Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) najoštrije osuđuje postupke Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) prema porodici Milivoja Katnića i poziva vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da bez odlaganja reaguje.
Kako navode iz CHO-a, građani Crne Gore mjesecima svjedoče, kako tvrde, grubom ignorisanju i kršenju pravila i procedura u politički montiranom postupku protiv Milivoja Katnića i Saše Čađenovića. Posebno zabrinjavaju, ističu, posljednji postupci postupajućeg tužioca Šoškića iz oktobra prošle godine, o kojima je javnost saznala sa zakašnjenjem.
Prema ocjeni CHO-a, ovi potezi ukazuju na namjeru da se, umjesto zakonitog i regularnog postupka, primijene novi oblici pritiska, šikaniranja i ugrožavanja osnovnih prava i sloboda članova porodice Katnić.
– Činjenica da ovakvi postupci prolaze bez ikakve reakcije nadležnih institucija dodatno zabrinjava. Zbog toga pozivamo VDT-a Markovića da hitno reaguje – poručuju iz CHO-a.
U saopštenju se navodi i da ćutanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, prema njihovom stavu, otvara sumnju u njegovu odgovornost i uključenost u, kako navode, neprimjereno postupanje prema porodici Katnić.
– Da li je optužnica zaista toliko neodrživa kada se pribjegava, kako smatramo, smicalicama i podvalama koje predstavljaju torturu i zlostavljanje? Sve to upućuje na mogućnost da je riječ o ličnoj omrazi i osveti – ističe se u saopštenju.
CHO istovremeno očekuje i hitnu reakciju reizabranog Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, navodeći da njegova uloga podrazumijeva zaštitu građana od očiglednih povreda ljudskih prava.
– Ombudsman nije ponovo izabran da bi ćutao o ovakvim slučajevima. Ignorisanje ovog pitanja je sramno – zaključuje se u saopštenju Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CHO: Maltretiranje porodice Katnić od strane SDT-a mora biti zaustavljeno

Državno tužilaštvo Crne Gore je tokom 2025. godine, zaključno sa 30. septembrom, pokrenulo 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.
Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.
Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.
- Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine- ističe se u saopštenju.
Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.
Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.
Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv Nikole Petrovića zbog ubistva Ivana Milačića i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 78.1528%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fubica-u-milacica-ispalio-hitac-pa-pucao-prema-njegovom-stolu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Optužnicom mu se na teret stavlja da je 19. jula ove godine na terasi ugostiteljskog objekta Taormina sa umišljajem ubio Milačića i doveo u opasnost živote S.R, K.R. i drugih.
- Na način što je prilazeći stolu na terasi ugostiteljskog objekta za kojim je sjedio I.M. sa oštećenim S.R., K.R. i dr., izvadio pištolj koji je neovlašćeno nosio bez prethodno izdate odgovarajuće isprave o oružju i iz istog ispalio više metaka u pravcu oštećenih I.M. koji je tom prilikom zadobio tjelesne povrede usljed kojih je kod istog nastupila smrt, dok je oštećeni S.R. zadobio tešku tjelesnu povredu, a oštećena K.R. laku tjelesnu povredu, kao i ugrozio živote i drugih oštećenih koji su se nalazili u neposrednoj blizini lica mjesta - navode u VDT-u.

1250x600

1084x550

VDT podiglo optužnicu protiv Petrovića zbog ubistva Milačića

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju su podnijeli članovi Nezavisnog sindikata Aerdoroma Crne Gore, radi zaštite prava zaposlenih i zakonitosti postupanja u AD “Aerodromi Crne Gore“, ukazujući na postojanje osnova sumnje na krivična djela iz oblasti privrednog kriminala i krivična djela protiv službene dužnosti, uključujući krivična djela zloupotreba u privrednom poslovanju, zloupotreba službenog položaja, i nesavjestan rad u službi.
Prijavom su obuhvaćeni: Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović, kao i dvije sindikalne organizacije koje su u prijavi označene kao prijavljena pravna lica, zatim Roko Tolić (izvršni direktor), Jelena Maraš (predsjednica Odbora direktora), kao i dva lica koja su potpisnici Kolektivnog ugovora iz 2019. godine.
- U krivičnoj prijavi je, u odnosu na Slobodana Martinovića i Ljubišu Džudovića i sindikalne organizacije koje predstavljaju (prijavljena pravna lica), ukazano na osnov sumnje na krivično djelo zloupotreba u privrednom poslovanju (član 272 stav 3 KZCG, u produženom trajanju), uz navode da su kao odgovorna lica zloupotrebom položaja i povjerenja, prekoračenjem ovlašćenja i nevršenjem dužnosti mogli pribaviti protivpravnu imovinsku korist i prouzrokovati imovinsku štetu od više desetina hiljada eura na godišnjem nivou, te su izneseni navodi kojima se, prema prijavi, dovodi u pitanje zakonitost i legitimitet tih sindikalnih organizacija za potpisivanje kolektivnih ugovora koji proizvode dejstvo prema svim zaposlenima, pri čemu je u odnosu na ta prijavljena pravna lica predloženo da se, u skladu sa Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična djela, razmotre i primijene sankcije, uključujući kaznu prestanka pravnog lica (brisanje iz registra) i mjeru oduzimanja protivpravno stečene imovinske koristi, odnosno obavezivanje na iznos koji odgovara protivpravno stečenoj koristi- &nbsp;navode iz ovog sindikata,
Kako ističu, u krivičnoj prijavi se dalje navodi da, prema Pravilima predmetnih sindikalnih organizacija i propisima koji uređuju reprezentativnost, mandati predsjednika i organa sindikata traju četiri godine, te se ukazuje da su mandati ovih lica istekli prije više od 10 godina, uz pitanje da li su nakon toga održavani izbori, skupštine i sjednice organa sindikata u skladu sa pravilima rada i da li je članstvu omogućena stvarna kontrola nad mandatom i raspolaganjem sredstvima. U tom kontekstu, prema navodima krivične prijave, postavlja se pitanje da li su navedena lica nastavila da obavljaju te funkcije kao, kolokvijalno rečeno, “doživotni” predstavnici, bez jasno dokumentovane i provjerljive volje članstva, te da li su predmetne sindikalne organizacije u relevantnom periodu djelovale kao legitimni zastupnici zaposlenih u skladu sa propisima i sopstvenim pravilima.
- U prijavi se posebno ukazuje na sljedeće činjenice i indikatore koje zahtijevaju institucionalnu provjeru: 1) korišćenje pečata i naziva sindikalnih organizacija vezanih za JP “Aerodromi Crne Gore“, za koje se, prema navodima prijave, navodi da je brisano iz registra 2014. godine, dok je istog dana registrovano AD “Aerodromi Crne Gore“. Ovakvi navodi otvaraju suštinsko pitanje: u čije ime se, pod kojim pravnim identitetom i na osnovu kojih ovlašćenja, zaključuju kolektivni ugovori koji važe i za one zaposlene koji nijesu članovi tih organizacija; 2) Isticanje više različitih naziva sindikalnih organizacija. Prema navodima krivične prijave, u istom dokumentu se pojavljuju različite oznake: u zaglavlju Kolektivnog ugovora navodi se “sindikalna organizacija akcionarskog društva… aerodrom Podgorica i aerodrom Tivat“, u potpisu “sindikalne organizacije aerodroma Podgorica i Tivat“, dok se pečat tih organizacija poziva na “JP Aerodromi Crne Gore“. Prijava ukazuje da ovakva kombinacija naziva, prema navodima prijave, nije usklađena sa registrima i otvara pitanje stvarnog pravnog identiteta i ovlašćenja potpisnika; 3) navode u vezi sa kontrolom trošenja članarine, finansijskim izvještavanjem i svrhom utroška sredstava, uz prijedlog da se sprovede finansijsko vještačenje- saopšteno je iz ovog sindikata,
Nezavisni sindikat ukazuje da je, prema navodima krivične prijave, u fokusu pitanje institucionalne odgovornosti rukovodstva ACG - Roka Tolića (izvršni direktor) i Jelene Maraš (predsjednica Odbora direktora) – jer se radi o aktima i postupanju koja proizvode dejstvo prema svim zaposlenima, te je u prijavi ukazano na osnov sumnje da su, zajedno sa potpisnicima kolektivnog ugovora, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja/ ovlašćenja, prekoračenjem granica ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti mogli pribaviti korist prijavljenim sindikatima i njihovim predstavnicima, a istovremeno mogli nanijeti štetu i povrijediti prava zaposlenih, zbog čega je u prijavi naznačeno krivično djelo zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG), dok je za Jelenu Maraš dodatno ukazano i na osnov sumnje na nesavjestan rad u službi (član 417 st. 2 i 3 KZCG) u kontekstu propusta dužnosti nadzora. Nezavisni sindikat je ukazao i na javni nastup izvršnog direktora: da je 01.02.2025. godine dostavio medijima saopštenje u vezi sa statusom i ovlašćenjima sindikalnih predstavnika, te da takva izjava, prema navodima prijave, može dovesti u zabludu zaposlene i javnost, zbog čega je predloženo da tužilaštvo izvrši uvid u prilog i sasluša Roka Tolića na te okolnosti.
Prijavom je predloženo da tužilaštvo, pored saslušanja prijavljenih, sasluša i druge svjedoke – članove predmetnih sindikalnih organizacija – na okolnosti navoda prijave, uključujući navode da, uprkos pravilima o radu sindikata (organi, mandat, nadzor, obavezno informisanje članova), nijesu održavani izbori i skupštine u skladu sa pravilima i propisima, nije vršena kontrola trošenja članarine, te da je mandat organa, prema navodima prijave, istekao prije više od 10 godina. Upravo zato je neophodno da se činjenice utvrde kroz dokazne radnje i svjedočenja. Nezavisni sindikat postavlja pitanja koja se, po navodima prijave, moraju razjasniti u institucionalnom postupku.
- Kada su tačno održavani izbori predsjednika i organa (izvršni odbor / nadzorni odbor) i gdje su zapisnici, odluke i evidencije o prisutnosti i rezultatima? &nbsp;Kada su održavane Skupštine, ko ih je sazvao, kako je obaviješteno članstvo, gdje je evidencija prisutnih i na osnovu kog kvoruma su donošene odluke? &nbsp;Ko je i kako kontrolisao članarinu: da li su članovi jednom godišnje dobijali izvještaje o prihodima i rashodima, na koji način i da li su sredstva korišćena isključivo za ciljeve sindikata? Da li postoje godišnji finansijski izvještaji sindikata, ko ih je sačinio, kada su razmatrani i koje su dokumentovane odluke o njihovom usvajanju? Koje konkretne, dokumentovane odluke postoje o trošenju članarine (svrha, korisnik, iznos), koji je organ sindikata donio, a koji odobrio te odluke- traže odgovore iz Nezavisnog sindikata ACG.
Na kraju podsjećaju d svi navodi iz ovog saopštenja predstavljaju isključivo prenošenje sadržaja i kvalifikacija iz krivične prijave i prateće dokumentacije dostavljene nadležnim organima, te se iznose kao informacija javnosti i razlog za institucionalnu provjeru, uz navođenje da su po prijavi formirani spisi predmeta i da očekujemo postupanje nadležnih organa.
- Nezavisni sindikat ne prejudicira postojanje krivične ili bilo koje druge odgovornosti bilo kog lica ili organizacije, niti iznosi tvrdnje o krivici kao činjenice; o tome odlučuju isključivo tužilaštvo i sud u zakonitom postupku, uz puno poštovanje pretpostavke nevinosti. Naš jedini cilj je zaštita prava i interesa zaposlenih i obezbjeđivanje zakonitosti, transparentnosti i odgovornosti u pitanjima sindikalnog organizovanja i kolektivnog pregovaranja- zaključuje se u saopštenju,

VDT formiralo predmet po prijavi Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Više državno tužilaštvo dalo je nalog službenicima Uprave policije da prikupi potrebna obavještenja sa ciljem identifikacije izvršilaca grafita „Generale, hvala ti za Srebrenicu“ koji je juče ujutro osvanuo na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je, kako navode u saopštenju, obavijestila Uprava policije o ovom događaju.
- Nakon identifikacije izvršilaca i dostavljanja potrebnih obavještenja, te eventualno preduzimanjem drugih mjera i radnji za kojim se ukaže potreba, tužilaštvo će donijeti odluku, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić juče je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je juče ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
Kako je juče objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Više državno tužilaštvo naložilo da se identifikuju izvršioci grafita na Ambasadi BiH

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 5.526 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.982 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila pet eura manje -3.976 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.958, nešto malo manje od 54 eura – 3.904 eura u novembru je primio tužilac Armin Selmanović, dok je zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić primila 3.901 eura.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Javonović primile su po 3.849 eura.

Marija Žižić

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Dušana Ramića zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, kao i krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
Kako se navodi, krivična djela su izvršena u periodu od 7. do 8. juna 2025. godine u porodičnoj kući u opštini Danilovgrad, gdje je okrivljeni svojoj emotivnoj partnerki Almi Vuković Ćosović dao na uživanje opojnu drogu cannabis. Nakon toga ju je, u prisustvu djeteta, fizički napao i nanio joj teške tjelesne povrede.
Prema optužnici, Ramić je žrtvu uhvatio za vrat, potom je odgurnuo i zadao joj više udaraca, usljed čega je zadobila povrede u vidu nagnječenja pluća, preloma rebara i povreda mozga. Oštećena Ćosović je od posljedica povreda preminula 3. avgusta 2025. godine u Kliničkom centru Crne Gore.
Postupak protiv okrivljenog se nastavlja pred nadležnim sudom.

Podgorica: Podignuta optužnica protiv Dušana Ramića zbog ubistva Alme Ćosović

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv Svetislava Veska Stanišića (65) zbog sumnje da je ljetos ubio brata S.S. (66) i njegovog sina N.S. (26).
Njemu se na teret stavljaju teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Optužnicom mu se na teret stavlja da je 26. jula u Budvi, sa umišljajem lišio života S.S. i N.S. i tom prilikom sa umišljajem doveo u opasnost život A.S. - naveli su u VDT-u.
Stanišić je iz revolvera ispalio po jedan projektil u njihovom pravcu.
- Preduzetim radnjama sa umišljajem doveo u opasnost i život oštećenog A.S. koji se nalazio u neposrednoj blizini stradalih lica - dodali su u VDT.

Podignuta optužnica protiv Stanišića za ubistvo brata i bratanića

Više državno tužilaštvo u Podgorici u predmetu formiranom povodom smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici u Nikšiću, koji se nalazi u fazi izviđaja, donijelo je naredbu za obdukciju tijela, a obdukcioni nalaz je od strane vještaka obducenta dostavljen ovom tužilaštvu, saopšteno je iz VDT-a.
- Nakon dostavljenog nalaza, tužilaštvo je zamolbenim putem zatražilo i sudsko-medicinsko vještačenje od strane Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, radi davanja nalaza i mišljenja, u cilju utvrđivanja uzroka smrti preminulog novorođenčeta- navodi se u saopštenju.
U daljem toku postupka, a nakon dostavljanja nalaza, ističu u saopštenju, tužilaštvo će preduzeti sve mjere i radnje za kojim se ukaže potreba radi donošenja odluke.

VDT: Zatraženo sudsko-medicinsko vještačenje povodom smrti novorođenčeta u nikšićkoj bolnici

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila isporuku robe iz regiona i inostranstva

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

(FOTO) Zgrada Glavnog grada i most Milenijum osvijetljeni u znak sjećanja na žrtve Holokausta

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u utorak da Velika Britanija (VB) ne bi morala birati između SAD-a i Kine, dodajući da bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja veza s Vašingtonom.
- Velika Britanija ne može ignorisati najveće ekonomije na svijetu - rekao je Keir Starmer za "Bloomberg" uoči svoj posjete Kini.
Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer u osam godina koji je posjetio Peking.
Šezdeset čelnika iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija pratiće ga u Peking i Šangaj usred napetosti u odnosima Britanije i Amerike.
<h2>Starmer želi da održi kontakt s Kinom</h2>
Britanski premijer je odbacio pitanja o tome traži li jače veze s Kinom na štetu odnosa sa SAD-om, ali je insistirao da bi se VB mogla sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom bez ljutnje američkog predsjednika Donalda Trampa ili narušavanja veza sa Amerikom.
- Imamo vrlo bliske odnose sa Amerikom - naravno, želimo - i održavaćemo te odnose, uz sigurnost i odbranu. Jednako tako, samo gurati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je to druga najveća privreda na svijetu i postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno - istakao je Starmer.
Iako je Starmer rekao da će tokom posjete izraziti neke zabrinutosti, uključujući ljudska prava, naglasio je da su ekonomski odnosi glavni prioritet.
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Amerike i evropskih saveznika zbog problema, uključujući Grenland.
<h2>Grenland je i dalje osjetljiva tema</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog arktičkog položaja, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s glavnim sekretaom NATO-a Markom Ruteom u Davosu prošle sedmice, Tramp je objavio da je uspostavljen okvir za potencijalni sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Takođe je odustao od prijetnje uvođenjem carina za osam evropskih zemalja - Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske - koje su se protivile njegovom zahtjevu za akviziciju, prenosi Anadolija.

Tag: vdt