Marković: Prava žrtava nijesu samo pitanje podrške, već i dostojanstva

Pitanje prava žrtava nije samo pitanje ostvarivanja njihovih prava i podrške, već i pitanje dostojanstva. Dugo smo žrtve krivičnih djela tretirali kao dokazno sredstvo, kao pitanje u krivičnom postupku koje se tiče isključivo imovinskopravnog zahtjeva, ali ih nijesmo prepoznavali u onom svojstvu u kojem ih danas prepoznajemo - poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na Regionalnoj konferenciji o iskustvima podrške žrtvama i svjedocima.

Konferencija se od 13. do 15. oktobra održava u Podgorici, u organizaciji Vrhovnog državnog tužilaštva, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Evropskom unijom.

- Govoreći o unapređenju položaja žrtava u krivičnom postupku, Marković je istakao da se Crna Gora nalazi na prekretnici u razvoju krivičnoprocesnog sistema, budući da se izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku žrtva prvi put prepoznaje kao subjekt krivičnog postupka, čime se nacionalno zakonodavstvo usklađuje sa pravom Evropske unije - navode iz VDT-a.

Ukazao je da ove izmjene, kojima se dodatno unapređuje položaj žrtve, pred nadležne institucije, a posebno pravosudne organe, postavljaju značajan zadatak da nova zakonska rješenja dosljedno primjenjuju u praksi.

Naglasio je da danas postoji značajan interes, na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, za uspostavljanje jasnih i ujednačenih standarda u postupanju prema žrtvama krivičnih djela, kako bi im se obezbijedili ravnopravan tretman i odgovarajuća podrška tokom cijelog postupka.

Marković je istakao da je, uz podršku UNDP-a, Evropske unije i drugih međunarodnih partnera, u prethodnom periodu započeto uspostavljanje sistema podrške žrtvama, te da iskustva i primjeri dobre prakse zemalja regiona mogu imati posebnu vrijednost u daljem razvoju institucionalnih kapaciteta i procedura.

Posebno je ukazao na značaj uspostavljanja stručnih službi za podršku žrtvama, po uzoru na postojeću Službu za podršku maloljetnicima, koja primjenjuje visoke standarde, kako bi se garantovalo poštovanje dostojanstva žrtava i spriječila njihova sekundarna viktimizacija.

- Ne smijemo dozvoliti da žrtva ponovo prolazi kroz traumu, zbog čega institucionalni odgovor mora biti adekvatan. Da bi bio takav, sve institucije koje dolaze u dodir sa žrtvama, od izvršenja krivičnog djela, odnosno njegovog prijavljivanja, pa do donošenja odluke, moraju djelovati ujedinjeno i primjenjivati iste standarde. Važno je da stručne službe za podršku žrtvama i pravosudne institucije budu osposobljene da sarađuju u punom kapacitetu, uz jasno definisane standarde i koordinisano djelovanje. Samo na taj način možemo obezbijediti da žrtve tokom cijelog postupka dobiju odgovarajuću podršku i imaju povjerenje u institucije sistema - istakao je Marković.

Menadžer programa za vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije, Đanandrea Vila, ocijenio je da konferencija predstavlja priliku da Crna Gora predstavi napredak ostvaren u podršci žrtvama tokom posljednjih godina. Podsjetio je da Strategija za zaštitu prava žrtava, zajedno sa Strategijom za procesuiranje ratnih zločina, predstavlja čvrst okvir za unapređenje ove oblasti, koji je podržala Evropska unija.

- Za Evropsku uniju zaštita prava žrtava predstavlja ključni dio procesa pristupanja. Napredak se ne ogleda samo u istragama i presudama, već i u tome da li žrtve dobijaju adekvatnu podršku i mogu dostojanstveno i bez straha da učestvuju u postupcima. EU ostaje posvećena pružanju podrške partnerima u regionu, a kada je riječ o Crnoj Gori, ta podrška će se sigurno nastaviti i nakon predstojećih sastanaka u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 - istakao je Vila.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekatarina Paniklova ukazala je da su zakonodavstvo, institucije, istrage i sudske odluke ključni temelji vladavine prava, ali da pravdu treba razumjeti i kroz iskustva ljudi kojima ona služi, jer put do pravde za žrtve i preživjele može biti dug i bolan.

- Pravda se ne može mjeriti samo ishodom sudskih postupaka, već i načinom na koji su žrtve tretirane tokom cijelog procesa: da li su saslušane, informisane, zaštićene i podržane. Podrška žrtvama i svjedocima mora biti prepoznata kao sastavni dio efikasnog i dostupnog pravosudnog sistema, utemeljenog na principima ljudskih prava. U UNDP-u tranzicionu pravdu vidimo kao ulaganje u budućnost i izgradnju mirnih, inkluzivnih i otpornih društava - naglasila je Paniklova.

Konferencija je prilika da predstavnici pravosudnih institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva iz regiona i Evrope razmijene iskustva u cilju unapređenja sistema podrške i zaštite žrtava i svjedoka, posebno u postupcima za ratne zločine i druga teška krivična djela.

- Tokom skupa razmatrani su evropski i regionalni modeli podrške, iskustva u primjeni međunarodnih standarda, kao i mogućnosti za unapređenje institucionalnih kapaciteta i jačanje saradnje pravosudnih institucija i organizacija koje pružaju podršku žrtvama. Poseban fokus stavljen je na razvoj održivih i dostupnih mehanizama podrške, prevenciju sekundarne viktimizacije i unapređenje pristupa pravosuđu koje uvažava potrebe i iskustva žrtava i svjedoka - navodi se u saopštenju.

Na konferenciji su učestvovali i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i ministar pravde Bojan Božović, kao i brojni stručnjaci iz oblasti zaštite i podrške žrtvama i svjedocima.

Tokom konferencije promovisan je i informativni video koji žrtvama krivičnih djela pruža informacije o načinu ostvarivanja prava na naknadu štete i besplatnu pravnu pomoć. Video je nastao u saradnji Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda Crne Gore.