vucevic%2Fstatus%2F1945206818260529625%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1945206818260529625%7Ctwgr%5E9ab381e5f3cf2a9139909188cd92b0c75039f1d0%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučević: Teroristi idu na kućne adrese – nikada ne bih bio dio takve politike

<p>Američki ministar odbrane <b>Pit Hegset</b> povukao je visoke zvaničnike Ministarstva odbrane sa Konferencije o bezbjednosti u Aspenu zbog, kako je naveo, promocije "zla globalizma".</p>
<p>Vojni komandanti trebalo je da govore na konferenciji, koja je danas počela, što je tradicija u republikanskim i demokratskim administracijama, prenosi Foks njuz.</p>
<p>Portparol Pentagona Kingsli Vilson rekao je da Hegset vjeruje da konferencija "promoviše zlo globalizma, prezir prema našoj velikoj zemlji i mržnju prema predsjedniku Sjedinjenih Država".</p>
<p>Forum će ugostiti ambasadora SAD u Turskoj i Siriji Toma Baraka, a govoriće i neki kontroverzni zvaničnici Bajdenove administracije – bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven i bivši koordinator Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bret Mekgurk.</p>
<p>- Visoki zvaničnici Ministarstva odbrane više neće učestvovati na Forumu bezbjednosti u Aspenu, jer se njihove vrijednosti ne poklapaju sa vrijednostima Ministarstva odbrane - rekao je predstavnik Pentagona Šon Parnel.</p>
<p>Više od decenije, Forum bezbjednosti je dočekivao visoke zvaničnike – republikanske i demokratske, civilne i vojne – kao i visoke strane zvaničnike i stručnjake, koji donose iskustvo i različite perspektive o pitanjima nacionalne bezbjednosti. Nedostajaće nam učešće Pentagona, ali naši pozivi ostaju otvoreni, saopštio je Institut Aspen.</p>

Zvaničnici Pentagona povučeni sa konferencije o bezbjednosti u Aspenu zbog promocije "zla globalizma“

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: institut-alternativa