Vrhovno državno tužilaštvo objavilo je javni oglas za pripravnike u sedam državnih tužilaštava, za kandidate koji imaju završen Pravni fakultet i položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu.
Javni oglas je raspisan za deset pripravničkih mjesta. Dva mjesta su za potrebe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, jedno za Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, tri za Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kao i po jedno za potrebe osnovnih državnih tužilaštava u Kotoru, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
- Kandidati koji su Pravni fakultet završili po Bolonjskom procesu obavezni su da dostave diplomu ili uvjerenje o završenim osnovnim i specijalističkim akademskim studijama, dok kandidati koji su visoko obrazovanje stekli u inostranstvu, pored ostale dokumentacije, treba da prilože i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istaknuto je da Vrhovno državno tužilaštvo u postupku izbora kandidata vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zbog čega se zainteresovani kandidati o ovom pitanju mogu izjasniti u samoj prijavi na oglas.
Rok za dostavljanje kompletne dokumentacije na adresu Vrhovnog državnog tužilaštva je 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Detaljan spisak potrebne dokumentacije mogu se naći <a href="https://tuzilastvo.me/wp-content/uploads/2025/12/Javni-oglas-za-pripravnike.pdf">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oglas za deset pripravnike u sedam državnih tužilaštava

Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

1250x600

1084x550

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

The head of the Supreme State Prosecutor’s Office Milorad Marković received 4.723 euros in November, according to published data on the incomes of public officials.
Immediately behind Marković in terms of earnings is prosecutor Veljko Rutović with 3.438 euros, followed by prosecutor Lidija Vukčević who received 3.433 euros. They are followed by Dražen Burić with a salary of 3.418 euros, prosecutor Armin Selmanović received 3.372 euros, while Deputy Supreme State Prosecutor Jelena Đaletić received two euros less - 3.370 euros.
Prosecutors Danka Živković and Maja Jovanović each received 3.327 euros.

Marija Žižić

Marković received 4.723 euros, other prosecutors slightly under 4.000 euros

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 4.723 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.438 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila 3.433 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.418, dok je tužilac Armin Selmanović primio 3.372 a dva eura manje - 3.370 bila je plata zamjenice vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Jovanović primile su po 3.327 eura.
U prethodnom tekstu objavljene su plate tužilaca na osnovu podataka koje su obajveljeni na sajtu Vrhovnog državnog tužilaštva a koji su, kako su nam objasnili, zbog tehničke greške zarade su bile uvećane.
Informacije na sjatu Vrhovnovnog državnog tužilaštva sada su ažužiran i tekst se bazira na njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovic-primio-5-526-eura-ostali-tuzioci-nesto-manje-od-4-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković primio 4.723 eura, ostali tužioci ispod 4.000 eura

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 5.526 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.982 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila pet eura manje -3.976 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.958, nešto malo manje od 54 eura – 3.904 eura u novembru je primio tužilac Armin Selmanović, dok je zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić primila 3.901 eura.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Javonović primile su po 3.849 eura.

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

Vrhovno državno tužilaštvo je analizom podataka za period od skoro šest godina, od 1. januara 2020. do 1. novembra, utvrdilo da je zastarjelost krivičnog gonjenja u predmetima formiranim protiv poznatih učinilaca izuzetno rijetka, saopšteno je iz VDT-a.
Od ukupno 57.756 formiranih predmeta po podnijetim prijavama protiv poznatih učinilaca, zastarjelost krivičnog gonjenja je evidentirana u samo 0,63 odsto slučajeva. 
- U 339 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila prije samog podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,59 odsto od ukupnog broja predmeta), a samo u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,04 odsto od ukupnog broja predmeta) - ističe se u saopštenju VDT-a.
Ovi podaci, kako navode u Tužilaštvu, potvrđuju da kada je učinilac identifikovan, zastarjelost krivičnog gonjenja je statistički zanemarljiva, te da tužilaštva u najvećem broju slučajeva postupaju pravovremeno i efikasno.
Vrhovno državno tužilaštvo u 2025. godini, sprovodi nadzor nad radom osnovnih državnih tužilaštava u cilju provjere okolnosti da li je opravdano i zbog kojih okolnosti nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja, a posebno u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca, gdje je, kako kažu, zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu. 
- Uvidom u predmete utvrđeno je da je zastarjelost nastupila iz opravdanih razloga na koje državni tužioci nijesu mogli uticati i pored preduzimanja radnji propisanih zakonom, osim u dva predmeta zbog čega je pokrenut jedan disciplinski postupak protiv državnog tužioca - dodaje se u saopštenju.
U predmetima formiranim protiv nepoznatih učinilaca (13.861 predmet formiran u periodu od 10 godina), zastarjelost je evidentirana u 41 odsto ovih predmeta (5.794 predmeta). Razlog zastarjelosti, kako su pojasnili u VDT-u, je nemogućnost policije da identifikuje učinioce u zakonskim rokovima, usljed čega je zbog proteka vremena u kom se može preduzeti krivično gonjenje, nastupila zastarjelost i nemogućnost daljeg krivičnog gonjenja.
U VDT-u podsjećaju da je, upravo iz razloga unapređenja efikasnosti postupanja, u decembru prošle godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u predmetima protiv nepoznatih učinilaca (KTN), koje ima za cilj da dodatno standardizuje i ubrza rad na ovim predmetima.
- U skladu sa svim obavezujućim uputstvima VDT-a, rukovodioci su dužni da u predmetima u kojima izviđaji ili istrage neopravdano dugo traju, izdaju pisana obavezujuća uputstva i preduzmu druge radnje kako bi se postupci vodili brže i efikasnije - poručeno je iz VDT-a.

VDT: Krivični predmeti se procesuiraju na vrijeme, zastarjelost u samo 0,63 slučajeva

Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Biće još performansa, nećemo odustati. Ako ćutimo i ne pojavljujemo se vjerovatno će misliti da smo odustali od borbe, a nećemo, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno, dok je neka elita to sve odnijela lako i jednostavno, a na kraju su zaštićeni od ovih ljudi u zgradi iza nas - kazao je predstavnik bivših radnika barske fabrike "Primorka" Edin Begzić.
On je danas ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans, instalacijom "kovčega pravde" sa položenim cvijećem, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori, a nakon toga i "sahranu" pravde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fperformans-sahrana-pravde-ispred-zgrade-sdt-a-i-vdt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Begzić je u izjavi za medije kazao da je organizovao ovaj perfomans zbog onoga što nam se konstantno decenijama dešava, odnosno da se serviraju priče o pravdi, a da se to, nažalost, na djelu ne vidi.&nbsp;
- Pravda je takva da se predmeti čuvaju u fiokama, čeka se zastarenje predmeta i da se sav kriminal koji se desio ovoj državi i narodu, prvenstveno radnicima kroz masovnu privatizaciju, da sve to stane zaštićeno i da niko ne bude osuđen, a da narod ostane gladan i opljačkan - ističe Begzić.
Oni se, kako dodaje, konstantno bore dvije decenije i rade posao tužioca.
- Mi tražimo i nalazimo i dostavljamo dokaze, ali Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo sve to gura u fioke i pravda se ne može očekivati. Trudimo se i pokušavamo probuditi svijest kod ljudi koji su zaduženi za pravdu da je narod postao umoran. Nadali smo se nakon političkih promjena da će se desiti stvarne promjene, ali "isti film, drugi glumci", s tim da je produkcija sad mnogo ozbiljnija. Zato smo performansom htjeli da pokušamo da skrenemo pažnju ljudima koji u ovoj zgradi rade što narod i opljačkani radnici misli o njihovom radu, nadajući se da će se dozvati svijesti i da će nešto stvarno uraditi kako pričaju da rade, a ustvari ne rade - poručio je Begzić.
Ističe da je on predstavnik radnika Primorke, te da su oba njegova radila u toj fabrici.&nbsp;
- Mnogo puta kad se ovakve stvari dese kontaktiraju nas radnici iz drugih uništenih preduzeća, što iz opštine Bar, što iz drugih djelova Crne Gore. Moja je želja da ako se ovaj slučaj riješi da će to možda biti neka lokomotiva za ostale predmete da se počnu rješavati i stvarno se pojavi pravda u Crnoj Gori onako kako bi to trebalo da se desi - naveo je Begzić.
On je tokom "sahrane" pravde kazao da su se okupili "ispred zgrade Diznilenda", odno ispred zgrade pravde da se posljednjim riječima oproste "od naše drage nam pravde".
- Pravda se dugo borila sa teškom bolešću. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. godine pregledom je uvtrđeno da je na plućima imala upalu Milivoja Katnića, na mozgu izliv Ivice Stankovića i zakrčenje krvnih sudova Vesnom Medenicom. Nadali smo se i vjerovali da će neki novi stručnjaci naći lijeka za pravdu, ali su je oni nažalost dokrajčili. Vjerujem da će vremenom i nakon izvršene autopsije biti uvrđene nove bolesti koje su danas je i sahranile. Tebi draga pravdo danas šaljemo posljednji pozdrav uz poruku da si i kao preminula ušla u Ginisovu knjigu rekorda, jer si u prva u svijetu pravdu koja je preminula od nepravde. Neka ti je laka crna zemlja crne nam Crne Gore, a mi tvoj narod ćemo te se uvijek rado sjećati - poručio je Begzić.

Ivona Đokić

Begzić: Nećemo odustati od borbe, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno

Predstavnik bivših radnika barske "Primorke" Edin Begzić danas je ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans gdje je ispred instalacije "kovčega pravde" položeno cvijeće, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Na društvenoj mreži Instagram najavio je da će se danas u 15 sati biti obavljena sahrana, te upitao glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića spavaju li mirno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1267" loading="lazy" alt="Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava"> <figcaption>Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Begzić je, kako prenosi Portal Vijesti, kazao da se na performans odlučio kako bi ukazao na nerad institucija i pored svih dostavljenih dokaza. - "Sahrana" pravde obaviće se u 15 sati gdje ću se tom prilikom prigodnim govorom oprostiti od nje u ime svih onih koje je ovaj sistem odnosno država opljačkala, uništila, ponizila, prevarila, nezakonito osudila, unazadila, oduzela dostojanstvo i pravo na normalan i pravedan život - rekao je Begzić. Sličan performans je juče održan i u Baru ispred Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda.

Performans "sahrana pravde" ispred zgrade SDT-a i VDT-a

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

Infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, poručeno je na radnom sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjednicom Privredne komore Crne Gore Ninom Drakić i njenim saradnicima, tokom kojeg je razgovarano o ključnim ekonomskim kretanjima, strukturnim izazovima i razvojnim prioritetima crnogorske ekonomije.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, poseban akcenat stavljen je na ekonomske rezultate u 2025. godini i projekcije za 2026. godinu, uz ocjenu da je održivi rast uslovljen snažnijim investicijama u saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu, kao i unapređenjem poslovnog ambijenta.
Sagovornici su saglasni da infrastrukturni projekti predstavljaju jedan od ključnih multiplikatora privrednog rasta, naročito u kontekstu približavanja Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Razgovarano je i o strukturnom nedostatku radne snage, koji predstavlja jedno od najvećih ograničenja daljeg privrednog rasta, posebno u sektoru turizma i pratećih djelatnosti.&nbsp;
U tom kontekstu, istaknuta je važnost usvajanja Zakona o stalnom sezoncu, kao instrumenta koji može doprinijeti većoj predvidivosti zapošljavanja, smanjenju sive ekonomije i povećanju produktivnosti rada.
Milatović je ukazao na višegodišnji trend stagnacije i pada prihoda od turizma, naglasivši da se radi o strateškom sektoru koji zahtijeva sistemski pristup, jaču koordinaciju javnog i privatnog sektora, kao i prelazak sa modela ekstenzivnog na održiviji i vrijednosno zahtjevniji turistički razvoj.
- Sagovornici su ukazali na potrebu snažnijeg uključivanja domaćih preduzeća u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, kroz modele udruživanja kompanija iz građevinskog sektora, kako bi se povećala njihova konkurentnost i sposobnost učešća na velikim tenderima, uključujući projekte poput izgradnje auto-puta. Ocijenjeno je da bi takav pristup doprinio zadržavanju veće dodate vrijednosti u domaćoj ekonomiji i jačanju kapaciteta lokalne privrede - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Na sastanku je istaknuto da će Milatović i u narednom periodu nastaviti, te dodatno intenzivirati međunarodne aktivnosti sa snažnim ekonomskim fokusom, usmjerene na promociju investicionih potencijala Crne Gore i povezivanje domaće privrede sa partnerima iz Evropske unije i drugih globalnih tržišta, uz aktivno učešće Privredne komore Crne Gore.
Milatović je poručio da će nastaviti da snažno zagovara ekonomske politike usmjerene ka održivom rastu, jačanju konkurentnosti i ubrzanju procesa evropske integracije, u bliskoj saradnji sa privredom i relevantnim institucijama.

Milatović sa predstavnicima Privredne komore: Bez snažne ekonomije nema uspješnog evropskog puta

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Kako se navodi u saopštenju, prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi.&nbsp;
U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen &nbsp;sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
&nbsp;– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju. &nbsp;
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCG Mišela Manojlović uputila predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću izražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

ZOCG: Uvesti jedinstven koeficijent za obračun zarada čelnih ljudi opština

Crna Gora nastavlja snažan investicioni i reformski ciklus u oblasti digitalne transformacije u skladu sa Reformskom agendom. Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) zvanično nam je predala rezultate projekta „Digitalna transformacija lokalnih samouprava u Crnoj Gori“, čime je obilježena značajna prekretnica u procesu digitalne transformacije na lokalnom nivou, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj, na sastanku sa direktorom ITU kancelarije za Evropu Jaroslavom Ponderom i predstavnicima UNOPS-a.
Kako je navedeno u saopštenju, kroz tri radionice uživo i osam onlajn tehničkih sesija, ITU je pružio podršku opštinama u primjeni GovStack principa i razvoju praktičnih digitalnih rješenja.&nbsp;
Praktičan pristup, dodaju iz MJU, omogućio je učesnicima da direktno rade na dizajnu usluga i razvoju prototipova, čime su digitalne politike pretočene u konkretna, operativna rješenja prilagođena lokalnim potrebama.
- ITU je, za tri prioritetne javne usluge koje je Ministarstvo verifikovalo u saradnji sa UNOPS-om, dizajnirao i razvio prototipove digitalnih rješenja socijalna pomoć za novorođenčad, godišnje plaćanje poreza na nepokretnosti, registracija poslovanja u oblasti ugostiteljskih djelatnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom primopredaje, ITU je Ministarstvu predao sve rezultate projekta, uključujući prototipove digitalnih usluga, tehničku dokumentaciju i materijale za jačanje kapaciteta, čime je obezbijeđeno nacionalno vlasništvo i održivost postignutih rezultata.
- Glavna vrijednost ovog procesa je GovStack - inovativni pristup koji omogućava: bržu i jeftiniju izgradnju digitalne infrastrukture, razvoj konkretnih rješenja po mjeri građana i privrede kao i jačanje kapaciteta naših opština za rad u digitalnom dobu - poručio je Dukaj.
Predstavnici Međunarodne telekomunikacione unije pohvalili su posvećenost Crne Gore digitalnoj agendi, i naglasili da nastavljaju sa podrškom u oblasti digitalne transformacije, posebno na lokalnom nivou.
- Ovaj projekat pokazuje kako snažno nacionalno vlasništvo, u kombinaciji sa ciljanom tehničkom podrškom, može digitalne strategije pretvoriti u konkretne, građanima usmjerene usluge. Radeći u bliskoj saradnji sa Ministarstvom i lokalnim samoupravama, pomogli smo da se postave temelji za digitalne usluge koje su spremne za implementaciju i koje će donijeti koristi zajednicama širom Crne Gore - izjavio je Jaroslav Ponder, šef ITU Kancelarije za Evropu.&nbsp;
Dukaj je zaključio da "građani imaju pravo na brzu, efikasnu i dostupnu upravu, bez čekanja i nepotrebne birokratije. Današnji rezultati potvrđuju da digitalna uprava postaje stvarnost, a ne obećanje, i da lokalne samouprave ulaze u novu fazu rada - u službi građana i privrede“.
- Saradnja sa relevantnim međunarodnim partnerima, uz zajednički rad državnih i lokalnih institucija, ubrzava digitalnu transformaciju i unapređuje kvalitet javnih usluga u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

ITU predao rezultate projekta digitalne transformacije lokalnih samouprava MJU

Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović kazao je da će predložiti ili podržati novo zakonsko rješenje o neradnoj nedjelji, u skladu sa preporukama Ustavnog suda.
- Nećemo dozvoliti da se radnici izrabljuju - poručio je Bogdanović u saopštenju za javnost. 
 
Prema njegovim riječima današnja odluka Ustavnog suda je jasno ukazala na slabosti dosadašnjeg rješenja.
- &nbsp;Mora postojati jasan legitiman cilj u javnom interesu, mjera mora biti proporcionalna, a pravila jednaka za sve, bez selektivnih izuzetaka koji jedne stavljaju u povlašćen, a druge u neravnopravan položaj. Zato ćemo novo rješenje postaviti na tri čvrsta principa: zaštita zdravlja i dostojanstva radnika, jednak tretman svih preduzetnika na tržištu, i jasna, precizna pravila primjenjiva u praksi - istakao je on. 
 
Neradna nedjelja je, navodi Bogdanović, pitanje ljudskosti, porodice i dostojanstva rada. Poručuje da država ne smije da okrene glavu pred pritiscima i pohlepom koja bi, kako je kazao, da normalizuje rad bez predaha, a radnika svede na potrošnu robu. 
 
- Crna Gora može i mora da ima rješenje koje je istovremeno ustavno održivo i socijalno pravedno i mi ćemo ga predložiti, jer radnik nije trošak, već čovjek, i njegova nedjelja mora biti zaštićena zakonom - zaključio je Bogdanović.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo