Izvještaj EK: I dalje brine održivost TE Pljevlja, Crna Gora da intenzivira napore za njeno trajno zatvaranje
Potreban je strateški pristup pravednoj tranziciji, kojim bi se obezbijedile ekonomske alternative za zajednice koje će biti najviše pogođene postepenim napuštanjem upotrebe uglja. U toku je rad na usklađivanju sa Direktivom o ograničavanju emisija određenih zagađujućih materija u vazduh iz srednjih postrojenja za sagorijevanje i Direktivom o industrijskim emisijama - dodaje se u dokumentu EK

Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja je u toku, ali i dalje postoje zabrinutosti u vezi sa ključnim pitanjima koja se odnose na njenu dugoročnu održivost - ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije (EK) za 2026. godinu.
Crna Gora bi, kako je ocijenjeno u tom dokumentu, trebalo da intenzivira napore da trajno zatvori elektranu i ispuni emisione standarde EU.
- Potreban je strateški pristup pravednoj tranziciji, kojim bi se obezbijedile ekonomske alternative za zajednice koje će biti najviše pogođene postepenim napuštanjem upotrebe uglja. U toku je rad na usklađivanju sa Direktivom o ograničavanju emisija određenih zagađujućih materija u vazduh iz srednjih postrojenja za sagorijevanje i Direktivom o industrijskim emisijama - dodaje se u dokumentu EK.
Potrebno još usklađivanja
Istaknuto je da smo ovog jula usvojili izmjene i dopune Zakona o hemikalijama kako bi se obezbijedila usklađenost sa uredbama REACH, Uredbom o azbestu, Uredbom o prethodnoj saglasnosti (PIC), Uredbom o postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs), kao i Uredbom o isparljivim organskim jedinjenjima.
- Potrebno je preduzeti dodatne aktivnosti kako bi se završilo usklađivanje sa Uredbom o biocidnim proizvodima. Nacionalni Helpdesk, Registar hemikalija i evidencija biocidnih proizvoda su uspostavljeni, iako su potrebna dalja unapređenja u oblasti digitalizacije, kvaliteta podataka i bezbjednosti, kako bi se obezbijedila interoperabilnost sa sistemima Evropske agencije za hemikalije (ECHA) - ističe se u dokumentu EK.
U oblasti klimatskih promjena smo ostvarili dobar napredak u povećanju stepena usklađenosti zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, no, kako ukazuju u EK, i dalje postoji potreba za značajnim jačanjem administrativnih kapaciteta i obezbjeđivanjem adekvatne primjene i sprovođenja propisa.
- U decembru 2025. godine Crna Gora je usvojila Zakon o klimatskim promjenama, kojim je utvrđena pravno obavezujuća obaveza postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovim zakonom se dodatno uspostavlja pravni osnov za sistem monitoringa, izvještavanja, verifikacije i akreditacije (MRVA), koji obuhvata sektore obuhvaćene sistemom EU za trgovinu emisijama (ETS1): proizvodnju električne energije, industriju, vazdušni i pomorski saobraćaj, kao i sektore obuhvaćene sistemom ETS2: zgrade, drumski saobraćaj i malu industriju - naveli su u EK.
Zakon je, kako su napomenuli, dodatno izmijenjen u maju 2026. godine, dok je u julu 2026. godine usvojeno još osam pravilnika, čime će se olakšati sprovođenje sistema MRVA u svim sektorima obuhvaćenim EU ETS-om do kraja 2026. godine.
- Dva regulisana subjekta dostavila su svoje planove monitoringa, a jedna dozvola za emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) izdata je u junu 2026. godine - dodali su u EK.
Svi da dobiju GHG dozvole do kraja godine
Crna Gora, decidni su oni, mora da obezbijedi da svi regulisani subjekti dobiju svoje dozvole za emisiju gasova sa efektom staklene bašte (GHG dozvole) do kraja 2026. godine i da budu spremni da najkasnije 1. januara 2027. godine započnu monitoring.
- Potrebni su odlučni koraci za unapređenje postojećih nacionalnih mehanizama za određivanje cijene ugljenika, kako bi se olakšao prelazak na sistem EU za trgovinu emisijama nakon pristupanja EU - podvukli su u EK.
Crna Gora je u decembru 2025. godine usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan, a u februaru 2026. godine Strategiju niskougljeničnog razvoja za period 2026 - 2050. godine, a kako se navodi u Izvještaju, ova strategija utvrđuje dugoročnu putanju dekarbonizacije do 2050. godine, u skladu sa Pariskim sporazumom i opredjeljenjem Crne Gore za postizanje klimatske neutralnosti.
- Crna Gora je usvojila dodatne podzakonske akte kojima se povećava stepen usklađenosti sa Uredbom EU o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u oblasti klime, kao i sa pravnom tekovinom EU koja se odnosi na emisije iz sektora korišćenja zemljišta, promjene namjene zemljišta i šumarstva (LULUCF). Takođe je unaprijedila rokove i potpunost izvještaja koji se zahtijevaju prilagođenom Uredbom o upravljanju, usvojenom u okviru Ugovora o Energetskoj zajednici - naveli su u EK napominjući da bi i dalje trebalo da uskladimo naše zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU u oblastima supstanci koje oštećuju ozonski omotač, fluorisanih gasova, okvira za sertifikaciju uklanjanja ugljenika, kao i klimatskog zakonodavstva koje se odnosi na drumski saobraćaj (standardi performansi u pogledu emisija CO₂, označavanje automobila i kvalitet goriva).
Napominju da smo ovog juna usvojili Plan za uspostavljanje mehanizama za prenošenje, sprovođenje i primjenu pravne tekovine EU u oblasti klime, koji bi trebalo da omogući postizanje potpune usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i pripremi Crnu Goru za njenu punu primjenu.