Država još nije pružila uvjerljiv odgovor zašto novinari godinama čekaju pravdu i ko odgovara za institucionalne propuste koji je dodatno udaljavaju
Nekažnjivost se ne mjeri samo brojem neotkrivenih napadača i nalogodavaca, već i istragama bez rezultata, predugim postupcima, neprimjereno blagim sankcijama i izostankom odgovornosti za utvrđene propuste. Kada se isti problemi godinama ponavljaju bez posljedica, opravdano slabi povjerenje u sposobnost institucija da zaštite one koji preispituju političku, ekonomsku i kriminalnu moć. Sadašnji donosioci odluka naslijedili su loše stanje u ovoj oblasti, ali nijesu ispunili ni svoju obavezu da to promijene i uspostave drugačiju klimu - jasan je Obradović
Izostanak pune odgovornosti za najteže napade na novinare ostaje ozbiljno opterećenje vladavine prava u Crnoj Gori - poručio je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Obradović uoči Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima.
On je decidan da, uprkos zakonskim unapređenjima, institucionalnim inicijativama i političkim obećanjima, država još nije pružila uvjerljiv odgovor na pitanje zašto novinari i novinarke godinama čekaju pravdu i ko odgovara za institucionalne propuste koji je dodatno udaljavaju.
- Nekažnjivost se ne mjeri samo brojem neotkrivenih napadača i nalogodavaca, već i istragama bez rezultata, predugim postupcima, neprimjereno blagim sankcijama i izostankom odgovornosti za utvrđene propuste. Kada se isti problemi godinama ponavljaju bez posljedica, opravdano slabi povjerenje u sposobnost institucija da zaštite one koji preispituju političku, ekonomsku i kriminalnu moć. Sadašnji donosioci odluka naslijedili su loše stanje u ovoj oblasti, ali nijesu ispunili ni svoju obavezu da to promijene i uspostave drugačiju klimu - jasan je Obradović.
Ubistvo Duška Jovanovića, kako je konstatovao, ni nakon 22 godine nije u potpunosti rasvijetljeno, uprkos pravosnažnoj osudi jednog učesnika, dok postupak za ranjavanje Olivere Lakić traje osam godina nakon napada.
- Ovogodišnje ukidanje osuđujućeg dijela presude u predmetu napada na Anu Raičković dodatno otvara pitanje kvaliteta procesuiranja. Iako se ovi predmeti razlikuju po pravnim i činjeničnim okolnostima, svi zahtijevaju djelotvorno postupanje, zakonite odluke i razumne rokove, uz poštovanje prava odbrane i nezavisnosti sudova - decidan je Obradović.
Odluke s kojima je javnost nedavno upoznata ukazuju, kako je dodao, i na neujednačenu kaznenu politiku u slučajevima prijetnji novinarima.
- Dok prvostepena presuda Andriji Lakoviću zbog prijetnji Jeleni Jovanović predstavlja pomak, blaga novčana kazna za prijetnje smrću Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću šalje obeshrabrujuću poruku. Kada se ozbiljne prijetnje novinarima u jednom slučaju sankcionišu zatvorom, a u drugom gotovo simboličnom novčanom kaznom, opravdano se postavlja pitanje koliko su sudovi dosljedni u zaštiti njihove sigurnosti - naveo je on poručujući da bez dosljedne i odvraćajuće kaznene politike pojedinačne presude nijesu dovoljne da obnove povjerenje u pravdu.
Posebnu težinu, prema njegovim riječima, imaju nalazi Komisije za praćenje istraga napada na novinare, koja u ovogodišnjem izvještaju navodi da nije mogla ocijeniti djelotvornost istrage ubistva Jovanovića i traži ispitivanje odgovornosti za propuste.
- Rad Komisije gubi smisao ako se njene preporuke ponavljaju, a nadležni izbjegavaju da javnosti pruže obrazložene odgovore o preduzetim mjerama. Zaštita interesa istrage ne smije biti izgovor za izostanak zakonitog nadzora i institucionalne odgovornosti - smatra Obradović.
Napadi, prijetnje i zastrašivanje, kako je konstatovao, nijesu prestali ni ove godine.
- Njihove posljedice prevazilaze ličnu sigurnost novinara i novinarki, jer obeshrabruju istraživački rad, udaljavaju izvore i podstiču autocenzuru. Time se građanima uskraćuju informacije o donošenju odluka, trošenju javnog novca i zloupotrebi ovlašćenja. Posebnu odgovornost imaju političari, koji moraju prestati s etiketiranjem i diskreditovanjem kritičkih medija i prihvatiti da su novinarska pitanja legitiman oblik demokratske kontrole - jasan je Obradović.
Podvlači da zakonska unaprijeđenja i mehanizmi saradnje ne mogu nadomjestiti izostanak odgovornosti i neujednačeno postupanje institucija.
- Njihova vrijednost mora se potvrditi djelotvornom zaštitom svih medijskih radnika, bez obzira na uređivačku politiku. U godini u kojoj vlast najavljuje završetak pristupnih pregovora s Evropskom unijom, upravo takvi rezultati moraju pokazati održivost reformi iz poglavlja 23 i 24. Jedna od važnih slika napretka ka EU bi bila da novinari mogu slobodno raditi, a građani računati na institucije koje štite javni interes - rekao je Obradović.
Prekid prakse nekažnjivosti zahtijeva, ističe on, otkrivanje počinilaca i nalogodavaca, zakonito i efikasno okončanje postupaka i utvrđivanje odgovornosti za propuste koji su otežali ostvarivanje pravde.
- Politička obećanja i reforme vrijede onoliko koliko donose konkretne rezultate. Sve dok najteži napadi ostaju nepotpuno rasvijetljeni, nekažnjivost podriva slobodu medija i povjerenje u institucije. Štiteći novinare, država štiti pravo građana da znaju i da vlast pozivaju na odgovornost - zaključio je Obradović.