Vrhovno državno tužilaštvo je analizom podataka za period od skoro šest godina, od 1. januara 2020. do 1. novembra, utvrdilo da je zastarjelost krivičnog gonjenja u predmetima formiranim protiv poznatih učinilaca izuzetno rijetka, saopšteno je iz VDT-a.
Od ukupno 57.756 formiranih predmeta po podnijetim prijavama protiv poznatih učinilaca, zastarjelost krivičnog gonjenja je evidentirana u samo 0,63 odsto slučajeva. 
- U 339 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila prije samog podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,59 odsto od ukupnog broja predmeta), a samo u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,04 odsto od ukupnog broja predmeta) - ističe se u saopštenju VDT-a.
Ovi podaci, kako navode u Tužilaštvu, potvrđuju da kada je učinilac identifikovan, zastarjelost krivičnog gonjenja je statistički zanemarljiva, te da tužilaštva u najvećem broju slučajeva postupaju pravovremeno i efikasno.
Vrhovno državno tužilaštvo u 2025. godini, sprovodi nadzor nad radom osnovnih državnih tužilaštava u cilju provjere okolnosti da li je opravdano i zbog kojih okolnosti nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja, a posebno u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca, gdje je, kako kažu, zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu. 
- Uvidom u predmete utvrđeno je da je zastarjelost nastupila iz opravdanih razloga na koje državni tužioci nijesu mogli uticati i pored preduzimanja radnji propisanih zakonom, osim u dva predmeta zbog čega je pokrenut jedan disciplinski postupak protiv državnog tužioca - dodaje se u saopštenju.
U predmetima formiranim protiv nepoznatih učinilaca (13.861 predmet formiran u periodu od 10 godina), zastarjelost je evidentirana u 41 odsto ovih predmeta (5.794 predmeta). Razlog zastarjelosti, kako su pojasnili u VDT-u, je nemogućnost policije da identifikuje učinioce u zakonskim rokovima, usljed čega je zbog proteka vremena u kom se može preduzeti krivično gonjenje, nastupila zastarjelost i nemogućnost daljeg krivičnog gonjenja.
U VDT-u podsjećaju da je, upravo iz razloga unapređenja efikasnosti postupanja, u decembru prošle godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u predmetima protiv nepoznatih učinilaca (KTN), koje ima za cilj da dodatno standardizuje i ubrza rad na ovim predmetima.
- U skladu sa svim obavezujućim uputstvima VDT-a, rukovodioci su dužni da u predmetima u kojima izviđaji ili istrage neopravdano dugo traju, izdaju pisana obavezujuća uputstva i preduzmu druge radnje kako bi se postupci vodili brže i efikasnije - poručeno je iz VDT-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VDT: Krivični predmeti se procesuiraju na vrijeme, zastarjelost u samo 0,63 slučajeva

Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

1250x600

1084x550

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Biće još performansa, nećemo odustati. Ako ćutimo i ne pojavljujemo se vjerovatno će misliti da smo odustali od borbe, a nećemo, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno, dok je neka elita to sve odnijela lako i jednostavno, a na kraju su zaštićeni od ovih ljudi u zgradi iza nas - kazao je predstavnik bivših radnika barske fabrike "Primorka" Edin Begzić.
On je danas ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans, instalacijom "kovčega pravde" sa položenim cvijećem, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori, a nakon toga i "sahranu" pravde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fperformans-sahrana-pravde-ispred-zgrade-sdt-a-i-vdt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Begzić je u izjavi za medije kazao da je organizovao ovaj perfomans zbog onoga što nam se konstantno decenijama dešava, odnosno da se serviraju priče o pravdi, a da se to, nažalost, na djelu ne vidi.&nbsp;
- Pravda je takva da se predmeti čuvaju u fiokama, čeka se zastarenje predmeta i da se sav kriminal koji se desio ovoj državi i narodu, prvenstveno radnicima kroz masovnu privatizaciju, da sve to stane zaštićeno i da niko ne bude osuđen, a da narod ostane gladan i opljačkan - ističe Begzić.
Oni se, kako dodaje, konstantno bore dvije decenije i rade posao tužioca.
- Mi tražimo i nalazimo i dostavljamo dokaze, ali Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo sve to gura u fioke i pravda se ne može očekivati. Trudimo se i pokušavamo probuditi svijest kod ljudi koji su zaduženi za pravdu da je narod postao umoran. Nadali smo se nakon političkih promjena da će se desiti stvarne promjene, ali "isti film, drugi glumci", s tim da je produkcija sad mnogo ozbiljnija. Zato smo performansom htjeli da pokušamo da skrenemo pažnju ljudima koji u ovoj zgradi rade što narod i opljačkani radnici misli o njihovom radu, nadajući se da će se dozvati svijesti i da će nešto stvarno uraditi kako pričaju da rade, a ustvari ne rade - poručio je Begzić.
Ističe da je on predstavnik radnika Primorke, te da su oba njegova radila u toj fabrici.&nbsp;
- Mnogo puta kad se ovakve stvari dese kontaktiraju nas radnici iz drugih uništenih preduzeća, što iz opštine Bar, što iz drugih djelova Crne Gore. Moja je želja da ako se ovaj slučaj riješi da će to možda biti neka lokomotiva za ostale predmete da se počnu rješavati i stvarno se pojavi pravda u Crnoj Gori onako kako bi to trebalo da se desi - naveo je Begzić.
On je tokom "sahrane" pravde kazao da su se okupili "ispred zgrade Diznilenda", odno ispred zgrade pravde da se posljednjim riječima oproste "od naše drage nam pravde".
- Pravda se dugo borila sa teškom bolešću. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. godine pregledom je uvtrđeno da je na plućima imala upalu Milivoja Katnića, na mozgu izliv Ivice Stankovića i zakrčenje krvnih sudova Vesnom Medenicom. Nadali smo se i vjerovali da će neki novi stručnjaci naći lijeka za pravdu, ali su je oni nažalost dokrajčili. Vjerujem da će vremenom i nakon izvršene autopsije biti uvrđene nove bolesti koje su danas je i sahranile. Tebi draga pravdo danas šaljemo posljednji pozdrav uz poruku da si i kao preminula ušla u Ginisovu knjigu rekorda, jer si u prva u svijetu pravdu koja je preminula od nepravde. Neka ti je laka crna zemlja crne nam Crne Gore, a mi tvoj narod ćemo te se uvijek rado sjećati - poručio je Begzić.

Ivona Đokić

Begzić: Nećemo odustati od borbe, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno

Predstavnik bivših radnika barske "Primorke" Edin Begzić danas je ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans gdje je ispred instalacije "kovčega pravde" položeno cvijeće, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Na društvenoj mreži Instagram najavio je da će se danas u 15 sati biti obavljena sahrana, te upitao glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića spavaju li mirno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1267" loading="lazy" alt="Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava"> <figcaption>Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Begzić je, kako prenosi Portal Vijesti, kazao da se na performans odlučio kako bi ukazao na nerad institucija i pored svih dostavljenih dokaza. - "Sahrana" pravde obaviće se u 15 sati gdje ću se tom prilikom prigodnim govorom oprostiti od nje u ime svih onih koje je ovaj sistem odnosno država opljačkala, uništila, ponizila, prevarila, nezakonito osudila, unazadila, oduzela dostojanstvo i pravo na normalan i pravedan život - rekao je Begzić. Sličan performans je juče održan i u Baru ispred Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda.

Performans "sahrana pravde" ispred zgrade SDT-a i VDT-a

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

Reforme koje sprovodi Vrhovno državno tužilaštvo nijesu formalne, već suštinske - od profesionalizacije rada i digitalizacije postupaka, do jačanja unutrašnje kontrole i odgovornosti, kazao je VDT Milorad Marković poručujući da je cilj jasan – tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana.
Marković je na obilježavanju Dana državnih tužilaca Crne Gore, rekao da je to prilika da se zajednički afirmišu vrijednosti koje moraju biti temelj pravosudnog sistema – nezavisnost, profesionalnost i odgovornost, u službi pravde.
&nbsp;On je kazao da su prošle skoro dvije godine otkako je izabran za VDT-a, navodeći da je u tom periodu imao čast i odgovornost da predvodi proces u kojem su profesionalnost i nezavisnot postali svakodnevna praksa, a ne samo ideal kome težimo.
&nbsp;- Iza nas je godina koja je bila zahtjevna i složena, ali i godina u kojoj smo pokazali da smo spremni da odlučno i profesionalno djelujemo, da napredujemo i ostvarujemo rezultate- dodao je Marković.
Prema njegovim riječima, Državno tužilaštvo je nastavilo proces institucionalnih promjena.
- Reforme koje sprovodimo nijesu formalne, već suštinske – od profesionalizacije rada i digitalizacije postupaka, do jačanja unutrašnje kontrole i odgovornosti.Cilj je jasan – tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana- poručio je Marković.
On je kazao da u vremenu kada se vrijednosti nezavisnosti i odgovornosti institucija stavljaju na probu, podsjeća da se ove godine obilježava 75 godina od usvajanja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
- Taj dokument, koji je oblikovao savremenu Evropu, podsjetnik je da pravda nije samo primjena zakona, već i poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i pravičnosti.Na tim principima zasnivamo i svoj rad – jer savremeno tužilaštvo ne brani samo zakon, već i vrijednosti na kojima počiva svako demokratsko društvo- rekao je Marković.
On je istakao da te vrijednosti potvrđuju svakodnevno – kroz rad osnovnih i viših tužilaštava širom Crne Gore.
&nbsp;- Ona su prva linija pravde – brojčano sa najvećim brojem predmeta, ali i najbliža građanima, i zato im dugujemo posebno priznanje za odgovoran i predan rad- naveo je Marković.
&nbsp;On je kazao da na temeljima snažnog djelovanja počiva rad Specijalnog državnog tužilaštva, koje predstavlja ključni stub u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Ovo tužilaštvo se tim izazovima odlučno i predano bavi, u kontinuitetu postižući rezultate koji su vidljivi i priznati – kako u zemlji, tako i u inostranstvu- dodao je Marković.
&nbsp;Prema njegovim riječima, snažan oslonac rada VDT-a jeste i međunarodna saradnja.
&nbsp;- Bez zajedničkog rada sa vama ne bi bilo moguće ostvariti stvarne, mjerljive rezultate u nacionalnim okvirima ali i borbi protiv kriminala dati širi kontekst kako bi ta borba bila djelotvorniija.Usklađivanje sa standardima Evropske unije i jačanje regionalnih partnerstava ostaju među našim najvažnijim prioritetima- poručio je Marković.
On je istakao da sve reforme koje sprovodi VDT imaju jasan cilj da Državno tužilaštvo Crne Gore bude moderna, profesionalna i nezavisna institucija u službi građana i pravde.
- Poseban značaj u tom procesu ima ujednačavanje prakse državnih tužilaštava kroz obavezujuća uputstva za postupanje, u predmetima nasilja u porodici, napada na novinare, torture, govora mržnje i zločina iz mržnje, kao i u drugim oblastima. Takav pristup nije ograničenje, već podrška tužiocima – sredstvo koje doprinosi većoj dosljednosti, zakonitosti i pravnoj sigurnosti- kazao je Marković.
On je ocijenio da rezultati pokazuju da je efikasnost time unaprijeđena, da su rokovi kraći, a kvalitet odluka bolji.
&nbsp;- Crnogorsko državno tužilaštvo nije samo institucija koja primjenjuje pravo, već ga i stvara. Taj doprinos je posebno vidljiv u uspostavljanju prakse sudova u Crnoj Gori, u izazovima pravnih dilema u borbi protiv novih vidova kriminala, prepoznajući međunarodne standarde, uključujući i praksu ESLJP. Ovo čini kontinuirano kroz optužne i druge procesne akte, ali u konačnom i kroz zahtjeve za zaštitu zakonitosti- dodao je Marković.
On je istakao da borba protiv kriminala podrazumijeva sinergiju svih institucija i njena uspješnost ne zavisi samo od tužilaštva.
- Ona je slijed djelovanja svih institucija u lancu, uprave policije i drugih državnih organa, tužilaštva i suda. U tom smislu je neophodno da unapređujemo standarde postupanja u svakoj od njih ali i da dijelimo odgovornost za postizanje rezultata- smatra Marković.
On je dodao da su povjerenje i podrška građanki i građana ključni, jer je zakonita, efikasna i pravična borba protiv svih vidova kriminala, ali i zaštita bezbjednosti, moguća samo kroz institucije sistema.
Marković je dodao da su pred VDT-om jasne i zahtjevne obaveze.
- Moramo nastaviti borbu protiv svih oblika kriminala – bez izuzetaka i bez kompromisa.Moramo čuvati samostalnost i nezavisnost tužilaštva, kako bi svaka naša odluka bila vođena isključivo zakonom, a ne političkim ili bilo kojim drugim uticajem- naveo je Marković.
On je rekao da nezavisnost nije privilegija državnih tužilaca, već pravo građanki i građana da budu jednaki pred zakonom.
&nbsp;- Moramo jačati transparentnost i komunikaciju sa javnošću, jer građani imaju pravo da budu upoznati sa našim radom i da razumiju njegov značaj.I moramo nastaviti da ulažemo u stručne kapacitete i institucionalni razvoj, jer samo snažno i stabilno tužilaštvo može da garantuje povjerenje javnosti- istakao je Marković.
Iz Tužilaštva je saopšteno da je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, naglasio je značaj nezavisnosti i autonomije tužilaštva kao suštinskih temelja vladavine prava.
&nbsp;- Evropska unija će uvijek stajati iza nezavisnog i rezultatski orijentisanog tužilaštva - slobodnog da pojača svoje napore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i da ojača sopstvenu odgovornost- istakao je Satler.
&nbsp;Predsjednik Konsultativnog savjeta evropskih tužilaca Antonio Verčer Noguera podsjetio je da crnogorsko Tužilaštvo postupa u skladu sa mišljenjem Savjetodavnog vijeća evropskih tužilaca (CCPE) Savjeta Evrope, prema kojem nezavisnost tužilaca nije privilegija, već garancija pravedne, nepristrasne i efikasne pravde.
&nbsp;- Najveći izazov u Evropi danas jeste očuvanje nezavisnosti pravosuđa, koja je presudna za ulogu tužilaca u sistemu. Tužioci moraju biti oslobođeni svih nezakonitih uticaja, bilo unutrašnjih ili spoljašnjih – od bilo koje institucije, Skupštine, policije ili drugih organa- naglasio je Noguera.
Na kraju svečanosti predstavljen je novi zvanični sajt Državnog tužilaštva Crne Gore – izrađen s ciljem jačanja transparentnosti i dostupnosti informacija javnosti. Novi portal predstavlja još jedan korak ka otvorenijem, savremenijem i efikasnijem radu državnotužilačke organizacije.

Marković: Cilj tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu kada je povrijeđen Podgoričanin M.J.
Podsjećamo, iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Sa druge strane, Marković je u emisiji "Načisto" na TV Vijesti rekao da je u komunikaciji Osnovnog državnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici taj predmet ustupljen Višem tužilaštvu kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.
- Ja vjerujem da će u kratkom vremenskom periodu, u 24-48 sati, se utvrditi sve precizne informacije. A kao što znate, mi kao Tužilaštvo ne izlazimo sa informacijama za koje nemamo jasne dokaze. Utvrđuje se koja je kvalifikacija, ona će biti utvrđena nakon što nalaz vještaka bude dostavljen Višem državnom tužilaštvu - istakao je Marković.
Dvojici stranih državljana, jednom iz Azerbejdžana i drugom iz Turske, koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. sinoć je određen pritvor do 30 dana. Njima je pritvor određen zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.
<h2>"Nemamo tužioca koji se bavi praćenjem javnih izjava"</h2>
Komentarišući ksenofobne ispade i šovinističke izjave prethodnih dana prema turskim državljanima i odgovarajući na pitanje da li se utvrđuje ima li krivičnog djela u izjavama poslanika i javnih djelatnika o navodnim otmicama djece, silovanjima, namjerama da se Crna Gora osmanizuje, Marković je rekao da svaki pojedinačni slučaj mora analizirati.&nbsp;
- Bilo koja izjava se procjenjuje, da li ima težinu, može li proizvesti mržnju ili nasilje. Tužilaštvo nije organ otkrivanja ili gonjenja, nemamo tužioce koji se bave praćenjem javnih izjava, već onim što se prijavi - rekao je Marković.&nbsp;
Marković tvrdi i da Tužilaštvo ne žmuri na ono što se dešava na ulicama Podgorice nakon incidenta na Zabjelu. Nije mogao da otkrije broj do sada identifikovanih lica, navodeći da to utvrđuje policije.
- &nbsp;Postupamo u odnosu na sve, samoinicijativno su formirani predmeti, dati su nalozi za izuzimanje svih video snimaka koji mogu biti dokaz. Na policiji da prikupe dokaze i dat je nalog da se identifikuju lica koja su vršila moguće prekršaje ili krivična djela. Ukoliko bude bilo kog krivičnog djela, mi ćemo u tom smislu djelovati - rekao je Marković.
<h2>Slučaj Kovačević: "Prekršaj utvrđen na osnovu međunarodnih standarda"</h2>
Smatra da nije dijelom odgovoran za stanje prethodnih dana u državi, a nakon odluke Višeg državnog tužilaštva da predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević ne odgovara krivično za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje zbog govora na Grahovu.
Marković je rekao da je taj događaj kvalifikovan kao prekršaj na osnovu međunarodnih standarda.
- Tužilaštvo postupa u skladu sa dokazima u spisima predmeta i međunarodnim standardima. Mi ne možemo zbog bilo kojeg očekivanja i stava bilo koje krivično djelo ili prekršaj - naveo je Marković.
Da bi se neka izjava kvalifikovala kao krivično djelo Marković kaže da ona potencijalno može dovesti do nasilja i mržnje.&nbsp;
<h2>"Cilj da ja ne budem VDT, ni Novović SDT"</h2>
Na pitanje da li razmišlja o ostavci, s obzirom na to da su se nedavno u parlamentu čule kritike na njegov račun, Marković je rekao da mu puni legitimitet daje to što ga u istoj mjeri ne podržavaju ni vlast ni opozicija.
- Siguran sam da me ne delegitimiše imajući u vidu što su razlozi određenog dijela parlamenta i dijela većine Koalicije "Za budućnost Crnne Gore". Naprotiv, daje mi puni legitimitet. Upravo na toj sjednici se jasno pokazalo da je tužilaštvo samostalno i nezavisno. Nije se glasalo o godišnjem izvještaju, pa da se sagledava da li sam ispunio obaveze, ovdje je postojao jasan stav dijela parlamenta da želi da ima direktnu ili indirektnu kontrolu nad tužilaštvom - stava je Marković.
Smatra da se vrši pritisak na rad tužilaštva i pokušava poremetiti jedinstvo tužilaštva. Krajnji cilj je, ističe on, da Državno tužilaštvo bude zavisno, pod kontrolom, deligitimisano i predstavljeno javnosti kao selektivno, koje ne radi posao kako treba.
- A u suštini je drugačija slika. Cilj je da ne budem ja vrhovni državni tužilac, ni Vladimir Novović glavni specijalni tužilac, već da tužilaštvo bude pod kontrolom i da postupa u predmetima koje odgovaraju nekom. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je govorio o konkretnim predmetima, a mi ne radimo na osnovu očekivanja bilo koga - zaključio je Marković.

Tamara Klikovac

Marković o incidentu na Zabjelu: Kvalifikacija krivičnog djela biće poznata nakon nalaza vještaka

Državno tužilaštvo Crne Gore treba da nastavi da postupa samostalno i nezavisno, oslobođeno bilo kakvih pritisaka - ocijenjeno je tokom sastanka vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske.
Marković je poručio da Tužilaštvo mora postupati profesionalno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima, kako bi borba protiv kriminala i korupcije bila efikasna.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, on je naglasio da građani Crne Gore mogu biti sigurni u pravdu i zakonitost postupanja institucija samo ako Tužilaštvo djeluje profesionalno i nezavisno, bez političkih ili bilo kakvih drugih uticaja.
- Francuske institucije su pouzdan partner Državnom tužilaštvu na putu ka evropskim integracijama i jačanju vladavine prava - istakla je ambasadorka Maske.
Ambasadorka je izrazila snažnu podršku nezavisnom radu crnogorskog tužilaštva, koje je presudno za jačanje povjerenja građana u demokratskom društvu, ističući da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom koja daje konkretne i vidljive rezultate.
- Sagovornici su se saglasili da pravda mora biti jednaka i dostižna za svakog građanina Crne Gore - zaključili su u VDT-u.

Marković - Maske: Snažna podrška nezavisnom radu Tužilaštva

Više državno tužilaštvo u Podgorici samoinicijativno je formiralo predmet povodom sinoćnjeg događaja na Zabjelu kada je grupa građana skandirala “Ubij, ubij, ubij Turčina”, i oštetila dva vozila i objekat u vlasništvu turskih državljana.
Iz Višeg tužilaštva su kazali da su formirali predmet sa ciljem ocjene da li u radnjama bilo koje osobe ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
- Radi provjera o postojanju krivičnog djela, tužilaštvo je dalo usmeni, a zatim i pismeni nalog službenicima Uprave policije, za preduzimanje svih mjera i radnji u cilju prikupljanja dokaza i identifikovanje osoba za koja postoji osnov sumnje da su izvršile navedeno krivično djelo, te eventualno i druga krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti - navodi se u saopštenju.

Vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom skandiranja grupe građana na Zabjelu

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Olenik: Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo