Braći Mirku i Petru Cicmilu iz Plužina odlukom vijeća Vrhovnog suda produžen je pritvor za tri mjeseca - odnosno do 9. jula.
Ova odluka je donijeta na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Cicmili se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, a pritvor im je produžen zbog opasnosti od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka.
- Jer su u pitanju krivična djela za koja se po zakonu mogu izreći kazne zatvora od deset godina, odnosno teža kazna, a koja djela su posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica - naglasili su u Vrhovnom sudu.
Cicmilima je pritvor odredila sudija za istragu Višeg suda Suzana Mugoša 29. decembra prošle godine, a produžen rješenjem vijeća tog suda 7. februara.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je 26. marta ove godine, u istom predmetu, produžilo pritvor i biznismenu Saši Pekiću, Srđanu Jokiću, Goranu Janketiću, Nikoli Glomaziću i policajcima Draganu Backoviću, Predragu Vučuroviću, Predragu Mijuškoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpekicu-i-ostalima-produzen-pritvor-za-jos-tri-mjeseca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cicmilima produžen pritvor do 9. jula

U podgoričkom naselju Masline danas je pronađena eksplozivna naprava - potvrđeno je Televiziji E iz Uprave policije.
Prema našim informacijama izviđaj Višeg državnog tužilaštva (VDT) i policije je u toku.
Dio tog naselja je blokiran.

Ivona Đokić

500x500

U Maslinama pronađena eksplozivna naprava, u toku izviđaj VDT i policije

Danas je u Podgorici održana Regionalna konferencija pod nazivom "Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću – primjena nacionalnih i međunarodnih standarda i sudske prakse".&nbsp;
Konferenciju su organizovali Program AIRE centra za Zapadni Balkan i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, pod pokroviteljstvom Britanske ambasade u Podgorici.
Don Meken, britanska ambasadorka u Crnoj Gori je istakla da ova konferencija pokazuje koliko je važna saradnja svih institucija i da UK podržava napore u ovoj oblasti u regionu.
&nbsp;- Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da podržava Crnu Goru u jačanju pravosuđa i borbi protiv kriminala. Kriminalne grupe rade zbog novca. Ako im oduzmemo imovinu stečenu kriminalom, uništavamo njihov sistem i time smanjujemo kriminal - podvukla je ambasadorka Meken.
Ona je kazala da oduzimanje imovine nije samo kazna – to je način da spriječimo buduće kriminalne aktivnosti.
- UK je pokazalo da je praćenje novca ključno u borbi protiv organizovanog kriminala. Kriminal ne staje na granici, pa ni borba protiv kriminala ne smije biti ograničena. Zato ove napore podržavamo regionalno. Ujedinjeno Kraljevstvo nudi svoja iskustva kako bi učili iz njih. Crna Gora već radi na ovim pitanjima, ali može dodatno poboljšati sistem tako da oduzimanje imovine bude još brže i efikasnije. Važno je da građani vide korist od oduzete imovine - &nbsp;rekla je ambasadorka Meken.&nbsp;
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da će tokom ove godine u fokusu rada Državnog tužilaštva biti upravo finansijske istrage i da očekuje da, osim Specijalnog, viša i osnovna državna tužilaštva daju značajne rezultate na ovom polju, te da je u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja, svim državnim tužilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskog izviđaja, odnosno istrage.&nbsp;
Uputstvo je dio niza aktivnosti koje su usmjerene na proaktivniji pristup Državnog tužilaštva i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima.&nbsp;
- Ovim uputstvom državni tužioci se obavezuju da u cilju sveobuhvatnog utvrđivanja stvarnog porijekla, vrijednosti i strukture imovine, prihoda i troškova života okrivljenog, tokom finansijske istrage prikupe podatke i dokaze koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost imovine okrivljenog, pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika, člana porodice ili trećeg lica u smislu člana 7 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću – naglasio je Marković.&nbsp;
Biljana Brejtvejt, direktorka AIRE centra, naglasila je da region napreduje u ovim oblastima i da se pozitivni trendovi mogu prepoznati.&nbsp;
- Oduzimanje nezakonito stečene imovine jedan je od najsnažnijih mehanizama u borbi protiv organizovanog kriminala. Ključ uspjeha leži u efikasnoj međunarodnoj saradnji – razmjeni podataka, koordinaciji istraga i brzom djelovanju pravosudnih institucija. Samo kroz zajedničke napore možemo spriječiti prebacivanje ilegalne imovine preko granica i osigurati da kriminal ne ostane isplativ. Pravimo korake naprijed i već vidimo konkretne rezultate, ali cijeli proces zahtijeva vrijeme. Ono što ohrabruje jeste da institucije sve više pokazuju spremnost za saradnju, jačanje kapaciteta i efikasniju primjenu zakona - kazala je Brejtvejt.&nbsp;
Ladislav Hamran, raniji predsjednik EUROJUST-a i ekspert u ovoj oblasti, u svom izlaganju naglasio je da je efikasno sprovođenje finansijskih istraga predstavlja ključni stub u borbi protiv organizovanog kriminala u EU.&nbsp;
- Finansijska transparentnost i snažni nadzorni mehanizmi su od suštinskog značaja za sprečavanje pranja novca i povraćaj kriminalne imovine, čime se osigurava njena reintegracija u legalnu ekonomiju. Kao dio šire strategije EU, podsticanje međunarodne saradnje i jačanje tužilačkih kapaciteta ostaju ključni za obezbjeđivanje transparentnog i efikasnog pravosudnog procesa. Ove mjere ne samo da štite ekonomije, već i jačaju povjerenje u vladavinu prava - kazao je on.&nbsp;
U okviru konferencije održana su dva panela. Prvi panel, pod nazivom "Finansijske istrage – standardi i praksa", okupio je stručnjake iz oblasti pravosuđa i tužilaštva, među kojima su bili Jelena Grdinić, generalna direktorica u Ministarstvu pravde Crne Gore, Miroslav Turković, specijalni tužilac iz Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, i Milena Božović, tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Beogradu.
Drugi panel, "Dioba trajno oduzete imovinske koristi (asset sharing)", bio je prilika da učesnici saznaju više o iskustvima Hrvatske, BiH i Srbije. O ovoj temi govorili su Danijela Raspović Tomac iz USKOK-a, Sanela Latić, pomoćnica ministra u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, i Vladimir Ćeklić, pomoćnik direktora Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srbije.
Na konferenciji je učestvovalo preko 70 učesnika iz Crne Gore i regiona, što potvrđuje njen značaj kao platforme za razmjenu iskustava i unaprjeđenje međudržavne saradnje u oblasti oduzimanja nezakonito stečene imovine.

1250x600

1084x550

Oduzimanjem nelegalno stečene imovine do uspješnije borbe protiv organizovanog kriminala Podgorica

Kad dođe vrijeme da se ta tački stavi na dnevni red - ja sam tu. Tužilaštvo se bavi pogrešnim stvarima, a tim se bavi jer podliježu raznim vrstama medijskog pritiska - poručio je predsjednik Opštine Nikšić i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Marko Kovačević govoreći o predmetu koji je Više državno tužilaštvo protiv njega formiralo zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje tokom govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu.
VDT je, inače, još u septembru prošle godine Administrativnom odboru, na čijem je čelu Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad, uputilo zahtjev za ukidanje imuniteta Kovačeviću jer je tada poručio da će "sa onima koji neće da budu braća postupati kao prema Turcima".
- Imam zaista dosta obaveza. Ako je tužilaštvu to najvažnije, to nije najvažnije meni. Toliko o tome - rekao je Kovačević večeras u emisiji na A plus televiziji.
Dodao je i da neće predlagati da mu se ukine poslanički imunitet, te poručio da u govoru na Grahovcu nije imao loše namjere. Navodi da su njegove riječi bile “u kontekstu bitke koja se tamo desila između Crnogoraca i Hercegovaca sa jedne strane i Turaka sa druge”.
- To nema veze sa muslimanskim stanovništvom u Crnoj Gori, nemojte da brinete. Moj govor nije bila loša namjera prema bilo kome - tvrdi Kovačević.
Dodaje i da ljudi koji žive na Grahovcu odlično znaju šta se radilo na tom mjestu.
- Istina je da su određeni ljudi koji se pominju u Skaj aplikaciji organizovali paralelno ovilježavanje bitke na Grahovcu. To su radili na način što su znali da uzurpiraju crkveno zemljište, tokom crkvene službe se puštala glasna muzika, ometala se služba… Moja poruka tokom govora je bila da smo mi spremni da slavimo zajedno, da pružamo ruku njima otvorenog srca i duše, ali da ako neko želi da se ponaša prema nama kao što su se Turci ponašali, onda ćemo mi da se branimo. Ne da mi nekog napadamo, daleko bilo - rekao je Kovačević.

Kovačević: VDT se mojim govorom bavi jer podliježu raznim vrstama medijskog pritiska, kad dođe vrijeme da se to stavi na dnevni red - tu sam

Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma Serž Bramerc izrazio je zadovoljstvo odličnom saradnjom Tužilaštva Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva i odao priznanje novoj dinamici Crne Gore u vezi s pravdom za ratne zločine, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
&nbsp;- Već su napravljeni pozitivni koraci i saradnja između Tužilaštva Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva je na vrlo visokom nivou. Tužilaštvo Mehanizma se nada da će u budućnosti moći da izvijesti da se u procesu ostvarivanja pravde u vezi sa ratnim zločinima u Crnoj Gori postižu konkretni rezultati- &nbsp;poručili su iz VDT-a.
&nbsp;To se navodi, kako je pojašnjeno, u Izvještaju o napretku Tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je predstavljen Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kom se konstatuje i da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima znatan zaostatak predmeta, da se saradnja Hrvatske s nacionalnim pravosuđima u regionu znatno pogoršala u posljednjih deset godina, da su u posljednjih osam godina rezultati Tužilaštva za ratne zločine Srbije bili ograničeni.
&nbsp;U dokumentu koji se odnosi na period od 16. maja do 15. novembra 2024. godine, navodi se da su potrebne važne reforme koje bi podržale pravdu za ratne zločine u domaćem pravu kako bi se obezbijedilo uspješno krivično gonjenje u predmetima vezanim za ratne zločine u Crnoj Gori.
&nbsp;Takođe se navodi da Specijalno državno tužilaštvo radi na tri predmeta ratnih zločina, od kojih je jedan u fazi istrage, drugi u fazi potvrđivanja optužnice, dok je u trećem suđenje u toku. Dva predmeta odnose se na zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a jedan na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
&nbsp;Napominje se da sada postoje visoka očekivanja u vezi sa rezultatima istraga i krivičnih gonjenja i izražava uvjerenje da će ta očekivanja biti ostvarena.
&nbsp;- Tužilaštvo Mehanizma će nastaviti da pruža neophodnu pomoć Specijalnom državnom tužilaštvu i raduje se pozitivnim rezultatima – dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Uz podsjećanje da je tužilac Bramerc posjetio Crnu Goru od 16. do 19. septembra 2024. godine i održao sastanke sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem, glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, kao i predstavnicima izvršne vlasti, u izvještaju se konstatuje da je usvojena preporuka Tužilaštva Mehanizma da se izmijeni Zakon o krivičnom postupku, kako bi se omogućilo prihvatanje dokaza Tužilaštva Mehanizma.
Iz Državnog tužilaštva preciziraju da su vođeni razgovori u vezi sa dodatnim reformama koje bi omogućile efikasno krivično gonjenje u predmetima seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i da je dogovoreno da će Tužilaštvo Mehanizma dostaviti odgovarajući prijedlog i pružati traženu pomoć kako bi se osigurao napredak u tim i drugim važnim oblastima.

Bramerc: Saradnja sa SDT-om na visokom nivou, pohvalna nova dinamika Crne Gore u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina

Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković, na poziv predsjednika i potpredsjednice Evropskog suda za ljudska prava Marka Bošnjaka i Ivane Jelić, prisustvovao je svečanom otvaranju sudijske godine Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koja se tradicionalno organizuje posljednjeg petka u januaru, saopšteno je iz VDT-a.
U okviru svečanosti, organizovan je i stručni skup na temu “Zaštita ljudskih prava u svijetu vještačke inteligencije”, u okviru kog je bilo riječi o evropskim standardima, slobodi izražavanja i pravu na pravično suđenje, kao i rješavanju potencijalne diskriminacije u doba vještačke inteligencije, navodi se u saopštenju.
- Vještačka inteligencija svakako predstavlja izazov za cjelokupno društvo, samim tim i za pravosudne organe. Stavovi Evropskog suda i po ovom pitanju imaju višestruki značaj i predstavljaju podstrek da i pravosuđe u Crnoj Gori posveti posebnu pažnju ovoj oblasti-poručio je Marković.&nbsp;
Tokom boravka u Strazburu, vrhovni državni tužilac susreo se i sa potpredsjednicom Evropskog suda za ljudska prava Ivanom Jelić i stalnom predstavnicom Crne Gore pri Savjetu Evrope, ambasadorkom Božidarkom Krunić. Pored vrhovnog državnog tužioca, u delegaciji iz Crne Gore bili su predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.

Marković: Vještačka inteligencija izazov za cjelokupno društvo i pravosudne organe

Cetinjanin Marko Roganović uputio je vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću inicijativu za donošenje obavezujućeg uputstva sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili povredu ravnopravnosti i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Svjedoci smo, kako navodi u dopisu Markoviću, posljednjih godina, a posebno nakon tragičnih događaja na Cetinju i 2022, a naročito 1. januara 2025, brutalne eskalacije govora mržnje u javnom prostoru a najčešće na društvenim mrežama. 
- U takvoj atmosferi većina građana koja saosjeća sa bolom porodica, građana Cetinja i cijele društvene zajednice, odsustvo primjene zakonskih sankcija dodatno usložnjava situaciju i objektivno može prouzrokovati nove tragedije - ističe Roganović.
Smatra da je odgovornost nadležnih organa u sankcionisanju odgovornih pojedinaca, pa samim tim i preventivnom djelovanju na dalje širenje ove opasne pojave u našem društvu, u ovom trenutku najveća na tužilačkoj organizaciji.
- Iz navedenih razloga, a na osnovu člana 131 Zakona o državnom tužilaštvu, molim Vas da izdate obavezno uputstvo za rad i postupanje tužilaštvima sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili krivično djelo iz člana 159 - Povreda ravnopravnosti i člana 370 - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, te ovi postupci budu imali prioritet u radu tužilaštava - rekao je Roganović.
Želi da vjeruje da Marković shvata koliko je breme odgovornosti na tužilačkoj organizaciji, pa i pravosudnom sistemu u Crnoj Gori u ovom trenutku na sankcionisanju, javnom objavljivanju istih i tako preventivnom djelovanju da se, kako je rekao, zlo mržnje koje može eskalirati zaustavi.

Roganović Markoviću: Tužilaštvo prioritetno da procesuira sve osumnjičene za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom lascivnih poruka koje je profesor Gimnazije „Slobodan Škerović“ Radoman Čečović slao učenici Sari Vujisić - tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi.
- Preduzimaju se sve zakonom predviđene mjere i radnje u cilju rasvetljavanja odlučnih činjenica. Kada odluka bude donijeta, javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su u ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) juče je saopšteno da i oni provjeravaju navode o uznemiravanju bivše učenice. Kako su kazali, na osnovu navoda u medijima naložili su službenicima Uprave policije da hitno prikupe sve informacije povodom ovog događaja, a kako bi se u ovom slučaju preduzele sve zakonom propisane mjere i radnje.
- Povodom informacija o neprimjerenom ponašanju nastavnog osoblja prema učenici i poziva na reakciju državnog tužilaštva, napominjeno da Državno tužilaštvo postupa u svim slučajevima kada je u saznanju da postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - naveli su u saopštenju.
Poručili su da su posvećeni temeljnom ispitivanju svih okolnosti svakog slučaja prijavljenog neprihvatljivog ponašanja.
- U tom smislu pozivamo i očekujemo od svih institucija u čijoj nadležnosti je prevencija da do kršenja zakona ne dođe, a koje imaju ključnu ulogu u ranom prepoznavanju neprimjerenih ponašanja, da o svakom pojedinačnom slučaju koji može ukazivati na krivično djelo učinjeno na štetu djeteta, pravovremeno obavijeste Državno tužilaštvo, čija će reakcija biti blagovremena i u skladu sa zakonom – naveli su u VDT.
Dodaju da, uz puno razumijevanje ozbiljnosti i mogućih posljedica ugrožavanja prava djeteta, ohrabruju sve maloljetnike, kao i njihove roditelje da Državnom tužilaštvu prijave svaku sumnju na krivično djelo na štetu djeteta.
- Stručna služba Vrhovnog državnog tužilaštva pomaže tužiocima da krivični postupak bude prilagođen djetetu, njegovim sposobnostima i potrebama. Državno tužilaštvo poziva sve relevantne institucije na blisku saradnju i pravovremenu podjelu informacija, kako bismo zajedno, u okviru svojih nadležnosti, osigurali bezbjedno okruženje za sve učenice i učenike i zaštitili njihova prava – zaključili su u VDT.
<h2>Vučurović tvrdi da joj se crta meta, profesori aplaudiraju</h2>
Podsjećamo, direktorica Biljana Vučurović juče je održala pres konferenciju na kojoj je ocijenila da se u ovom slučaju njoj crta meta i da preživljava linč. Svečana sala Gimnazije, u kojoj je održana konferencija, bila je puna profesora koji su u više navrata aplauzima na pojedine odgovore direktorice demonstrirali da je podržavaju.
Tada je saopštila da je profesor Radoman Čečović najavio bolovanje zbog teškog psiho-fizičkog stanja u kojem se nalazi, ali i potvrdila da ovaj slučaj ranije nije prijavila ni nadležnom Ministarstvu, ni drugim organima.
Ona tvrdi da, u skladu sa zakonom, nije mogla da uradi više od disciplinskog postupka koji je sprovela u novembru 2021. godine - kada je Čečoviću skinula 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, te da joj zakon koji je bio na snazi nije dozvolio da ide van nadležnosti, a da je bivša učenica sama morala da prijavi seksualno uznemiravanje - koje u tom periodu zakonski nije bilo tretirano kao krivično djelo.
Vučurović je rekla i da učenica nije htjela da prijavi slučaj nadležnima zbog svojeg oca.
- Šteta što nije imala podršku oca, jer bismo zajednički reagovali - izjavila je Vučurović.
<h2>Juče rečeno da nije bilo drugih pritužbi, MPNI već danas saopštilo da su dobili jednu</h2>
Vučurović je kazala da ni prije ni poslije incidenta nijesu imali nijednu prituzbu u vezi sa Čečovićem.
- Sara nam se obratila u decembru iste godine i pozvali smo je da dođe na sastanak. Nikad nije došla i poslije tri godine imamo ovu situaciju. Nacrtana je meta. Ona traži moj otkaz. Moram da pitam zašto i čime je motivisana. Ako smo mi stali iza nje i uradili ono što smo najviše mogli u datom trenutku, sproveli disciplinsku mjeru, pozivali je na razgovore. Sve smo uradili što smo mogli u okviru zakona. Poziv na linč Biljane Vučurović je meni neshvatljiv. Očigledno ima razlog, ali ga ja ne razumijem - kazala je Vučurović.
Ipak, već danas je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su obaviješteni o još jednom slučaju potencijalnog uznemiravanja učenice od strane profesora.
Prepiska je, kako su naveli u resoru Anđele Jakšić-Stojanović, upućena Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na hitno postupanje, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta - istakli su u MPNI.

Anja Ivanović

I ODT i VDT rade na slučaju Čečović - Vujisić

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) saopšteno je da vrhovni državni tužilac Milorad Marković tokom okruglog stola „Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crna Gore“ nije, kao što je navedeno u tekstu koji je objavila Pobjeda, poručio da je Crnoj Gori neophodna reforma Krivičnog zakonika - već Zakonika o krivičnom postupku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovicu-prihvatljivo-da-pritvor-traje-pet-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U objavljenom tekstu došlo je do pojednostavljivanja stručne i naučne rasprave, pri čemu pojedini segmenti iz izlaganja i diskusije u potpunosti ne odgovaraju kontekstu diskusije i iznijetim stavovima vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića - naveli su oni u reagovanju.
Ističu da je Marković, zajedno sa ostalim učesnicima okruglog stola, ocijenio da je Krivični zakonik Crne Gore dobar i savremen krivični zakonik i da nema potrebe za njegovom reformom.
- Svakako, kako je konstatovano tokom okruglog stola, pojaviće se potreba da se Krivični zakonik dalje usavršava i povremeno mijenja i dopunjuje da bi se uskladio sa novim oblicima kriminaliteta i pravnim aktima Evropske unije - dodali su u VDT.
Vrhovni državni tužilac je, kažu, takođe tokom okruglog stola naveo da treba napraviti analizu koja bi pokazala zašto imamo visok procenat potvrđenih optužnica.
- U tom smislu VDT je naveo da se mogu imati dvije pretpostavke - jedna da tužilastvo odlično radi svoj posao i druga - da sudovi olako potvrđuju optuznice. VDT je, obrazlažući zašto je i očekivano da sudovi u tolikom procentu potvrđuju optužnice, istakao da se kontrolom utvrđuje zakonitost optužnog akta i opravdanost da se ide na glavni pretres, pri čemu kontrola optužnice ne smije značiti i zadiranje u zadatak glavnog pretresa utvrđivanja stepena izvjesnosti potrebnog za presudu - istakli su oni dodajući da je Marković istakao i da visok broj osuđujućih presuda potvrđuje opravdanost potvrđivanja optužnice.

VDT: Marković poručio da je neophodna reforma ZKP-a, a ne Krivičnog zakonika

Odlukom da se kandidujem za vrhovnog državnog tužioca i kasnije, samim izborom na ovu funkciju, u potpunosti svjesno sam pristao na veći stepen kritike ne samo rada, već i mene lično. Kao osoba, koja je u ličnom i profesionalnom djelovanju posvećena evropskim vrijednostima, apsolutno podržavam slobodu izražavanja svakog pojedinca, koja podrazumijeva i informacije koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju - saopštio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
On se na sjednici Tužilačkog savjeta osvrnuo se na stavove iznijete u javnosti, povodom njega kao ličnosti, kao i u profesionalnom smislu.
VDT Marković istakao je da je svjestan da sloboda izražavanja podrazumijeva i uvredljivi govor upućen i njemu lično.
- Na to sam i sam pristao. Ono na šta ne pristajem i nikada neću pristati jesu neistinite, neosnovane tvrdnje, u čije motive ne želim da ulazim, o uticaju bilo koje političke strukture, bilo kog centra moći, na moj i na rad državnotužilačke organizacije. Jedini uticaj na koji pristajem i koji je moguć jeste uticaj zakonskih normi i Ustava - ocijenio je Marković.
Vrhovni državni tužilac napomenuo je da se svi slučajevi, u kojima dolazi do kršenja zakona, pažljivo istražuju i procesuiraju, isključivo i jedino na osnovu dokaza i na principima samostalnosti i nezavisnosti.
- To jeste i to će i ubuduće biti moj jedini princip rada, bez obzira na bilo čija očekivanja. Svako u odnosu na koga postoje dokazi da je učinio krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, biće procesuiran - ocijenio je Marković.
Prema njegovim riječima upravo to pokazuju i ostvareni rezultati koji doprinose da se povjerenje u rad državnotužilačke organizacije vraća što će, uvjeren je, pokazati i istraživanja o radu Državnog tužilaštva, čiji rezultati se očekuju.
Na sjednici Tužilačkog savjeta počeo je intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas za izbor jedanaest državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima na nivou Crne Gore.

Marković: Zakonske norme i Ustav jedini uticaj na koji pristajem

Nakon današnje akcije na području Bijeljine, pripadnici SIPA-e su uhapsili nekoliko osumnjičenih za više krivičnih djela, a među njima je i prvoosumnjičeni Željko Radovanović zvani Krečo, nezvanično je potvrđeno za Klix.ba. 
 
Inspektori i članovi jedinice za specijalnu podršku SIPA-e rano jutros su počeli s obavljanjem pretresa na više lokacija u Bijeljini, a u sklopu akcije koja je vezana za razbijanje kriminalne grupe osumnjičene za organizovani kriminal, pranje novca i trgovinu drogom.
Ovom akcijom, koja je osim na prostoru Republike Srpske, realizovana i u Brčkom, obuhvaćeno je više osoba, među kojima je i prvoosumnjičeni Željko Radovanović iz Bijeljine.
Svi oni su uhapše da ni, a po proceduri sada slijedi ispitivanje.
Krečo se od ranije dovodio u vezu sa takozvanim zemunskim klanom, a dosad je hapšen u brojnim navratima.
Između ostalog, 2021. godine se zbog Sky i Anom aplikacija sumnjalo da rukovodi grupom za organizovani kriminal.
Prije 13 godina je uhapšen kao glavni organizator međunarodne narkobande koja je prodavala kokain u Hrvatskoj i Njemačkoj.
Inače, današnja akcija je operativnog karaktera kodnog imena "Škljunkara 2", a izvedena je pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštva BiH. Osim u Bijeljini, pretresi su izvršeni i na području Brčko distrikta.
Ova akcija SIPA-e je treća i ujedno najveća koju su pripadnici te državne agencije izveli na području RS-a, a nakon spornih zakona koje je usvojila Narodna skupština RS.
Kako piše Klix, pripadnici MUP-a RS znali su za ovu akciju, shodno ranijem upućenom službenom obavještenju SIPA-e.
Međutim, SIPA-i zvanično iz MUP-a RS nije upućen odgovor u kontekstu prihvatanja ili odbijanja učešća u realizaciji akcije.

Više osoba uhapšeno u Bijeljini, među njima i Željko Radovanović, dovode ga u vezu sa zemunskim klanom

Uspostavljanje saradnje između Vrhovnog suda Crne Gore i nevladine organizacije Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) u praćenju, analizi i unaprjeđenju pravosudnog sistema u Crnoj Gori, sa fokusom na podršku efikasnijem odgovoru pravosuđa u predmetima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, svrha je Memoranduma o saradnji koji su potpisali predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i predsjednik Upravnog odbora NVO CeMI Zlatko Vujović.
Cilj saradnje je doprinos povećanju transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa, kao i promovisanje vladavine prava i zaštita ljudskih prava, saglasni su potpisnici Memoranduma.
- NVO CeMI će biti omogućeno praćenje suđenja i drugih pravosudnih procesa, u skladu sa prostornim kapacitetima sudova, kroz analizu poštovanja prava učesnika u postupcima, efikasnosti i pravičnosti procesa. Aktivnosti će biti usmjerene i na razmjenu informacija i iskustava u oblastima od interesa za unaprjeđenje pravosudnog sistema, sa posebnim fokusom na odgovor pravosuđa na organizovani kriminal i korupciju - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
U planu je i organizovanje zajedničkih obuka, konferencija i drugih događaja koji doprinose edukaciji i promociji dobrih praksi u pravosuđu, kao i sprovođenje zajedničkih istraživanja i studija na teme relevantne za pravosudni sistem.
Kako je saopšteno, Vrhovni sud će informisati sudove o zaključenom Memorandumu i aktivnostima koje će NVO CeMI sprovoditi u skladu sa njim.
- Vrhovni sud će podstaći predsjednike sudova da monitorima NVO CeMI omoguće nesmetan pristup javnim suđenjima, u skladu sa prostornim mogućnostima i na taj način podržati aktivnosti CeMI u pristupu spisima pravosnažnih predmeta i predmeta u radu, po prethodnom zahtjevu NVO CeMI i odobrenju nadležnog suda, osim onih čija je dostupnost ograničena propisima - kazala je Pavličić.
NVO CeMI će realizovati praćenje odabranih krivičnih postupaka u svim osnovnim i višim sudovima u Crnoj Gori, uz mogućnost praćenja određenih postupaka u predmetima sudova za prekršaje i Upravnog suda, uključujući i primjenu instituta kao što su sporazum o priznanju krivice i odloženo krivično gonjenje, uz puno poštovanje pravosudnog sistema i zakona Crne Gore.
- NVO CeMI će organizovati nacionalne konferencije, na kojima će predstavnicima nacionalnog pravosuđa, međunarodnim partnerima i organizacijama civilnog društva, biti predstavljeni tematski izvještaji o praćenju suđenja - kazao je Vujović, dodajući da će ova NVO sprovoditi internet kampanju o najbitnijim aspektima reforme pravosuđa.

CeMI će moći da prati suđenja i druge pravosudne procese

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović i Maja Miličković.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Predsjednika Opštinskog odbora DPS-a Kolašin, Vladan Bulatović, oglasio se povodom situacije u „Skijalištima Crne Gore“.
- Menadžment „Skijališta Crne Gore“ nije dorastao ozbiljnosti posla koji mu je povjeren, evidentno je da je za ovakav, saglasićemo se, složen i zahtjevan sistem potrebno mnogo više kompetencija, specijalističkih znanja, sublimiranog iskustva, proaktivnog i multisektorskog djelovanja i kontinuiranog napornog rada. Ako ovome dodamo prekomjerno i nepotrebno zapošljavanje (naročito u administraciji), visoke troškove, a smanjene prihode (uslovljene nepovoljnim vremenskim prilikama), nije za očekivati da će stanje biti bolje od sadašnjeg - kazao je Bulatović.
Ističe kako građane Kolašina brine ovakav razvoj situacije jer su, kaže, svjesni da profesionalna i uspješna firma „Skijališta Crne Gore“ implicira veliku korist široj društvenoj zajednici, u protivnom – samo probleme.
- U toku skijaške sezone 2022/2023. skijao sam na oba naša ski centra i bio u prilici da nakratko porazgovaram sa gostima-skijašima koji su skijali širom Evrope. Jedan od njih, Dubrovčanin, sa neskrivenom pozitivnom emocijom je opisao kolašinske ski centre kao „malu Švicu“, iskazujući bojazan da samo mi možemo pogrešnim odlukama da usporimo rast destinacije koji je nesporan - rekao je Bulatović.&nbsp;
Shvatio je, kaže, da je „lopta u njihovom dvorištu“ i da je trebalo posljednje dvije godine da je iskoriste, što, kako je rekao, nije urađeno iz više razloga.
- U momentu kad „dahćemo za vratom“ Kopaoniku sa pedesetak kilometara vrhunskih staza dozvoljavamo da nam „laička javnost“ kreira i sprovodi poslovne politike“, kazao je Bulatović i poručio da je to nečuveno.
„Uočavam da nema (nadam se, ne i ubuduće) „pritiska“ „Skijališta Crne Gore“ i lokalne uprave na Vladu da hitno (u tri smjene) radi na vještačkom osnježavanju i to u maksimalnom kapacitetu, jer vode u jesenjem i zimskom periodu, a i niskih temperatura (ovih aprilskih dana i do -10ºC) ima dovoljno - naveo je Bulatović.
Naglasio je kako je u sklopu projekta i formiranja akumulacije, obavezno projektovati i obezbijediti dodatne količine vode za stanovnike koji žive u Selištima, Smailagića Polju, Dulovinama i Pažanju, kako ne bi, kaže, i ubuduće trpjeli evidentne štete.
- Istovremeno, intenzivirati radove na garaži na ski centru da bi se eliminisale saobraćajne gužve, a time i spriječili da nam se „s’ praga“ turisti vraćaju nezadovoljni - rekao je Bulatović.
Dodaje kako svjedoče i permanentnoj kampanji koja se vodi u regionu, a i kod nas na društvenim mrežama prema Kolašinu, pa je, kaže, ozbiljnost u vođenju svake firme, pa i „Skijališta Crne Gore“ morao biti imperativ – bez izuzetka.
- Veći broj glasova na izborima, gospodo iz vlasti, ne znači da su državne firme Vaš „ratni plijen“, već podrazumijeva visok stepen odgovornosti prema svim članovima zajednice, ne samo prema vašim zaposlenima - zaključio je Bulatović.

Bulatović: Menadžment „Skijališta Crne Gore“ nije dorastao ozbiljnosti posla koji mu je povjeren

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: vdt