Institut Alternativa: Poslanici da amandmanima unaprijede integritet i odgovornost tužilaštva

Ppozivamo poslanike da sačuvaju prihvaćena unapređenja, ali i da amandmanski preispitaju rješenje prema kojem tri člana Savjeta koja iniciraju razrješenje VDT-a ne mogu učestvovati u odlučivanju, zabrani da VDT po isteku mandata odmah bude određen za vršioca dužnosti, te ponovo razmotriti bezbjednosne i imovinske provjere tužilaca, obavezu prijavljivanja pokušaja uticaja i preciznije definisanje nesavjesnog i nestručnog obavljanja funkcije VDT-a, saopštio je Stevo Muk ispred Instutita Alternativa.

On je podsjetio da je Vlada Crne Gore utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, a Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore ga juče prihvatio bez primjedbi i amandmana.

Predlog Zakona, kako ističu iz Instituta Alternativa, predstavlja propuštenu priliku da se unaprijede integritet državnih tužilaca, transparentnost rada tužilačke organizacije i odgovornost Vrhovnog državnog tužioca. Posebno zabrinjava to što dva rješenja, prethodno prihvaćena i unesena u Nacrt zakona, nijesu ušla u tekst Predloga, dok su svi dodatni predlozi dostavljeni tokom javne rasprave odbijeni bez konkretnih odgovora.

Bez bezbjednosnih i imovinskih provjera tužilaca

Naglašavaju da nije prihvaćen predlog IA da kandidati za državne tužioce prolaze prethodnu bezbjednosnu provjeru i provjeru prihoda i imovine, kao ni da se prilikom napredovanja državnih tužilaca sprovede dubinska provjera imovine.

- Državni tužioci imaju široka ovlašćenja u krivičnim postupcima i pristup tajnim podacima, ali prilikom ulaska u tužilačku organizaciju i napredovanja ne prolaze provjere koje bi omogućile blagovremeno prepoznavanje bezbjednosnih prepreka i rizika po integritet. Predložili smo da provjere sprovode nadležni organi, a da konačnu odluku o postojanju prepreka za izbor donosi Tužilački savjet. Ukazali smo i na potrebu donošenja posebnog zakona kojim bi se uredio postupak bezbjednosnih provjera- navodi se u saopštenju IA.

Bez preventivnog mehanizma za prijavljivanje uticaja

Nije prihvaćen, dodaju, ni predlog Instituta alternativa da državni tužioci budu obavezni da rukovodiocu tužilaštva prijave pokušaje pritiska i uticaja, nuđenje poklona ili koristi, kao i kontakte i odnose koji mogu objektivno ugroziti njihovu nepristrasnost ili povjerenje javnosti u rad tužilaštva.

Takav mehanizam, smatraju u IA, ne bi značio automatsko utvrđivanje odgovornosti tužioca. Pravovremeno obraćanje rukovodiocu omogućilo bi instituciji da procijeni rizik, zaštiti tužioca od pritiska i preduzme odgovarajuće mjere. 

- Cilj je da se kultura prećutkivanja zamijeni kulturom institucionalnog integriteta i odgovornog prijavljivanja. Predlog zakona ostaje bez preventivnog sistema za prijavljivanje okolnosti koje mogu prethoditi nezakonitom uticaju ili kompromitovanju tužilačke funkcije- poručili su iz Instituta Alternativa.

Odgovornost VDT-a ostala nedovoljno precizna

Nije prihvaćen njihov predlog da se jasnije odredi šta predstavlja nestručno i nesavjesno obavljanje funkcije VDT-a.

- Predložili smo da se kao nesavjesno i nestručno postupanje utvrde ponovljeno neizvršavanje zakonskih obaveza, dostavljanje netačnih podataka Skupštini ili Tužilačkom savjetu, nepostupanje po njihovim zaključcima, ponovljeno kršenje obaveze transparentnosti i postupanje kojim se ozbiljno ugrožava zakonitost ili ugled Državnog tužilaštva. Bez preciziranja ovih pojmova ostaje širok prostor za neujednačeno tumačenje uslova za razrješenje VDT-a- kazali su iz Instituta Alternativa.

 

Uvedeno pa obesmišljeno pravo tri člana TS 

U konačnom tekstu zadržan je predlog IA da svaki član Tužilačkog savjeta može podnijeti predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca. Prihvaćen je i predlog da tri člana Tužilačkog savjeta mogu podnijeti inicijativu za razrješenje Vrhovnog državnog tužioca.

Međutim, kako pojašnjavaju iz IA, Predlog istovremeno propisuje da tri člana koja su podnijela inicijativu ne mogu učestvovati u odlučivanju o njoj. Takvo rješenje neposredno mijenja odnos snaga u Tužilačkom savjetu, koji ima 11 članova, jer se iz odlučivanja isključuju upravo članovi koji smatraju da postoje razlozi za razrješenje. Ako se iz odlučivanja izuzme i Vrhovni državni tužilac, o predlogu odlučuje samo sedam članova, dok je za donošenje odluke, u skladu sa Ustavom, potrebno najmanje šest glasova. To znači da bi šest od sedam preostalih članova moralo podržati predlog za razrješenje, čime se inicijativa tri člana obesmišljava.

 

Vlada odustala od dva predloga IA od Nacrta do Predloga zakona

Nije jasn, ističu, zbog čega je Vlada odustala od dva rješenja koja su prethodno prihvaćena i bila sastavni dio Nacrta zakona.

Nacrt je propisivao da državni tužioci koji predstavljaju državno tužilaštvo i Tužilački savjet u komisijama, upravnim organima i drugim tijelima dostavljaju informacije o svom radu, koje bi Savjet razmatrao jednom godišnje. 

- Nije zadržana ni odredba prema kojoj lice koje je u prethodnom mandatu obavljalo funkciju Vrhovnog državnog tužioca ne može biti određeno za vršioca dužnosti VDT-a. To rješenje trebalo je da spriječi zaobilaženje ograničenja mandata neposrednim prelaskom sa punog mandata na status vršioca dužnosti. Nije dato konkretno obrazloženje zbog čega se od ova dva prethodno prihvaćena rješenja odustalo- upozorili su iz IA.

Prihvaćeni predlozi IA

Prihvaćen je predlog Instituta alternativa da razriješeni Vrhovni državni tužilac ne može nastaviti da obavlja funkciju državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu. 

- Uključena je i odredba koja obavezuje Tužilački savjet da disciplinskom tužiocu dostavlja zapisnike komisije koja razmatra pritužbe na zakonitost rada državnih tužilaca i rukovodilaca tužilaštava. Navedena odedba ima za cilj da podigne  stepen odgovornosti disciplinskog tužioca, koji iako je izmjenama Zakona iz 2024.godine dobio pravo da samoinicijativno pokreće disciplinske postupke, to pravo prema našim informacijama, nikada nije koristio- kazali su iz IA.

Javna rasprava bez konkretnih odgovora

- Institut alternativa je tokom javne rasprave ponovio dio ranijih predloga i dostavio dodatne predloge koji su se odnosili na integritet, izvještavanje, odgovornost VDT-a i izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija- navode u saopštenju.

Ministarstvo pravde, ističu, nije konkretno odgovorilo ni na jedan od njih. 

- Umjesto toga, svi komentari učesnika javne rasprave odbijeni su jednim zajedničkim obrazloženjem da prevazilaze preporuke Venecijanske komisije, odstupaju od koncepta zakona ili predstavljaju materiju drugih propisa, uz najavu da će biti ponovo razmatrani nakon budućih ustavnih promjena. Takav pristup formalno registruje učešće javnosti, ali ne pokazuje da li je svaki predlog stvarno i pojedinačno razmotren- poručili su iz Instituta Alternativa.