Fotografije koje je Portalu ETV dostavio čitalac iz Pljevalja simbolično svjedoče o pljevaljskoj realnosti – odumiranju crnogorskog imena i identiteta u ovom gradu. Crnogorska državna zastava dugačka 50 metara, koja je u slavu Dana državnosti i antifašističkog ustanka - 13. jula, postavljena na dimnjaku Termoelektrane 2020. godine blijedi i u takvom je stanju da se komotno može reći da je oskrnavljena. Mjesec i po pošto je postavljena, vlast u Crnoj Gori preuzele su proruske i prosrpske društveno-političke elite koje negiraju i urušavaju crnogorsku državu, naciju, istoriju, kulturu... Dvije i po godine kasnije dopala ih je i lokalna vlast u Pljevljima od kada je grad postao, maltene, eks-teritorija. Zato i ne čudi izblijeđela državna zastava na dimnjaku Termoelektrane. Ostavljena da je vrijeme uništi svjedoči slomu civilizacijskih vrijednosti i namjerama aktuelnih vlasti da utru ime Crne Gore, njene antifašističke temelje i svaki trag državnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204071212_e9408166d468bfdd00f26e8e645965ff91b9e3da4c941c54b85885804a8209f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204071212_e9408166d468bfdd00f26e8e645965ff91b9e3da4c941c54b85885804a8209f6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="TE Pljevlja"><figcaption>Crnogorska državna zastava izblijeđela i oskrnavljena(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crnogorska zastava na dimnjaku Termoelektrane blijedi, kao i ime Crne Gore u Pljevljima

Rad Termoelektrane (TE) Pljevlja privremeno je obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport šljake, dijela opreme ugrađene u okviru ekološke rekonstrukcije i modernizacije postrojenja, saopšteno je iz Elektroprivrede.
- Ovaj tehnološki segment realizovala je kineska kompanija DEC (konzorcijum DEC/BEMAX/BBSOLAR), angažovana kao izvođač radova na projektu- navodi se u saopštenju.
Na osnovu uočenih odstupanja u radu sistema, od kompanije DEC zatražena je hitna i sveobuhvatna provjera, kako bi se precizno utvrdio uzrok problema i preduzeli svi neophodni korektivni zahvati.&nbsp;
- Očekujemo da izvođač u najkraćem roku obezbijedi potpunu funkcionalnost i stabilnost opreme, u skladu sa preuzetim ugovornim obavezama- rekli su iz EPCG.
Nakon otklanjanja utvrđenih nedostataka i potvrde ispravnosti sistema, TE Pljevlja biće ponovo uključena u režim testnog rada.
TE je u nedjelju puštena u pogon nakon kompleksnih, višemjesečnih radova na završnoj fazi ekološke rekonstrukcije i modernizacije, čiji je cilj usklađivanje poslovanja sa savremenim evropskim standardima zaštite životne sredine i produženje radnog vijeka postrojenja.

Portal ETV

Rad TE Pljevlja privremeno obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport šljake

Na današnjoj sjednici Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), održanoj u Termoelektrani Pljevlja, razmotreni su rezultati rada i realizacija aktivnosti na projektu ekološke rekonstrukcije, adaptacije kotla i dimnjaka te toplifikacije Pljevalja. Zaključeno je da projekat teče u skladu sa planiranom dinamikom, uz ocjenu da su do sada ostvareni zadovoljavajući rezultati i da je realizacija u potpunosti usklađena sa ugovorenim obavezama i planom investicija, navodi se u saopštenju EPCG.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović, članovi Odbora direktora, v.d. izvršnog direktora Bojan Đordan, članovi menadžmenta kompanije, kao i izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković.
Predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović zahvalio se partnerima na izuzetnoj saradnji i podršci, naglasivši da je ekološka rekonstrukcija najveći investicioni poduhvat u istoriji TE Pljevlja.
- Uprkos izazovima koji prate svaku veliku investiciju, projekat se odvija uspješno i očekujemo njegovo bezbjedno puštanje u rad u najskorijem roku. Pored toga, EPCG grupa realizuje i druge značajne projekte u Pljevljima, među kojima je i izmještanje korita rijeke Ćehotine, što ukupno predstavlja ulaganja vrijedna oko 100 miliona eura u protekle tri godine- naglasio je Đukanović.
V.d. izvršnog direktora Bojan Đordan istakao je da je uspješna realizacija projekta rezultat dobre koordinacije i predanosti svih učesnika.
- Ovaj projekat potvrđuje sposobnost EPCG grupe da sprovodi zahtjevne poslove u skladu sa najvišim ekološkim i tehničkim standardima. Zahvaljujući zajedničkom radu sa partnerima iz Rudnika uglja i angažovanju domaćih kompanija, očekujemo završetak radova i prije ugovorenog roka, što dodatno potvrđuje našu efikasnost i posvećenost ciljevima- &nbsp;rekao je Đordan.
Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković naglasio je da je saradnja dvije kompanije ključna za stabilnost i razvoj energetskog sistema.
- Rudnik uglja i TE Pljevlja imaju zajednički cilj-da obezbijede dugoročno pouzdanu i ekološki održivu proizvodnju energije. Projekti poput ekološke rekonstrukcije i izmještanja korita rijeke Ćehotine pokazuju da zajedničkim djelovanjem možemo istovremeno unaprijediti proizvodnju i zaštititi životnu sredinu- istakao je Laković.
Nakon završetka sjednice, TE Pljevlja posjetio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović sa saradnicima. Tokom obilaska postrojenja, ministar je izrazio zadovoljstvo tokom realizacije i kvalitetom izvedenih radova.&nbsp;
- Zadovoljstvo je vidjeti da se radovi odvijaju planiranom dinamikom i da je EPCG uložila značajne napore kako bi projekat bio usklađen sa svim evropskim standardima. Ovaj projekat ima širi značaj-doprinosi zatvaranju poglavlja 27, dugoročno održava privrednu i socijalnu stabilnost opštine Pljevlja i stvara uslove za nova ulaganja- istakao je Radunović.
EPCG će, u saradnji sa resornim ministarstvom i ostalim partnerima, nastaviti da transparentno informiše javnost o svim fazama realizacije i daljim aktivnostima na modernizaciji energetskog sistema Crne Gore, navodi se u saopštenju.

EPCG: U zajedničkom radu sa Rudnikom uglja, projekat toplifikacije Pljevalja biće završen i prije roka

Plaćanja za Elektroprivredu (EPCG) prema Rudniku uglja za projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) u Pljevljima iznosila su 80 miliona eura, proizilazi iz naloga za plaćanja u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP-a su naveli da su plaćanja EPCG u prvih pola godine prema Rudniku uglja iznosila oko 31,5 miliona eura, dok su zaključno sa avgustom isplate za projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) u Pljevljima bile 49,3 miliona, što je preko 80 miliona.
- TE Pljevlja je u potpunom zastoju od 1. aprila, a treba da bude puštena u pogon za 20-ak dana, odnosno 15. novembra, što zavisi od finalizacije ekološke rekonstrukcije, kao i izmještanja rijeke Ćehotine u Pljevljima - projekta kojeg provodi Rudnik uglja - navodi se u saopštenju. 
Iz ASP-a su rekli da je otvoreno pitanje da li potencijalno kašnjenje puštanja u pogon pljevaljske TE može uticati na uvećanje računa za struju potrošačima, za šta su već odavno ispunjeni uslovi, ali bi to u zemlji kojom „haraju“ monopolske i kartelske cijene u raznim sferama, uz totalni muk Vlade Milojka Spajića, bio novi finansijski udarac za građane, posebno najugroženije stanovništvo.
- Prema nalozima za plaćanja Rudniku uglja za prvih pola godine, svojoj kćerki kompaniji EPCG je platila 31,5 miliona eura. U prva tri mjeseca, dok je još radila TE Pljevlja, taj trošak je bio 16,7 miliona eura, a zatim u aprilu 5,7 miliona, maju 4,2 miliona, a junu 4,8 miliona eura - navodi se u saopštenju. 
Posljednjeg dana protekle godine Rudnik uglja i EPCG su zaključili četvorogodišnji ugovor o prodaji preko pet miliona tona uglja za rad pljevaljske TE u tom periodu. 
- U ovoj godini u drugom i trećem kvartalu nema isporuka uglja, ali ugovor sadrži klauzulu da pretplate koje će se javiti tokom zastoja TE Pljevlja usljed ekološke rekonstrukcije i izmještanja korita rijeke Ćehotine će se smatrati avansom koji će biti proporcionalno umanjivan tokom cjelokupnog perioda trajanja ugovora - rekli su iz ASP-a.
Time, kako se dodaje, EPCG praktično u periodu gotovo osmomjesečnog zastoja TE Pljevlja plaća i finalne radove na ekološkoj rekonstrukciji, ali i Rudnik uglja, koji paralelno treba da završi projekat izmještanja rijeke Ćehotine radi nastavka vađenja uglja iz kopova.
Iz EPCG je ranije saopšteno da im tokom zastoja TE treba oko 70 miliona za nabavku struje.
TE Pljevlja obezbjeđuje više od trećinu struje za potrošače, a posao ekološke rekonstrukcije je po sistemu „ključ u ruke“ (i projekat i radovi) još 2020. godine povjeren konzorcijumu kojeg predvodi kineski Dec International sa lokalnim firmama Bemax, BB Solar i Permonte.
Te 2020. realizovan je avans od oko 10,8 miliona, naredne godine nijesu prikazana plaćanja, 2022. to je bilo oko 4,2 miliona, godinu kasnije preko 11,8 miliona, lani više od 8,6 miliona, a za ovu godinu zaključno sa avgustom preko 13,7 miliona eura.
- Osnovni ugovor potpisan je za cijenu od oko 54,5 miliona, ali je u februaru aneksiran za još oko 3,5 miliona po osnovu dodatnih radova. EPCG je prije nekoliko godina pokrenula odvojeni tender za adaptaciju kotla u TE, vrijednosti 15 miliona, a da bi se dobilo bolje rješenje za ekološku rekonstrukciju. Odvojeno se plaća i dio radova za daljinsko grijanje Pljevalja - zaključuje se u saopštenju.

ASP: Plaćanja za TE i Rudnik uglja 80 miliona eura

Elektroprivreda Crne Gore A.D. Nikšić nalazi za shodno da se oglasi povodom netačnih i tendencioznih navoda koji se odnose na dinamiku i rokove projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, a koje su plasirali ili prenosili pojedini crnogorski mediji, saopšteno je iz EPCG.&nbsp;
- Podsjećamo na činjenicu da je projekat započet 2020. godine, na osnovu ugovora čija je struktura, tehnička dokumentacija i definisani obim radova sadržao niz manjkavosti. Upravo zato, rukovodstvo EPCG je preduzelo mjere da projekat stavi pod punu kontrolu, unaprijedi tehnička rješenja i obezbijedi da svi radovi budu izvedeni u skladu sa najvišim evropskim standardima zaštite životne sredine- navoodi se u saopštenju.
Ističu da je danas projekat u završnoj fazi i napreduje dinamikom koja garantuje da će Termoelektrana Pljevlja biti uključena 15. novembra 2025. godine, u skladu sa osnovnim ugovorom.
- &nbsp;Tada počinje probni rad elektrane, koji, po međunarodnim standardima, traje nekoliko mjeseci i obuhvata niz toplih i hladnih ispitivanja, finog podešavanja sistema i sinhronizaciju svih postrojenja. To ne znači prolongiranje roka, već tehnički i zakonski predviđenu fazu procesa puštanja u rad- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sve, kako kažu, eventualne nepravilnosti uočene tokom realizacije projekta su otklonjene u hodu, uz pojačan nadzor EPCG i aktivno učešće izvođača radova – kineske državne kompanije DEC.
- Rok od 25. septembra, koji se pominje u tekstu, bio je interni kontrolni rok EPCG, ne ugovorna obaveza, i ispunjen je u planiranom okviru, pa nije bilo potrebe za primjenom alternativnog plana- ističu iz EPCG.
U projekat su, po odluci izvođača, uključeni i domaći i regionalni podizvođači, čime je dodatno ubrzana dinamika radova. EPCG od tog angažmana nema dodatne troškove, a svi radovi se odvijaju unutar planiranog budžeta projekta.&nbsp;
- Odbacujemo svaku insinuaciju da postoji rizik od prolongiranja radova ili ugrožavanja energetskog sistema Crne Gore. Naprotiv – zahvaljujući profesionalnom radu i odgovornom pristupu svih učesnika, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja predstavlja jedan od najkompleksnijih i najvažnijih energetskih projekata u zemlji, koji će omogućiti dugoročnu stabilnost sistema i usklađenost sa EU ekološkim direktivama- navode u saopštenju.&nbsp;
Sasvim je, kažu, jasno da pojedinci i interesne grupe, kojima stabilna i uspješna EPCG ne odgovara, pokušavaju da umanje značaj projekta i da ga predstave kao problem, a ne kao uspjeh.
- Takvi pokušaji neće proći. Projekat je pod potpunom kontrolom, radovi se privode kraju, nijedan ugovorni rok nije mijenjan, a 15. novembar ostaje datum kada TE Pljevlja ponovo ulazi u pogon. Rezultati su na terenu, a ne u spekulacijama – i oni su najbolji odgovor svima koji priželjkuju suprotno. Aktuelno rukovodstvo nastavlja da razvija EPCG kako bi se pravedna energetska tranzicija realizovala u pravom smislu te riječi, na zadovoljstvo i kompanije i države i građana- zaključuju u saopštenju.

EPCG: Termoelektrana Pljevlja će biti uključena 15. novembra

Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, toplifikacija grada i izmještanje korita Ćehotine prioritet su Vlade, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Šahmanović je danas boravio u Pljevljima, gdje je obišao radove na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, toplifikaciji grada i izmještanju korita rijeke Ćehotine.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, tokom obilaska rekao da to nijesu samo infrastrukturni projekti i ulaganja, već zajednički poduhvati koji utiču na stabilnost energetskog sistema Crne Gore.
- Tri cilja su pred nama: usklađivanje sa evropskim standardima, čistiji vazduh za građane Pljevalja i dugoročna sigurnost energetike - rekao je Šahmanović.
Kako je kazao, toplifikacija grada donosi direktnu korist ljudima, toplije domove i zdraviju sredinu.
Šahmanović je, govoreći o izmještanju korita Ćehotine, rekao da je 60 odsto posla već završeno i da su svi kapaciteti su angažovani na terenu kako bi se ispoštovali rokovi.
- Rokovi su postavljeni i očekujem maksimalnu posvećenost svih učesnika. Ministarstvo je tu da pomogne i bude podrška - rekao je Šahmanović.
On je kazao da Rudnik uglja i TE funkcionišu kao dvije karike istog lanca, pa je sinhronizacija ključna.
- Na putu energetske tranzicije, odgovorno prilagođavamo sistem korak po korak, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja daje nam stabilnost i vrijeme za razvoj obnovljivih izvora - rekao je Šahmanović.

Šahmanović: Ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija i izmještanje Ćehotine prioritet

Radovi na ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja započeti 1. aprila napreduju planiranom dinamikom, prenosi RTCG.
Krajnji rok za završetak i ponovno uključenje agregata u elektroenergetski sistem Crne Gore je 15. novembar.
- Radi se intenzivno na važnim postrojenjima, što treba da omogući pouzdanije funkcionisanje agregata i još bolju zaštitu životne sredine, odnosno smanjenje emisije štetnih materija. Riječ je, između ostalog, o sistemima za odsumporavanje i denatrifikaciju, transport pepela i šljake i adaptaciji kotla, 250 metara visokog dimnjaka termoelektrane- javlja RTCG.
Uporedo sa ekološkom rekonstrukcijom, instalira se i oprema neophodna za toplifikaciju grada.

Rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja i toplifikacija grada teku po planu

Zbog izvođenja radova na ekološkoj rekonstrukciji, Termoelektrana (TE) Pljevlja van pogona je u periodu od 1. aprila do 15. novembra.
Iako se redovan remont uobičajeno sprovodi tokom aprila i maja, vanredni izazov za energetski bilans Elektroprivrede (EPCG) predstavlja činjenica da TE Pljevlja neće biti na raspolaganju ni tokom ljetnjih i jesenskih mjeseci – odnosno tokom dodatnih pet i po mjeseci (od 1. juna do 15. novembra), kada se u prosjeku iz ovog kapaciteta obezbjeđuje oko 800 GWh električne energije, saopštili su "Danu" iz EPCG.
– Za pomenuti period EPCG je ugovorila uvoz električne energije u količini od 795 GWh, ukupne vrijednosti 93,3 miliona eura. Ovaj aranžman je dio mjera koje su preduzete kako bi se osigurala stabilnost sistema i uredno snabdijevanje potrošača. Tokom prvih šest mjeseci 2025. godine, EPCG je na veletržištu ostvarila kupovinu ukupno 656 GWh električne energije, u vrijednosti od 62,4 miliona eura, dok je istovremeno prodato 428 GWh, ukupne vrijednosti 53,5 miliona eura – precizirali su iz državne energetske kompanije.
Kako su kazali, ako posmatramo samo jun 2025. godine, kada je TE Pljevlja trebalo da bude u pogonu (da nije bilo vanrednog zastoja), finansijski "trošak" može se okvirno procijeniti kroz razliku u cijeni između proizvodne i uvozne energije, kao i kroz izostanak proizvodnje iz ovog najznačajnijeg termokapaciteta.
– Međutim, tačan neto finansijski rezultat za juni još se sumira, a troškovi uvoza za taj mjesec dio su ugovorenih količina iz višemjesečnog plana obezbjeđenja sistema. Precizni mjesečni pokazatelji biće dostupni kroz redovne izvještaje – naveli su iz EPCG.
Predsjednik odbora direktora EPCG Milutin Đukanović je nedavno na Gradskoj TV saopštio da je u junu gubitak zbog rekonstrukcije oko 20 miliona eura.
– U pogledu uvoza električne energije tokom juna, može se zaključiti da je uvoz značajno porastao u odnosu na isti mjesec prethodne godine – upravo zbog činjenice da TE Pljevlja nije bila operativna. Ukupna količina i finansijska vrijednost uvoza po mjesecima u 2024. i 2025. godini biće detaljno prezentovana nakon obračuna polugodišnjih rezultata – kazali su iz Elektroprivrede.
<h2>Radovi u punom jeku</h2>
Kada je riječ o ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, radovi su u punom jeku i teku prema planiranoj dinamici, naveli su iz energetske kompanije.
- U toku su radne faze koje se odnose na montažu ključne opreme i sistema za tretman emisija. Preostali radovi podrazumijevaju kompletiranje sistema za odsumporavanje, završna testiranja i puštanje u probni rad. Očekuje se da će Termoelektrana biti ponovo uključena u sistem najkasnije do 15. novembra 2025. godine, nakon čega će raditi u skladu sa savremenim ekološkim standardima, produženim radnim vijekom i znatno smanjenim emisijama štetnih gasova – kazali su iz EPCG.
Poručili su da EPCG ostaje posvećena investicijama koje dugoročno jačaju energetski sistem Crne Gore i istovremeno doprinose zaštiti životne sredine i održivosti proizvodnje.
Po do sada zaključenim ugovorima, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja koštaće EPCG 87,5 miliona eura sa PDV-om.
Ukupna cijena osnovnog ugovora sa uračunatim PDV-om izosi 57,9 miliona, ugovor o izvođenju radova na adaptaciji kotla je 18,1 milion, ugovor o izvođenju radova na adaptaciji dimnjaka 8,45 miliona, ugovor o izgradnji prve faze primarnog toplovoda tri miliona.
– Na ovako obimnim i složenim projektima prirodno je očekivati pojavu dodatnih aktivnosti i ulaganja, usljed tehničkih i organizacionih izazova, koji se ne mogu u potpunosti predvidjeti u startu. Ipak, sva eventualna odstupanja biće pažljivo upravljana, a njihova finansijska implikacija ne bi trebalo da bude značajnog obima – zaključili su iz EPCG.
<h2>Intenzivno rade</h2>
U proteklom periodu, nakon isključenja TE Pljevlja sa elektroenergetske mreže, nastavljeni su intenzivni radovi na projektu ekološke rekonstrukcije postrojenja kao i radovi na projektima adaptacije kotla, adaptacije dimnjaka i primarne prve faze toplovoda u dužini 2.300 metara.
Kada je u pitanju projekat ekološke rekonstrukcije odsumporavanje i denitrifikacija, ukupna realizacija projekta po finansijskom presjeku iznosi 82 odsto. Ovo su podaci koje nam je EPCG dala u junu.
– Trenutno se vrše instalaterski poslovi na ključnim postrojenjima kao što su startna kotlarnica, na sistemima za transport pepela i šljake, početak montaže transformatora koji će napajati postrojenja ekološke rekonstrukcije. Prema planovima izvođača u narednih dva do dva i po mjeseca završiće se instalaterski radovi kako bi se nakon toga ušlo u ispitne procedure, probna puštanja u rad pojedinih dijelova postrojenja i na kraju njihova uvezivanja u funkcionalnu cjelinu – precizirali su iz EPCG.

Zbog rekonstrukcije TE Pljevlja uvoze struju vrijednu 93 miliona eura

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović je u Sarajevu primio „Zlatnu plaketu – Evropski najmenadžer &amp; najkompanija, samo dan nakon što je Vlada Crne Gore odobrila novo zaduženje kompanije od 50 miliona eura zbog obustave rada Termoelektrane Pljevlja.
Nagrada koju dodjeljuje, kako tvrde u EPCG "Evropska nezavisna agencija, dodijeljena je za vrhunske menadžerske domete i kontinuiran rast i stabilno poslovanje kompanije.&nbsp;
Agencija koja stoji iza priznanja je registrovana u Zenici (BiH), a podaci o vlasniku njenog zvaničnog sajta najmenadzer.com su skriveni uslugom zaštite privatnosti, što dodatno narušava sliku o transparentnosti i ugledu organizatora.
Dok EPCG u saopštenju navodi da se radi o „evropskom“ i „nezavisnom“ priznanju, pitanje je kako se može slaviti „vrhunski“ menadžment u trenutku kada je kompanija prisiljena da se zaduži 50 miliona eura da bi uopšte obezbijedila dovoljne količine električne energije?
Zaduženje kod austrijske ERSTE banke, koje je juče odobrila Vlada, biće iskorišćeno za nabavku struje zbog privremene obustave rada Termoelektrane Pljevlja usljed ekološke rekonstrukcije.
U isto vrijeme, EPCG se hvali projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije i modernizacije korisničke podrške, ali i sama priznaje da se suočava s izazovima poput izmještanja rijeke Ćehotine.
- Ova nagrada nije samo lično priznanje, već potvrda da EPCG ide u pravom smjeru - izjavio je Đukanović, naglašavajući da je riječ o kolektivnom uspjehu.
Po tradiciji, kako se navodi u sapoštenju na stranici Agenicje, laureatima se dodjeljuju kristalne statue sa pozlatom i zlatne plakete.&nbsp;
Oficijelni dio programa počeo je obraćanjem počasnog predsjednika Organizacionog odbora Ceremonije, bivšeg presjednika Republike Hrvatske, Stjepanom Mesićem.

Đukanović nagrađen u Sarajevu, dok se EPCG zadužuje 50 miliona

Dok se Crna Gora sprema da proslavi 21. maj, Dan nezavisnosti — dan za koji su mnogi dali ono najvrjednije što su imali, a što današnji - odveć komotni, teško mogu i zamisliti — na jednom od najviših i najvidljivijih stubova ove zemlje, na dimnjaku Termoelektrane u Pljevljima, leluja zastava koja više nalikuje na izblijeđeli komad tkanine iz muzeja, nego na sveti državni simbol. Izblijeđela, pocijepana, namučena od vjetrova, kiša i ljudskog nemara, ona stoji visoko, kao da nam se ruga, kao da poručuje: „Evo vam vaše dostojanstvo, evo vam vaša država, evo vam briga onih što je vode“. Na tolikim metarskim visinama, iznad Pljevalja, iznad magistrale kojom svakodnevno prolaze turisti i građani, ona je postala najviši spomenik ravnodušnosti, najupadljivija freska državnog javašluka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514100512_b2783bb4d00c6fb2c884990a95256298f2e0832023ed1855dcdc396d2faa24ce" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Zastava Termoelektrana"> </figure>  Turisti je gledaju kao relikt neke propale ideologije, možda kao umjetničku instalaciju koja simbolizuje dekadenciju jednog društva. Građani? Građani, ako i primijete, okrenu glavu ili uzdahnu, jer naučeni su već da ne vjeruju ni svojim očima. A oni što vode ovu zemlju? Oni, čini se, ni ne vide. A možda baš zato što je visoko – jer nemaju često razloga da podignu oboreni pogled.&nbsp; I tako, umjesto da u suret Danu nezavisnosti zablista nova, jarko crvena, s dvoglavim orlom koji prkosno širi krila, nama pred očima visi izblijeđeli podsjetnik na to kako izgledaju simboli u rukama onih kojima je sve osim ličnog interesa tek ukrasna tapeta na zidu protokolarne sale.&nbsp; Ili, možda nije problem ni u onima što ne vide, nego u onima što ne smiju da kažu. Jer hrabrost u ovoj zemlji odavno nije penjanje uz dimnjak da se zamijeni zastava, već izgovoriti naglas da je sramota to što visi. A možda je najveća tragedija u tome što su i oni hrabri počeli da ćute. U svakom slučaju, dok dimnjak Termoelektrane ispušta u nebo svoje crne izgovore, dok turisti prolaze pored ovog ogledala nebrige i voze dalje, a vlastiti narod ne zna da li da se smije ili zaplače, ta izblijeđela, tužna ali ponosna zastava i dalje stoji. I poručuje — još sam tu.&nbsp; A, Crna Goro, srećan ti Dan nezavisnosti.

Arnela Hajdarpašić

1250x600

Kad se dimnjak zacrveni od stida

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: termoelektrana-pljevlja