IA dostavio sugestije o amandmanima na Ustav: Osnažiti nadzornu ulogu Tužilačkog savjeta i spriječiti autokratsko upravljanje tužilaštvom
Institut alternativa (IA) dostavio je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore sugestije u okviru javne rasprave o amandmanima na Ustav Crne Gore, sa fokusom na predložena rješenja koja se odnose na Državno tužilaštvo i Tužilački savjet uz ocjene da vrhovni državni tužilac ne bi trebalo da bude član i predsjedava Tužilačkim savjetom, da je neophodna ustavna brana od tužilačkog samovlašća, da kvalifikovana većina može dodatno blokirati rad Savjeta, da je neophodno Tužilačkom savjetu dati jasnu nadzornu ulogu, Ustavom urediti inicijativu za razrješenje VDT-a, te da ustavne izmjene moraju ojačati kontrolu, a ne koncentraciju moći.
- Smatramo da predloženi amandmani ne otklanjaju ključne probleme postojećeg ustavnog okvira, prije svega činjenicu da je Vrhovni državni tužilac (VDT) istovremeno član i predsjednik Tužilačkog savjeta. Takvo rješenje proizvodi sukob interesa i neprimjerenu koncentraciju moći: VDT, kao rukovodilac Državnog tužilaštva, istovremeno je na čelu tijela koje treba da vrši nadzor nad radom tužilaštva - naveli su u IA.
Institut alternativa predlaže da se iz Ustava izbriše odredba kojom se vrhovnom državnom tužiocu po službenoj dužnosti daje funkcija predsjednika Tužilačkog savjeta, kao i odredba kojom je VDT član tog tijela.
- Smatramo da bi predsjedavanje Tužilačkim savjetom trebalo povjeriti netužilačkom članu ili urediti kroz sistem rotacije, tako da polovinu mandata predsjedava član iz reda državnih tužilaca, a drugu polovinu član iz reda uglednih pravnika. Ukoliko se VDT isključi iz sastava Savjeta, umjesto njega jednog člana mogao bi imenovati predsjednik države, po javnom pozivu i kriterijumima koji važe za ugledne pravnike koje bira Skupština. Alternativno, jednog člana mogla bi imenovati Konferencija sudija iz reda sudija, čime bi se uspostavio primjereniji odnos između različitih pravosudnih profesija u Tužilačkom savjetu - naglasili su u IA.
Predloženim amandmanima sastav Tužilačkog savjeta praktično se, cijene oni, prepisuje iz Zakona o Državnom tužilaštvu iz 2024. godine, čime se odustaje od sastava utvrđenog izmjenama iz 2021. godine, koje su otvorile proces reforme u državnom tužilaštvu.
Institut alternativa upozorava da formalno jednak broj tužilačkih i netužilačkih članova, kada se izuzme VDT, ne znači nužno i jednakost njihovog uticaja.
- Ukoliko tužilački članovi djeluju kao jedinstven blok, usljed hijerarhijskih odnosa unutar tužilačke organizacije, dok netužilački članovi djeluju nezavisno jedni od drugih, odnos snaga u praksi može biti značajno drugačiji od onoga koji pokazuje sama brojčana struktura. Na ovaj problem ukazuje i činjenica da su u skladu sa zakonom, netužilački članovi u manjini u svim komisijama i tijelima Tužilačkog savjeta - naglasili su u IA.
Zato je, ističu oni, pri ustavnom uređenju sastava Tužilačkog savjeta neophodno voditi računa o stvarnoj ravnoteži i mogućnosti djelotvorne kontrole, a ne samo o formalnom odnosu broja članova.
- Institut alternativa predlaže da se izbor članova Tužilačkog savjeta u Skupštini vrši većinom glasova svih poslanika. Istovremeno, upozoravamo da visoko postavljena kvalifikovana većina može predstavljati ozbiljnu političku prepreku i dovesti do toga da Tužilački savjet duži period bude bez dijela članova koje bira Skupština. Tužilački savjet već duže vrijeme funkcioniše bez člana iz reda nevladinih organizacija. Zbog toga ustavna rješenja treba da doprinesu stabilnom i kontinuiranom radu Savjeta, a ne da stvaraju dodatne mogućnosti za institucionalnu blokadu - naveli su u IA.
Jedan od ključnih predloga Instituta alternativa jes da se Ustavom jasnije definiše nadzorna uloga Tužilačkog savjeta.
- Pored obezbjeđivanja samostalnosti Državnog tužilaštva, Tužilački savjet treba da ima jasno propisanu funkciju da obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom. Ovo je važno jer važeći Ustav ne propisuje izričito nadzor Tužilačkog savjeta nad zakonitošću rada tužilaštva, dok je postojeća zakonska nadležnost u ovom dijelu šturo i neprecizno formulisana. Jačanje samostalnosti tužilaštva ne smije značiti odsustvo kontrole i odgovornosti. Naprotiv, samostalnost mora biti praćena jasnim mehanizmima nadzora, odgovornosti i transparentnosti - poručili su u IA.
Smatraju da bi Ustav trebalo dopuniti i odredbom kojom se utvrđuje ko može podnijeti inicijativu za razrješenje vrhovnog državnog tužioca Tužilačkom savjetu.
- Riječ je o pitanju neposredno povezanom sa ustavnim položajem VDT-a, podjelom vlasti i institucionalnom ravnotežom. Zbog toga osnovno ovlašćenje za pokretanje postupka razrješenja, kao i krug subjekata koji ga mogu pokrenuti, treba da budu utvrđeni Ustavom, dok se zakonom mogu urediti procesni i tehnički aspekti postupka - naveli su u IA.
Institut alternativa predlaže da se iz Ustava izbriše članstvo i predsjedavanje vrhovnog državnog tužioca Tužilačkim savjetom, da se jasnije uredi sastav Savjeta i odnos tužilačkih i netužilačkih članova, te da se izbor članova Tužilačkog savjeta u Skupštini vrši većinom glasova svih poslanika.
- Takođe, da Ustav treba dopuniti tako da se jasno propiše nadležnost Tužilačkog savjeta da, pored obezbjeđivanja samostalnosti Državnog tužilaštva, obezbjeđuje i da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom. Konačno, potrebno je Ustavom urediti i krug subjekata koji mogu pokrenuti postupak razrješenja vrhovnog državnog tužioca - dodali su oni.