<p>Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.</p>
<p>Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.</p>
<p>Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.</p>
<p>Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).</p>
<p>U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.</p>
<p>- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.</p>
<p>Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;</p>
<p>Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

<p>Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.</p>
<p>Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.</p>
<p>Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).</p>
<p>U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.</p>
<p>- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.</p>
<p>Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;</p>
<p>Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.</p>

1250x600

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>kazao je da je iz Banjaluke, gdje je nedavno boravio kako bi dao podršku predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska <b>Miloradu Dodiku</b>, poslao poruku da je svima na Balkanu, a posebno srpskom narodu, najpotrebniji mir.</p>
<p>- Kolega <b>Milan Knežević</b> i ja smo željeli da pošaljemo jasnu poruku srpskog naroda iz Crne Gore koji predstavljamo, a koji želi da se očuva mir u regionu i poštuje Dejtonski sporazum, koji je zaustavio rat u BiH. Zaista smatram da nepromišljene odluke pojedinaca u ovom momentu ugrožavaju stabilnost - rekao je Mandić u intervju za Politiku.</p>
<p>On je rekao da je Dodik ponovo pozvao na dijalog političke predstavnike drugog entiteta odmah nakon njihovog sastanka.&nbsp;</p>
<p>- Na svakom mjestu ponavljam poruku da mir i stabilnost nemaju alternativu – svi moramo doprinijeti izlasku iz krize koju su izazvali neodgovorni pojedinci, ne misleći o posljedicama za narode Balkana. Vjerujem da će na kraju preovladati hladne i pribrane glave i da će se sačuvati mir. Sve druge opcije nas odvode u neizvjesnost kakva sada ne treba niti jednoj zemlji na Balkanu. Moramo da naučimo da radimo zajedno, poštujući jedni druge i čuvajući svoj identitet i tradiciju. Sigurno da rješenje ne bi bila upotreba sile ili nametanje rješenja suprotnih Ustavu BiH - rekao je Mandić.</p>
<h2>"Osmisliti plan da CG bude zemlja sa milion stanovnika"</h2>
<p>Govoreći o inicijativi za dvojno državljanstvo, Mandić je rekao da je Crna Gora idealan prostor za život i da se mora osmisliti plan kako da u narednom periodu postane zemlja sa milion stanovnika.&nbsp;</p>
<p>- Šta je prirodnije nego da ponudimo ljudima koji svoje korijene imaju u Crnoj Gori, čije su porodice, kuće, zemlja, grobovi u njoj, da dobiju pravo da se vrate i svoju budućnost vežu za svoj rodni kraj - naveo je Mandić.</p>
<p>To je, tvrdi, poenta inicijative, a ne izborni inženjering.&nbsp;</p>
<p>- Zakonska regulativa svakako predviđa da uz državljanstvo osoba mora da živi određeni, ne tako mali vremenski period, u Crnoj Gori kako bi imala pravo glasa. Tu istinski ne vidim ništa sporno. Ako se neko odluči da svoj život gradi u našoj zemlji, pa nema ništa prirodnije nego da ima pravo i da odlučuje o politici te zemlje. Savjetnici iz mog kabineta su u kontaktu sa našim kolegama iz Turske kada je u pitanju „plavi karton” i naš pravni tim će detaljno proučiti i tu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje - rekao je Mandić.</p>
<h2><b>Otpočinjemo širok dijalog, srpski ne može biti jezik drugog reda</b></h2>
<p>Mandić je kazao i da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore. Ponovio je stav koji potencira koalicija "Za budućnost Crne Gore" da "niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u državi da se izbori za status koji joj pripada, a to znači da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda".</p>
<p>- Polazeći od činjenice da je nama potrebno veliko pomirenje poslije političkih trauma raspada država u kojima smo živjeli, nesporazuma i teških političkih borbi koje smo vodili, do novih ustavnih i zakonskih rješenja treba da dođemo svi zajedno kroz dijalog i propisane procedure - rekao je Mandić.</p>
<p>Kako je naveo, "inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore je proces koji traje".</p>
<p>- Mi sada ulazimo u fazu otpočinjanja širokog dijaloga u svim sferama društva. Borba za položaj našeg jezika nije počela niti juče, niti na izborima 2023. ili 2020. već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji - rekao je Mandić.</p>

Mandić o posjeti Banjaluci: Izlaz nije upotreba sile ili nametanje rješenja suprotnih Ustavu BiH

<p>Groblja kao posebne površine od javnog interesa namijenjena su sahranjivanju pokojnika i kao takva su u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su ”prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini,” te sagasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.</p>
<p>Pažnju šire javnosti za imovinski status groblja u Crnoj Gori primarno je izazvala (iznenadna), a kasnije povučena, najava izmjene čl. 16 Zakona o državnoj imovini.</p>
<h2>Vlasništvo</h2>
<p>Saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine. To podrazumijeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica.</p>
<p>Zbog izuzetne zainteresovanosti šire javnosti za razumijevanje suštine ovog građansko-pravnog odnosa, a pogotovu imajući u vidu faktičko stanje da je veći broj (mjesnih) groblja, mimo zakona, upisan na crkvene organizacije, potrebno je dodatno ukazati na pravni aspekt ove problematike.</p>
<p>Groblje, kao nekretnina u posebnom pravnom režimu, je zemljište na kojem se nalaze grobna mjesta, prateće građevine (kapela, odnosno prostorije za izlaganje na odru i za ispraćaj umrlih, krematorijum, mrtvačnica i druga komunalna infrastruktura), te se stoga smatraju javnim dobrima u opštoj upotrebi, odnosno, groblja i grobna mjesta su stvari koje su van pravnog prometa (res extra commercium).</p>
<p>Korisnik ne stiče svojinu nad grobnim mjestom, jer je groblje neotuđivo iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, već stiče pravo korišćenja grobnog mjesta. Grobljem upravlja uprava groblja (javno preduzeće, odnosno odbor za održavanje mjesnog groblja).</p>
<p>Pravni status groblja, pored Ustava i pomenutog Zakona o državnoj imovini uređuju još i Zakon o komunalnim djelatnostima i (lokalne) Odluke o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. </p>
<p>Tako se npr. u Odluci Opštine Danilovgrad (čl. 5. stav 1) navodi da »Gradskim grobljem upravlja i stara se o njegovom uređenju i održavanju Javno komunalno zanatsko preduzeće. Uređenje i održavanje seoskih groblja obavlja mjesna zajednica na čijoj se teritoriji groblje nalazi (stav 3). Mjesna zajednica može formirati odbor koji će se starati o uređenju i održavanju groblja« (stav 4).</p>
<h2>Istorijat</h2>
<p>Crna Gora ranije je imala poseban Zakon o grobljima (u primjeni od 23. marta 1962. do 9. decembra 1984. godine), kojim je bilo uređeno da »Groblje je komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor«. Takođe je bilo normirano da: »U mjestima koja nijesu gradskog karaktera grobljem upravlja mjesni odbor«. </p>
<p>Dodatno postojao je i Zakon o pogrebnoj djelatnosti i o uređivanju i održavanju groblja (u primjeni od 9. decembra 1984. do 15. aprila 1995. godine) te kasnije Zakon o komunalnim djelatnostima (u primjeni od 15. aprila 1995. do 25. avgusta 2016. godine)</p>
<h2>Uzurpacija </h2>
<p>Kratak pregled važeće i ranije normative jasno ukazuje da nije moguće da groblja budu u privatnom vlasništvu, samim tim da budu u katastru upisana na crkvene organizacije.</p>
<p>Međutim, u postupcima formiranja novih katastarskih operata tokom 90-ih godina prošlog vijeka, izvršeni su (bez izuzetaka) nezakoniti upisi mjesnih groblja.</p>
<p>Naime, uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće Komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru i katastru zemljišta iz 1974, Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 1984. godine i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 2000. godine), tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite crkvene subjekte.</p>
<h2>Studija slučaja - Danilovgrad</h2>
<p>1. Seosko groblje u mjestu Kosić upisano je kao svojina (1/1) MITROPOLIJE CRNOGORSKO PRIMORSKE CETINJE. </p>
<p>Rješenje o upisu br. 414 od 27.11.2000. godine, donijeto je uprkos činjenici da je ovo groblje prethodno bilo upisano u posjedovni list 168 KO Kosić – parcela br. 718, groblje, kao Dobro sela Kosić (što zaista i jeste). </p>
<p>Na aviofotogrametrijskom snimku iz 1995. godine nije dešifrovan vlasnik, niti je tokom izlaganja novog katastra, bilo ko pristupio ispred Mitropolije, što nije »osujetilo« Komisiju da arbitrarno izvrši ovakav upis, pa čak da u razlozima svog rješenja navede da je »činjenično stanje utvrđeno na osnovu uvida u elaborat premjera, na osnovu uvida u do sada važeći kat.operat za KO Kosić i da na ovakvo utvrđeno činjenično stanje u postupku izlaganja nije bilo primjedbi« (?!)</p>
<p>Inače, saglasno odredbama čl. 69 Zakona o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnosti (koji je bio u primjeni u vrijeme upisa u list nepokretnosti 414 KO Kosić), nadležni organ za upis prava na nepokretnosti, trebao je, po službenoj dužnosti, da ispita da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis. </p>
<p>Dakle, ovakav upis je ništavan, budući da je svojim sadržajem protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja i zakonskim zabranama, odnosno, kao protivzakonit i ne proizvodi pravna dejstva (što je nužno potvrditi u upravnom, odnosno sudskom postupku). </p>
<p>2. U prilog arbitrarnog i nezakonitog postupanja tokom formiranja novih katastarskih operata stoji i novi operat za KO Martinići, gdje su tri groblja (Šabov krug, Gornji Martinići i Gorevići) upisani u listu nepokretnosti 663 KO Martinići kao svojina (1/1) CRKVE (!?), pri čemu je indikativno da je prilikom katastarskog izlaganja (kojem niko nije pristupio), parcela 2513 (Šabov krug) dešifrovana samo kao »groblje«, i da na istoj ne postoji bilo kakav sakralni objekat.</p>
<p>3. Takođe, u KO Glizice - seosko groblje je upisano kao svojina (1/1) na Crkvu Svetog Blagovijesta (na avio snimku je dešifrovano: »Blagovesta« !), uprkos tome što ovakav pravni subjekat nikada nije postojao, a kamoli da bude titular prava svojine!</p>
<p>4. U KO Bandići veći dio postojećeg seoskog groblja upisan je kao parcela 1198 u listu nepokretnosti 210, na titulara »Hram crkve Sv.Pavle i Sv. Jovan«, uprkos tome što ovakav »subjekat« ne može biti nosilac prava svojine. Inače, preostali dio ovog groblja, kao i kapela, nalazi se na katastarskoj parceli br. 1203/3 - po kulturi »šume 5. klase« (!?) </p>
<p>»Kruna nezakonitosti« je primjer faktičkog djelovanja Pravoslavne crkvene opštine Danilovgrad, koji je ispoljen putem akta br. 16 od 07.06.2024. godine, kojim Crkva (?!) jednom građaninu »dozvoljava« da izgradi grobno mjesto na mjesnom groblju Kosić (!).</p>
<h2>Pravna pouka</h2>
<p>»Goblje je mjesto gdje živi dolaze da se sjete mrtvih i razmišljaju o životu« - (Rousseau).</p>
<p>Dok katastarske službe, vršeći teška krivična dijela, vrše nazakonite upise, nadležni organi krivičnog gonjenja »mrtvijem snom spavaju«, Crnogorci prisjetite se stiha: »Vuk na ovcu svoje pravo ima ka tirjanin na slaba čovjeka« (Petar II Petrović Njegoš)</p>
<p>Ovaj tekst je opomena živima da njihovi preminuli počivaju u otetoj zemlji!</p>

Čija su naša groblja

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>reagovao je na odluku poslanika Demokratske parttije socijalista<b> Nikole Janović </b>da se solidariše sa kolegama iz opozicije i da u narednih 15 dana ne prisustvuje skupštinskim zasijedanjima.</p>
<p>Janović je jedan od nekoliko poslanika opozicije kojima predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b> nije izrekao mjeru udaljenja sa zasijedanja. Umjesto solidarnosti, Spajić ima drugi prijedlog za Janovića.</p>
<p>- Bolje se solidariši sa ugroženim penzionerima, investicijama, Planom Rasta EU i evropskim putem, izgradnjom škola, bolnica, puteva - naveo je Spajić na mreži X.</p>
<p>Ubrzo mu je Janović i odgovorio.</p>
<p>- Baš zato što mi je stalo i do penzionera i do radnika, nezaposlenih, studenata, đaka i djece protivim se vašem gaženju Ustava, time cijelog društva. Ja sam u politiku ušao željan da doprinesem društvu. Vi ste, sve je jasnije, željni nekih drugih stvari. P.S. Investicije su vam neviđene - odgovorio je Janović na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1886547563891056916%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1886547563891056916%7Ctwgr%5E65260a1adb7b5f5eb7929694076112d1329e4a34%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Bolje se solidariši s ugroženim penzionerima i investicijama; Janović: Baš zato što mi je stalo protivim se gaženju Ustava

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu<b> Aleksu Bečića</b>). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, <b>Dina Bajramspahić</b>.</p>
<p>Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.</p>
<p>- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Neporeciva i složena kriza</b></h2>
<p>Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda <b>Dragani Đuranović</b>. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.</p>
<p>- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</b></h2>
<p>Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.</p>
<p>- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.</p>
<p>Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.</p>
<p>- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</b></h2>
<p>Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.</p>
<p>- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Politizacija Ustavnog suda</b></h2>
<p>Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.</p>
<p>- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Put ka EU&nbsp;</b></h2>
<p>Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.</p>
<p>- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.</p>
<p>Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.</p>
<p>- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

<p>Logika većine: zbog "tehničke greške" može se povući odluka Skupštine ali ne i zbog kršenja Ustava, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza <b>Ivan Vujović</b>.&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, tehnička greška je veći prekršaj od kršenja Ustava - briljiramo u sferi vladavine prava.&nbsp;</p>
<p>- Ne znam da li ćemo u ovaj <b>Spajićev</b> kripto raj ali u pravno-političkom paklu već jesmo - poručio je Vujović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1883106356594634922&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Ne znam da li ćemo u ovaj Spajićev kripto raj, ali u pravno-političkom paklu već jesmo

<p>Za početak nauči što je Ustav pa onda o kripto raju, poručio je premijeru <b>Milojko Spajiću</b> predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza <b>Ivan Vujović</b>.</p>
<p>- Država u najvećoj krizi,ruši se Ustav, kriminalci blokiraju vlast po opštinama, persone non grata vode zemlju, zadužujemo se tri milijarde,
protesti na ulicama, a premijer "se češlja" - napisao je Vujović na mreži X.</p>
<p>Vujović se osvrnuo na dešavanja u državi zaključivši dq je preostalo samo da se pristupi kripto “raju”.</p>
<p>- Sve je sjajno, još samo u kripto raj da uskočimo - zaključio je Vujović.</p>

Vujović Spajiću: Za početak nauči što je Ustav, pa onda o kripto raju

<p>Evropska unija (EU) poziva sve institucije u Crnoj Gori da poštuju zakon i da Ustav države jer je ovo ključno za evropski put Crne Gore.</p>
<p>- EU poziva sve organe vlasti i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao suštinske garancije za vladavinu prava i demokratsku stabilnost, uključujući obezbjeđivanje pravovremenih imenovanja na osnovu zasluga, transparentnosti i zakonskih zahtjeva - naveo je u pisanom odgovoru portparol Evropske komisije (EK)<b> Gijom Mersije</b>.</p>
<p>On je podsjetio da je tokom prošlonedeljne posete Crnoj Gori, evropska komesarka za proširenje Marta Kos ohrabrila sve političke snage da se udruže kako bi prevazišli trenutni zastoj i obezbedili najširu podršku reformama koje se odnose na EU.</p>
<p>Komesarka Kos, tvrdi portparol Mersije, je ponudila podršku EK u istraživanju mogućih rješenja u interesu Crne Gore i njenog pristupanja EU, uključujući mogućnost procjene nezavisnog međunarodnog tijela, poput Venecijanske komisije.</p>
<p>- EU još jednom apeluje na to da Crna Gora izmijeni svoj sadašnji pravni okvir kako bi uvela posebnu uredbu o pravima u vezi sa radom, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sudije i tužioce, koja bi trebalo da bude u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije - istakao je briselski portparol Gijom Mersije.</p>
<p>Crnogorska opozicija traži od predsjednika <b>Jakova Milatovića</b> da stavi van snage odluku parlamentarne većine o penzionisanju sudija Ustavnog suda. Opozicija je to okarakterisala kao ustavni puč.</p>
<p>Od predviđenih sedam, Ustavni sud trenutno ima pet sudija, jer je jedan nedavno penzionisan, a procedura izbora novog nije ni počela.</p>
<p>Ustavna kriza nastala je oko načina penzionisanja još troje sudija.</p>
<p>Ustav Crne Gore jasno propisuje da samo Ustavni sud na sjednici može konstatovati koje sudije su ispunile uslov za penzionisanje.</p>
<p>U spornom slučaju, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice tog suda<b> Snežane Armenko</b>, konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija.</p>
<p>Odlučio je i da se raspiše oglas za izbor novih.</p>
<p>Istog dana, na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji <b>Dragani Đuranović</b>.</p>
<p>Za ostalo dvoje nije mogao jer je to u "nadležnosti" predsjednika države, na čiji predlog su svojevremeno birani za sudije.</p>
<p>Penzionisanjem troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi blokiralo proces odlučivanja do izbora novih.</p>

EU: Institucije da poštuju zakon i pridržavaju se Ustava

<p>Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza <b>Ivan Vujović </b>ocijenio je da premijer <b>Milojko Spajić </b>ne smije od predsjednika Skupštine<b> Andrije Mandića</b> da poništi neustavnu odluku o penzionisanju sudija Ustavnog suda.</p>
<p>- Mi treba da vjerujemo Andriji Mandiću i Milojku Spajiću da će da poštuju preporuku, mišljenje, koje je potpuno neobvezujuće, Venecijanske komisije, a ti isti ljudi gotovo svakodnevno krše i gaze najviši pravni akt ove zemlje, a to je Ustav, da ne govorim o zakonima. Vi prosto u te ljude ne možete imati elementarno povjerenje, a da ne govorim da je to pogrešan red poteza. Šta je ispravan red poteza? Poništite odluku, nakon toga možete poslati vi upit Venecijanskoj komisiji da se i ona izjasni, ako hoćete da se i međunarodno blamirate, ako hoćete da vam i sa te visoko referentne i stručne instance dođe jedini mogući pravni stav, da ste u konkretnom slučaju brutalno pogazili Ustav, ako hoćete da se i međunarodno izblamirate - kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predsjednik Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Ivan Vujović.</p>
<p>On je rekao da je bizarnost je komentar vlasti da je opozicija antievropska. Ali, ako se uzme u obzir od koga dolaze takve optužbe, možda to i zazvuči, kako kaže, kao kompliment.</p>
<p>Socijaldemokratska partija se tri i po decenije zalaže za Evropsku uniju, NATO, zapadni put i evropske vrijednosti, dodaje Vujović &nbsp;i ističe da nije siguran da je Milojko Spajić prije tri godine znao nabrojati bar dvije institucije Evropske unije.</p>
<p>- To dolazi od partija koje su u gravitacionoj sferi Demokratskog fronta, i vi nemate nikakvu političku razliku između PES-a, Demokrata i Demokratskog fronta, a sudeći po ovome što dešava u posljednje vrijeme, izjavama, činjenjima, postupcima, da su moguće PES i Demokrate postaju tvrđi DF od samog DF-a, što je, možda, za nekoga čudno, a za nekoga malo bolje i suštinski prati politička dešavanja, i zna prirodu tih subjekata, to i nije toliko čudno - rekao je Vujović.</p>
<p>Svakome ko zna da čita i piše, smatra Vujović, jasna je da je prekršen Ustav, a to čak tvrde i ljudi iz aktuelne većine, kao i stav manjinskih partija koje su rekle da se, kako tvrdi, radi o flagrantnom kršenju Ustava.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4xqtlkEwsZQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Spajić od Mandića ne smije da povuče neustavnu odluku

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a maksimalna temperatura izsnoiće 32 stepena.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne na sjeveru ponegdje umjereno oblačno.</p>
<p>Vjetar slab do umjeren, uglavnom južni jugozapadni.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha od 20 do 32 stepena.</p>

Danas sunčano, do 32 stepena

<p>Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari konačno je počela prije nekoliko dana, sa skoro dva mjeseca zakašnjenja.</p> <p>- Rečeno nam je da će u ovoj fazi biti manjih obustava saobraćaja i da će biti postavljeni semafori, te da neće biti zabrane i obustava za autobuse i kamione. Na samom kolovozu mosta nece biti radova u sezoni što nas raduje. Rafting će se obavljati nesmetano u ovom periodu – kazao je Portalu ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ <b>Veljko Ostojić</b>.&nbsp;</p> <p>Najavljeno im je da će na proljeće sigurno biti zabrane raftinga „najmanje mjesec“.</p> <p>- Početkom iduće godine, kad dozvole vremenski uslovi, kako nam je saopšteno, krenuće se sa radovima na samom mostu, te da će totalna obustava saobraćaja trajati mjesec, kada neće biti dozvoljen prelaz ni pješacima. To će biti veliki hendikep za stanovnike sela Tare, ali kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo – poručuje Ostojić.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYTatuFXCNig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Mještani, dodaje naš sagovornik, apeluju na izvođače i podizvođače radova da ubrzaju, ali i da im prioritet bude kvalitet.</p> <p>- Vjerujemo da im je čast i privilegija što baš oni rade adaptaciju jedne od najljepših evropskih građevina – ističe Ostojić.</p> <p>Nadaju se da će most biti potpuno spreman za iduću ljetnju sezonu.</p> <p>- Biće u novom ruhu što nas raduje i biće još veća atrakcija za turiste i prolaznike. Tara je drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori što se tiče turista i zaslužio je ovaj most da se renovira i dobije novi sjaj – zaključio je Ostojić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071208078_7bebe1af862488ef29309dcfcadfb6937bc1668120c12404480ab3a3d2a25aa5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1169" loading="lazy" alt="radovi most na đurđevića tari"> <figcaption>POČELI PRIPREMNI RADOVI I ZA SKELU: Kinezi pripremaju teren oko stopa mosta<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Na terenu, kako kaže naš sagovornik, je radno. Kompanija Bemax, koja je podizvođač, „već je krenula sa iskopima parkinga i treće trake na strani iz pravca Pljevalja, a Kinezi su počeli da uređuju prostor oko stopa mosta da pripreme teren za postavljanje skele“.&nbsp;</p> <p>Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja rok za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari je osam mjeseci, a kompletan posao finansira Narodna Republika Kina kroz donaciju vrijednu 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura). Glavni izvođač radova je kineska kompanija, koja će birati i podizvođače.</p> <p>Biće izgrađene pristupne saobraćajnice s obije strane mosta, dužine po 250 metara, kao i nova parking zona.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FIkgNVvwbl4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Ugovorom je definisano da će sve troškove radova, uključujući testiranje, projektovanje i izvođenje radova, snositi kineska strana. Vrijednost donacije iznosi 51,8 miliona kineskih juana (oko 6,64 miliona eura), a izvođač će biti kineska kompanija Shandong Luqiao Group CO, ltd, u saradnji sa domaćim partnerima - saopšteno je ranije iz Ministarstva saobraćaja.</p> <p>Portalu ETV u januaru je iz resora kojim rukovodi <b>Maja Vukićević </b>rečeno da „rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica ima za cilj produženje vijeka trajanja mosta i bolju i kvalitetniju valorizaciju samog lokaliteta kao turističke atrakcije Crne Gore“.</p> <p>Kako smo ranije pisali, donacija je ugovorena još 2018. godine, a ugovor je potpisan 1. decembra 2020. Idejno rješenje, glavni projekat i izvođenje radova je, prema ugovoru, obaveza i trošak kineske strane, dok su revizija, nadzor, eksproprijacija, izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i drugo obaveza i trošak crnogorske strane.</p> <p>Most na Đurđevića Tari nije rekonstruisan duže od tri decenije, a u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađenom u oktobru 2022. godine, kako smo pisali u januaru ističe se da „nijesu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten“.&nbsp;</p> <p>Ovaj biser arhitekture djelo je inžinjera <b>Mijata Trojanovića</b> (1902-1984), a građen je od 1938. do 1940. godine.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071208078_e6ff3398c02900710b93e2c796f145f69370aca4215038f7f16cdacba71e498c" data-rendition-name="original" width="1171" height="730" loading="lazy" alt="REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari"> <figcaption>REMEK DJELO MOSTOGRADNJE: Most na Đurđevića Tari<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Niveleta mosta je na nadmorskoj visini od 805,94 do 811,28 m. Kota srednje vode rijeke Tare pod mostom je, kako piše u elaboratu, 657,00 mnm tako da visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara. Ukupna dužina mosta je 366 metara, dok je ukupna širina mosta 7,00 m, od čega cesta 5,50 m sa dvije pješačke staze po 0,75 m, uključujući i ogradu. Izgrađen je od armiranog betona.</p> <p>Most na Đurđevića Tari u izborima više medija uvršten je među 20 najljepših mostova svijeta.</p> <p>Arhitekta <b>Slobodan Bobo Mitrović </b>napisao je u autorskom tekstu u Pobjedi 2022. godine da i danas „kada su izgrađene hiljade mostova u svijetu, most na Đurđevića Tari izaziva divljenje svojom nestvarnom ljepotom“.&nbsp;</p> <p>- On je strukturalno, inžinjersko-umjetničko univerzalno djelo koje je sjedinilo sve estetske principe, a njegovi inžinjeri i majstori zauzimaju počasno mjesto u evropskoj mostogradnji – napisao je Mitrović, uz ocjenu da je „most na Đurđevića Tari (1937-40) remek djelo graditeljstva i idealni primjer kulturnog pejzaža“.</p>

Ostojić: Kada je u pitanju spas mosta sve ćemo da istrpimo

<p>Njegova vizija oblikovala je moderni Dubai i zauvijek redefinisala pojam investicije na Bliskom Istoku. <b>Mohamed Alabar</b>, istaknuti investitor koji sada planira velike projekte u Crnoj Gori, u ekskluzivnom intervjuu za crnogorske medije iz Dubaija otkriva svoje ambiciozne planove za našu zemlju.</p> <p>O Crnoj Gori govori kao o netaknutoj destinaciji sa ogromnim, neiskorištenim potencijalom. Ističe prelijepu prirodu, od zadivljujuće obale do impozantnih planina, i naglašava da su ljudi ovdje topli i gostoljubivi. Prema njegovim riječima, Crna Gora je dragulj izuzetne ljepote i neponovljive energije.</p> <p>Ključno pitanje glasi – gdje će ulagati? Alabar odgovara da intenzivno istražuje cijelu crnogorsku obalu, ali i planinska skijališta. Njegova vizija uključuje razvoj vrhunskog ljetnjeg rizorta, koji bi dodatno pozicionirao Crnu Goru kao prestižnu destinaciju na globalnoj mapi luksuznog turizma.</p> <p><b>Gospodine Alabar, hvala Vam za gostoprimstvo i prilikuda sa Vama popričamo o aktuelnim temama, ali i Vašem razvojnom putu. Društvo nam na početku ovog intervjua pravi mali Mohamed, Vaš unuk, pa za početak recite nam o toj viziji od koje je sve počelo, kada ste jednom i sami bili mali Mohamed?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Ne znam da li je to bila vizija, ali znate, mislim da smo mi kao ljudska bića pod uticajem mnogih stvari u životu. I mislim da, ako nas one lijepo dodirnu, to je blagoslov. Cijelog svog života gledam velike, prelijepe zemlje, predjele, i divim im se. Pretpostavljam da sam duboko u sebi upravo to govorio: hoće li moj narod tako živjeti? Može li se to desiti u mom gradu, u mom mjestu? To je bilasamo misao. A kako sam bivao stariji i mogao da idem naprijed, pokušao sam jednu stvar i onda se ona ostvarila... Imao sam i mnogo pomoći. Moja vlada je bila podrška, ljudi su mi vjerovali, ekonomija je bila u redu. Dakle, postoji mnogo elemenata, i Bog je bio tu. A onda je to postala navika – da mislim da mi kao ljudska bića želimoda živimo lijep život.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a" data-rendition-name="original" width="4591" height="3104" loading="lazy" alt="Alabar sa unukom"> <figcaption>Alabar sa unukom<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>MOGU BITI HRABAR</h2> <p><b>U Vašoj karijeri je puno toga čime se možete pohvaliti, a mi sjedimo preko puta Burdž Kalife, najvišeg arhitektonskog zdanja na svijetu koje je Vaš projekat. Koja je tajna koja stoji iza tog uspjeha?</b></p> <p><b>ALABAR:</b> Ne znam da li postoji tajna, ali definitivno kada sam bio mlad, mislim da sam vjerovatno bio uplašen. Nijesam mislio da mogu išta od ovoga da uradim. Ali ljudska bića, postepeno, uz pomoć dobrih ljudi, prijatelja, ljudi sa kojima radite, porodice... i to se desi. Ako ste na pravom mjestu – a morate biti na pravom mjestu, naravno – onda kažete: mogu biti hrabar. Baš kao kada je Njegovo Visočanstvo željelo da izgradim Burdž Kalifu. Prvobitno sam projektovao zgradu od 90 spratova. Ali njegova vizija je bila toliko velika. Rekao je: ne, to se neće desiti. Ako nijeviše od bilo čega drugog na svijetu – ne dolazi mi. Ne želim da te vidim. Dakle, imaš i vođu koji ti pomaže da ideš naprijed. I zaista mislim da to dugujemo našim porodicama. Dugujemo to našem društvu, našoj zemlji, našim komšijama, našim prijateljima – da treba da pomažemo jedni drugima da idemo naprijed na mnogo, mnogo načina.</p> <p><b>Mnogi zaposleni sa kojima smo ovdje razgovarali kažu da ste mudar čovjek sa dalekom vizijom i da je zadovoljstvo raditi sa Vama. Koja je tajna tog dobrog odnosa sa Vašim timom?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, dobro, ne znam baš da li svi vole da rade sa mnom, jer nisam lak šef. Da, brz sam. Zahtijevam kvalitet. Zahtijevam dobar dizajn. Zahtijevam dobru korisničku podršku. Zahtijevam sve. Uvijek govorim svojim zaposlenima: morate biti kao umjetnici. Kada radimo naš razvoj, moramo znati puteve, pejzaže, igrališta, muziku, umjetnost, hranu, osvjetljenje, hotele, kupovinu, velnes, fontane, operskekuće, vatromete... Mislim, morate znati sve. I zaista mislimda, ako ste zaljubljeni u ono što radite, lako je sve naučiti. Ali ako ne volite ono što radite – ne ide. Dakle, imam odličan tim.</p> <h2>RADITE NAPORNO</h2> <p><b>Ali zaposleni kažu da, i kada pred njih stavljatezahtjevne zadatke, uvijek im objasnite razlog zbogkojeg im bude lakše da ih obave. Je li tako?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Svi su oni mladi ljudi. Napravio sam više grešaka u životunego svi oni zajedno. I naučio sam iz tih grešaka. Ali istovremeno, mislim da je agonija koju nosim u sebi to što, znate, u mojim godinama sam pod pritiskom. Ljudi očekujuda radim dobre stvari, dobre projekte, da živimo lijep život, uz kvalitet i odgovornost. Čak mi je i vlada stavila velikiteret jer mi vjeruje. I to je na mene stavilo veliki pritisak – da ne želim nikoga da razočaram. Moram da primijenimnajbolju tehnologiju koju imamo. Dakle, nakon svegaurađenog, sada sam pod pritiskom da – šta god da uradim – mora biti još bolje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p><b>I sada, nakon svih Vaših uspjeha, kako biste savjetovali malenog Mohameda, ili uopšte – mlade ljude?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, rekao bih mu da, ako ga Bog podari pozitivnim, otvorenim umom, da samo vrijedno radi, da bude iskren u vezi sa onim što radi. Praviće sigurno greške, ali da uvijek ide naprijed jer se svijet razvija. Smatram da naše društvo, mi sami kao ljudska bića, naše zemlje, naši gradovi, naši građani – svi imamo dužnost da idemo naprijed. U suprotnom, zaostaćemo. I barem kako ja osjećam – moramo biti ukorak sa svijetom. I zaista mislim da je to postala moja navika u načinu na koji poslujem. Probao sam to u mnogim drugim gradovima i dobro je funkcionisalo. Dakle, to je zaista dobra formula. Zato – budite pozitivni. Radite zaista naporno. Budite iskreni u vezi sa onim što radite. I morate biti hrabri.</p> <p><b>Intervju sada nastavljamo sami. Ugostili ste delegaciju crnogorskih medija ovdje u Dubaiju, gdje ste realizovalii svoje najveće projekte: Burdž Kalifu, Dubai Hills, Dubai Mall. A kada se i kako rodila ideja da Crna Gora bude jedna od Vaših investicija?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Kada sam pogledao vašu obalu, veličinu vaše zemlje, veličinu vaše populacije, veličinu BDP-a, udio turizma, rekao sam: ovo može ići mnogo dalje. Sagledao sam nivoplata, hotelske cijene u određenim oblastima... Na primjer, 120 eura za dan na moru – pa ne možete biti na plaži za 120 eura, trebalo bi da bude 400 eura. Dakle, ima tu mnogo da se uradi, ali to nije pitanje novca. Radi se o napretku društva, o kretanju naprijed. Radi se o ponosu stanovništvakada mu ekonomija napreduje. Gledao sam vaše podatke. Inače, bili smo tamo prije 20 godina – Dubai je bio takav.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> </figure>  <p><br/></p> <h2>CRNA GORA IMA NEVJEROVATN POTENCIJAL</h2> <p><b>Kako i gdje vidite budućnost Vašeg investiranja u CrnojGori?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, zemlja je veoma zanimljiva. Netaknuta je, ima nevjerovatan potencijal, prelijepe ljude, prelijepu zemlju – bilo da je u pitanju obala ili planine. Osim toga, naravno, nalazi se u Evropi. I ono što shvatam jeste da je Crna Gora potcijenjena. Ima toliko prostora za napredak. Sviđaju mi se neke od promjena koje se dešavaju u zemlji. Sada razmatram nekoliko mogućnosti. Ako se nešto desi i akodobijem priliku – obećavam vam, pokušaću da uradimdobar posao.</p> <p><b>Pomenuli ste da biste sarađivali sa nekim od domaćih investitora. Da li ste imali nekog određenog na umu?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, ne, ne baš. Ali vjerujem da znate, ili da ste primijetili, da ovdje u Dubaiju imam oko 40.000 akcionara u svojojkompaniji. A u Egiptu imam blizu 11.000 lokalnihakcionara. Zato mislim da je dobro za mene kao stranca, kada dolazim u zemlju, da investiram zajedno sa lokalnimstanovništvom. Dakle, u bilo kom gradu da imam svojprojekat, volio bih da pozovem lokalne biznismene da mi se pridruže.</p> <p><b>Da se osvrnemo na one teme koje su uzburkale domaću javnost. Većinu lokalnih plaža ste vratili lokalnim zakupcima. Šta se dešava sa onom jednom u Ulcinju koju ste zakupili? Da li je pripremate za sezonu?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Ne, mislim da sada razgovaramo sa nekim. Mislim da se nešto trenutno dešava sa tom jednom preostalom plažom. Najvjerovatnije će je i neki operater preuzeti. Mislim da se upravo sada nešto radi po tom pitanju.</p> <p><b>Da li razmatrate plažu Buljarica za svoje investicije?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Istražujem cijelu obalu. Takođe, istražujem i planinska skijališta. Zaista bih volio da izgradim dobar ljetnji rizort u Crnoj Gori.</p> <p><b>Kada Vas možemo očekivati?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Nadam se da ću možda pronaći nešto u naredna tri mjeseca. Ili bar naznaku da bismo mogli nešto da uradimo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>PRVO ME PROVJERITE, NEMOJTE SAMO NEGATIVNO PRIČATI</h2> <p><b>Da li ste malo razočarani odnosom prema Vama i navodima dijela nevladinog sektora da perete novac? I kako vidite korake Vlade u Vašem slučaju?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Nisam razočaran. Ali ono što je u potpunosti promijenilo moje gledanje na tu situaciju jeste to što, kada sam drugi, treći put otišao u Crnu Goru i šetao ulicama, ljudi su me prepoznali. Bili su tako ljubazni. Dočekivali su me... Govorili su mi: nadam se da ćete ostati duže, nadam se da ćete nešto uraditi u mojoj zemlji. Ja sam veoma emotivan čovjek. Rekao sam: uradiću nešto u ovoj zemlji. I nije me briga ako ljudi sumnjaju u vezi sa bilo čim. Na to imaju puno pravo. Ali – morate me provjeriti ako mislite da sam loš. Prvo me provjerite. Nemojte samo negativno pričati. Istražite. Ali dobra vijest je da mislim da sada ostale tek samo dvije, tri osobe koje o meni govore negativno. Većina ljudi u Crnoj Gori je bila ljubazna prema meni, prijatno su me dočekali i uzbuđeni su. A to je za mene veliki podstrek. I nadam se da ih neću iznevjeriti.</p> <h2>OVAJ MOHAMED IZ DUBAIJA – ON JE BIO DOBAR ČOVJEK</h2> <p><b>Da li biste sada, nakon svega što ste prošli u crnogorskoj javnosti, imali savjet za nove investitore ili možda neki savjet za Vladu kod najava ovako velikih Investicija?</b></p> <p><b>ALABAR:</b> Nemam savjet ni za koga. Mislim da je to bila moja stvar. Moram da upravljam svojim poslom. I sve što mogu da vam kažem je da sam zaista uzbuđen što me ljudi dočekuju. Zato ozbiljno tražim prilike i uradiću nešto u Crnoj Gori. Obećavam vam. Obećavam vam! Uradiću to. Uz to, znate, dobijam mnogo predloga iz mnogih gradova, od mnogih biznismena. Dakle, svakako bi trebalo da nešto uradim. A to što kažete da su mediji prenosili – mislim da su me stvarno još više uzbudili, jer mislim da je vaša zemlja veoma zanimljiva i da moram da poslujem sa njom. Stvoriću nešto što je toliko lijepo da će ljudi reći: vau, ovaj Mohamed iz Dubaija – on je bio dobar čovjek.</p> <p><b>U jednom od Vaših ranijih intervjua pomenuli stemogućnost osnivanja svojevrsnog centra za obuku lidera. Da li tako nešto planirate da sprovedete i u Crnoj Gori?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Program liderstva mi je u srcu, jer sam i sam bio dio tog programa i eto – valjda sam postao neko poseban. Zato bihzaista volio da to ponovim u svakoj zemlji u kojojposlujem. Moj tim u Albaniji sada su profesionalci prveklase, ali smo ih obučavali tri, četiri godine. Moj tim u Srbiji je takođe prva klasa. Dakle, gdje god da idemo – ljude koje dovodimo u naš tim obučavamo. Dovodimo ih u Dubai, vodimo ih u druge zemlje. Mislim da bi bilo veoma zanimljivo imati centar za obuku za tehnologiju i ugostiteljstvo u Crnoj Gori.</p> <h2>NEVJEROVATNA LJEPOTA, NEVJEROVATNI LJUDI</h2> <h2>Kada biste svoju porodicu vodili u Crnu Goru na odmor, gdje biste birali da odete – na more ili na planinu?</h2> <p><b>ALABAR</b>: Pa, znate, moja majka želi da ide u planine. Nedavno smo isplanirali putovanje. Kao Arapi, znate, mi više volimo planine jer je ljeto veoma vruće kod nas, kao što vidite. Dakle, trčimo u hladnije krajeve, i znate – neki od gradova koje sam vidio u vašoj zemlji su samo sat udaljeni odglavnog grada. To je jednostavno nevjerovatna ljepota, nevjerovatni ljudi, vrijeme... Mada i obala Crne Gore je nevjerovatna.</p> <p><b>M.D.</b></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPys-pmq6WtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Alabar: Sigurno dolazim u Crnu Goru - napraviću nešto po čemu ćete me pamtiti

<p>Ministarstvo kulture i medija (MKM) saopštilo je da Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević" može da pokrene odgovarajuće postupke za utvrđivanje odgovornosti povodom zloupotrebe naziva Nacionalne biblioteke u knjizi "Kuće beskućnika" za koju je književnik <b>Bećir Vuković </b>dobio Trinaestojulsku nagradu.</p>
<p>Podsjetimo, ranije danas su iz Nacionalne biblioteke "Đuirđe Crnojević" saopštili da će podnijeti prijavu MKM povoom zloupotrebe njihovog imena na spornoj knjizi "Kuće beskućnika".</p>
<p><b>Odgovor Ministarstva kulture i medija u nastavku je ovaj list prenio integralno:</b></p>
<p>"Povodom Vašeg obraćanja da je potrebno da Ministarstvo kulture i medija preduzme korake, na koje nas kako navodite obavezuje član 34 i s njim u vezi član 35 stav 8 i 9 Zakona o izdavackoj djelatnosti, koristimo priliku da informišemo sledeće:</p>
<p>Vršenje upravnog nadzora u skladu sa članom 34 navedenog zakona obuhvata vršenje nadzora na način kako je to propisano odredbama Zakona o državnoj upravi i obuhvata: nadzor nad zakonitošću upravnih akata i drugih upravnih aktivnosti; nadzor nad zakonitošću i cjelishodnošću rada organa uprave, lokalne samouprave i drugih pravnih lica u vršenju prenijetih, odnosno, povjerenih poslova, i inspekcijski nadzor.</p>
<p>Imajući u vidu da u konkretnom slučaju ukazujete na prekršajnu odgovornost definisanu članom 35, ukazujemo da po mišljenju ovog organa Nacionalna biblioteka Crne Gore 'Đurđe Crnojević' se može smatrati nadležnom institucijom da pokrene odgovarajuće postupke za utvrđivanje odgovornosti, imajući u vidu činjenicu da ista neposredno primjenjuje materijalni propis kojim se uređuje oblast izdavačke djelatnosti. Ovo u konkretnom podrazumijeva da je ona najmjerodavnija da ocijeni da li su ispunjeni svi zakonom definisani elementi nekog prekršaja, odnosno da su se stekli svi uslovi (radnje, posljedice, okolnosti), koje zakon traži da bi se nešto smatralo prekršajem, te s tim u vezi i najmjerodavnija za eventualno pokretanje odgovarajućih postupaka.</p>
<p>S tim u vezi ukazujemo da je potrebno da Nacionalna biblioteka preduzme sve mjere i radnje sa aspekta svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo pravilno stanje stvari u konkretnom slučaju", saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.</p>

MKM: Nacionalna biblioteka može da pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ustav-crne-gore