“Neka snimaju, nemam šta da krijem.“ Ova rečenica se često ponavlja kada govorimo o nadzoru, kamerama, aplikacijama koje prate naše lokacije, oglasima koji znaju šta volimo prije nego što to sami osvijestimo. Mnogi u njoj vide zdrav razum i praktičnost. Ali upravo ona sadrži jednu od najopasnijih zabluda savremenog društva, da je privatnost bitna samo za one koji nešto kriju.
Privatnost nije skrivanje. Ona je osnovno ljudsko pravo koje nam omogućava da budemo slobodni. Kada znamo da nas neko posmatra, bilo kamera na ulici ili algoritam na društvenoj mreži, naše ponašanje se mijenja. Počinjemo da biramo riječi, da vagamo stavove, da se prilagođavamo. I već u tom trenutku više nijesmo potpuno slobodni.
Suština nije u tome da li imamo šta da krijemo, već da svi imamo pravo da biramo šta želimo da podijelimo, s kim i kada. Kada to pravo nestane, ne nestaje samo privatnost, nestaje osjećaj sigurnosti i kontrole nad sopstvenim životom.
Zato je važno postavljati pitanja: Gdje su sve te kamere koje nas snimaju? Ko ima pristup tim snimcima? Koliko dugo se čuvaju?
Da li znamo da nas neko snima u kafiću, na ulici, u školi, na radnom mjestu? Da li znamo ko upravlja našim ličnim podacima, ko ih analizira, ko ih zloupotrebljava? Ako na ta pitanja nemamo odgovor, ako ne znamo ko posmatra i zašto, kako možemo biti sigurni da smo zaista slobodni? Danas privatnost nije ili makar ne bi smjela biti luksuz, već linija odbrane od ambijenta u kojem se svaki naš korak bilježi, a svaki klik monetizuje.
Privatnost ne moramo da zaslužimo. Ona je osnovna pretpostavka slobodnog društva.
U vremenu kada tehnologija rapidno napreduje, a nadzor postaje sve sofisticiraniji, otvara se pitanje: da li su naši zakoni dovoljno jaki da zaštite naša osnovna prava, među njima i pravo na privatnost?
Video nadzor se u Crnoj Gori, makar prema tvrdnjama vlasti, koristi kao alat za povećanje javne bezbjednosti, prevenciju kriminala i efikasniji rad državnih organa. Međutim, uporedo sa korisnošću raste i prostor za zloupotrebe, posebno u društvima gdje pravna regulativa nije jasna ili ažurna. Naša zemlja upravo je jedan od tih primjera.
Pravni okvir u Crnoj Gori
Crna Gora ima pravni okvir koji reguliše video nadzor kroz Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) i druge propise, poput Zakona o unutrašnjim poslovima. Međutim, i dalje postoje značajni nedostaci. Kao dio evropske agende, Crna Gora se obavezala da će do kraja jeseni, uskladiti pravnu regulativu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i utvrditi Predlog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kao preduslov za GDPR.
Šta je GDPR i zašto je važan?
Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) najstroži je zakon o privatnosti i bezbjednosti podataka na svijetu. Iako je izrađena i usvojena od strane Evropske unije (EU), GDPR nameće obaveze organizacijama širom svijeta, sve dok ciljaju ili prikupljaju podatke koji se odnose na stanovnike u EU.
Uredba je stupila na snagu 25. maja 2018. godine. GDPR predviđa ozbiljne novčane kazne za one koji prekrše standarde privatnosti i bezbjednosti, koje mogu dostići i desetine miliona eura.
Evropa ovim zakonom jasno pokazuje svoj čvrst stav prema privatnosti i bezbjednosti podataka, u vremenu kada sve više ljudi povjerava lične podatke cloud servisima, a sigurnosni incidenti postaju svakodnevni. Uredba je obimna, širokog dometa i prilično opšta u mnogim aspektima, što usklađivanje sa GDPR-om čini izazovnim,
Istorijat prava na privatnost
Pravo na privatnost je dio Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja kaže: „Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.” Na osnovu toga, Evropska unija je kroz zakonodavstvo nastojala da osigura zaštitu ovog prava.
Kako je tehnologija napredovala i internet postao realnost, EU je prepoznala potrebu za modernim zaštitnim mjerama. Tako je 1995. godine donijeta Direktiva o zaštiti podataka, kojom su postavljeni minimalni standardi za zaštitu privatnosti i bezbjednosti, na osnovu kojih je svaka država članica donijela svoj zakon. Međutim, internet je već tada počeo da se pretvara u ogroman mehanizam za prikupljanje podataka. Već 1994. pojavljuje se prvi baner oglas, 2000. godine većina finansijskih institucija nudi internet bankarstvo, 2006. godine Facebook se otvara za javnost, a 2011. korisnica Google-a tuži kompaniju zbog skeniranja njenih e-mailova. Dva mjeseca kasnije, evropsko tijelo za zaštitu podataka izjavljuje da EU treba „sveobuhvatan pristup zaštiti ličnih podataka” i započinje rad na ažuriranju direktive iz 1995. GDPR je usvojen 2016. godine, a od 25. maja 2018. sve organizacije su obavezne da budu usklađene sa njim.
Šta kada nemate zakon koji vas štiti
Pravni okviri u oblasti zaštite podataka u Crnoj Gori, bez usvojenih zakona i normi koje propisuje EU, ne može adekvatno da odgovori na ubrzani razvoj i primjenu tehnologije, jer su u praksi, slučajevi povreda prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti obradom podataka putem video nadzora sve češći.
Jedan od najpoznatijih primjera iz Crne Gore, datira još iz 2017. godine, i imao je ishod pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).
Naime, u predmetu Antović i Mirković protiv Crne Gore, a po predstavci zaposlenih na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, zbog uvođenja video nadzora u amfiteatru u kome se održavala nastava.
A šta se desilo?
Februara 2011. godine dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na sjednici Savjeta fakulteta, obavijestio je profesore koji su predavali na tom fakultetu, uključujući podnosioce predstavke, “da je uveden video nadzor” i da je sproveden u amfiteatrima u kojima su se održavala predavanja. 20 dana kasnije, dekan je donio odluku o uvođenju video nadzora u sedam amfiteatara i ispred dekanata. U odluci je navedeno da je cilj mjere da se obezbijedi sigurnost imovine i ljudi, uključujući studente, i praćenje izvršavanja nastavnih aktivnosti. U odluci je navedeno da je pristup dobijenim podacima zaštićen kodovima koji su poznati samo Dekanu. Podaci će se čuvati godinu dana.
Nakon iscrpljenih domaćih pravnih sredstava, ESLJP je ustanovio da je ovom prilikom došlo do povrede člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a koji garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života. Naime, Sud je utvrdio da prilikom uspostavljanja video nadzora nisu ispunjeni uslovi relevantnog zakonodavstva Crne Gore za pribavljanje video nadzora.
Drugi primjer, još je opasniji i odnosi se na snimanje novinara na radnom mjestu.
Tokom prošle godine crnogorska Agencija za zaštitu ličnih podataka utvrdila je da nadzorne kamere u RTV Podgorica nezakonito snimaju zaposlene koji rade tamo, čime se vrši nezakonita obrada ličnih podataka.
„Ovakav način obrade ličnih podataka predstavlja uznemiravanje zaposlenih u smislu Zakona o radu, što je zabranjeno. Imajući u vidu da je subjekt nadzora lokalni javni emiter, proizilazi da se vršenjem video i audio nadzora na naveden način ugrožava i sloboda novinarske profesije, odnosno sloboda izražavanja“, navodi se u zapisniku Agencije.
Tom prilikom, Agencija je konstatovala da se može omogućiti pristup snimcima sačinjenim ovim kamerama preko interneta. Prilikom nadzora, utvrđeno je da četiri kamere nijesu u funkciji, ali da se time svakako “stvara privid vršenja video nadzora što kod zaposlenih izaziva osjećaj kontrole čime se narušava pravo na privatnost na radnom mjestu”.
Šta predviđa Nacrt Zakona o zaštiti podataka o ličnosti
Prema Akcionom planu za poglavlje 23, Vlada do kraja jeseni planira da se uskladi sa GDPR i donese Zakon o zaštiti podataka ličnosti.
Iz Ministarstva evropskih poslova kažu da je Predlog zakona o zaštiti podatka o ličnosti dobio pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dok je procedura dobijanja mišljenja drugih relevantnih organa u toku.
Cilj je, uvjeravaju iz MEP, da se procedura okonča u skladu s rokom propisanim Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Prema Nacrtu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, isticanjem obavještenja smatra se da je lice obaviješteno o obradi ličnih podataka putem video nadzora. Sistem video nadzora koji se koristi za vršenje video nadzora, kako je precizirano, mora biti zaštićen od pristupa neovlašćenih lica.
U pogledu video nadzora javnih površina, on je dozvoljen samo kada je to neophodno zbog „postojanja ozbiljne i opravdane opasnosti po život, ličnu slobodu, zdravlje lica, zaštitu imovine ili zaštitu tajnih podataka a svrha se ne može postići blažim sredstvima, uz saglasnost Agencije.“
Video nadzor na javnim površinama dozvoljen je i radi zaštite štićenih lica, štićenih objekata i štićenog prostora. Video nadzor, kako se navodi, na javnim površinama može da vrši organ vlasti, privredno društvo, pravno lice i preduzetnik koji upravlja javnom površinom ili na njoj zakonito obavlja djelatnost. Video nadzor se može vršiti i na način da se tokom snimanja vrši nadzor uživo.
Snimci video nadzora na javnim površinama mogu se čuvati najviše šest mjeseci od trenutka snimanja, ako zakonom nije drugačije određeno.
Prema ovom nacrtu Zakona, upotreba sistema za automatsku identifikaciju registarskih tablica i sistema koji koriste biometrijske podatke na javnim površinama je zabranjena, osim ako zakon izričito ne predviđa drugačije.
Ako se video nadzor javne površine vrši bez saglasnosti Agencije, Agencija će rješenjem naložiti uklanjanje sredstava kojima se vrši video nadzor. Ovaj nacrt Zakona takođe propisuje da uklanjanje vrši subjekat koji upravlja javnom površinom, odnosno objektom na kojem su postavljena sredstva kojima se vrši video nadzor.
Dezinformacije kao produkt video nadzora
Video nadzor, koji bi u demokratskom društvu trebalo da služi javnoj bezbjednosti i odgovornosti, može postati moćno oružje za manipulaciju kada se snimci namjerno ili selektivno koriste za širenje dezinformacija.
Upravo se to desilo u Crnoj Gori 2021 godine.
Medijima je, “podmenut” snimak sa video nadzora, kojim je, onaj ko im ga je dostavio, želio da pruži navodni dokaz da su okupljeni građani na Cetinju, bacili Molotovljev koktel na policiju, što je, navodno policiji poslužilo kao izgovor da ih rastjera suzavcem.
U ovom slučaju, ignorisani su kontekst, vrijeme i relevantne činjenice koje bi omogućile nepristrasno tumačenje snimka. Jasno je da su postojala dva snimka, koja su ukazivala na to da je u kasnijim satima na Cetinju bilo Molotovljevih koktela. Kabinet predsjednika Vlade je u ovom slučaju postupio neodgovorno i objavio informaciju koja nije bila provjerena, a nisu je provjerili ni mediji koji su je objavili.
Upravo je ovaj slučaj, pokazao je kako video nadzor, umjesto da obezbijedi transparentnosti, postaje alat za propagandu u rukama onih na vlasti.
U susjednoj Srbiji, mogu se naći slični primjeri.
Prorežimski tabloid Informer objavio je u jeku protesta u toj zemlji, tekst od svega nekoliko rečenica o tome da je aktivista grupe „Sviće” Nikola Ristić otputovao iz Srbije u danu protesta u Novom Sadu.
„Dok njegovi demoliraju Novi Sad, on otišao po instrukcije?!”, tvrdi Informer.
U tekstu je, tabloid objavio tri Ristićeve fotografije očigledno „skinute” sa bezbjednosnih kamera beogradskog aerodroma. Na njima se Ristić vidi kako sjedi na izlazu, kako se ukrcava u avion i šeta hodnikom. U tekstu iznose detalje o Ristićevom kretanju na aerodromu – u koje vrijeme je prošao „bording”, kada mu je bio let, kojom avio kompanijom je otputovao i u koju zemlju. Bez konkretnih dokaza, ovaj tabloid insinuira da je Ristić „otišao po instrukcije”.
I van našeg regiona primjera je mnogo. Tokom protesta 2022. godine, izazvanih smrću Mahse Amini, iranska državna televizija emitovala je izmanipulisane snimke sa CCTV-a kako bi tvrdila da je 16-godišnja Nika Šakarami izvršila samoubistvo skakanjem sa krova. Snimak – i prisilne izjave njene tetke i ujaka – korišćene su za suzbijanje protesta i zastrašivanje, uprkos jasnim naznakama da je video snimak insceniran ili pogrešno označen.
Video nadzor je realnost koja neće nestati. Ali, bez jasnih pravnih okvira, nadzor može lako postati alat represije umjesto zaštite. Usvajanje novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji bi bio u skladu sa GDPR-om, nije samo tehničko pitanje, to je pitanje slobode, dostojanstva i bezbjednosti svih nas. Građani moraju biti informisani, uključeni i spremni da postave pitanje: ko nas snima izašto, a vlast mora biti spremna da na ta pitanja pruži adekvatne odgovore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na radaru sistema: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje kontrola?

Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp; Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, Dragan Koprivica i Zlatko Vujović iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Prema mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp; - U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp; On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp; Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija. Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja. Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp; On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp; - Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore. Zlatko Vujović iz CeMI-a saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca. Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja. Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp; Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp; Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp; On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp; Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp; Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp; Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.

Duško Mihailović

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora i međunarodne zajednice, uglavnom imaju jasan pozitivan stav prema ideji uvođenja sistema otvorenih lista u Crnoj Gori. Istraživanje koje je institut Damar radio za potrebe UZOR-a, pokazuje da velika većina ispitanika, 83,3 odsto, podržava postepeno uvođenje sistema otvorenih lista, dok 10 odsto zagovara momentalnu primjenu ovog sistema, navodi se u zajedničkom saopštenju Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
- Čak 60 odsto ispitanika je u potpunosti saglasno s tvrdnjom da bi davanje mogućnosti građanima da biraju pojedince na listama, a ne samo političku stranku ili izbornu listu, moglo osnažiti demokratske procese u Crnoj Gori. Kada je u pitanju održavanje lokalnih izbora u jednom danu, ukupno 86,2 odsto ispitanika iskazuje podršku ovom konceptu, a na pitanje da li bi ovo rješenje unaprijedilo efikasnost i transparentnost izbornog procesa, 62,1 odsto ispitanika je odgovorilo u potpunosti pozitivno. Takođe, 72,3 odsto ispitanika podržava uvođenje direktnih izbora za organe mjesnih zajednica, a 44,8 odsto ispitanika se u potpunosti slaže da bi ovaj model trebao biti uključen kroz reformu Zakona o izboru odbornika i poslanika - navedeno je u saopštenju.
Istraživanje pokazuje i da predlog za uvođenje individualnih kandidatura, ima većinsku podršku- čak 55,2 odsto ispitanika ga u potpunosti podržava, dok dodatnih 27,6 odsto ima uglavnom pozitivan stav o istom.
- Istraživanje je realizovano korišćenjem online metode prikupljanja podataka, a ciljna grupa su bili političari, članovi odbora za izbornu reformu, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora te predstavnici međunarodne zajednice. Ukupan obuhvat iznosio je 82 ispitanika. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 24. marta do 6. maja 2025. godine - dodaje se u saopštenju.
Za prikupljanje podataka korišćen je uzorak metodom “grude snijega” (engl. snowball sampling).
U praksi je to značilo da su inicijalno kontaktirani ispitanici u skladu sa definisanom ciljnom grupom te su oni pozvali ili proslijedili istraživanje kolegama unutar svojih mreža koji zadovoljavaju navedene kriterijume. Korišćeni uzorak “grude snijega” otežava generalizaciju rezultata na širu populaciju, jer ne garantuje jednaku vjerovatnoću uključivanja svih pripadnika ciljne grupe - navodi se u saopštenju.
Na pitanje da li podržavaju rješenje shodno kome bi Državna izborna komisija bila sastavljena isključivo od stručnih i nepristrasnih članova, čak 85,7 odsto ispitanih odgovorilo je pozitivno.
Na pitanje o centralizaciji izborne administracije, odnosno podršci većoj kontroli DIK-a nad opštinskim izbornim komisijama, može se, navode, primijetiti da više od 3/4 ispitanika (78,6 odsto) ima pozitivan stav o ovoj ideji.
Svega 3,6 odsto ispitanika ima donekle negativan stav po pitanju centralizacije izborne administracije, što ukazuje da je prepoznata važnost unapređenja institucionalnog uticaja koji Državna izborna komisija treba da ima u toku organizacije izbornih procesa.
Istraživanje ukazuje i na visok nivo podrške mjerama koje bi unaprijedile odgovornost u sistemu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja.
U UZOR-u i CDT-u podsjećaju da Crna Gora još uvijek nije izmijenila svoj Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, shodno preporukama GRECO i OSCE/ODIHR, iako Evropska komisija u svom posljednjem godišnjem izvještaju konstatuje da pravni okvir u ovoj oblasti treba mijenjati u skladu sa evropskim standardima i preporukama međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedila transparentnost, kontrola trošenja finansijskih sredstava od strane političkih partija i spriječile zloupotrebe državnih resursa.
Većina ispitanika (64,3 odsto) smatra i da bi veće ulaganje partijskih sredstava u ženske organizacije povećalo učešće žena u politici, a dvije trećine smatra da bi trebalo uvesti sankcije za političke subjekte koji ne poštuju propise o trošenju javnih sredstava namijenjenih ženskim organizacijama.
Kompletna analiza može se pronaći na <a href="https://uzor.me/izvjestaj-percepcija-politicara-i-eksperata-o-izbornom-procesu-i-izbornoj-reformi/">OVOM LINKU</a>.
Analiza je nastala u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!” koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) realizuje u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Značajna podrška postepenom uvođenju sistema otvorenih lista

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

Crnogorski parlament ne tretira jednako sve e-peticije koje građani iniciraju i potpisiju pa tako neke, čija tema odgovara senzibiltetu vladajuće većine, ekspresno dođu na dnevni red skupštinskih odbora dok druge moraju da prođu kroz sporu proceduru.&nbsp;
Na to ukazuje analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT) o tome kako su pojedine peticije uvrštavane u dnevni red, kojom dinamikom i šta je bio epilog rasprava na odboru, ako su do njega uopšte i došle.&nbsp;
<h2>Skupštinska pravila</h2>
- Da biste mogli biti podnijeti e-Peticiju, potrebno je da ispunjavate nekoliko uslova: da ste punoljetna državljanka/državljanin Crne Gore ili strankinjа/stranac sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori koji posjeduje ličnu kartu za strance, da ne koristite adresu elektronske pošte ili uređaj sa IP adresom povezan sa Skupštinom Crne Gore ili drugim državnim organom ili organizacijom koja vrši javna ovlašćenja i da unesete određene lične podatke kako biste potvrdili svoj identitet uz prihvatanje skupštinskih uslova korišćenja - navode u CDT.
Ako je e-Peticija u skladu sa svim utvrđenim standardima, biće objavljena na portalu i otvorena za prikupljanje potpisa bez odlaganja. Na sajtu Skupštine, pojašnjeno je i da će ukoliko peticija, u roku od 60 dana, dobije najmanje 6.000 glasova podrške, nadležni odbor Skupštine Crne Gore, u roku od 20 radnih dana, pretočiti u formalnu inicijativu i podnijeti Vladi na mišljenje.
- Peticija o uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, od dana podnošenja 11. marta do 20. marta potpisalo je preko 6000 građana, što je bio uslov da peticija bude razmotrena na pripadajućem odboru, u ovom slučaju Odboru za prosvjetu, kulturu i sport - podsjetili su u CDT.
<h2>Matični brojevi na izvolte i noćno prikupljanje potpisa</h2>
Uvidom u spisak potpisnika e-peticije koji je objavljen na sajtu Skupštine, a koji sadrži i matične brojeve građana koji su potpisali peticiju, stiče se, kako navode u CDT, utisak o vrlo organizovanom načinu prikupljanja potpisa.&nbsp;
- Međutim, zabrinjava činjenica da su ti podaci javno dostupni, s obzirom na to da je jedinstveni matični broj građana (JMBG) lični podatak koji bi trebalo da uživa poseban režim zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Stoga bi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) trebalo da ispita da li je ovakvo postupanje u skladu sa odredbama koje regulišu obradu i zaštitu ličnih podataka - ocijenili su oni.
Preko 6000 potpisa za uvođenje vjeronauke u škole, prikupljeno je u periodu od 14. do 18. marta a potpisi podrške „sudaraju“ se u istom minutu, zatim je razmak između potpisa minut ili dva.
- Potpisi su, kako se vidi, prikupljani i tokom cijele noći, pa tako u noći između 14. na 15. mart, pa i 15. na 16. mart „akcija“ traje od devet uveče, pa još i tri naredna dana ali i noći, bez pauze duže od 10 minuta - istakli su u CDT.
Iako je rok za kraj prikupljanja potpisa 11. maj, potpisi su, kako kažu u CDT, čini se organizovanom akcijom, prikupljeni za manje od 10 dana, a Skupština je već za 16. april zakazala sjednicu na kojoj se raspravljalo o inicijativi - čime je vjerovatno oborila rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama.
- I napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još prikupljaju potpisi prije isteka roka - naglasili su u CDT.
Prema proceduri, Odbor većinom glasova odlučuje da li da se peticija proslijedi Vladi na mišljenje, koja bi potom u roku od 45 dana bila dužna da se izjasni o njoj.&nbsp;
- Ipak, sudeći prema epilogu glasanja na Odboru na prosvjetu, procedura za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole , makar za sada, neće biti nastavljena jer nije dobila podršku za proslijeđivanje Vladi na dalje razmatranje. Peticiju je na Odboru za prosvjetu podržao dio vladajuće većine, uz obrazloženje da gotovo sve evropske države imaju 'neku vrstu vjeronauke u školama', te da uvođenje tog predmeta nije suprotstavljeno principu sekularizma propisanom u Ustavu Crne Gore. Poslanici pokreta Evropa sad, iako dio većine, nijesu podržali upućivanje peticije Vlade. Poslanik te stranke Dane Marković, rekao je da nauka i vjeronauka, ne mogu da se praktikuju i izučavaju pod istim krovom - podsjećaju u CDT.
Opozicija, poput Markovića, tvrdi da nauka i vjera, ne mogu ići ruku pod ruku, te da nema nijednog društvenog opravdanja za ovu odluku, već da se radi o isključivo političkoj potrebi.&nbsp;
Mogućnosti uvođenja vjeronauke u škole, usprotivio se i dio cilvilnog sektora, navodeći da je takva inicijativa suprotna Ustavu, principima sekularizma i interesima djece i mladih.&nbsp;
- U crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - navedeno je u reagovanju NVO, koje je podržao i CDT.&nbsp;
Iskustva sa prethodnim peticijama
Prva koja je sakupila preko potrebnih 6000 potpisa (8187) bila je, kako su podsjetili, peticija “Za spas Instituta „Dr Simo Milošević" Igalo” koja je kasnije podnešena Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
- Potpisi su se sakupljali od 30.01. 2023. do 31.03.2023, a 6000 potpisa prikupljeno je za 24 časa. Ipak, rasprava o toj temi, stavljena je na dnevni red odbora 14. marta 2023, dakle skoro dva mjeseca kasnije. U maju iste godine, Zakonodavnom odboru, podnešena je peticija za zabranu Tik Toka u Crnoj Gori, koja je sakupila preko 6000 potpisa, ali Skupština ovu inicijativu nikada nije stavila na dnevni red niti je o njoj ikada raspravljano. U međuvremenu, podnešena je nova inicijativa za zabranu TikToka, a sakupljanje potpisa je u toku - navode u CDT.
Peticiju za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda podnio je septembra 2023. NVO Građanski pokret MI MOŽEMO. Peticija je sakupila 6617 potpisa ali, kako su ukazali u CDT, na sajtu Skupštine nema podataka o tome da je nadležni Odbor ikada obavio saslušanje o ovoj temi.
- Od 26. oktobra do kraja decembra 2023. prikupljani su potpisi podrške e-peticiji koja se odnosi na Poboljšanje uslova života za djecu i lica sa posebnim potrebama. Nakon sakupljenih potpisa, Odbor za zdravstvo je 27. februara iduće godine održao konsultativno saslušanje povodom peticije, kojoj je prisustvao njen podnosilac, kao i dva potpisnika peticije. Takođe, prisustvovali su i predstavnici državnih organa u čijem je domenu ovo pitanje - istakli su oni.
Peticiju za usvajanje Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini u Skupštini Crne Gore, podnio je u ime Društva crnogorsko-palestinskog prijateljstva Denis Mekić, 15. januara 2024, a potpisi su prikupljeni za 24 časa. Ipak, kako su kazali u CDT, upućivanje u skupštinsku proceduru naišlo je na prepreku - od podnosilaca inicijative je traženo da neko od poslanika preda peticiju, kako bi o njoj moglo da se raspravlja, što je uradio poslanik Nikola Zirojević.
- Rasprava o rezoluciji uslijedila je tek 28. juna 2024. godine, dakle skoro pola godine nakon što je podnijeta - dodali su oni.
“Pravo na senzor, pravo na život” peticiju kojom se apeluje na Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje da promijene Pravilnik o medicinskim pomagalima kojim uskraćuju pravo na senzore adultnim pacijentima, podnešena je 18. januara 2024. godine, a već 5. marta održana je sjednica Odbora za zdravstvo na kojoj se o njoj raspravljalo. Kao i u slučaju drugih peticija, koje su stigle do Odbora, raspravi o njima prisustvovali su inicijatori peticije, ali i predstavnici državnih organa.
- Način na koji se peticije uvrštavaju na dnevni red pokazuje da formalna pravila nijesu dovoljna garancija jednakog tretmana građanskih inicijativa. Umjesto da procedura bude vođena isključivo brojem potpisa i javnim interesom, praksa ukazuje na selektivan pristup, gdje politički afinitet prema sadržaju peticije igra ključnu ulogu u brzini njenog razmatranja - podvukli su u CDT.&nbsp;
Ovaj tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako e-peticije stižu do skupštinskih odbora: Za jedne procedure, za druge prečica

Dolaskom nekadašnjeg Demokratskog fronta na vlast, u Crnoj Gori se ponovo otvara pitanje uvođenja dvojnog državljanstva. Dok je trenutni zakon strogo ograničavajući u pogledu dvojnog državljanstva, inicijative poput “plave karte” koju je nedavno predložio Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, ponovo su stavile ovo pitanje u fokus javnosti.
“Plava karta” je rješenje koje je, kroz izmjene Zakona o državljanstvu, Turska uvela 1995. godine. Ona se izdaje osobama koje su rođene kao turski državljani, ali su kasnije izgubile tursko državljanstvo, nakon što su preuzele državljanstvo druge zemlje. &nbsp;Korisnici “plave karte” imaju slična prava kao turski državljani, ali nemaju pravo glasa ili kandidovanja na izborima, niti na obavljanje javnih funkcija koje zahtijevaju državljanstvo.
Kneževićev predlog o uvođenju tzv. "plave karte", inspirisane turskim modelom, predviđa dakle davanje posebnog statusa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima – omogućavajući im pristup pravima poput rada, obrazovanja i vlasništva, ali bez biračkog prava.&nbsp;
Međutim, procjene Društva statističara i demografa, govore da van zemlje živi preko 200.000 crnogorskih iseljenika. Crnogorsko zakonodavstvo, omogućilo im je, bez ikakve sankcije, da zadrže prebavalište bez obzira na to što su napustili Crnu Goru.
Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da pravo glasa imaju svi državljani koje imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore. Dakle, svi državljani koji se iz određenih poslovnih ili životnih razloga ne nalaze u Crnoj Gori a imaju prebivalište u njoj, ako se zadese u Crnoj Gori onog dana kada su izbori, mogu da glasaju jer su upisani u birački spisak. To je slučaj i sa iseljenicima, koji ne žive u Crnoj Gori, ali koriste biračko pravo suprotno onome što je intencija Ustava i zakona – da pravo glasa u zemlji imaju oni crnogorski državljani koji najmanje dvije godine žive u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>(Ne)prihvatljivi modeli</h2>
Iako se Kneževićev predlog predstavlja kao pokušaj povezivanja sa dijasporom i ispravljanje "istorijske nepravde", kritičari ga vide kao pokušaj uvođenja dvojnog državljanstva na mala vrata, uz moguće političke motive.&nbsp;
Takođe, poređenje Turske sa oko 85 miliona stanovnika i Crne Gore sa oko 630 hiljada u pogledu dvojnog državljanstava, nije na mjestu. Uz to, državno i političko uređenje Turske, nikako ne bi trebalo biti role model za Crnu Goru, jer, kao kandidatkinja za članstvo u EU, naša zemlja bi prije svega trebala da se vodi evropskim praksama, što je bila i poruka Brisela.&nbsp;
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Crna Gora mora unaprijed informisati EU o svakoj namjeri u vezi sa dvojim državljanstvom, kako bi proces evropskih integracija ostao stabilan i transparentan.&nbsp;
U kontekstu Evropske konvencije o državljanstvu, koju je Crna Gora ratifikovala 2010. godine, države imaju pravo da samostalno uređuju pitanje višestrukog državljanstva, ali se preporučuje da to bude u skladu s načelima izbjegavanja apatridije i poštovanja osnovnih ljudskih prava.&nbsp;
Crna Gora, u nastojanju da očuva svoj interes, vodi “restriktivniju” politiku državljanstva.&nbsp;
Zakon o državljanstvu, koji je danas na snazi, donešen je 2008. godine, &nbsp;dvije godine nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Po njemu državljanstvo se stiče rođenjem, porijeklom, prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom. Dvojno državljanstvo je dozvoljeno, jedino ako je stečeno prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore (juna 2006.) ili ako sa drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Oni koji su neko drugo državljanstvo stekli nakon juna 2006. gube po automatizmu crnogorsko državljanstvo. Tako je makar predviđeno Zakonom, iako praksa pokazuje da mnogi crnogorski građani posjeduju i državljanstvo velikog broja zemalja, a naročito onih iz okruženja.&nbsp;
Članom 45 crnogorskog Ustava, previđeno je da onaj koji ima državljanstvo stiče pravo glasa nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Promjena ovog člana zahtijevala bi podršku tri petine svih birača na državnom referendumu.&nbsp;
Dugogodišnja preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a je da se ukine rezidencijalni uslov za nacionalne izbore u skladu sa standardima. Međutim, implementacija tih preporuka nije jednostavna, jer za to ne postoji podrška dovoljnog broja građana.&nbsp;
“Čini se da je dužina prebavilšta od dvije godine za nacionalne izbore nerazumno ograničenje i u suprotnosti je s Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima. Preporučuje se uklanjanje ove odredbe”, navodi se u Mišljenju.
Sama tema dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, &nbsp;dodatno je opterećena složenim društvenim i političkim kontekstom, jer zadire u pitanja identiteta, odnosa prema iseljenicima, kao i očuvanja etničke i političke ravnoteže u zemlji.&nbsp;
Dok pojedini dvojno državljanstvo vide kao prirodan način da se odgovori na potrebe dijaspore, drugi u njemu prepoznaju rizik po suverenitet države i njenu političku stabilnost.
U društvu, kao što je crnogorsko, koje još uvijek gradi institucije i traži balans između domaćih interesa i međunarodnih obaveza, važno je da se ovakva pitanja rješavaju pažljivo, transparentno i u skladu sa evropskim standardima, a ne pod uticajem parcijalnih političkih interesa. &nbsp;Dok traje polemika &nbsp;o potrebi uvođenja dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, donosimo pregled zakonskih rješenja u manjim evropskim državama i načinu na koji su ove zemlje riješile pitanje biračkog prava za one sa njihovim pasošem.&nbsp;
<h2>Baltičke zemlje:</h2>
<h3>Litvanija</h3>
Litvanija je jedna od zemalja koje dvojno državljanstvo dozvoljavaju samo u veoma rijetkim i izuzetnim slučajevima, najčešće kada je osoba koja posjeduje oba državljanstva dijete ili mlada osoba rođena u inostranstvu ili u mješovitoj porodici
Iako je 2024. godine održan referendum o promjeni Ustava kako bi se omogućilo šire priznanje dvojnog državljanstva, referendum nije uspio jer nije prikupljen dovoljan broj glasova. &nbsp;
Prema važećem zakonu, državljanin Republike Litvanije može istovremeno biti i državljanin druge države samo ako ispunjava neke od specifičnih uslova .
Na parlamentarnim izborima pravo glasa imaju svi litvanski državljani, bez obzira na to da li posjeduju i drugo državljanstvo. S obzirom na to da je dvojno državljanstvo u Litvaniji uglavnom zabranjeno i ograničeno na izuzetne okolnosti relativno je mali broj birača koji formalno imaju dva pasoša. Ali, ukoliko je birač ipak dvojni državljanin Litvanije i druge zemlje, postojanje drugog državljanstva ne utiče na njegovo pravo glasa u Litvaniji.
<h3>Letonija</h3>
Dvojno državljanstvo u Letoniji je dozvoljeno u određenim slučajevima, u skladu sa Zakonom o državljanstvu koji je stupio na snagu 1. oktobra 2013. godine. Građani Letonije mogu zadržati ili steći drugo državljanstvo ako je ono iz druge članice Evropske unije (EU), EFTA ili NATO-a, Australije, Brazila ili Novog Zelanda ili zemlje sa kojom Letonija ima sporazum o priznavanju dvojnog državljanstva (iako trenutno takav sporazum ne postoji). Takođe, dvojno državljanstvo moguće je, ako je stečeno uz posebno odobrenje Vlade Letonije zbog važnih nacionalnih interesa.&nbsp;
Djeca letonskih državljana mogu imati dvojno državljanstvo sa bilo kojom zemljom. Međutim, ako je drugo državljanstvo iz zemlje koja nije na listi dozvoljenih, po navršetku punoljetstva, ta osoba mora da izabere između letonskog i drugog državljanstva najkasnije do 25. godine života.
Što se tiče prava glasa, na parlamentarnim izborima mogu glasati samo državljani Letonije. Letonija takođe ima značajn broj nerezidenata, koji nemaju pravo glasa na nacionalnom, već samo na lokalnom nivou.&nbsp;
<h3>Estonija</h3>
Estonija, s druge strane, zadržala je najrestriktivniji stav prema dvojnom državljanstvu. Estonski zakon ne dozvoljava da punoljetna osoba posjeduje dva državljanstva istovremeno – djeci je privremeno dopušteno da imaju dva pasoša, ali se po navršenoj osamnaestoj godini života od njih zahtijeva da izaberu jedno. Estonija dvojno državljanstvo vidi kao potencijalnu prijetnju državnom suverenitetu, naročito u kontekstu velikog broja etničkih Rusa koji su ostali u zemlji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Pravo glasa na nacionalnim izborima, u Estoniji imaju samo državljani Estonije.&nbsp;
&nbsp;Iako je do nedavno, državljanima zemalja koje nijesu članice EU, bilo dozvoljeno da glasaju na lokalnim izborima, izmjenom ustavnog amandmana iz marta ove godine, to pravo im je ukinuto. 93 od 101 poslanika u Estoniji, podržali su ustavni amandman kojim se ograničava pravo glasa za ovu kategoriju građana.&nbsp;
<h2>Ostale evropske zemlje:</h2>
<h3>Hrvatska</h3>
Hrvatsko državljanstvo se može steći bez potrebe za otpustom iz stranog državljanstva u određenim slučajevima, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu.&nbsp;
Ti određeni slučajevi uključuju: osobe u braku s hrvatskim državljaninom, iseljenike i njihove potomke, osobe čiji prijem je u interesu Republike Hrvatske, maloljetnu djecu koja slijede roditelja, bivše hrvatske državljane koji traže ponovni prijem, te pripadnike hrvatskog naroda u inostranstvu. U tim slučajevima dozvoljeno je zadržavanje postojećeg stranog državljanstva.
Kada je u pitanju glasanje na izborima, to pravo u Hrvatskoj, imaju svi hrvatski državljani iznad 18 godina.
<h3>Slovenija</h3>
U Sloveniji je dvojno državljanstvo generalno ograničeno, ali se dozvoljava u određenim slučajevima – djeci iz mješovitih brakova (ako je dijete rođeno u mješovitom braku gdje je jedan roditelj slovenački državljanin, a drugi državljanin druge zemlje, dijete može imati oba državljanstva, u skladu sa zakonima te druge države), osobama koje stiču slovenačko državljanstvo izuzetnom naturalizacijom (npr. zbog doprinosa u nauci, kulturi ili sportu), kao i onima čija matična država ne dozvoljava odricanje od državljanstva ili to ne rješava u razumnom roku.&nbsp;
Takođe, ako postoji uzajamnost između Slovenije i druge države u pogledu dvojnog državljanstva, zadržavanje oba pasoša je moguće.&nbsp;
U standardnim slučajevima naturalizacije, odricanje od prethodnog državljanstva je obavezno, osim ako postoji neki od navedenih izuzetaka. Slovenački državljani koji naknadno steknu drugo državljanstvo ne gube automatski slovenačko, dok se oni rođeni u inostranstvu mogu odreći slovenačkog do 25. godine, pod određenim uslovima.&nbsp;
Građani Slovenije glasaju na osnovu prebivališta, dok strani državljani i iseljenici imaju pravo glasa u određenim uslovima – na lokalnim i evropskim izborima, putem pošte, kod kuće ili u inostranstvu. Pravo glasa imaju punoljetni građani.&nbsp;
<h3>Malta</h3>
Kada je Malta postala nezavisna država 21. septembra 1964. godine, zakon o državljanstvu Malte nije dozvoljavao dvojno državljanstvo, osim u slučaju maloljetnika. Oni su, da bi zadržali malteško državljanstvo, morali da se odreknu stranog državljanstva između 18. i 19. rođendana. Ukoliko to nijesu učinili, gubili bi malteško državljanstvo na dan svog 19. rođendana.
Ipak, izmjenama zakona iz 2000. godine, član &nbsp;Zakona o državljanstvu Malte (poglavlje 188) propisuje da je „svakom licu dozvoljeno da bude državljanin Malte, i istovremeno državljanin druge države.“
Dakle, nakon izmjena koje su usvojene 10. februara 2000. godine, građani Malte koji steknu strano državljanstvo mogu zadržati i malteško državljanstvo, dok stranci koji steknu malteško državljanstvo putem registracije ili naturalizacije takođe mogu zadržati to državljanstvo zajedno sa stranim. Ovo važi pod pretpostavkom da zakonodavstvo strane države ne zabranjuje dvojno državljanstvo svojim državljanima.
Što se tiče biračkog prava i dvojnog državljanstva, malteški zakoni predviđaju da morate imate ovjerenu dokumentaciju o dvojnom državljanstvu, ali ona ne utiče na biračku registraciju.&nbsp;
Međutim, mora biti zadovoljen kriterijum koji se odnosi na &nbsp;nacionalnost i druge ustavne kvalifikacione kriterijume, a registracija kao glasača nije automatska, već se glasač mora prijaviti da bi bio tako registrovan.&nbsp;
Na lokalnim izborima u Malti, pravo glasa imaju državljani EU koji žive na Malti, ukoliko imaju boravišnu dozvolu.&nbsp;
<h3>Luksemburg</h3>
U Luksemburgu, koji ima 653.000 stanovnika, podnosilac zahtjeva za dvojno državljanstvo mora živjeti u Luksemburgu najmanje pet godina. Građani s dvojnim državljanstvom koji ispunjavaju sve potrebne uslove, mogu glasati na izborima u Luksemburgu.
Pitanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori mora se posmatrati kroz prizmu očuvanja suvereniteta, političke stabilnosti ali i jasno definisanih pravila prebivališta.
U sadašnjim okolnostima, gdje stotine hiljada crnogorskih iseljenika formalno i dalje imaju prebivalište u zemlji – i samim tim i pravo glasa – svaka inicijativa koja se odnosi na proširivanje ili redefinisanje državljanstva, uključujući modele poput "plave karte", može imati dalekosežne političke i društvene posljedice.&nbsp;
Crna Gora definiše politiku državljanstva u skladu sa specifičnostima nacionalnih interesa i njenim demografskim karakteristikama. U tom smislu, pitanje dvojnog državljanstva razmatra se u kontekstu važećih zakonskih i administrativnih okvira. Modeli iz drugih zemalja, mogu poslužiti kao referenca, ali se primjenjuju u mjeri u kojoj su prilagođeni lokalnom kontekstu i potrebama crnogorskog društva.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako male evropske zemlje regulišu dvojno državljanstvo

Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta opštine Nikšić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostroškog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.&nbsp;
&nbsp;- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nikšića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista, i to je nešto što prosto krši princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E Milena Gvozdenović iz CDT-a.
&nbsp;Biće važno, kako kaž,e da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je ušao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.&nbsp;
- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da naše institucije tek tako krše Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.
&nbsp;Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe&nbsp;
&nbsp;Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.
&nbsp;Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo politički simbol napretka.
&nbsp;- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počevši od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod naše vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.
&nbsp;Postavlja se, dodaje, pitanje šta je to što su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.&nbsp;
&nbsp;- Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih štrikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mršav dokument i teško da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.
&nbsp;Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.
&nbsp;- Manir ove Vlade je donošenje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izjašnjavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.
&nbsp;To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je što nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.
&nbsp;Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.&nbsp;
- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu površinu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to što imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se naše vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćošku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DplQI9a1Wnu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

Uprkos formalnom napretku u procesu približavanja Evropskoj uniji (EU) i pored ocjena o impresivnom napretku u oblastima kojima se bavi naša organizacija, impresivnog napretka zapravo i nema - izborna reforma nakon više od godinu ne daje ozbiljnije rezultate, transparentnost donošenja odluka Vlade se smanjuje, sve je više pojava namjernog podrivanja demokratskih procesa, daleko smo od dobro organizovane i optimizovane javne uprave, a u pravosuđu nakon 25 godina reforme i dalje ima više problema nego dobrih praksi.
Ovo su najvažniji zaključci publikacije ““Stabilnost” ili reforme: Status quo kao “evropska politika” u kojoj Centar za demokratsku tranziciju (CDT) analizira političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024. do kraja aprila 2025, na isteku godinu i po mandata 44. Vlade Crne Gore.
- Prije i nakon njene rekonstrukcije, Vlada i većina u parlamentu je funkcionisala stabilno, iako su s vremena na vrijeme njeni konstituenti razmjenjivali teške riječi, neslaganja, pa čak i prijetnje napuštanjem vlasti. Predsjednik Vlade i prvi čovjek najjače partije vlasti izabrao je neuobičajenu taktiku za funkcionisanje većine: potpisivao je različite vrste koalicionih i političkih sporazuma sa gotovo svim ključnim akterima na političkoj sceni i na taj način pokušavao upravljati sa heterogenom vlašću i, često, komplikovanim odnosima sa opozicijom - navode u CDT-u uz napomenu da je nekad u tome imao uspjeha, te da ga je nekad taj pristup odvodio u ozbiljne probleme. Ipak, činjenica je, kako su naglasili, da su akteri vladajuće većine zadovoljni ovim pristupom i da među njima postoji veliki stepen saglasnosti da i dalje ostanu na vlasti.
- Iako je 44. Vlada poseban akcenat stavljala na napredak ka EU i u tome formalno ostvarila konkretnije rezultate od prethodnih izvršnih vlasti, iako smo od visokih predstavnika EU mogli čuti izjave o “impresivnom” napretku, sve je više indikatora da proklamovani cilj - članstvo u 2028. godini - teško da će biti ostvaren. Za ovo, razloge treba prije svega tražiti u Crnoj Gori, ali i u globalnim političkim kretanjima i odnosima unutar EU - istakli su u CDT.
Ukazali su i da IBAR, kojeg je politička propaganda vlasti označila simbolom uspjeha i prosperiteta, nije dao konkretne rezultate.
- Umjesto promjena na bolje, imamo usvojene IBAR zakone, koji su se pokazali površnim, a u praksi neprimjenljivim i često besmislenim. Unutar vladajuće većine, u periodu na koji se odnosi naš dokument, bile su primjetne antidemokratske tendencije - satanizacija drugačijeg mišljenja i pritisci na kritičare vlasti koji se simbolično mogu sažeti kroz najavu predlaganja zakona o stranim agentima i rigidan odnos vlasti prema protestima koje je pokrenula neformalna grupa studenata Kamo sutra i drugih kritičara - naveli su u CDT.
Period koji su u CDT obradili u publikaciji obilježile su iznenadne aktivnosti projekta od 35 milijardi eura u Ulcinju, čiji su prvi koraci, kako cijene, bili veoma loše urađeni - a koje je vlast predstavila u maniru netransparentnosti, nepoštovanja zakona i upućuju na mogućnost korupcije.
- Iz Evropskog parlamenta, povodom potpisanog sporazuma sa UAE i najavljenih investicija, dolazi upozorenje da su pojedine tačke sporazuma u suprotnosti sa pravnim poretkom EU. Skupština je, prije isteka propisanog roka i mimo ustaljene prakse stavila na raspravu peticiju o uvođenju vjeronauke u škole i umjesto reformi pokušala novi krug desekularizacije Crne Gore koji, za sada, nije uspio - naglasili su u CDT.
Partijska dominacija nad sektorom bezbjednosti je, ukazuju oni, nastavljena, a ni nakon četiri i po godine nemamo ni direktora Uprave policije (UP), a ni njegove pomoćnike u punom mandatu: ili preciznije, u UP i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) imamo četvrtog direktora za malo duže od četiri godine.
- Nema volje ni za donošenjem ključnih zakona koji će povećati transparentnost i način funkcionisanja sistema. Zakoni o vladi, skupštini i slobodnom pristupu informacijama i dalje čekaju neki bolji trenutak i neku zaista reformsku vlast, a optimizaciju javne uprave rijetko ko i spominje - istakli su u CDT.
Umjesto toga, kako su kazali, imamo konstantno zapošljavanje partijskih miljenika, bez poštovanja pravila da posao dobije onaj koji ima najbolje reference.
- Na kraju, ostavljamo na procjenu - da li činjenice koje navodimo, upućuju na to da će, kako je proklamovano, Crna Gora do kraja 2026. godine završiti pregovore sa EU, a do 2028, postati 28. članica EU - zaključili su u CDT.

Šestomjesečni pregled rada Vlade: Hronika propuštenih prilika, smanjena transparentnost, namjerno podrivanje demokratskih procesa...

Za naše izbore je od ključne važnosti da se, uz otvorene liste, sprovede profesionalizacija i depolitizacija izborne administracije, unaprijedi transparentnost i kontrola nad finansiranjem političkih partija i izbornih kampanja, urede registri iz kojih se izvodi birački spisak… Dakle, put ka transparentnijem i pravednijem izbornom procesu je dug i zahtijeva sveobuhvatan pristup, a otvorene liste nijesu jedino rješenje, ali svakako predstavljaju važnu etapu na tom putu, poručili su iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nijedna zemlja nema savršen i potpuno pravičan izborni sistem, niti takvo nešto postoji. Svaki sistem nosi sa sobom određene prednosti i mane, a na samim državama je da odaberu sistem i prilagode ga svojim specifičnostima i potrebama. U Crnoj Gori imamo proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim listama. To znači da partije diktiraju ko će se naći na izbornoj listi i na kojem mjestu, pa ko može biti predstavnik u parlamentu zavisi skoro u potpunosti – od partije- kazali su iz CDT-a.
Ipak, kako ističu, odavno se govori o potrebi uvođenja otvorenih lista u Crnoj Gori, odnosno davanja mogućnosti biračima da osim partije, mogu da iskažu preferencije i prema određenom kandidatu/kandidatima unutar tih partija, ili, prostije rečeno, da birači odluče koji bi pojedinac najbolje mogao da ih predstavlja u Skupštini.&nbsp;
- Rasprava o ovom modelu dugo traje, pa dok jedni otvorene liste vide kao “naš spas” i ključni, ako ne i jedini put, ka unapređenju transparentnosti i odgovornosti političkih partija, drugi prije navode razloge zbog kojih smatraju da otvorene liste ne mogu proizvesti željene efekte u našem društvu. Među tim “drugima”, dakako, najviše su “sumnjičave” političke partije koje ne pokazuju spremnost da se makar donekle odreknu svojih monopola nad izborima i izbornim procesima- navode iz ove organizacije.
Iz CDT-a podsjećaju na to da, u svakodnevnoj polemici, koja najčešće ulazi u sferu dnevno-političkih prepucavanja, često se ponavljaju poluinformacije koje dovode javnost u zabludu.
Skrenuli su pažnju na najprisutnije zablude u društvu vezano za otvorene liste, a prva je ta da one &nbsp;mogu da se uvedu tek nakon što se država podijeli u više izbornih jedinica u kojima se bira više poslanika.
Crna Gora je određena kao jedna, jedinstvena izborna jedinica u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, a primjenjuje se model zatvorenih lista u proporcionalnom sistemu, pojasnili su iz CDT-a, što znači da birači, dakle, ne mogu da glasaju za pojedinačne kandidate niti mogu da vrše promjene u odnosu na ponuđeni redoslijed kandidata na listi.
- Međutim, da bismo to promijenili nije neophodno da u Crnoj Gori radikalno mijenjamo sistem uvođenjem više izbornih jedinica. Otvorene liste nijesu zavisne od teritorijalne podjele, već predstavljaju demokratski mehanizam koji omogućava biračima da utiču na to koji će kandidati unutar partije dobiti mjesto u parlamentu. U prilog tome govore iskustva zemalja koje imaju na snazi otvorene liste u proporcionalnom sistemu, poput Holandije. Štaviše, moglo bi se tvrditi da otvorene liste posebno dolaze do izražaja upravo u sistemima sa jednom izbornom jedinicom, jer omogućavaju biračima da biraju kandidate iz cijele zemlje, a ne samo iz svog lokalnog okruga- pojašnjavaju iz CDT-a.
Jedna od zabluda je, kako kažu iz ove NVO i da će otvorene liste ''istjerati'' žene iz političkog života.
- Crna Gora ima patrijarhalnu političku kulturu u kojoj su neophodne rodne kvote. Neke druge zemlje, npr. skandinavske (Finska i Švedska), imaju otvorene liste i u vrhu su globalno kad je u pitanju predstavljenost žena. To ukazuje da otvorene liste, same po sebi, nijesu smetnja za bolju predstavljenost žena, već mogu biti i prednost. U Crnoj Gori su svakako neophodni korektivni mehanizmi u vidu rodnih kvota, koji se mogu jednako dobro implementirati i u sistemu koji koristi otvorene liste. Osim toga, navodimo i primjer Kosova u čijem izbornom zakonu postoje zaštitne norme po kojima bez obzira na rezultat pojedinačnih kandidata, 30 odsto izabranih kandidata moraju biti žene. Dakle, umjesto da predstavljaju prepreku, otvorene liste mogu, uz pravi pristup, obezbijediti bolju političku participaciju žena- poručuju iz CDT-a.
Dio javnosti smatra i da su otvorene liste &nbsp;besmislene, jer rukovodstvo partije i dalje odlučuje ko se uopšte može naći na listi i na kojem mjestu.
U tom smislu, iz CDT-a pojašnjavaju da, iako je tačno da rukovodstvo partije i dalje ima uticaj na to ko će se naći na izbornoj listi i na kojem mjestu, ovaj argument nije dovoljno jak da se tvrdi da su otvorene liste "besmislene" ili "nepotrebne".&nbsp;
- U sistemu zatvorenih izbornih lista, rukovodstvo partije ima potpuni uticaj, ne samo na to ko će biti na listi, već i na redoslijed kandidata, što direktno utiče na šanse kandidata da uđe u parlament- kažu iz CDT-a.
S druge strane, naglašavaju, u sistemu otvorenih lista, iako partija još uvijek određuje ko će biti na listi, birači imaju mogućnost da utiču na to koji će kandidat sa liste da osvoji mandat nezavisno od njegovog mjesta na listi. Drugim riječima, u sistemu otvorenih lista i kandidat koji se nalazi na posljednjem mjestu na listi, može ući u parlament ako dobije dovoljno glasova.
- Takođe, iako partija i dalje ima kontrolu nad selekcijom kandidata, u sistemu otvorenih lista, partijsko rukovodstvo je motivisano da na liste stavi uticajne i ugledne kandidate koji mogu dobiti podršku biračkog tijela, a ne samo lojalne stranačke aparatčike- navodi se u saopštenju CDT-a.
Na kraju, važno je napomenuti da otvorene liste nijesu usmjerene protiv političkih partija, već samo omogućavaju izbor temeljen na direktnoj podršci i povjerenju birača.
S druge strane, ima i onih koji misle da će otvorene liste automatski &nbsp;iskorijeniti partitokratiju, nepotizam i klijentelizam.
Otvorene liste mogu predstavljati važan korak ka smanjenju partitokratije, nepotizma i klijentelizma, upozoravaju iz CDT-a, ali same po sebi nijesu dovoljno efikasne da eliminišu ove negativne pojave.&nbsp;
Očekuje se, pojasnili su iz CDT-a, da otvorene liste pokrenu neke važne procese u našoj zemlji, prije svega unutarstranačku demokratizaciju, kao i da motivišu političare da budu odgovorniji i transparentniji. Uz to, smatra se da može doći do veće angažovanosti građanki i građana, čime bi se ojačala politička svijest i unaprijedilo civilno društvo.
- Međutim, da bi se zaista riješili problemi poput partitokratije, nepotizma i klijentelizma, potrebno je raditi na širem pravnom i institucionalnom okviru. To podrazumijeva uvođenje efikasnih antikorupcijskih mehanizama, jačanje nezavisnih institucija koje nadgledaju rad političara i političkih partija, kao i izgradnju snažne pravne države koja će obezbijediti odgovornost i transparentnost. Dakle, za stvarnu borbu protiv ovih problema neophodna je sveobuhvatna reforma, a ne samo promjena izbornog modela- zaključuje se u saopštenju.

CDT: Uz otvorene liste neophodno sprovesti profesionalizaciju i depolitizaciju izborne administracije

Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera Milojka Spajića i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.
Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.
"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador Johan Satler naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.
Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.
Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.
– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.
Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

U Crnoj Gori danas se očekuje pojačana frekvencija vozila, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i savjetovali vozačima da prave češće pauze tokom dužih putovanja.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-14 Danilovgrad-Čevo, saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila, od devet do 12 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara, a da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
I na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje – Dailovgrad režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja.

Tokom dana pojačana frekvencija vozila

Kada je dalekog 5. oktobra 2020. rušen Slobodan Milošević, samo formalni razlog bila je njegova krađa na izborima. U stvari, kritična masa dostatna da obori Balkanskog kasapina - posle sve nesreće koju je naneo svom i okolnim narodima - formirana je tek na bazi kompromisa, čijem postizanju je pomoglo nezadovoljstvo učinkom šefa države iz sasvim drugačijih pobuda.
Tako su se onima kojima je bilo dosta ludaka, lopova, ubica, bede i ratova priključili oni kojima je Milošević bio izdajnik i nesposobnjaković, koji nije uspeo da ostvari nikad dosanjani velikosrpski san. Nije pobedio. Nije osvojio. Nije očistio. Kritična masa je dakle dostignuta, ali su tadašnjim idealistima i potonji događaji pokazali koja je grupacija bila brojnija i bitnija za promenu: ona čiji su "kadrovici" samo neku godinu kasnije ubili Zorana Đinđića, a sa njime na dugačak i dan-danas neizvesan period, i svaku nadu da se Srbija priključi Zapadu kome geografski i civilizacijski pripada i koji je njen egzistencijalni interes.
Da je u svemu tome značajnu ulogu odigrala Moskva, kako odavno veruju zastupnici teze da Rusija u Srbiji (i Crnoj Gori) likvidira svako prosvetiteljstvo i zaokret ka Zapadu - sada je već na visokom nivou verovatnoće. Činjenica da je posle smrti u Hagu Milošević sahranjen u dvorištu svoje kuće u Požarevcu, a ne, recimo, kao raniji šef države u Aleji zaslužnih građana (poput nekih pevača i fudbalera), i tako ponižen, govori u prilog teze da je on, u stvari, kažnjen zbog neuspeha i da je tako upućena poruka svima posle njega. I šta se od njih očekuje, i kakav će biti epilog ako to ne ostvare. Prezir i zaborav.
Milošević je bio siguran u sebe, verujući da su na njegovoj strani vojska i policija, paravojske i parapolicijske snage, i kriminalci, i crkva. A upravo su oni bili tas na vagi onoga što se naivno verovalo da su demokratske promene u Srbiji. Petog oktobra su ga ćutke izneverili, kao što su neočekivano mirno i ravnodušno primili njegovo potonje "pakovanje" za Hag.
Za verovati je da je Aleksandar Vučić sve to zna. Svestan je sastava, želja i ambicija svojih podržavaoca, čija su vernost i ideali bazirani na "ko da više". Za njega nije novost da oni koje sada kontroliše - iako ih je mnogo jače vezao za sebe nego Milošević - ipak imaju supervizora "istočno od raja" i da će upravo oni po komandi pomoći njegov politički kraj. Kao pragmatičan čovek, takođe, zna da ne može doveka sedeti na dve stolice. A kako iz Brisela stižu samo mlake osude, a iz Moskve konjska glava u krevet, nije bila mudrost pretpostaviti kom će se carstvu privoleti.&nbsp;
Baš tako treba čitati i sinhrone poruke koje su stigle od Sergeja Lavrova i Aleksandra Dugina: "ako - onda". Ministar inostranih poslova Ruske Federacije je pružio ruku, a ideolog modernog ruskog nacizma spremio šibu da udari po dlanu onog koji tu pruženu ruku ne prihvati dovoljno brzo i dovoljno ponizno. Nepotrebno je naglasiti da ta pružena ruka podrazumeva primenu "ruske demokratije", koju karakteriše nepoštovanje bilo kojih ljudskih i građanskih prava i sloboda, i nužnost slepog jurišanja za vođu.
Otvoreno banditsko divljanje na ponovljenim lokalnim izborima na jednom biračkom mestu u malenom Kosjeriću dokazuje Vučićev izbor. Kao i "popunjavanje" policije tetoviranim nasilnicima kojima je mesto u zatvoru, a ne sa onima koji bi trebalo da ih hapse. Kao i iživljavanje nad građanima, studentima i srednjoškolcima poslednjih dana, sa sve besmislenim i pravno neosnovanim, ali brutalnim i bahatim privođenjima. Sa sve iovako odvratnim vokabularom šefa države, kojim kao da se priprema teren za još drastičnija postupanja.&nbsp;
Nekoliko slika poslednjih dana posebno zabrinjava. Zaletanje u punoj brzini četiri policijske "marice" u formaciji koja popunjava širinu beogradske ulice Vojvode Stepe na okupljene građane; policajka (MMA borac) koja grabi studentkinju za kosu i udara joj licem u svoje koleno; policajac (ili "policajac", ko će ga znati) sa zalepljenom ikonom na službenoj uniformi; najzad, student koji je do neprepoznatljivosti prebijen u liftu: slomljena mu je gornja vilica, nos, jagodična kost, naprsla čeona kost, ima i povrede očne duplje...
Autor ovog teksta seća se kako je 10. marta 1991. uveče, na studente iz Studentskog grada - koji su oživeli bunt ugušen dan ranije suzavcem i pokazivanjem tenkova JNA - na starobeogradskoj strani Brankovog mosta primenjena takva policijska brutalnost, kakva dotad u socijalističkoj Jugoslaviji nije viđena. Najgore je prošao student Rovčanin, koga su dok je ležao, tukli pendrecima po licu. Kasnijih godina on je zbog toga imao čitav niz hiruških intervencija, posle petooktobarskih promena je dobio i odštetu od države, ali sadisti u policijskim uniformama nikada nisu odgovarali zbog toga šta su učinili.
Dobro - reći će čitalac - mnogo sadista u različitim uniformama nije odgovaralo zbog zločina izvršenih od 1990. do 2000. Nekažnjeni su ostali mnogi kojima se pripisuju različiti ratni zločini, ali su nekažnjeni ostali i oni koji su "delali" na domaćem terenu, gde su najverovatnije zbog tesnih veza kriminala i policije ostala nerasvetljena brojna ubistva.
Upravo to nesuočavanje sa zločinima, neplaćanje za izvršeno nedelo, mogućnost da se srpskim gradovima slobodno šetaju optuženici za najstrašnije činidbe koje ljudski um može zamisliti, pa i kasnija "konvalidacija" onih koji su pravosnažno osuđeni za monstruoznosti, doveli su dotle da je u Srbiji nenormalno postalo normalno. Da se u uniforme onih koji su ih hapsili oblače kriminalci, da tetovirani mišićavi bizgovi pod zaštitom ko zna kako dobijene "značke" premlaćuju ljude, da građane hapse lica u civilu bez identifikacije i smeštaju u civilna vozila često bez tablica, da dok u najvećem nehigijenskom naselju u Evropi ("ćacilend" u Pionirskom parku) svakodnevno boravi bar 10.000 godina robije, policija hapsi ljude koji fotografišu batinaše ili izvoze kontejner na kolovoz, a tužilac brzopotezno pokreće postupak i smešta u pritvor.
Hoćemo li još malo o potpunom moralnom kolapsu? Kada, recimo, policija privodi 15-godišnjake zbog protesta, dok predsednik države daje pomilovanje četvorici nasilnika koji su devojci bejzbol palicama polomili vilicu, a zbog čega je pala Vlada Miloša Vučevića. Dobro, to je "malo" i mentalni kolaps.
Odavno je u Srbiji sistem vrednosti poklekao pred sistemom bezvrednosti. Kada osuđenog ratnog zločinca, koji je doduše odslužio kaznu, dovedete pred studente Vojne akademije da im drži predavanje; kada drugom ratnom zločincu - koji još robija - promovišete knjigu i to pritom čini opoziciona "vedeta"; kada ubici premijera tokom robije štampate knjige i onda ih država otkupljuje za funduse narodnih biblioteka u istoj količini kao i "Mein kampf"; kada vozilom uletite u masu ljudi i jednu osobu povredite, pa budete pušteni jer ste to učinili "iz prepasti"; kada s pozicije predsednika republike i samozvanog "najboljeg studenta prava u istoriji" pravdate gaženje studenata na ulici, jer vozači "imaju pravo"... Takvih je primera koliko god, svakodnevno.
A takva svakodnevica kreira sliku sistemske anarhije u Srbiji. Ako liči na kontradikciju, nije. Poslednji dani pokazuju da je bezakonje institucionalizovano. Bezmalo svakog dana beleže se slučajevi policijskog kršenja Zakona o policiji, tužioci posao rade selektivno, zida se bez plana i logike, u istoj noći brišu i ponovo iscrtavaju pešački prelazi, iznova i iznova se rekonstruišu već rekonstruisane javne površine... i za sve to niko ne odgovara, ni moralno, a kamo li krivično. Naprotiv, sve se planski normalizuje kroz propagandnu mašineriju, a svako ko se suprotstavi postaje meta nekažnjenog verbalnog, a često i fizičkog nasilja.
Veoma je teško predvideti da li će, kada i kako Srbija uspeti da se izvuče iz moralnog, civilizacijskog i - najzad - materijalnog kala, u kog ju je uvalio 36-godišnji miloševićevsko-radikalsko-naprednjački udruženi zločinački poduhvat. S obzirom na sve viđeno, nada je tanušna. Čak i da se koliko sutra promene ključni politički činioci, da vlast u potpunosti preuzmu sadašnja opozicija i studenti, deluje da će proces lečenja biti dug, mučan i neizvestan.

Sistemska anarhija

Evo kako vam je to bilo.
Prvo je Ministarstvo kulture i medija objavilo da je Trinaestojulska nagrada za 2025. godinu dodijeljena Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“. Potom su Crnogorski PEN centar i Udruženje pravnika reagovali i ukazali da je žiri za dodjelu Trinaestojuske nagrade prekršio Zakon o državnim nagradama jer je suprotno članu 17 tog zakona sve tri godišnje nagrade dodijelio autorima koji dolaze iz iste oblasti, kulturno-umjetničkog stvaralaštva.&nbsp;
Zakon je pak jasan – u jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja nagrada.&nbsp;
Nedugo zatim na portalu Zrcalo Milica Kankaraš-Berber ustanovila je da knjiga „Kuće beskućnika“ ne postoji. Naime, da bi knjiga u Crnoj Gori bila zakonito objavljena, mora, pored ostaloga, pośedovati CIP – kataloški zapis koji izdaje Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Jednostavnom pretragom bibliotečkog sistema Cobiss lako je utvrditi da knjiga „Kuće beskućnika“ nema CIP, odnosno da nije katalogizovana u jedinoj ustanovi sertifikovanoj za taj posao u Crnoj Gori.&nbsp;
Tu se već postavilo pitanje kako je moguće da nagradu dobije knjiga koja nije objavljena, makar ne u skladu sa zakonom, budući da član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti propisuje da je zabranjeno stavljanje u promet publikacija koje, pored ostaloga, nemaju CIP.
Kako su, dakle, članovi žirija uopšte mogli odlučivati o knjizi koja nije objavljena ako je u javnom pozivu za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. koji je Ministarstvo kulture i medija objavilo 30. 5. 2025. kao jedan od uslova konkursa naznačeno da „ako se prijedlog za dodjelu Trinaestojuske nagrade podnosi za autorsko djelo (...) podnosilac prijedloga je dužan da uz prijedlog dostavi 8 primjeraka djela na koja se prijedlog odnosi“.&nbsp;
Elem, da bi Bećir Vuković uopšte mogao ući u konkurenciju za nagradu, onaj ko ga je predložio morao je dostaviti osam primjeraka knjige „Kuće beskućnika“.&nbsp;
Valjda je onda logično pitanje jesu li članovi žirija dobili te knjige. Ako jesu, onda je riječ o piratskom izdanju, dakle izdanju koje nije publikovano u skladu sa Zakonom o izdavačkoj djelatnosti jer ne pośeduje CIP, pa prema tome ne može ni biti razmatrano za nagradu, već se protiv njegovoga izdavača, shodno Zakonu, mora pokrenuti pravosudni postupak.&nbsp;
Budući da je iz Ministarstva kulture i medija saopšteno da su izdavači sporne knjige „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“, izdavačke kuće izdavačkoga i knjižarskog tajkuna Radomira Uljarevića, nije nemoguće da je članovima žirija podijeljeno piratsko izdanje jer je Uljarević i ranije povezivan s ovom kriminalnom aktivnošću. Ako ne vjerujete meni, evo vam jedan davni link iz beogradskoga Vremena:
Ako pak knjiga ne postoji ni kao piratsko izdanje, onda je članovi žirija nijesu ni imali u rukama pa shodno propozicijama konkursa nijesu ni mogli odlučivati o njoj, a odlukom da nepostojeću knjigu nagrade prekršili su i uslove konkursa i Zakon o državnim nagradama pa bi bez minuta čekanja neko protiv te vesele družine kršitelja zakona trebalo da pokrene predviđene pravosudne procese.&nbsp;
Zašto vam sve ovo ponavljam. Prvo, jer je besprizornost režima u namjeri da nagradi osobu koja za najznačajniju državnu nagradu ne ispunjava ni minimum kriterija – ni pravnih ni estetskih a ni vrijednosnih, ogledalo njegova odnosa prema pravnome poretku i ustavnim vrijednostima Crne Gore u cjelini. Drugo, jer bi ova nagrada ovakvom laureatu, baš kao i njegovom duhovnom sabratu Milutinu Mićoviću, mogla otvoriti vrata za sticanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, a oni koji to smjeraju previđaju da je i taj status definisan nekim pravnim aktima, prvo Zakonom o kulturi a potom i preciznije određen Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, usvojenom 5. 11. 2009.&nbsp;
A u članu 3 te Uredbe definisano je i ograničenje dodjele statusa, i to ovako: „Status istaknuti kulturni stvaralac ne može se dodijeliti umjetniku odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.“&nbsp;
I Vuković, a isto tako i Mićović, izvan nedostojnoga odnosa prema Crnoj Gori i njezinu državnom, kulturnom i nacionalnom identitetu – nikakvoga djela i nemaju.
Dodjeljivanjem Trinaestojulske nagrade i eventualno statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Bećiru Vukoviću aktuelni režim bi prekršio Zakon o državnim nagradama, Zakon o izdavačkoj djelatnosti, Zakon o kulturi i Uredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac. Sve što bi tim povodom preduzeli, dakle, izuzev poništenja skandalozne odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, bilo bi protivzakonito.&nbsp;
Ako su baš riješili da svakog poklonika koljačke ideologije zadovolje nekom nagradom, to danas ovako kako rade ne mogu bez sukoba sa zakonom. Pa nek prvo promijene aktuelne propise, upodobe ih svojem genocidnom dogmatu, a onda lijepo i po zakonu krenu da dijele ordene članovima fan kluba Radovana Karadžića, ali – dogodine!

Kuće beskućnika, knjiga koje nema

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: cdt