Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april.
To je Portalu ETV potvrđno iz Višeg suda.
Kako je Portal ETV već objavio, dokaze protiv njih će cijeniti sutkinja Nada Rabrenović pošto je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio zahtjev advokata Nikole Martinovića o njenom izuzeću.
Advokat Martinović je, na ročištu 18. februara, obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović i podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da vijeće, koje je činila i sutkinja Rabrenović, nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ranije saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Njoj je 4. decembra ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana.
Perović je ranije, gostujući na Televiziji E, kazala da vjeruje da ništa što se dešavalo sa njenim slučajem nije bilo slučajno, te da je na samom početku djelovalo kao skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... Jer, to su osnovni pravni postulati - poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije - poručila je ranije bivša direkotrica ASK-a.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

Član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Mladen Tomović u intervjuu dnevnom listu Vijesti 13. februara poručio je da ključni detalji iz Odluke ASK-a o tome kako je Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije treba da budu proslijeđeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Brojni crnogorski mediji prenijeli su Tomovićevu izjavu, uz citiranje detalja o uplatama na Đukanovićevoj rivolving kartici u periodu 2007. do 2015. godine, koje su navodno sve bile taksativno nabrojane na četvrtoj strani Odluke ASK-a UPI 02-03-6/28-2019. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150220_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217150220_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KO PREKORAČUJE NADLEŽNOSTI: Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a"> <figcaption>KO PREKORAČUJE NADLEŽNOSTI: Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, detalji o uplatama - zbog kojih je član ASK-a Mladen Tomović zaprijetio Specijalnim državnim tužilaštvom – nijesu bili u Odluci ASK-a objavljenoj dan ranije, 12. februara! Ni na četvrtoj, niti na bilo kojoj drugoj od ukupno šest stranica koje potpisuje vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić, koji se u ,,slučaju Đukanović” uopšte nije oglašavao?! &nbsp; DOKAZI O PREVARI &nbsp; Tek nakon što je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović reagovao i najavio tužbu protiv odgovornih iz Agencije za sprječavanje korupcije, na sajtu ASK-a se pojavila Odluka u kojoj je, za sada nepoznato lice, dopisalo dio izvoda iz presude Privrednog suda na četvrtoj strani dokumenta. &nbsp; Očito da je neko shvatio da je u pitanju teško ogrješenje o zakon, da će se i advokat Tomović naći u problemu, jer citira nešto čega nema - pa je požurio da Odluku ASK-a ispravi, tako da bude - ,,dopunjenija i zakonitija”. Portal ETV posjeduje obje odluke i objavljuje kako je, naknadno, dopunjen prvobitni dokument na kojeg se Tomović pozivao. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150228_bfe45f049093836cf7b481d0da9c9da366bc3e3918a3133cf3aed40ec9e362c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217150228_bfe45f049093836cf7b481d0da9c9da366bc3e3918a3133cf3aed40ec9e362c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DOKAZI O ,,DORADI" : Dva pečata na dvije odluke koje su zavedene - kao jedna '> <figcaption>DOKAZI O ,,DORADI" : Dva pečata na dvije odluke koje su zavedene - kao jedna(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  I jedna i druga odluka imaju isti zavodni broj - UPI 02-03-6/28-2019 – premda se radi o izmijenjenom dokumentu koji bi morao, po Zakonu o upravnom postupku, da ima dva djelovodna broja, jer je očito riječ o izmjeni prethodno donešene odluke. Ako je, pravno gledano, riječ o promjeni teksta Odluke, onda to mora biti notirano i naznačeno. &nbsp; Ništa od toga nije urađeno: dvije skenirane četvrte stranice dokumenta ASK-a jasno pokazuju promjenu, ne samo obima, već i podataka u tekstu. Ko je, nakon Tomovićeve izjave u Vijestima, neovlašćeno dopunjavao već objavljeni dokument – trebalo bi da se utvrdi u istrazi koja će, nakon objavljivanja ovih podataka, morati da se povede. Ne samo unutar ASK-a i ne samo interna istraga. &nbsp;&nbsp; A da je riječ o svojevrsnoj prevari nekog iz ASK-a, ukazuje i upoređivanje pečata i potpisa vršioca dužnosti direktora Dušana Drakića. Na slikama koje objavljuje Portal ETV vidi se da je na prvoj Odluci od 12. februara Drakićev potpis stao praktično u okvir pečata, dok je na kasnijoj, ,,dopunjenoj”, odluci potpis vršioca dužnosti direktora značajno pomjeren udesno, pa se može opaziti rukopis (ili faksimil potpisa). &nbsp; Nije to kraj dokazima koji govore da su postojala dva dokumenta ASK-a. Nova verzija, koja se nalazi na sajtu ASK-a (<a href="https://www.antikorupcija.me/me/" target="_top">https://www.antikorupcija.me/me/</a>) ima na svakoj strani jednu uzdužnu liniju pri kraju desne margine teksta, što ukazuje da je riječ - o kopiji. Prvobitna verzija od 12. februara nema tu ,,kopi-liniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150228_35d90d118f46be83ff0afd498e692db0c30e1133251f8a91d9dabfa2f15e4265.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250217150228_35d90d118f46be83ff0afd498e692db0c30e1133251f8a91d9dabfa2f15e4265" data-rendition-name="original" width="1000" height="711" loading="lazy" alt="ČUDNO ĆUTANJE: Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a"> <figcaption>ČUDNO ĆUTANJE: Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Razlike dvije verzije se očituju gotovo na svakoj strani, kada je zbog ubačenog pasusa u &nbsp;,,dopunjenoj” verziji došlo do tumbanja pojedinih redova. To se uočava na pet od ukupno šest strana, iako se autor ,,dopunjenog izdanja” trudio da nova odluka vizuelno liči na prethodnu. &nbsp; ČUDNE ULOGE ČELNIKA ASK-A &nbsp;&nbsp; Interesantna je i uloga advokata Mladena Tomovića koji se pojavljuje kao ,,udarna igla” ASK-a u ovom slučaju, ali ne onoga što mu je u opisu posla kao člana Savjeta, već prvenstveno kroz njegovo učešće u propagandnoj akciji protiv bivšeg predsjednika Crne Gore. &nbsp; Upravo se Tomović oglašava u Vijestima i tumači Odluku ASK-a, a ne vršilac dužnosti Drakić koji se javno nije izjašnjavao, iako potpisuje dokument. Zanimljivo je i da Tomovića Vijesti predstavljaju kao potpredsjednika Savjeta ASK-a, iako po Poslovniku o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, donijetom avgusta 2024, godine takva funkcija ne postoji. &nbsp; Osim toga, ne ulazeći u meritum odluke ASK-a, pa čak i da se zanemari činjenica da se ovaj postupak nije mogao ni voditi protiv bivšeg javnog funkcionera shodno Zakonu o sprečavanju korupcije - nije jasno odakle nadležnost Tomoviću da javnost obavještava o tome ko je odbio ili nije da primi rezultate ispitnog postupka? Vođenje postupka nije u nadležnosti Savjeta, pa o odlukama ASK-a članovi Savjeta ne mogu ni obavještavati javnost. Kao što Tomović nije mogao obavještavati javnost o preduzetim radnjama u upravnom postupku, još manje je imao zakonsko pravo da, u ime ASK-a, komentariše odluku. Statut ASK-a, precizira nadležnosti Savjeta i nigdje se ne definiše da predsjednik ili članovi Savjeta, kao nadzornog tijela, mogu i smiju preuzimati ingerencije direktora ASK-a ili bilo kojeg drugog člana menadžmenta. &nbsp;&nbsp; Osim toga, akti Agencije propisuju da predsjednik i članovi Savjeta mogu informisati &nbsp;javnost o radu Savjeta ASK-a, ali ne i o pojedinačnim predmetima. Postupanje i oglašavanje Mladena Tomovića, kao i nepostupanje i šutnja Dušana Drakića otvaraju sumnju da se, mimo Zakona o sprječavanju korupcije i Statuta ASK-a, unutar te važne institucije teško može razabrati - ko što piše i ko o čemu odlučuje, ko koga zastupa, ko koga brani i ko koga napada… &nbsp; I više nije jasno: ko je pisac odluke - da li vršilac dužnosti direktora ili zamjenik Savjeta ASK-a, koji se lažno predstavlja kao potpredsjednik Savjeta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150232_b64c919152d7fd39188e3cedb016d93e970650fa5fd7d0171eb7e19c0ff14f9f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250217150232_b64c919152d7fd39188e3cedb016d93e970650fa5fd7d0171eb7e19c0ff14f9f" data-rendition-name="original" width="1000" height="624" loading="lazy" alt="BEZ GLASA: Pavle Čupić, predsjednik Savjeta ASK-a"> <figcaption>BEZ GLASA: Pavle Čupić, predsjednik Savjeta ASK-a</figcaption> </figure>  Da sve bude zanimljivije, tokom posljednjih sedam dana, od kako traje propagandna akcija protiv Mila Đukanovića, predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić se nije oglasio. &nbsp; TOMOVIĆ vs ,,ZVIŽDAČ” Predsjednik Savjeta ASK-a ćutao je i povodom skandaloznog ponašanja njegovog zamjenika Mladena Tomovića u predmetu zviždača CGES-a u kome je visoki funkcioner ASK-a - bio progonitelj zviždača. - Nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču, to je nešto što ja nikako ne mogu da razumijem i prihvatim – poručio je u nedavnom razgovoru za Portal ETV, nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. Kako je Tomović na taj način potpuno odstupio od principa, Kos je očekivao da će advokat sam povući neke poteze, nakon što je Upravni sud donio ,,potpuno pogrešnu odluku”. &nbsp; - Očekujem da će i gospodin Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti, za mene logičan, korak - da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepusti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača kao advokat državne kompanije i traži ukidanje statusa zaštite – upozoravao je Kos. Advokat Tomović nije poslušao savjet Kosa, naprotiv: nastavio je sa (zlo)upotrebom vlastitih ovlašćenja kao član Savjeta Agencije...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150232_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250217150232_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="KO SVE UPRAVLJA AGENCIJOM: ASK, Ilustracija"> <figcaption>KO SVE UPRAVLJA AGENCIJOM: ASK, Ilustracija(Photo: Ilustracija: ASK)</figcaption> </figure>  POLITIČKA POZADINA I sada je očigledno - uzaludna su bila upozorenja slovenačkog stručnjaka, koji je vjerovao da će u ASK-u početi da postupaju u skladu sa zakonom i ingerencijama koje su im dodijeljene. Jer, ključni motiv akcije je prevashodno bio politički.&nbsp; Umjesto povlačenja iz Savjeta, Tomović je nastavio da predvodi &nbsp;kampanju protiv bivšeg predsjednika Crne Gore i nekadašnjeg lidera DPS-a Mila Đukanovića. Svakako nije slučajnost da se to sve odigravalo &nbsp;nekoliko dana prije Kongresa najjače opozicione stranke na kojem je Đukanović izaban za počasnog predsjednika. &nbsp; Takvo ponašanje ukazuje da prevarna promjena sadržaja Odluke ASK-a nije bila greška, već plod jasne namjere da se jedna institucija iskoristi u političke svrhe obračuna sa starom vlašću koju reprezentuje Đukanović. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, pojedini ljudi iz ASK-a su kontaktirali Vrhovno državno tužilaštvo u cilju ispitivanja mogućnosti da se Đukanović, zbog ,,neprijavljivanja prihoda" privede i procesuira. Iz suda su, međutim, negativno se odredili prema mogućnosti da se, zbog računa koji je regulisan, privodi Đukanović kao bivši javni funkcioner.&nbsp; To, međutim, ne znači da ,,tim" koji je osmislio ovu akciju pred Kongres DPS-a neće pokušati nešto slično, jer su već iz ASK-a nezvanično najavili odluku o satovima koje Milo Đukanović navodno nije prijavio Agenciji. I te informacije svjedoče o političkim motivima akcije diskreditacije Đukanovića, ali i o tome da se ne biraju sredstva za ostvarivanje političkog cilja.&nbsp; Pitanje je, ipak, da li će sve te akcije proći bez posljedica. Jer, dokazi koje objavljuje Portal ETV širom otvaraju vrata za akciju Specijalnog državnog tužilaštva i otkrivanje osobe ili više njih koje su, zloupotrebljavajući službeni položaj, naknadno na četvrtoj strani Odluke ASK-a ubacivali podatke kršeći tako Zakon o upravnom postupku. &nbsp; Osim toga, nadležno tužilaštvo bi valjalo da ispita zašto je član Savjeta ASK-a Mladen Tomović izašao iz okvira svoje nadležnosti kada je komentarisao odluke koje po zakonu ne može komentarisati, a time prekršio član 92 stav 1 tačka 4 Zakona o spečavanju korpucije, kao i član 10, stav 1, tačka 7 Poslovnika o radu Savjeta ASK. Tim povodom, Portal ETV je uputio pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu. I čekamo odgovore. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

U ASK-u mijenjali i dopisivali Odluku da je Milo Đukanović prekršio zakon!

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) podsjeća javne funkcionere na zakonske obaveze propisane Zakonom o sprečavanju korupcije, posebno na član 15, koji se odnosi na obavljanje nespojivih funkcija.
U skladu sa zakonom, javni funkcioneri koji preuzmu drugu nespojivu javnu funkciju imaju zakonski rok od 30 dana od dana početka obavljanja te funkcije da podnesu ostavku na jednu od nespojivih funkcija.
Povodom održane konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta Glavnog grada 28. novembra 2024. godine, Agencija poziva sve funkcionere koji obavljaju dvije nespojive funkcije da u što kraćem roku ispune zakonsku obavezu i primjerak ostavke dostave Agenciji.
- Posebno ističemo da, u skladu sa stavom Agencije, poslanici u Skupštini Crne Gore mogu istovremeno obavljati funkciju odbornika. Međutim, za funkcionere koji su zaposleni u organima državne uprave, ministarstvima, kao starješine, rukovodioci, članovi menadžmenta ili na lokalnom nivou, takva mogućnost ne postoji - napominju u ASK-u.
Agencija podsjeća da je ova obaveza usmjerena na odgovorno i zakonito vršenje javnih funkcija i sprečavanje sukoba interesa.

Portal ETV

ASK podsjeća funkcionere: Poštujte zakonske rokove za sprečavanje sukoba interesa

Upravnom sudu 11. oktobra dostavljeni su spisi predmeta i odgovor na tužbu Agencije za sprječavanje korupcije u slučaju zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema koji je prijavio korupciju u kompaniji, zbog čega je 2023. dobio zaštitu ASK-a, ali je protiv ove odluke tužbu, u ime ovog državnog preduzeća, podnio advokat Mladen Tomović, koji je sada član i potpredsjednik Savjeta ASK-a. Dokumenta su sudu dostavljena upravo na dan kada je Portal ETV objavio da je Upravni sud još 31. maja zatražio od ASK-a spise predmeta i izjašnjenje, ali da nova uprava ove institucije ne reaguje. Što je nova uprava ASK-a saopštila u odgovoru na tužbu, za sada nije poznato, ali ono što je bilo zabrinjavajuće u odgovorima koje smo za tekst objavljen 11. oktobra dobili od v.d. direktora ove institucije Dušana Drakića, jeste činjenica da je on najavio svojevrsnu odmazdu u slučaju zviždača iz CGES-a. Kako su nam tada saopštili – predmet će biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?! Nakon toga, Portal ETV uputio je pitanja Drakiću, pored ostalog, zašto će biti rađena revizija ovog slučaja i po kom osnovu. Pitali smo ga i da li je u skladu sa zakonom raditi reviziju predmeta u slučaju koji je procesuiran tužilaštvu koje se još nije izjasnilo da li će postupiti po prijavi zviždača? ASK je ranijee prrijavu korupcije službenika CGES-a dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu, koje, međutim, prema dostupnim informacijama, nije postupalo, već su sačekali izmjene zakona i nedavno spise predmeta procesuirali sada nadležnom osnovnom tužilaštvu. Nova uprava ASK-a, međutim, u čijem Savjetu „sjedi“ progonitelj zviždača iz CGES-a, odnosno pravni zastupnik ove državne kompanije, odlučila je da ovu prijavu korupcije „propušti kroz svoje filtere“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017201020_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017201020_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption></figure>  A Portal ETV 28. septembra objavio je tekst upozoravajući upravo na ovu mogućnost, odnosno na bojazan da će se zviždač iz CGES-a naći na udaru Agencije, nakon što je u Savjet te institucije izabran advokat Tomović, koji zastupa CGES u svim predmetima vezanim za ovog zviždača. Upozorili smo i da službeniku CGES-a prijeti ukidanje statusa zaštite zviždača, koji ga je čuvao od nastavka progona kojem je bio izložen u kompaniji nakon prijave korupcije, zbog čega je ASK i reagovao ovom mjerom. Kako smo objavili 11. oktobra, iz ASK-a su na pitanja da li Tomović, sada kao član i potpredsjednik Savjeta ASK-a, pravi pritisak na Drakića i zapošljene u Agenciji da Upravnom sudu ne dostave spise predmeta i izjašnjenje, te da li kao njihov advokat pravi pritisak na njih da to ne učine, bili su katergorični su da ih ne izlaže pritiscima. - ...od stupanja na ovu funkciju gospodin Tomović nije preduzimao pravne radnje ni u jednom predmetu u kojem je bio punomoćnik nekog od zapošljenih u Agenciji. Svoju dužnost obavlja u potpunosti u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u duhu profesionalne i kolegijalne saradnje kao član Savjeta. Važno je naglasiti da ni gospodin Tomović, niti bilo koji drugi član Savjeta, nemaju ovlašćenja niti mogućnost da utiču na konkretne postupke koji se vode pred Agencijom. Ne postoji nikakav pritisak na naš rad od strane bilo koga iz Savjeta – kazali su iz ASK-a. Objavili smo da je Tomović, ne samo advokat u predmetu protiv zviždača, već da je i advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i službenici u Odsjeku za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača, kao i v.d. direktora Drakića. Ranije smo upozorili na neshvatljivo postupanje Komisija za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a koja je do detalja bila upoznata sa slučajem zviždača iz CGES-a i mogućnošću revizije njegovog predmeta zbog očiglednog sukoba interesa advokata Tomovića kandidovanjem za članstvo u ovom tijelu. Komisija se oglušila i o negativno mišljenje Agencije u slučaju integriteta Tomovića, činjenicu da mu je supruga zapošljena u ovoj ustanovi, te da je on, uz sve to, i pravni zastupnik dijela službenika ove institucije u procesima koje su pokrenuli protiv Agencije?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017201020_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017201020_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"><figcaption>Dušan Drakić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Objavili smo i da je samo jedan od pet članova Komisije digao glas protiv njegovog imenovanja?! Službenik državne elektroenergetske kompanije korupciju je prijavio 2021. godine, a nakon što je, kako tvrdi, odbio da učestvuje u namještanju tendera. Nakon toga bio je izložen progonu u kompaniji, disciplinskim i sudskim procesima, a sada mu prijeti ozbiljna mogućnost da ostane bez zaštite Agencije za sprječavanje korupcije, što bi, u suštini, značilo, „otvoren put“ upravi CGES-a za „završni obračun sa njim“. Objavili smo da Tomović, kako je kazao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom. Čak se u izjavi za Portal ETV obrušio i na integritet zviždača, optužujući ga da je „instruisan sa nekih drugih adresa“ ili motivisan, prema njegovim riječima, gubitkom određenih pogodnosti „koje je u datom trenutku imao, pa je novi menadžment to na neki način, novom organizacijom, što ima zakonska ovlašćenja, uveo i sad je rezultat toga nezadovoljstvo i podnošenje prijava, a ne nikakav zaštita javnog inetresa“. Ostrvio se i na naš portal, spočitavajući da smo i mi i zviždač djelovali sinhronizovano sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović u susret izboru članova Savjeta ove institucije?! Portal ETV, kako smo i najavili, nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a, pa i tok procesa pred Upravnim sudom, koji bi, sada kada je, konačno dobio izjašnjenje ASK-a i spise predmeta, trebalo promptno da reaguje i odluči o njegovom statusu. Pred Osnovnim sudom u Podgorici zviždač je prvostepeno dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka, a pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji.

Kaćuša Krsmanović

Drakić ćuti zašto traži „detaljnu reviziju“ predmeta zviždača iz CGES-a

Stanko Čvorović, Radovan Guzina i Miloš Janjušević kod kojih je policija preksinoć na Graničnom prelazu Ranče pronašla 40.000 eura, javnosti su od ranije poznati kao samoprozvane „nikšiće kobre“.
Sa njima su u kolima bili i B.J. i S.J, a kako je Portal Standard juče objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste Marka Kovačevića za izbore u Nikšiću 13. aprila.
Čvorović, Guzina i Janjušević su, inače, pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog gradonačelnika Marka Kovačevića.
Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.
Ukupno 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.
Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.
Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja, koje je nadležno u ovom slučaju, zatražilo je da se u istragu o oduzetom novcu uključi i Finansijsko obavještajna jedinica policije (FOJ) kako bi se utvrdilo porijeklo novca.
A.I.

„Nikšićkim kobrama“ oduzeto 40.000 eura po povratku iz Srbije

Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO. 
 
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija. 
 
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1. 
 
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika. 
 
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu. 
 
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.
- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji. 
 
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.
Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.
- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: agencija-za-sprjecavanje-korupcije