Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u današnji dnevni red drugo po redu izjašnjavanje o kandidaturi Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. No, predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
- O nastavku sjednice bićete blagovremeno obaviješteni. Dajem kratku pauzu i nastavljamo sa sjednicom prvog vanrednog zasijedanja u 2026. godini - naveo je Mandić.
Izbor Krstonijevića usvojen je na sjednici Trećeg vanrednog zasijedanja, a na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra. Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Poslanici usvojili dnevni red, ali će se o izboru Krstonijevića izjasniti naknadno

Napadi na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića od strane "taster" ministara i poslanika u najmanju ruku su licemjerni, kazao je savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović.
Vuksanović je na mreži X upitao gdje su "taster ministri i poslanici" da se oglase dok skupštinska većina mjesecima opstruira izbor sudija Ustavnog suda? 
- Zašto se ne oglase povodom pitanja odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice? Ili kada je potpisan neustavni ugovor sa UAE, što su ključna pitanja za naš evropski put - pitao je Vuksanović.
Vuksanović je konstatovao da građani Crne Gore svakodnevno svjedoče da ova Vlada nema ni odgovornost ni znanje da vodi državu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbaston_vazda%2Fstatus%2F2019101306846343233%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Vuksanović: Licemjerni napadi "taster" ministara i poslanika na Milatovića, zašto se ne oglase za ključna pitanja?

Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Skupština Crne Gore usvojila je danas prijedlog Zakona o dopuni zakona o notarima.
Glasala su 53 poslanika i svi su bili za.
Usvojen je i prijedlog Zakona o dopuni zakona o tumačima. Glasala su 52 poslanika i svi su bili za.
Na današnjoj sjednici usvojen je i prijedlog Zakona o dopunama zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa koji su podržala 53 poslanika.
Ovo je bila sjednica koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao bez ranije objavljenog dnevnog reda.

Skupština usvojila dopune zakona o notarima, tumačima, ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa

Crnogorski poslanici danas će ponovo glasati o prijedlozima za izbor troje sudija Ustavnog suda.
Kako je najavljeno iz Skupštine, poslanici će na sjednici, koja bi trebalo da po;ne u 11 sati, raspravljati o nekoliko zakonskih rješenja, nakon čega će se izjasniti o predlozima akata o kojima je pretres završen, kao i o predlozima za izbor sudija Ustavnog suda.
U prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kandidati za sudije Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih dvije trećine glasova.
Tada su Radović i Jovanović, koji su prijedlog skupštinskog Ustavnog odbora, dobili 44, odnosno 45 glasa, dok je Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, podržalo svega 16 poslanika.
Nakon prethodnog neuspjelog pokušaja da se obezbijedi potrebna većina, poslanici će imati novu priliku da se izjasne o predloženim kandidatima, a ovog puta za izbor sudija neophodna je tropetinska podrška, odnosno glasovi 49 poslanika.

1250x600

Poslanici danas ponovo glasaju o kandidatima za sudije US

Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici.
Oni su Vijestima kazali da Unija izražava žaljenje zbog javnih izjava poslanika u crnogorskom parlamentu tokom rasprave o godišnjem izvještaju o radu Tužilaštva, tokom koje je, između ostalog, predsjednik parlamenta, Andrija Mandić, pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku.
Iz Delegacije su naveli da EU snažno upozorava da bilo kakav oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
- Ovi događaji, uključujući i nedavni incident u vezi sa zahtjevom Skupštine da se održi kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca u predmetu "Telekom", izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg neprimjerenog političkog uticaja na autonomiju Državnog tužilaštva u Crnoj Gori - kazali su iz Delegacije EU.
Iz Delegacije EU su podsjetili da su podjela vlasti, nezavisnost pravosuđa i autonomija Državnog tužilaštva temeljni stubovi vladavine prava i ključni zahtjevi u poglavljima 23 i 24.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštvo, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - naglasili su iz Delegacije.
Oni su dodali da Tužilaštvo mora biti u mogućnosti da postupa autonomno i u potpunoj saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.
- Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i osiguranja da se prethodno ostvareni rezultati očuvaju - rekli su iz Delegacije EU.

Delegacija EU: Političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava

I ja kao predsjednik sam prije par dana bio u Skupštini Crne Gore i potpuno mirne savjesti ukrstio argumente sa poslanicima. Čini mi se da su u tom razgovoru sa mnom uglavnom bili bez argumenata - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Volio bi, kaže, da to ne bude slučaj kada je u pitanju pretres rada tužilaštva.
- Poštujem nezavisnost i zakonodavne grane vlasti. Oni su tu birani da takođe iznesu svoje stavove. Sigurno da neki od tih stavova neće biti usmjereni na rad tužilaštva i da ćemo čuti određene političke stavove... - dodao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.179%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmarkovic-vec-smo-u-problemu-da-isplatimo-zarade-za-zaposlene-u-visem-drzavnom-tuzilastvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je rekao da daje punu podršku radu Specijalnog državnog tužilaštva.&nbsp;
- Ono pokazuje upravo ono što je posao tužilaštva - to je valjda početak distribucije pravde - naveo je Milatović.
Misli, kako je rekao, da sve druge grane vlasti moraju dodatno da podrže tu borbu kako bi nam na kraju svima bilo bolje.
A.I.

Milatović: Poslanici sa mnom bili bez argumenata, volio bih da to ne bude slučaj kad je u pitanju pretres rada tužilaštva

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji predviđa niz promjena u sistemu procjene invaliditeta u Crnoj Gori.
&nbsp;Za zakon je glasalo 48 poslanika, dva su bila uzdržana ,a niko nije bio protiv.
&nbsp;Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji je Vlada usvojila u julu, donosi prelazak sa isključivo medicinskog modela procjene invaliditeta na model zasnovan na ljudskim pravima, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom (OSI) i evropskim standardima.
&nbsp;Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, kazao je ranije da će Zakon obezbijedi pravnu sigurnost i dosljednu primjena novih normi u praksi.
&nbsp;On je rekao da će uvođenjem novog sistema jedinstvenog vještačenja invaliditeta biti ukinuto preko 40 komisija u pet sektora.
&nbsp;- A rješenje o statusu osoba sa invaliditetom (OSI) i stepenu potrebne podrške, koje će dobijati OSI, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju, odnosno invaliditetom, koristiće se za ostvarivanje prava u svim sektorima- dodao je Gutić.
&nbsp;On je rekao da Predlog zakona predviđa osnivanje zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, kao centralne institucije koja bi sprovodila vještačenja po jedinstvenoj metodologiji, čime bi se, kako je dodao, obezbijedila jednakost, efikasnost i pravna sigurnost.
&nbsp;Poslanici su danas usvojili još nekoliko zakona iz oblasti socijalne, dječje, boračke i invalidske zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, rada i zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije OSI i obrazovanja i vaspitanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, koje je bilo neophodno uskladiti da bi obezbijedila dosljedna primjena Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.

Poslanici usvojili Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog toga što juče nijesu izabrane nove sudije Ustavnog suda, iako su sva tri kandidata za te funkcije, ispunjavala propisane uslove.
- Državni interes je bio da se Ustavni sud popuni, u situaciji kada je faktički već u blokadi, jer samo četvoro preostalih sudija ne mogu da riješe izborne sporove, niti da donesu bilo koju odluku oko koje nemaju konsenzus - saopšteno je iz HRA.
Kako su dodali, u pogledu ispunjavanja uslova, obje kandidatkinje i kandidat imali su preko 40 godina života, najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci i bili su iz reda istaknutih pravnika. 
Ni za koga od njih, napominju u HRA, nije izrečena nijedna ozbiljna primjedba osim paušalnih i uvrijedljivih tvrdnji da su pristrasni i „poslušni“ kandidati političkih stranaka.
- Bilo je juče na skupštinskom zasijedanju mnogo riječi oko uslova koje bi i poslanici i predsjednik države voljeli da su predloženi kandidati ispunjavali, kao što su položen pravosudni ispit i visoka prosječna ocjena sa osnovnih studija. Iako ništa od toga nije bio uslov za prijavu na konkurs, čula se i posebno neopravdana opaska da su „drski“ oni kandidati koji su se prijavili iako nijesu ispunjavali nepropisane uslove - kazali su u HRA.
Čula se, podsjećaju, i opaska da je rad u nevladinoj organizaciji manje vrijedan od rada u državnim organima. U tom kontekstu u HRA ističu da su ponosni na to što su se naši saradnici i saradnice, koji su jedan dio karijere proveli radeći u toj organizaciji, poslije toga izabrani na istaknute funkcije u instituciji Ombudsmana, Vladi, Skupštini, Kabinetu predsjednika države, državnoj administraciji, advokaturi i nevladinom sektoru.
- Svi oni i te kako doprinose Crnoj Gori, dok po pravilu s ponosom ističu rad u HRA - naglasili su u saopštenju.
HRA je, dodaju, na jučerašnjem zasijedanju čak tri puta pomenuta, pa postoji potreba, poručuju u toj organizaciji, da se na još neke dileme odgovori.
- Tačno je da smo krajem jula prošle godine javno pohvalili stručnost kandidatkinje Nerme Dobardžić, kritikujući Ustavni odbor koji je tada odbio da podrži i nju, koja je zaista po našem sudu imala najbolje biografske reference, kao i ostalih pet kandidata koji su takođe ispunjavali uslove. Rekli smo tada da je crnogorska javnost, kojoj je neophodan Ustavni sud, imala pravo da zna zbog čega ni ona, sa takvim referencama, a ni drugi kandidati nijesu zaslužili izbor - napomenuli su u saopštenju.
Konstatuju da je pravni poredak je takav kakav je, i pravila izbora sudija su takva kakva su. Za utvrđivanje kandidatura dovoljna je prosta većina u odboru, odnosno dovoljan je prijedlog predsjednika država, a na plenumu se zahtijeva podrška najmanje dvije trećine, odnosno tri petine poslanika.
U HRA smatraju da su u okviru tih pravila, svi nadležni akteri morali da urade najbolje što su mogli da sa postojećim kandidatima, koji ispunjavaju uslove, obezbijede državi da obnovi svoju ključnu instituciju.
- Naravno da bi i tom procesu i javnosti više pogodovalo da svi otvoreno komuniciraju i blagovremeno iskažu sve dileme, i to u prisustvu kandidata kojima bi dali priliku da na te dileme odgovore, ali postojeća pravila niti to zahtijevaju, niti poslanici i poslanice imaju dovoljno sluha za javnost pa da se tako transparentno ponašaju - naglasili su u saoštenju.
U atmosferi u kojoj su, prema njihovim riječima, i jedan i drugi predlagač forsirali samo „svoje“ kandidate, a na uštrb onih drugih, nije izabran niko, dok su Ustavni sud i interesi građana iznevjereni.
HRA očekuje da u narednih mjesec dana ipak sazri svijest o potrebi za zajedništvom da bi ova zemlja i svi njeni građani dobili i sudije Ustavnog suda i napredovali ka Evropskoj uniji. 
- Na to je i crnogorskoj političkoj eliti juče ukazala predsjednica Evropske komisije, gospođa Fon der Lajen - zaključeno je u saopštenju.

HRA: Paušalne i uvrjedljive tvrdnje u parlamentu na račun kandidata, zaustaviti politikanstvo u vezi Ustavnog suda

Skupština Crne Gore ponovo je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti.
Za Zakon je glasalo 46 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih.
Prethodno je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje rješenje usvojeno prvobitno u parlamentu 30. jula ove godine.
Milatović je prije nekolilo dana pozvao poslanike da ne glasaju Zakon, smatrajući da bi to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima.&nbsp;
Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koji imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila - saopštio je, pored ostalog, Milatović.
Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao milatović, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
T.K.

Uprkos pozivu Milatovića: Poslanici ponovo izglasali Zakon o porezu na nepokretnosti

Sindikat Aerodroma Crne Gore smatra da procjena imovine, povodom aktuelizacije pitanja koncesije nad aerodromima Podgorica i Tivat, treA da bude potpuna, nezavisna i javno provjerljiva, uz uključivanje dodatnih procjenitelja i stručnjaka iz kompanije.
Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:
"Sindikat Aerodroma Crne Gore pozdravlja činjenicu da je Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović sugerisala Ministarstvu saobraćaja pokretanje postupka procjene imovine Aerodroma Crne Gore, kao i to što je resorno ministarstvo uputilo Upravi za državnu imovinu zahtjev za procjenu.
Pozdravljamo i inicijativu predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Borisa Mugoše za održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile sve aktivnosti u vezi sa koncesijom. Očekujemo da se svi članovi Odbora odazovu i pokažu nivo odgovornosti koji ova tema zahtijeva.
Upravo zato što je riječ o pitanju od najvišeg javnog interesa, i jer su u javnosti prisutne percepcije i snažne sumnje da se postupak želi okončati u korist južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation, postupak mora biti vođen uz maksimalnu transparentnost, provjerljivost i institucionalnu kontrolu.
Zato predlažemo da, pored procjenitelja koje je angažovala Uprava za državnu imovinu (sudskih vještaka), budu uključeni i dodatni nezavisni procjenitelji, kako bi se dobila što preciznija procjena i što širi stručni konsenzus o realnoj vrijednosti Aerodroma Crne Gore.
Ovaj zahtjev je dodatno važan zbog realne promjene tržišnih vrijednosti u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima MONSTAT-a, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici porasla je sa 1.054 €/m² (2018) na 2.153 €/m² (III kvartal 2025), odnosno za oko 104%. U primorskom regionu porasla je sa 1.397 €/m² na 2.458 €/m², odnosno za oko 76%. Ovi podaci nijesu direktna valuacija aerodromske imovine, ali nedvosmisleno potvrđuju da se današnje odluke ne smiju zasnivati na zastarjelim procjenama i parcijalnim prikazima vrijednosti.
Podsjećamo i da je, prema važećem pravnom okviru, za raspolaganje državnom imovinom iznad vrijednosti od 150 miliona eura potrebna odluka Skupštine Crne Gore, na predlog Vlade. To dodatno obavezuje sve institucije da proces procjene bude besprijekoran, argumentovan i široko prihvaćen.
<h2>Uključiti i stručnjake iz samih Aerodroma Crne Gore</h2>
Posebno naglašavamo da u samoj kompaniji postoje kompetentni stručnjaci i revizori koji najbolje poznaju imovinu, ugovorne odnose, operativne potrebe i rizike. Njihovo mišljenje mora biti uključeno suštinski, a ne formalno.
<h2>Stav Sindikata: protiv koncesije</h2>
Sindikat Aerodroma Crne Gore jasno i nedvosmisleno saopštava: protiv smo davanja pod koncesiju Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat.
Nijesmo protiv razvoja, investicija i modernizacije — naprotiv. Ali jesmo protiv ustupanja strateške državne infrastrukture na dugi rok, posebno u trenutku kada sistem ostvaruje rezultate i ima realan potencijal da se razvija u državnom vlasništvu, kroz pametno ulaganje, reinvestiranje dobiti i korišćenje razvojnih finansijskih instrumenata.
<h2>Aerodromi su ljudi, a ne samo infrastruktura</h2>
Aerodromi nijesu samo piste i terminali — aerodromi su ljudi. Iza ovog sistema stoje zaposleni i njihove porodice, koji 365 dana godišnje nose operacije i bezbjednost saobraćaja. Neprihvatljivo je da se o ovako važnoj temi odlučuje bez ozbiljnog i uvažavajućeg socijalnog dijaloga sa zaposlenima.
<h2>U trenutku rasta ne smije se uvoditi institucionalna neizvjesnost</h2>
Pred nama je ljetnja IATA sezona (NS26), koja počinje 29. marta 2026, što dodatno povećava potrebu za brzim, stabilnim i odgovornim operativnim odlukama. U takvom trenutku ne smije se otvarati prostor za upravljačku neizvjesnost koja može otežati planiranje kapaciteta i odnose sa avio-kompanijama.
<h2>Naš zahtjev: pauza, dijalog i odluka zasnovana na punoj istini o vrijednosti</h2>
Pozivamo Vladu Crne Gore i Skupštinu Crne Gore da, prije bilo kakve konačne odluke:
· otvore formalne konsultacije sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću;
· obezbijede nezavisnu, višestruku i transparentnu procjenu imovine i ukupne vrijednosti Aerodroma Crne Gore (uz više procjenitelja i suštinsko učešće internih stručnjaka);
· objave javnosti metodologiju procjene, ključne pretpostavke i rezultate;
· predstave uporednu analizu dva modela: koncesija naspram razvoja u državnom vlasništvu (finansijski, operativni i socijalni efekti).
Aerodromi nijesu teret — aerodromi su strateška razvojna šansa Crne Gore. Greške ovog tipa kasnije se teško, a često i nikako, ispravljaju."

Sindikat Aerodroma Crne Gore: Procjena imovine mora biti potpuna, nezavisna i javno provjerljiva

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja uputile su danas Opštini Cetinje inicijativu za obnovu bioskopske sale Mjesne zajednice u Rijeci Crnojevića.
Sala se, kako navode u saopštenju, nalazi u zgradi izgrađenoj 1957. godine, a prva filmska projekcija održana je godinu kasnije.
- Decenijama je bila kulturno središte zajednice sa jednom do dvije projekcije mjesečno, sve do kraja osamdesetih kada je bioskop zatvoren. Sama zgrada je na teritoriji nacionalnog parka oko Skadarskog jezera. Prema ranijem planu Mjesne zajednice u Rijeci Crnojevića planirana je obnova bioskopa, uz naznake o tome i iz Prijestonice Cetinje, ali do danas konkretnih radnji nije bilo - istaknuto je u saopštenju.
&nbsp;U Rijeci Crnojevića, prema rezultatima popisa iz 2023. godine, žive 84 osobe, ali godišnje mjesto posjeti više od 10.000 turista.&nbsp;
- Rijeka Crnojevića prepoznata je kao atraktivna turistička destinacija zbog pejzaža, Skadarskog jezera i značaja u srednjevjekovnoj istoriji Crne Gore. Najpoznatije turističke aktivnosti su vožnje čamcem, kajakom i degustiranje tradicionalne hrane i pića. Zbog blizine Cetinja i Podgorice, Rijeka Crnojevića idealna je i za dnevne izlete, pa bi novi sadržaji poput bioskopa obogatili turistički ponudu i produžili sezonu i za strane i crnogorske turiste - navodi se u saopštenju.&nbsp;
To bi, dodaju, vodilo pozitivnim ekonomskim efektima za ugostiteljske i smještajne objekte u Rijeci Crnojevića.
- Istovremeno, obnavljanjem bi se spriječilo ubrzano propadanje objekta bioskopske sale i vratila funkcija prostoru koji je obilježio kulturni život zajednice u Rijeci Crnojevića u 20. vijeku. Obnavljanje sale bi omogućilo da se ona koristi i za druge kulturne događaje, kao što su predavanja, predstave, tribine i izložbe. Zajednički prostori mogu služiti i za jačanje socijalne kohezije, jer mogu okupljati različite generacije, ali i omogućiti prilike za dijalog mladih i aktivnosti za njih - piše u saopštenju.
&nbsp;CGO i Antifašisti Cetinja smatraju da je obnavljanje bioskopske sale zbog kulturnog i istorijskog značaja Rijeke Crnojevića, gdje se na Obodu nalazila prva državna štamparija na svijetu, potrebno uvrstiti u spisak prioritetnih projekata Prijestonice Cetinje.
&nbsp;- Nedavno objavljene fotografije ove sale privukle su pažnju javnosti i ukazale još jednom na potrebu očuvanja važnih objekata. Unapređenje turističke ponude bi trebalo biti prioritet svih lokalnih, ali i nacionalne vlasti, jer je turizam najznačajnija grana crnogorske privrede. Ove godine slavimo 20 godina od obnove nezavisnosti, a Rijeka Crnojevića ima nesporno važnu ulogu u istoriji Crne Gore. Rijeka Crnojevića je nepravedno zapostavljena kada je riječ o promociji turizma, a obnavljanje bioskopske sale bi mogao biti prvi korak ka unapređenju turističke ponude. Pozivamo Prijestonicu Cetinje da postupi po našoj inicijativi i da u najkraćem roku obnovi bioskopsku salu u Rijeci Crnojevića - poručili su u saopštenju.

Obnova bioskopske sale za novi korak za kulturni i turistički život Rijeke Crnojevića

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da su netačne tvrdnje Sjedinjenih Američkih Država da je Evropa u fazi propadanja i ocijenila da je naš kontinent čuvar standarda slobode i napretka.
Govoreći posljednjeg dana bezbjednosne konferencije u Minhenu, Kalas je rekla da Evropljani imaju "sjajan životni standard" na kojem im zavide ljudi širom svijeta, što je ilustrovala rezultatima ankete po kojima bi 40 odsto Kanađana željelo da se ta država priključi Evropskoj uniji, prenosi Hina.
Kalas je na taj način odgovorila na navode iz nove američke strategije nacionalne bezbjednosti, u kojoj se navodi da je Evropa u "civilizacijskom padu" zbog migracija, kuturnih i vjerskih promjena i pada nataliteta, a tvrdi se da bi za 20 godina mogla biti "neprepoznatljiva".
Suprotno onome što neki govore, Evropa nije u civilizacijskom padu, rekla je Kalas, dodajući da je kritikovanje Evrope postalo moderno u nekim političkim krugovima.
Bivša estonska premijerka je navela da je njena zemlja druga po slobodi medija, po indeksu Reportera bez granica.
- Zanimljivo je da nas kritikuje država koja je 58 na toj listi - rekla je Kalas, misleći na SAD.
Prema indeksu za 2025. godinu, SAD su 57. na svijetu po slobodi medija, a na čelu liste je Norveška.

Kalas: Netačne tvrdnje SAD da je Evropa u fazi propadanja

Bivši ministar energetike u Ukrajini German Galuščenko priveden je prilikom pokušaja napuštanja zemlje.
On je prošle godine bio prisiljen da napusti funkciju nakon što se našao u korupcijskom skandalu.
Prema pisanju BiBiSija (BBC), uhapšen je u vozu prilikom napuštanja Ukrajine.
Bio je jedan od nekoliko vladinih ličnosti umiješanih u šemu pronevjere 100 miliona dolara u novembru.
Skandal je povećao pritisak SAD-a da se održe izbori, koji su obustavljeni od početka rata 2022. godine zbog odredbi ukrajinskog ustava.
Galuščenko je kratko bio ministar pravde, ovu funkciju je obavljao u novembru nakon što je tri godine prije toga bio ministar energetike.
Njegova nasljednica Svitlana Hrinču takođe je podnijela ostavku nakon što je umiješana u skandal.
Radio Slobodna Evropa izvještava da je prevezen u Kijev na daljnje ispitivanje, nakon što je graničnim policajcima rečeno da obavijeste vlasti ako pokuša pobjeći.
Galuščenko je bio među onima koji su navodno sistematski primali mito od izvođača radova Enerhoatoma, tačnije između 10 i 15 odsto vrijednosti ugovora.

Tag: poslanici