Centar za građansko obrazovanje je, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika. Međutim, danas imamo najglomazniju Vladu u Evropi – sa 32 člana i čak sedam potpredsjednika, saopštili su iz ove nevladine organizacije, podsjećajući da neki od potpredsjednika imaju preklapajuće nadležnosti, a svi zajedno mogu imati više od 30 savjetnika, pored administrativno-tehničkog osoblja i brojnih drugih privilegija koje uživaju.&nbsp;
CGO kroz seriju kratkih osvrta daje uvid u strukturu Vlade i što su aktivnosti, po zvanično dostupnim podacima, pojedinih članova našeg skupog aparata izvršne vlasti.
Podsjećaju da se prethodni osvrt odnosio na ministra bez portfelja Milutina Butorovića iz PES-a.&nbsp;
Nakon rekonstrukcije 44. Vlade, 23. jula 2024. godine, partije koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) – Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partije (DNP) – postale su i formalno dio izvršne vlasti na najvišem nivou, sa nekoliko ministara i potpredsjednika. Budimir Aleksić iz Nove imenovan je za potpredsjednika za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dok je Milun Zogović iz DNP-a preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Jedna od prvih aktivnosti oba ova potpredsjednika bila je zvanična posjeta Beogradu i susreti za zvaničnicima Srbije. Aleksić se sreo sa ministrom kulture Nikolom Selakovićem, a Zogović je, zajedno sa partijskom koleginicom ministarkom Majom Vukićević, razgovarao sa predsjednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić.
Većina Aleksićevih aktivnosti kasnije je bila protokolarnog karaktera, uključujući po jedan susret sa ambasadorima Velike Britanije i šefom Delegacije EU, kao i dva sa otpravnicom poslova NR Kine, predstavnicima Jevrejske zajednice i građanskim aktivistom Aleksandrom Sašom Zekovićem. Takođe, primio je delegaciju Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNS CG), zatim predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvijetitelj“ i imao radnu posjetu Matici srpskoj u Crnoj Gori. Održao je i sastanak sa delegacijom Univerziteta Crne Gore (UCG) i Maksimom Vučinićem, predsjednikom OD COTEE (Crnogorski operator tržišta električne energije) u cilju intenziviranja saradnje UCG i privrede, kako je navedeno na sajtu. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade zabilježeno je da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 različitih sagovornika. Takođe, najavljeno je da će od 21. do 27. maja boraviti u NR Kini, što mu je prvi službeni put poslije Beograda.
Stručnu podršku Aleksiću pružaju i četiri savjetnika – Zoran Dubljević, Dragan Vukić, Miljan Stanišić i Sanja Jokić. Njihove biografije, ka oni Aleksićeva, nisu dostupne javnosti na sajtu potpredsjednika Vlade. Pretragom se mogu naći podaci da je Dubljević završio engleski jezik, Stanišić sociologiju, a Vukić i Jokić pravo, uz naznaku da su Vukić i Jokić dugogodišnji funkcioneri SNP-a. Dodatno, u platformi za posjetu NR Kini pominje se kao njegov savjetnik mr Aleksandar Ćuković, koji nije naveden na samoj stranici kao dio stalnog savjetničkog tima. Pored toga, Aleksiću je na raspolaganju administrativno-tehničko osoblje.
Na drugoj strani, Zogović je, sudeći po zvaničnoj stranici, imao 16 aktivnosti, ako se izuzmu čestitke za dan Opštine Plužine, za novogodišnje i Vaskršnje praznike, saučešće državnom vrhu Srbije zbog tragedije u Novom Sadu i javno saučešće porodicama nastradalih, saučešće svim građanima Cetinja povodom tragedije na Cetinju, i najava gostovanja na RTCG. Tu su susreti sa britanskom ambasadorkom, ambasadorom EU u Crnoj Gori, otpravnicom poslova NR, a dodatno sa šefom regionalnog ekonomskog odjeljenja za Zapadni Balkan i francuskom ambasadorkom, kao i stalnom predstavnicom UNDP-a. Zogović je imao sastanke i sa predstavnicima Stalnog sekretarijata transportne zajednice, zajedno sa ministarkom saobraćaja Vukićević, radnu posjetu opštini Žabljak sa ministarkom Simonidom Kordić, a primio je i francusko udruženje poslodavaca MEDEF i imao sastanak sa delegacijom predstavnika građevinskih i infrastrukturnih azerbejdžanskih kompanija. Što se tiče događaja, Zogović je otvorio Evropsko prvenstvo u šahu u Petrovcu, govorio na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i prisustvovao potpisivanju ugovora između CEDIS-a i EBRD-a za finansiranje projekta CEDIS SCADA - Pametna digitalizacija. Takođe, predsjedavao je konstitutivnom i drugom sjednicom Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Njegov savjetnički tim čine Milena Đurović i politički veteran Predrag Bulatović, čije biografije, kao i Zogovićeva, nijesu postavljene na sajtu, ali se pretragom može naći da je Đurović diplomirani politikolog. Dodatno, tu je i tehničko-administrativno osoblje.&nbsp;
Zvanični podaci sa sajta Vlade ukazuju da su aktivnosti oba ova potpredsjednika ograničene i uglavnom protokolarne, a što je u nesrazmjeri sa korišćenjem zaduženih službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, marke Mercedes E280 (PGCG-298 - Aleksić i PGCG-302 - Zogović). Naime, ovim vozilima Aleksić i Zogović mjesečno su prelazili i do 5000 km, kao što je to bio slučaj sa Aleksićem u januaru 2025. godine, iako je tog mjeseca zvanično imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj. Dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.
Na partijskoj liniji, DNP značajno promoviše rad Zogovića i njegove medijske nastupe, dok su na društvenim mrežama Nove prenošene samo pojedine zvanične aktivnosti Aleksića.
Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 eura, a Zogovića 1805.31 eura, uz ostale beneficije.
Iako bi funkcije potpredsjednika trebalo da imaju važnu ulogu u upravljanju resorima i koordinaciji vladinih politika, u slučaju Budimira Aleksića i Miluna Zogovića dostupni podaci ukazuju na formalistički i pretežno protokolaran angažman. Ovo je i prilog naglašenoj potrebi preispitivanja glomazne strukture Vlade, ali i insistiranja na transparentnosti, odgovornosti i rezultatima, a ne samo privilegijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CGO: Službeni Mercedesi rade punom parom, Aleksić i Zogović nešto manje

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija inicijativu za uvođenje obaveznog javnog objavljivanja podataka o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi/ce Vlade i poslanici/ce Skupštine Crne Gore stekli diplome.
- Prepoznajući i cijeneći angažman ministarke Anđele Jakšić-Stojanović u adresiranju fenomena lažnih i kupljenih diploma, koji ozbiljno narušava integritet obrazovnog sistema i podriva povjerenje u institucije, CGO vjeruje da bi primjenom ove inicijative bili bliži potrebnom jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti, kao i pozicioniranju obrazovanja na nivo koji mora mu pripada u demokratskim društvima - poručila je koordinatorka njihovog programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa.
CGO, kako je kazala, predlaže Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija inicira dopunu Poslovnika Vlade Crne Gore, kojom bi se propisala obaveza objavljivanja informacija o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi i članice Vlade stekli svoja akademska zvanja, uključujući i period studiranja i datum sticanja diplome.
- Takođe, CGO predlaže da ova inicijativa bude dodatno podržana kroz komunikaciju Ministarstva sa poslaničkim klubovima, kako bi se ista obaveza uvrstila i u Poslovnik Skupštine Crne Gore za poslanike i poslanice - dodala je Čabarkapa. 
Ona podsjeća da za sve zapošljene u javnom sektoru informacije o završenim visokoškolskim institucijama predstavljaju standardni dio radne dokumentacije, te da bi ista praksa morala važiti i za one koji obavljaju najodgovornije funkcije u državi.
- Građani i građanke imaju pravo da znaju gdje su i koje diplome stekli ministri i ministarke Vlade, kao i poslanici i poslanice. Na sajtu Vlade te informacije ne mogu naći za 44 odsto članova i članica Vlade, a uvid u sajt Skupštine Crne Gore nema informacija za 24 odsto poslanika i poslanica - ukazala je Čabarkapa. 
Borbu protiv lažnih diploma moraju, kako je dodala, predvoditi upravo oni koji su na čelu institucija.
- Dosljednim pristupom moguće je izgraditi povjerenje javnosti i stvoriti zdrave temelje za profesionalnu i odgovornu javnu upravu. Trenutno, imamo paradoks - više obaveza prema građanstvu imaju službenici nego oni koji institucijama rukovode, što može imati negativne posljedice, posebno u oblastima gdje znanje i stručnost direktno utiču na kvalitet javnih politika i života građana i građanki - navela je ona.
CGO apeluje na Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da prepozna značaj ove inicijative, kojom bi se unaprijedili transparentnost, povjerenje u institucije, kao i ukupni kvalitet i efikasnost javne uprave. Takođe, očekujemo da se o ovom pozitivno odrede i Vlada i Skupština, čime bi dodatno ojačali napore resorne ministarke i poslali važnu poruku javnosti.

CGO uputio MPNI inicijativu za uvođenje obaveznog objavljivanja podataka o diplomama članova Vlade i Skupštine

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je prošlo sedam godina od pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić, a ovaj slučaj i dalje nema konačni sudski epilog, te dodaje da je zabrinjavajuće višestruko odlaganje suđenja koje, osim što prolongira pravdu, dodatno narušava osjećaj sigurnosti među novinarima u Crnoj Gori.
- Uprkos pokušaju likvidacije, Lakić je nastavila da se bavi novinarstvom, uz visoke profesionalne standarde, adresirajući neke od najopasnijih i najosjetljivijih tema. Njena istrajnost i hrabrost treba da budu putokaz svim novinarima, ali i poziv institucijama na djelovanje - istakli su iz CGO-a.&nbsp;
Dodaju da svaki zastoj šalje opasnu poruku da se napadi na novinare mogu tolerisati i ostati nekažnjeni, što dodatno urušava ionako nisko povjerenje u pravosuđe.
- Sloboda medija mora biti garantovana – ne samo deklarativno, već kroz efikasne i brze pravosudne procese. Ovaj slučaj je i test za vladavinu prava i poglavlja 23 i 24 u okviru pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da konačno ubrzaju proces i dovedu ga do pravosnažnog kraja, umjesto da brojimo decenije neizvjesnosti.

Sedam godina bez pravde za Oliveru Lakić: CGO upozorava na opasne poruke zbog odlaganja suđenja

Ne dijelimo samo probleme, već i rješenja - bila je poruka koja je dominirala tokom intenzivnog programa višednevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao od 5. do 8. maja, u Podgorici, okupljajući predstavnike 12 nevladinih organizacija iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije čiji su projekti podržani na konkursu u okviru programa Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Tokom intenzivnog programa jačanja kapaciteta ovih organizacija, obrađeni su različiti aspekte upravljanja projektima i izvještavanja u sadržajnom dijelu, finansijski menadžment, procedure javnih nabavki i oslobađanja od PDV, pravila o vidljivosti u skladu sa projektima koje finansira EU, kao i druge vezane teme.&nbsp;
- Naš cilj nije bio samo da organizacijama civilnog društva obezbijedimo finansijsku podršku, već da ih osnažimo da dugoročno budu pokretači promjena u svojim zajednicama - istakao je programski direktor u CGO Petar Đukanović.&nbsp;
Kroz sveobuhvatne obuke iz upravljanja projektima, komunikacije, vidljivosti, zagovaranja i monitoringa javnih politika, organizacije su, kaže on, stekle konkretna znanja i vještine koje im omogućavaju da efikasnije, profesionalnije i sa više samopouzdanja djeluju u oblasti zaštite prava LGBTIQ+ osoba.&nbsp;
- Ujedno, ovaj program je pružio dragocjenu priliku za međusobno povezivanje, jer su organizacije iz različitih zemalja imale platformu da se upoznaju i uspostave saradnju koja može da osnaži regionalnu solidarnost i zajednički pristup u borbi za očuvanje i unaprijđenje ljudska prava - zaključio je Đukanović.&nbsp;
I Gracija Atanasovska, iz Koalicije MARGINS iz Sjeverne Makedonije, istakla je značaj upoznavanja sa ljudima iz drugih organizacija iz regiona koji kroz aktivizam pokušavaju da poboljšaju situaciju u oblasti ljudskih prava.
- Ovakvi događaji nam pomažu da se povežemo, razmijenimo iskustva i uspješne prakse, ali i izazove sa kojima se suočavamo u svojim zemljama. Mogućnost da se upoznamo licem u lice dodaje još jednu veoma važnu - intimniju dimenziju saradnje. Naravno, važne su nam bile i sesije oko realizacije projekata - navela je ona.
Uvijek je, kako je ocijenio Visar Krusha iz NVO Integra sa Kosova, dobro povezati se sa organizacijama iz regiona koje sprovode programe i projekte u istoj oblasti.
- Bilo mi je veoma korisno da proučim smjernice za realizaciju projekata finansiranih od strane EU, posebno dio koji se odnosi na narativne i finansijske izvještaje. Dodatno, razmjena ideja i iskustava o tome kako pristupiti različitim izazovima u našem radu, iz različitih perspektiva i konteksta, &nbsp;uz direktno povezivanje organizacija je čvrst korak ka budućoj regionalnoj saradnji - kazao je Krusha.
Marko Vukčević, iz Asocijacije Spektra, cijeni da je organizovani program značajan, naglašavajući da je proteklih godina postala očigledna potreba za aktivnijim zagovaranjem prava LGBTIQ osoba šireg kruga aktera iz civilnog društva.
- I važno je da naučimo kako da vodimo projekte na kvalitetan i transparentan način, posebno zato što su procedure sve zahtjevnije, ali i zbog intenziteta napada na NVO sektor koji se pojačava. Iako su naše organizacije različite, suočavamo se sa sličnim izazovima, živimo i djelujemo u veoma povezanim kontekstima - poručio je Vukčević.&nbsp;
Iz organizaije UNSA GETO ocjenili su da je program bio izuzetno koristan u dijelu jačanja kapaciteta udruženja kroz praktične alate za sprovođenje projekata.
- Dodatna vrijednost je i povezivanje sa drugim organizacijama, s obzirom na to da nailazimo na slične prepreke u radu. Ta razmjena iskustava, resursa i strategija vodi ka stvaranju i jačanju zajedničkog fronta u borbi za prava LGBTIQ+ osoba. Time što smo skupa u fizičkom prostoru, umjesto uobičajenog online prostora, podstiče se i razvoj novih ideja i stvara energija za dalju borbu - ističu oni.
Obuka je okončana <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/07/podrska-koja-mijenja-stvarnost-12-projekata-za-lgbtiq-jednakost-u-regionu/" target="_blank">ceremonijom potpisivanja ugovora za organizacijama čiji su projekti podržani</a>.
Program Zajedno za LGBTQI+ jednakost sprovodi CGO, u partnerstvu sa ERA - Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.

1250x600

„Ne dijelimo samo probleme nego i rješenja“

Iz Centra za za građansko obrazovanje pozdravili su odluku Državne revizorke institucije da, na osnovu njihove sugestije, sprovede reviziju finansijskog poslovanja JU Crnogorska kinoteka za 2023. godinu, a ovom prilikom su istakli da dvostruko negativno mišljenje DRI – na tačnost finansijskog izvještaja i na usklađenost poslovanja sa propisima – potvrđuje opravdanost ukazivanja na potrebu da se „osvijetli“ rad ove važne ustanove.
- Tokom mandata bivšeg direktora Gorana Bjelanovića, DRI je utvrdila ozbiljna kršenja Zakona o budžetu za 2023, Zakona o radu, Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Uputstva o radu Državnog trezora, kao i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji JU Crnogorska kinoteka- kazali su iz CGO.
Iz ove organizacije su ukazali da samo mali uzorak revizije ukazuje na brojne nepravilnosti koje su građane koštale najmanje 88.188,36€, a preko 110.000 € je nenamjenski potrošeno i za ugovore o djelu za poslove koji su već bili sistematizovani – i to bez dokaza da su ti poslovi ikada izvršeni.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnegativno-misljenje-dri-na-poslovanje-kinoteke-u-2023-godinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Skoro trećina kontrolisanih personalnih dosijea pokazuje da zapošljeni koje je Bjelanović doveo nijesu ispunjavali zakonske uslove za rad u ovoj ustanovi kulture- ističu iz CGO.
&nbsp;Posebno je, navode iz CGO, &nbsp;zabrinjavajuće što Kinoteka revizorima nikada nije dostavila dio tražene dokumentacije. Nepravilnosti su utvrđene i u oblasti javnih nabavki.
Podsjećaju da je Bjelanović imenovan u oktobru 2021. na prijedlog tadašnje ministarke Vesne Bratić, a smijenjen u junu 2024. nakon niza internih skandala, pritisaka na zaposlene i izgubljenih sudskih sporova zbog nezakonitog djelovanja.&nbsp;
Za sada, kazali su iz CGO, &nbsp;nema naznaka da će snositi odgovornost za ovakvo rukovođenje Crnogorskom kinotekom.

CGO: Dvostruko negativno mišljenje DRI potvrđuje opravdanost da se „osvijetli“ rad Kinoteke

Centar za građansko obrazovanje (CGO) duboku je zabrinut &nbsp;zbog targetiranja građana i građanki Cetinja koji mirno protestuju tražeći odgovore nadležnih institucija o masovnim ubistvima u Prijestonici 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine. Oni koriste svoje pravo na slobodu okupljanja, zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. - Ovih dana svjedočimo neprimjerenim pritiscima iz vrha vlasti na građane i građanke Cetinja, koji mjesecima svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu u 17:26h, protestujući zbog izostanka institucionalne reakcije i odgovornosti. Posebno je neodgovorno što je Vlade Bojović, politički direktor vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), građane koji protestuju nazvao „rođacima funkcionera DPS i potraživanih BIL lica“, optužujući ih da namjerno opstruišu turističku sezonu – navode iz CGO u saopštenju koje potpisuje Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042011048_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042011048_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Iz CGO apostrofiraju da se među onima koji protestuju nalaze i članovi porodica i prijatelji ubijenih Cetinjanki i Cetinjana, te da ih ovakve izjave dodatno vrijeđaju i retraumatizuju.&nbsp; - Umjesto razumijevanja i pružanja odgovora, protestanti se predstavljaju kao prijetnja – kao kriminalci koji, navodno, rade protiv interesa države. Turizam, iako ključna grana crnogorske privrede, ne može i ne smije biti izgovor za ograničavanje ustavnih i međunarodnim konvencijama garantovanih prava. Nečuveno, neprihvatljivo i uvredljivo je targetirati mirne građane pogođene smrću 23 osobe, uključujući i četvoro djece. Oni ne traže privilegije – već istinu, odgovornost i pravdu – kaže Čabarkapa. CGO podsjeća i predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, Miodraga Lakovića, takođe iz vladajućeg PES-a, da za ustavno pravo na protest nije potrebna „dozvola“ i izražava čuđenje da on to ne zna. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgradani-traze-pravdu-pes-opravdanje-za-potencijalni-kolaps-turisticke-sezone&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, CGO podsjeća i da premijer Milojko Spajić nije prisustvovao ni komemoraciji za žrtve masovnog ubistva 1. januara, niti je javno odgovorio kako planira da pomogne porodicama žrtava i Prijestonici Cetinje kako bi se poboljšala bezbjednosna situacija. - U tom okviru, besmisleno je pozivati MUP i Upravu policije da „omoguće prohodnost puteva“, a &nbsp;izražavamo nadu da iza toga ne stoji i neka opasna namjera. Odgovorni donosioci odluka rade za dobrobit svih građana i građanki, uz posebnu pažnju i senzibilitet prema zajednicama koje su preživjele trauma, poput Cetinja. Vrijeme je da umjesto upiranja prstom u sve koji postavljaju pitanja o radu institucija Crne Gore, oni koje građani i građanke plaćaju da rade za njih, najzad pokažu da razumiju svoju ulogu i odgovornost i počnu da rade na sistemskim promjenama kako bi Crne Gora bila bezbjednija država – kazala je Čabarkapa. Dodaje da su Cetinju potrebni empatija, odgovori i institucionalna podrška – ne etikete i uskraćivanje ljudskih prava.&nbsp; - Zato CGO poziva Vladu Crne Gore da odgovori na pitanja građana i građanki sa Kruševog ždrijela, ali i mnogih drugih, zarad pravde, odgovornosti i institucionalnog povjerenja – zaključuje Čabarkapa.

CGO: Nečuveno, neprihvatljivo i uvredljivo je targetirati mirne građane pogođene smrću 23 osobe

Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora - to je bila vizija radnika koji su 1886. godine u Čikagu tražili osnovno pravo: dostojanstven radni dan - ukazali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) poručujući da nas današnji praznik, 1. maj, podsjeća da prava radnika nijesu poklonjena - nego izborena.
Kako su ukazali, ovaj zahtjev je dobio brutalan odgovor vlasti, a krvavi događaji na trgu Hajmarket postali su okidač za oblikovanje globalnog praznika solidarnosti i otpora.
&nbsp;- Zato je 1. maj više od neradnog dana - to je simbol borbe za radnička prava i dostojanstvo - podvukli su u CGO.&nbsp;
Oni su poručili da ostaju posvećeni promociji jednakosti, borbi protiv diskriminacije i izgradnji pravednijeg društva - za sve.
- To znači i da rad i radnik moraju biti poštovani, te da zaslužuju da imaju ravnotežu rada, odmora i kulturnog uzdizanja. Srećan 1. maj! - zaključili su u CGO.
<h2>Atmosfera u Crnoj Gori</h2>
Predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđan Keković ocijenio je da radnici ovogodišnji praznik u našoj državi dočekuju u atmosferi koja svakako nije za slavlje. On je u razgovoru za Portal Analitika kazao da se mora konstatovati da je na planu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i građana bilo više aktivnosti koje su doprinijele da se amortizuju inflatorni udari tokom prethodne godine.
- Ovdje u prvom redu ističem povećanje minimalne zarade, prosječne zarade i najniže penzije kroz programe evropa 1 i 2, ali i kroz još neka socijalna davanja kao što su dječji dodaci, naknade majkama, besplatni udžbenici i jenokratne naknade tzv. žrtvama tranzicije u pojedinim djelatnostima - istakao je Keković.
<h2>Nezadovoljavajući odnos vlasti</h2>
Povodom brojnih istupa sindikalnih organizacija tokom prethodne godine, sagovornik Analitike ističe da i on, ali i organizacija koju predstavlja, žele da se budi radnička i građanska svijest o nužnosti borbe za radnička prava.
- Svaki događaj na tom planu zdušno pozdravljamo i podržavamo, naravno ukoliko je utemeljen na argumentovanim i realnim zahtjevima. Dakle, protesti i štrajkovi su odraz demokratskog društva i oni pokazuju koliko smo spremni da se konfrontiramo u borbi za naše interese - rekao je Keković.
Naglašava i da nije zadovoljan odnosom vlasti prema zahtjevima radnika.
- Iskreno rečeno, očekivali smo da će, nakon političkih promjena 2020, naše inicijative na poboljšanju životnih i radnih uslova zaposlenih i građana/ki, upućene donosiocima odluka, imati veću prohodnost. Očekivali smo našu veću uključenost u kreiranju politika od važnosti za zaposlene i građane i snažniji socijalni dijalog - rekao je Keković.
Za očekivanja, kako je ustvrdio, nijesu ispunjena.
- USSCG se opet susrijeće sa ćutanjem administracije i ignorantskim odnosom Vlade i Skupštine prema našim inicijativama - ocijenio je Keković dodajući da ni solidarnost među radnicima i sindikatima nije na najboljem nivou, te da se na tom planu mora još puno uraditi.

Prava radnika nijesu poklonjena nego izborena: Prvi maj je simbol borbe za dostojanstvo

Presuda Suda pravde Evropske unije (CJEU) protiv Malte predstavlja dodatnu potvrdu štetnosti tzv. programa ekonomskog državljanstva, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), uz podsjećanje da su godinama upozoravali na negativne posljedice ovakvih šema.
- Potvrda tog našeg stava je i današnja presuda Suda pravde Evropske unije (CJEU), u predmetu Komisija protiv Malte, kojom je utvrđeno da je šema ekonomskog ili investicionog državljanstva nesaglasna sa pravom Evropske unije - navodi se u saopštenju CGO-a koje potpisuje Aleksa Janković, asistent na projektima u toj NVO.
Podsjećaju da je u Crnoj Gori 2019. godine uspostavljen Posebni program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes države, kojim je omogućeno stranim državljanima da investiranjem u prioritetne projekte steknu crnogorsko državljanstvo.
- Program je bio predmet kontinuiranih kritika institucija Evropske unije i zvanično je okončan 31. decembra 2022. godine, ali time nijesu okončani svi postupci po aplikacijama - navodi CGO.
Podaci te organizacije pokazuju da su od 1. januara 2019. do 22. septembra 2024. godine dodijeljena ukupno 2.074 ekonomska državljanstva, „od čega najviše u vrijeme Vlade Dritana Abazovića“.
U presudi, Sud pravde EU je naglasio da je određivanje uslova za dodjeljivanje i gubitak državljanstva u nadležnosti država članica, ali da se ta nadležnost mora praktikovati u skladu s pravom Evropske unije.
Evropska komisija je, kako se podsjeća, više puta upozoravala da izmjene Zakona o državljanstvu Malte iz 2020. godine – kojima je omogućena tzv. naturalizacija za izuzetne zasluge putem direktnih investicija – predstavljaju kršenje odredbi prava EU, posebno člana 20 Ugovora o funkcionisanju Unije. Mehanizam zasnovan isključivo na unaprijed definisanim finansijskim doprinosima ocijenjen je kao sporan jer ne obezbjeđuje stvarnu vezu sa državom.
Sud je u obrazloženju naveo i da se sticanjem državljanstva države članice automatski stiče i državljanstvo EU, što podrazumijeva garantovana prava i slobode, uključujući slobodno kretanje unutar prostora slobode, bezbjednosti i pravde. „Dodjeljivanjem državljanstva isključivo po osnovu unaprijed definisanih finansijskih doprinosa podrivaju se ti temelji i narušava princip lojalne saradnje među državama članicama“, navodi se u presudi.
CGO smatra da ova odluka jasno potvrđuje obavezu ne samo država članica EU, već i kandidata za članstvo, da svoje zakonodavstvo i prakse usklade s temeljnim vrijednostima Unije.
- Crna Gora, kao država kandidat, mora se nedvosmisleno distancirati od svih inicijativa koje bi mogle dovesti do obnove ovog ili sličnih programa, kako isti nijesu u skladu sa pravnom tekovinom EU, niti sa vrijednostima koje promovišu solidarnost, integritet i povjerenje unutar Evropske unije - poručuju iz CGO-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Feu-sud-osporio-malti-zakonitost-zlatnih-pasosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Presuda Suda pravde nova potvrda štetnosti programa ekonomskog državljanstva

Interkulturalni susreti otvaraju prostor za dijalog, razumijevanje i ličnu transformaciju mladih ka tolerantnijem društvu, jedan je od zaključaka sa petodnevnog Interkulturalnog kampa za srednjoškolce/ke, koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao, od 23. do 27. aprila 2025. godine, u Petrovcu, &nbsp;u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, finansijski podržanog od strane EU uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
&nbsp;
Interkulturalni kamp pohađalo je 25 mladih iz osam opština: Zete, Danilovgrada, Podgorice, Bara, Plava, Rožaja, Petnjice i Gusinja. Sa njima su radili stručnjaci/kinje iz akademske zajednice, formalnog obrazovnog sistema i civilnog sektora.&nbsp;
Tokom programa, obrađene su neke od ključnih tema poput modernog koncepta ljudskih prava, kulturnog identiteta i interkulturalizma, sa osvrtom i na društvene mreže, stereotipe i predrasude, rodnu ravnopravnost, radikalizaciju i mnoge druge. To je urađeno na dinamičan i interaktivan način, uz kombinovanje kratkih uvodnih predavanja sa radionicama, simulacijama, debatama i otvorenim diskusijama, omogućavajući učesnicima da kroz praktičan rad razvijaju kritičko mišljenje
&nbsp;
- Zahvaljujući CGO-u ovakvi susreti su prostor zajedničkog promišljanja i dijeljenja, ali i poziv na zagledanost u juče, danas i sjutra. Naime, lociranje intenzivnog prisustva stereotipa i predrasuda u realnom vremenu i onlajn prostoru, njihovo demaskiranje i potpuna ogoljenost dovode do spontanog zaključka da je svako od nas sposoban da utiče na sebe i druge i ne dozvoli nametanje tuđih, toksičnih stavova koji mogu dovesti do konflikta unutar naših bića i konflikta sa drugima i drugačijima. Danas su mladi bili podrška jedni drugima, a vjerujem da će to biti i u svojim porodicama, školama, lokalnim zajednicama- navodi Svetlana Jovetić Koprivica, profesorica crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ „Golubovci“, koja je bila jedna od predavačica.&nbsp;
&nbsp;
- Interkulturalni kamp je pokazao koliko je važno raditi sa mladima na temama identiteta, multikulturalizma i međusobnog razumijevanja“ istakla je Almedina Dodić, izvršna direktorica, NVO Eduko Plus, koja je takođe imala jednu od sesija.
&nbsp;Kako je istakla, mladi često nijesu dovoljno informisani o vlastitom i tuđem nasljeđu što može dovesti do nerazumijevanja i predrasuda.&nbsp;
- Kroz ovakve programe, imaju priliku da upoznaju različite kulture, razmijene iskustva i nauče da nasljeđe nije statično, već se stalno razvija i zato oni doprinose izgradnji tolerantnijeg i inkluzivnijeg društva, zbog čega ih treba nastaviti i intenzivirati- dodaje ona.
Da je ovaj program izuzetno važan, jer mladi u formalnom obrazovanju rijetko imaju priliku da čuju o ovim temama iz prve ruke od stručnjaka i ljudi sa ličnim iskustvima smatra i Marina Vujačić, izvšrna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), koja je vodila jednu od radionica.
- Obrazovni sistem ih nedovoljno podstiče na razumijevanje i ravnopravno uključivanje svih grupa, a ovakvi programi pružaju tačne informacije, razvijaju svijest i pomažu mladima da različitosti ne vide samo kao nešto što treba tolerisati, već kao vrijednost koja društvo čini bogatijim- naglasila je ona.&nbsp;
Marica Vlahović, šefica Kancelarije za LGBTIQ lica u Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada istakla je da kada govorimo o intersekcionalnosti sa mladima, LGBTIQ teme se često izostavljaju, čime mladi iz ove zajednice ostaju nevidljivi i nezaštićeni upravo u periodu kada su najranjiviji i najizloženiji vršnjačkom nasilju i diskriminaciji.&nbsp;
- Posebno cijenimo što je CGO uvrstio radionicu na ovu temu u ovaj program, čime je pokazana istinska posvećenost uključivanju i zaštiti LGBTIQ mladih, prepoznajući koliko su ovakve radionice važne za njihovo osnaživanje i unaprijeđenje njihovog položaja u društvu,- kazala je Vlahović.
&nbsp;Riječi pohvale imali su i učenici.
- Na Interkulturalnom kampu sam imao priliku da upoznam sjajne ljude iz različitih krajeva i kultura, što mi je pomoglo da razbijem neke moje predrasude. Kroz radionice i razgovore naučio sam koliko je važno ne suditi brzo i koliko nas različitost može obogatiti ako joj damo prostor- ističe Boško Brajović, učenik III razreda 
 srednje elektrotehničke škola “Vaso Aligrudić” iz Podgorice.
 
 Svetlana Zabijako, učenica Gimnazije "Niko Rolović" iz Bara, poručuje da je Interkulturalni kamp „mjesto gdje se svako osjećao komforno.
- Učili smo na zanimljiv način, kroz brojne igre i radionice. Mislim da bi svako od mojih vršnjaka bio zainteresovan da ovako uči o interkulturalizmu i u krugu sjajnih ljudi, i stiče znanja u ovoj atmosferi”- kazala je ona.
&nbsp;
Petodnevni program su uspješno završili: Svetlana Zabiyako, Amar Agović, Marijana Lainović, Julija Joksimović, Vanja Vasiljević, Minela Radončić, Minela Hot, Lina Muratović, Dražen Delić, Jana Jovićević, Jasmina Lika, Helena Stanković, Marija Mia Maraš, Aleksandra Janković, Miloš Ognjanović, Matija Popović, Boško Brajović, Luna Popović, Marija Mirković, Amina Kačar, Binasa Plunac i Džejla Plunac, poručili su iz CGO.
&nbsp;

Dodić: Ovaj kamp pokazao važnost rada sa mladima na temama identiteta, multikulturalizma i međusobnog razumijevanja

Ovih dana svjedočimo još jednoj otimačini u najavi - od države Crne Gore i njenih građana. Po staroj lošoj navici, plačkaju je oni koji državom upravljaju, ovog puta i naglašeno diletantski i razbojnički. Malo je toga, na ovom prirodnom parčetu raja koji nazivamo domovinom, ostalo neukaljano lošim privatizacijama, skrivenim dogovorima, korupcijom. Sada je, izgleda, na redu najljepši i najduži komad pješčane plaže u &nbsp;Evropi, jedan od rijetkih prirodnih bisera koji još imamo.
Sporazumi sa UAE koje je premijer Milojko Spajić potpisao, a Skupština ratifikovala, uz veliku žurbu, negodovanje opštine Ulcinj, civilnog sektora, opozicionih poslaničkih klubova i veoma važno – brojnih građana i građanki, među kojima i oko 12, 000 onih koji su potpisali peticiju protiv ovog posla, zelena su karta za desant na Veliku plažu, ali i druge resurse Crne Gore. Zašto bi, inače, pored dva već postojeća sporazuma između Crne Gore i UAE, kako reče poslanik Boris Mugoša, bili potrebni novi? Možda zato što neko od novih funkcionera treba da se u njih ugradi …
<h2>Sporazum za investitora, ne za državu</h2>
Što omogućava usvojeni kontroverzni Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina?
Kao prvo, nema u njemu ni 20, ni 30 ni 35 milijardi investicija, kako su to iz Vlade početno obrazlagali. Sam Alabar, očito predodređeni investitor, u medijima je najavio mnogo manje novca i drugačije konstrukcije. &nbsp;On kaže da planira uložiti oko dvije milijarde, a za ostatak podići kredit. Dakle, Crna Gora će ustupiti zemljište basnaslovne vrijednosti stranom investitoru na 99 godina, koju će on staviti pod hipoteku da bi podigao kredit i sagradio stanove koje će unaprijed prodati i, vjerovatno, nestati kad uzme projektovani novac.
Dodatno, Vlada Crne Gore se obavezala da će, prije svega, pripremiti svu neophodnu infrastrukturu za realizaciju projekta privatnog investitora, čime se on dovodi u privilegovan položaj u odnosu na sve koji žele da nešto investiraju u ovoj državi. Vrijedi podsjetiti na dosta lošu infrastrukturu u mnogim segmentima u Ulcinju na koju se Vlada na osvrće iako bi to bilo u interesu građana Ulcinja. Logično je zapitati se jesmo li mi to mogli sami da učinimo, po našoj mjeri, po našim uslovima, za interese građana i države Crne Gore, a ne tuđe? Zar nije realno sklapati &nbsp;posao sa najvrijednijim državnim resursima u intresu države, da država iz toga izvuče maksimum a ne privatni investitor? Zar nije logično da se investitor iskoristi da napravi puteve i infrastukturu, da lokalna zajednica, ali i cijela Crna Gora od toga ima koristi? Da se zakonski zaštite prirodna dobra, flora i fauna? Da se najveći dio plaže sačuva, da svaki građanin i građanka Crne Gore mogu i dalje da ga koriste?
<h2>Ispod šarenih laža – siva realnost vlasti</h2>
Sjećam se kada smo bili djeca, roditelji bi nam govorili ako budeš dobar kupiću ti šarenu lažu. Ne znam za vas, ali ja sam kao naivno dijete zamišljao taj nepostojeći poklon kao plastičnu policu raznih boja i ostajao zbunjen - što bi ja to htio šarenu policu. Baš tako premijer Spajić popunjava police šarenim lažima i praznim obećanjima i ophodi se prema građanima kao prema maloj naivnoj djeci.
30 ili 40 milijardi? Naknadno, reče premijer da nije to iznos investicije, da ga nismo dobro shvatili, već da se radi o mogućem efektu koji investicija može dugoročno proizvesti. A od silnog potencijala najvrijednije plaže u Evropi, mi ćemo je, kako nam i investitor objasni, valorizovati podizanjem prodaje i &nbsp;uvoza tuđih šampona jer svoje ne proizvodimo?!
Ozbiljan čovjek se nekad zapita da li Spajić i sam vjeruje u nebuloze koje priča ili, kako to više liči, svjesno se &nbsp;posprdava sa građanima, izgovarajući sve to sa dozom podsmijeha. Na vlast je došao uz nekoliko brojki u obećanjima, poput sedmočasovnog radnog vremena ili 25% većoj plati za sve, a svi i dalje radimo 8 sati, dok su se većini građana plate povećale sa oko 5%, što je višestruko obezvrijedila galopirajuća inflacija. Još u septembru prošle godine je, po njegovim obećanjima, trebalo da se ceremonijalna lopata upotrijebi za autoput, zatim megalomanski predizborni projekat Velje Brdo i 20, 000 stanova od 2026, a evo nas u 2025. da se ništa oko svega ovog nije ni započelo.
<h2>Skupština u funkciji pečat-mašine</h2>
Na skupštinskim odborima ponovo smo imali priliku da vidimo ogoljeni manjak demokratskih kapaciteta donosilaca odluka i igranja sa institucijama. Ministarka javnih radova, imenovana samo par dana uoči usvajanja sporazuma u Skupštini, postavljena je, čini se samo sa jednim razlogom - da se sporazumi sa UAE ratifikuju i počnu sa realizacijom. Njen način diskutovanja i argumentacije ilustrativna je slika Vlade, PES-a, ali i ukupne parlamentarne većine koji žive u balonu samodovoljnosti i otuđenosti od građanstva. Ministarka nije dala potrebne odgovore, iako se očito dosta spremala za javne nastupe, ali ne u dijelu sadržaja. Takođe je uživo, pred gledalištem javnog servisa, ponizila poslanike iznoseći tvrdnju da im ne bi ništa pomoglo ni da su imali tačan prevod sporazuma o kojem odlučuju i više vremena da ga pročitaju. Poruka je bila jasna: poslanici parlamentarne većine će izglasati sve što im se servira, oni ne treba ni da čitaju za što glasaju. Takav potcjenivački stav ni vlast DPS-a nije pokazivala ni u svoje najbahatije vrijeme, a koliko je PES pretjerao ukazuje i simulirani otklon DNP-a, kao i kontrolisana odbrana ovih dokumenata od strane drugih koalicionih partnera – onoliko koliko je neophodno da zadrže svoje parče u vlasti ili dodatno naplate taj angažman, kroz poslovično glasanje ali bez žara. Izuzetak su albanske stranke koje nisu glasale, kao ni poslanici URE, SD i DPS, uz to da su neki direktno bili protiv u skupštinskoj sali a drugi (DPS) su je napustili prije glasanja.
<h2>Pravni poredak – višak u “poslu vijeka”</h2>
Ratifikovani sporazumi sa UAE, preciznije Sporazum sa UAE o turizmu i razvoju nekretnina neusklađen je sa crnogorskim pravnim okvirom. Njegov sadržaj zahtijeva izmjene Zakona o planiranju i izgradnji, Zakona o eksproprijaciji i drugih, zatim suspenduje Zakon o zaštiti prirodne sredine, Zakon o javnim nabavkama, kao i brojne podzakonske akte. Takođe, dovode se u pitanje Ustavom garantovana zaštita od narušavanja i ograničavanja slobodne konkurencije i podsticanja neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu, devastacije zaštićenog prostora, narušava se koncept ekološke države, a višestruko se prevazilazi i Ustavom propisani predviđeni dugoročni zakup. Sve ovo Crnu Goru izvjesno može dovesti u opasnost od pravnih posljedica, a ne bi bio prvi put da Crna Gora i njeni građani isplaćuju odštetu nekom investitoru zbog neodgovornih vlasti.
Priča o Velikoj plaži i ovom spornom sporazumu sa UAE je danas mnogo više od pitanja turizma. To je pitanje našeg odnosa prema državi, zakonima i budućnosti koju ostavljamo. Zato ovo nije samo bitka za pijesak i more, već borba za pravo da odlučujemo o sopstvenoj sudbini, uprkos neodgovornim donosiocima odluka kojima je samo partikularni interes u fokusu.

Kada laži postanu pravilo, a Ustav kolateralna šteta

U globalnoj akciji suzbijanja dark veba, usmjerenoj na onlajn mreže za borbu protiv droge i kriminala, u operaciji “RapTor”, uhapšeno je 270 osoba, prodavaca i kupaca, u deset zemalja na četiri kontinenta, saopštio je danas Europol.
U saopštenju se navodi da su u operaciji “RapTor”, razbijene međunarodne mreže koje su trgovale drogom, oružjem i falsifikovanom robom, a osumnjičeni su identifikovani kroz koordinisane istrage zasnovane na obavještajnim podacima dobijenim ukidanjem dark veb tržišta Nemesis, Tor2Door, Bohemia i Kingdom Markets.
Organi reda u deset zemalja su sproveli hapšenja osoba koje su osumnjičene da su obavile hiljade prodaja na ilegalnim tržištima, koristeći alate za šifrovanje i kriptovalute kako bi prikrili svoje tragove.
U Sjedinjenim Američkim Državama je u operaciji “RapTor” uhapšeno 130 osoba, u Njemačkoj 42, Velikoj Britaniji 37, Francuskoj 29, Južnoj Koreji 19, Austriji i Nizozemskoj po četiri, Brazilu tri i Švajcarskoj i Španiji po jedna osoba.
U toku su istrage kako bi se pronašle i uhapsile dodatne osobe umiješane u kriminal na dark vebu.
U međunarodnoj akciji je zaplijenjeno preko 184 miliona eura u gotovini i kriptovalutama, više od dvije tone droge, uključujući amfetamine, kokain, ketamin, opioide i kanabis, preko 180 komada vatrenog oružja, zajedno sa imitacijama oružja, elektrošokerima i noževima, 12.500 falsifikovanih proizvoda i više od 4 tone ilegalnog duvana.
Europol je naveo da ove zapljene predstavljaju veliki poremećaj u kriminalnim lancima snabdijevanja koji hrane ekonomiju dark veba, kao i da je podržao akciju prikupljanjem i analizom obavještajnih paketa zasnovanih na podacima sa tri zaplijenjena tržišta.

Razbijena kriminalna mreža, uhapšeno 270 osoba iz deset zemalja

Britanska vlada će uvesti upotrebu ljekova za suzbijanje seksualnog nagona seksualnih prestupnika radi za smanjenja rizika od ponavljanja krivičnog djela i radi ublažavanje pritiska na zatvorski sistem, izjavila je danas ministarka pravde Šabana Mahmud.
Mahmud je izjavila da će se takozvana hemijska kastracija koristiti u 20 zatvora u dva regiona u zemlji.
- Od vitalnog je značaja da se ovaj pristup primijeni uporedo sa psihološkim intervencijama koje ciljaju na druge uzroke činjenja tih krivičnih djela - rekla je ona.
Iako je naglašeno da hemijska kastracija ne bi bila djelotvorna za neke seksualne prestupnike, Mahmud je rekla da istraživanja pokazuju da to može da smanji ponavljanje krivičnog djela do 60 odsto.
Ta mjera je korišćena u Njemačkoj i Danskoj na dobrovoljnoj osnovi, a u Poljskoj je za neke prestupnike obavezna.
Preporuka za uvođenje hemijske kastracije dio je opsežne revizije britanskog zatvorskog sistema koju je vodio bivši ministar pravde Dejvid Gouk.
Gouk je tražio načine da se smanji broj ponavljanja krivičnih djela da bi olakšao funkcionisanje zatvorskog sistema čiji su kapaciteti skoro popunjeni.
Nova ministarka Mahmud je odobrila Goukov program za ranije puštanje prestupnika iz zatvora.
Goukova revizija je predviđala i da se ukinu kazne kraće od godinu dana, osim u izuzetnim slučajevima, poput nasilja u porodici, a tražio je i hitnu deportaciju stranaca osuđenih na manje od tri godine zatvora.
Njegova revizija predlaže i veća ulaganja u službu za uslovne kazne da bi njeni službenici mogli da provode više vremena s bivšim zatvorenicima tokom njihove socijalne rehabilitacije, a dodatno finansiranje je tražio i za program kontrole desetina hiljada uslovno kažnjenih prestupnika s elektronskim praćenjem kretanja, na šta je Mahmud odgovorila davanjem 700 miliona funti (830 miliona evra) godišnje toj službi.
Robert Dženrik portparol opozicionih Konzervativaca za pravosuđe, upozorio je da bi ukidanje kratkih kazni praktično "dekriminalizovalo" krivična djela poput provale, krađe i fizičkog napada, a da je elektronsko praćenje kretanja uslovno kažnjenih prestupnika "korisno koliko i alarmni uređaji za dim dok požar gori".
Broj zatvorenika se u Engleskoj i Velsu uprkos padu kriminaliteta u posljednjih 30 godina udvostručio na 90.000, dijelom i zbog izricanja sve dužih zatvorskih kazni jer javnost pritiska da se oštrije postupa s kriminalcima.
Pored prihvatanja promena, Vlada je saopštila da će započeti i veliki program izgradnje zatvora da bi se zamijenili neki koji se koriste još od viktorijanskog doba u 19. vijeku.

Velika Britanija uvodi hemijsku kastraciju seksualnih prestupnika

Pobjednik ovogodišnje Pjesme Evrovizije u Bazelu, austrijski muzičar Džej Džej (JJ) kazao je kako se nada da sljedeće godine na smotri u njegovoj državi neće nastupiti predstavnici Izraela.
On je pozvao organizaciju da isključi tu državu sa Evrovizije 2026.
Već duže se organizatori takmičenja iz EBU suočavaju sa kritikama zbog toga što se Izraeli dalje takmiči, uprkos ratu u Gazi.
- Jako je razočaravajuće vidjeti da Izrael nastavlja da se takmiči. Volio bih da sljedeće godine u Beču ne bude predstavnika te države. Ali, lopta je na terenu organizatora. Mi, učesnici, samo možemo iskazati naš stav - rekao je on za španski El Pais.

Pobjednik Evrovizije: Nadam se da dogodine u Austriji neće nastupati Izrael

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da ne namjerava da se ponovo kandiduje za tu funkciju, dodajući da je zemlji potreban novi ustav.
- Nemam namjeru da budem ponovo izabran ili da se ponovo kandidujem za predsjednika. Nama je stalo samo do poboljšanja ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja, živimo u novoj eri - rekao je Erdogan, prenosi Tass.
- Mislite li da možemo bilo šta postići u svijetu koji se tako brzo mijenja sa ustavom stvorenim tokom državnog udara u staroj Turskoj. Turska više ne može da napreduje sa ustavom koji su napisali pučisti. Potreban nam je ustav koji su predložili civili, a ne pučisti - dodao je.
Turski lider je objelodanio da njegova Partija pravde i razvoja izrađuje novi ustav i pozvao je opoziciju da učestvuje u tome.
- Hajde da što prije formiramo komisije i da zajedno stvorimo građanski ustav koji ćemo predstaviti našem narodu. Nema razloga da to ne uradimo - rekao je Erdogan.
Osvrćući se na pozive opozicije za prijevremene izbore, Erdogan je rekao da za to nema potrebe.
- Ako pogledamo trenutnu situaciju u parlamentu, nema okolnosti koje zahtijevaju izbore. Prije dvije godine zemlja je izabrala svoje predstavnike u parlament na petogodišnji mandat - poručio je Erdogan, prenosi FoNet.

Erdogan: Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: cgo