Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da govor mržnje u Crnoj Gori sve više postaje dio svakodnevice, posebno u digitalnom prostoru, gdje društvene mreže i online mediji nerijetko funkcionišu kao njegov glavni megafon. Reakcije nadležnih institucija ostaju, nažalost, nedosljedne, spore i nedovoljne.
Ovaj problem dodatno eskalira tokom društvenih kriza ili izraženih društvenih i političkih podjela. Tako su, na primjer, tragični događaji poput masakra na Cetinju bili praćeni brojnim neprimjerenim i dehumanizujućim komentarima. Poseban izazov predstavljaju i napadi na žene koje javno iznose stavove suprotne dominantnom narativu, koje su često mete mizoginije i govora mržnje. Korak od govora mržnje u virtuelnom prostoru do stvarnog nasilja i diskriminacije može biti vrlo kratak.
Kroz publikacije poput „Digitalni aktivizam protiv govora mržnje“, priručnika usmjerenog na borbu protiv e-homofobije, bifobije, transfobije i nasilja u digitalnom prostoru, kao i „S druge strane tastature“, koja analizira fenomen govora mržnje iz perspektive građana, prava i konkretnih slučajeva, CGO nastoji da podigne svijest i osnaži pojedince i organizacije u suočavanju sa ovim izazovima.
Posebno zabrinjava kada se govor mržnje širi iz redova izabranih predstavnika vlasti. Izjave sa elementima diskriminacije, mizoginije i homofobije, poput nedavne izjave odbornika Mitra Šušića u Skupštini Glavnog grada, nisu samo u suprotnosti s temeljnim vrijednostima ljudskih prava, već su i na ivici zakonski dozvoljenog i zahtijevaju jasnu osudu svih političkih aktera.
- Otvoren i inkluzivan dijalog je ključan svuda u svijetu, a posebno u zemlji kao što je Crna Gora, sa svojom bogatom etničkom, vjerskom i jezičkom raznolikošću. Zbog toga sam zabrinut zbog govora mržnje i podjela koje izazivaju narativi – na televiziji, internetu, sportskim događajima, pa čak i u školama - poručio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk, tokom svoje nedavne posjete Crnoj Gori. On je upozorio da političari sve češće pribjegavaju retorici podjela, pa i otvorenom govoru mržnje – iz političkih pobuda.
CGO-ova istraživanja pokazuju da više od 60% građana Crne Gore kao glavne izvore govora mržnje na internetu prepoznaje političke partije i njihove bot mreže. Trećina ispitanika ne prijavljuje govor mržnje zbog nepovjerenja u institucije, dok više od četvrtine ne vjeruje u efikasnost samoregulacije medija i društvenih mreža.
Iako postoje zakonski okviri za sankcionisanje govora mržnje, njihova primjena je rijetka i neefikasna. Ovakvo stanje ukazuje na niski nivo digitalne i medijske pismenosti, te potrebu za sveobuhvatnim obrazovnim kampanjama, unapređenjem zakonodavstva i jačanjem institucionalnih kapaciteta. Ove teme biće u fokusu novog projekta CGO-a „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – crnogorski digitalni štit (MDS)“.
Borba protiv govora mržnje nije samo pravna, već i duboko društvena i politička obaveza. CGO poziva institucije, političke aktere, medije, javne djelatnike i građane da odgovornom i dostojanstvenom komunikacijom daju doprinos stvaranju zdravijeg društvenog ambijenta, jer samo zajedničkim naporima možemo odgovoriti ovom izazovu savremenog doba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Borba protiv govora mržnje je test zrelosti za institucije i društvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo skreće pažnju na ozbiljan i zabrinjavajući trend u radu izvršne vlasti – Vlada Crne Gore, kako navode, sve češće donosi strateški važne odluke putem telefonskih sjednica, mimo institucionalnog dijaloga i javnosti.
- Odluke koje duboko zadiru u bezbjednosni, pravosudni, obrazovni sistem i organizaciju državne uprave – ne mogu i ne smiju biti rezultat 'grupnog ćaskanja' - saopšteno je iz CGO-a.
Prema podacima ovog centra, više od 58% svih sjednica aktuelne Vlade nije održano uživo, već na daljinu, što, kako ističu, direktno urušava demokratske procedure i transparentnost odlučivanja.
– Samo u posljednja dva mjeseca, putem telefonskih sjednica odlučivalo se o imenovanju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), predlozima izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i o raspolaganju budžetskom rezervom – upozoravaju iz CGO-a.
Iz ove organizacije naglašavaju da su upravo takve odluke suštinske za funkcionisanje države i moraju biti predmet otvorene rasprave i institucionalnog odlučivanja.
– Telefonske sjednice mogu biti opravdane samo u izuzetnim i hitnim slučajevima, ali nikako ne smiju postati pravilo kojim se izbjegava odgovornost i briše trag javne rasprave – poručuju iz CGO-a.
Kritikujući ovakav pristup, CGO navodi da je „neozbiljno voditi državu na seen i like“, upozoravajući da takva praksa obesmišljava osnovne principe demokratije.
Na kraju, iz CGO-a pozivaju Vladu da se hitno vrati demokratskim procedurama i obnovi „minimum institucionalnog dostojanstva“.
– Umjesto upravljanja porukama, potrebna je ozbiljna i odgovorna vladavina, zasnovana na javnosti rada, odgovornosti i poštovanju institucija – zaključuje se u saopštenju.

CGO upozorava: Država se ne može voditi preko Vibera

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da javna tribina „Sabirni centar – Morinj: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac)“, održana 7. juna 2025. u sali Kina “Boka”, predstavlja pokušaj istorijskog revizionizma i relativizacije ratnih zločina počinjenih 90ih na teritoriji Crne Gore i Hrvatske.
- Negiranje i opravdavanje ratnih zločina nije patriotizam, već vrijeđanje žrtava, ignorisanje činjenica i podrivanje mira. Kada se takve poruke šalju s javnih skupova, normalizuje se opasna ideja da je negiranje zločina prihvatljivo. Takav odnos prema prošlosti šteti budućim generacijama i usporava evropski put Crne Gore, stvarajući dodatne podjele. CGO i HRA ukazuju da je na ovoj tribini osporavan karakter logora Morinj, uz tvrdnje da „zločin postoji samo ako ima mrtvih ili trajno osakaćenih“, uz zaključak da „boravak u logoru nije bio prijatan, ali nije zločin“. Istorijske i sudski utvrđene činjenice to opovrgavaju. Logor Morinj, nazvan u optužnici Sabirni centar Morinj, osnovan od strane JNA kod Kotora, funkcionisao je od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, a u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila - navodi se u saopštenju za medije.
Viši sud u Podgorici zaključio je da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kojoj su oštećeni bili neprestano izloženi”, kao i da su zatvorenici, kako civili, tako i ratni zarobljenici, sistematski mučeni i ponižavani.
- Četiri osobe su pravosnažno osuđene za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Crna Gora je, pored krivičnog gonjenja, odgovornost priznala i isplatom odštete – ukupno 1.430.000 EUR za oko 200 žrtava od 2017. godine. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonito pritvaranje, zlostavljanje i mučenje civila i zarobljenika predstavljaju ratne zločine, bez obzira na to da li je neko ubijen. Treća i Četvrta Ženevska konvencija propisuju da se zatvorenici moraju humano tretirati i štititi od nasilja. U logoru Morinj je jedan zatvorenik izvršio samoubistvo, dok je više njih umrlo od posljedica zlostavljanja nakon izlaska - &nbsp;podsjećaju u saopštenju.
Ističu da se na tribini &nbsp;tvrdilo i da se 1991. „nije išlo na Dubrovnik, već da se gasila oružana pobuna nelegalnih jedinica“, te da to „nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, već rat suverene države koja se zvala SFRJ“, uz ocjene da Hrvatska “nije bila žrtva agresije” jer “oni nisu bili država”.
- Međutim, u decembru 1990. građani Slovenije su se izjasnili za nezavisnost, a u maju 1991. i građani Hrvatske. Obje države su uskoro postale međunarodno priznate, nezavisne i suverene. Za angažovanje JNA u Hrvatskoj nije bilo odluke legitimnog Predsjedništva SFRJ – jedinog ustavnog organa nadležnog za vojsku – jer ono nije moglo funkcionisati zbog blokade. Polovina članova nije učestvovala u radu, pa nije bilo ni legitimiteta ni pravne osnove za obavezujuće odluke. U vrijeme napada na Hrvatsku, SFRJ de facto više nije postojala, a JNA se već bila povukla iz Slovenije nakon desetodnevnog, takođe, besmislenog i neopravdanog ratovanja. Logika opravdanja tih napada identična je onoj kojom bi se zagovarao napad na Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti - navode iz CGO i HRA.
Na skupu je izrečena i tvrdnja da se pokojni Zoran Džimi Gopčević, proslavljeni vaterpolista, ali i šef straže u logoru Morinj, našao na stubu srama “samo zato što je radio svoj posao časno i pošteno“.
- Međutim, branitelji Gopčevićevog lika i djela zanemaruju da njegova uloga u logoru Morinj baca sjenku na sve njegove sportske ili druge uspjehe. Dok su neki stražari, poput Mladena Proročića, javno pohvaljeni od strane bivših zatočenika zbog čovječnog odnosa, Gopčević nije ostao upamćen po takvom postupanju. Žalimo što je preminuo bez mogućnosti da se njegova odgovornost sudski preispita - saopštili su.
Kažu da posebno zabrinjava činjenica da je javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“, pod čijom je nadležnošću i kino „Boka“, ustupila prostor za događaj očigledno revizionističkog karaktera, što je bilo jasno već iz samog njegovog naslova.
- Dodatno uznemirava prisustvo na spornom događaju predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, i sekretara za investicije, Ognjena Vukasovića, koji je iz Demokrata, partije koja ima potpredsjednike i ministre u Vladi Crne Gore. Time se, nažalost, istorijski revizionizam i institucionalno afirmiše, što ozbiljno ugrožava proces potrebnog objektivnog suočavanja s prošlošću - zaključuju u saopštenju.

HRA i CGO: Negiranje zločina je prijetnja miru i evropskoj budućnosti Crne Gore

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) podsjećaju da odavno upozoravaju da je RTCG pod kontroverznim rukovodstvom Borisa Raonića i kompromitovanim Savjetom postao ozbiljna prepreka na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
Sada za to, kako navode, imaju potvrdu "crno na bijelo" i od Evropske komisije (EK) – kroz najnoviji nezvanični dokument EK.
EK traži hitno sudsko rješavanje slučaja protiv Savjeta RTCG, koji je više puta nezakonito imenovao Raonića, a problematizuje i njegovo posljednje imenovanje iz avgusta 2024. zbog sumnje na kršenje procedura i netransparentnost.
Briselskim jezikom jasno se poručuje: "dosta je političkih zloupotreba javnog servisa". Pitanje je samo: hoće li se vladajuća većina i dalje oglušivati jer joj ovakvo rukovodstvo i ovakav RTCG odgovara?
Iz CGO ističu da gledaoci sinoć u udarnim informativnim emisijama Televizije Crne Gore, nijesu mogli čuti te poruke iz Brisela, a prikrio ih je i portal RTCG.&nbsp;
- Samo se prenosi da EK traži da se što prije sprovede izbor tri nova člana Savjeta RTCG. Upravo to ćutanje najbolje pokazuje zašto je neophodna hitna promjena rukovodstva – da bi RTCG zaista postao ono što treba biti – javni servis građana, a ne servis vlasti - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

CGO: Da je RTCG postao ozbiljna prepreka na evropskom putu potvrdila i EK

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, učestvovala je na 3. Međunarodnom forumu o ženama, miru i bezbjednosti, održanom 2. i 3. juna u Prištini, na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani-Sadriu. Forum je okupio više stotina učesnika i učesnica iz 45 država, potvrđujući svoj status važnog međunarodnog događaja posvećenog ravnopravnosti i izgradnji mira.
U okviru panela „Otpornost u ruševinama“, Uljarević je govorila zajedno sa profesorima sa prestižnih institucija kao što su Columbia i Georgetown Univerzitet (SAD) te Humber Koledž (Kanada), fokusirajući se na značaj obrazovanja – naročito građanskog – u prevazilaženju demokratskog deficita u postkonfliktnim društvima.
- U društvima Zapadnog Balkana, koja su i dalje duboko ukorijenjena u patrijarhalnim obrascima, ključno je osnaživati žene za aktivno i ravnopravno učešće u političkom i društvenom životu. Međutim, one koje se angažuju često postaju mete mizoginih i prizemnih napada, što jasno ukazuje na nerazvijenost političke kulture - naglasila je Uljarević.
Ona je posebno istakla zabrinjavajući trend jačanja klerikalizma, koji, kako je navela, dodatno potiskuje žene u tradicionalne i ograničavajuće uloge, ograničavajući njihovu vidljivost i uticaj u javnom prostoru.
Uljarević je ukazala i na važnost suočavanja s prošlošću, koje na Zapadnom Balkanu i dalje ostaje nedovršeno:
- Bez iskrenog i sistemskog suočavanja sa prošlošću, nije moguće izgraditi otporne, pravedne i inkluzivne zajednice. To je temelj svakog istinski demokratskog društva - navela je Uljarević.
Forum u Prištini i ove godine potvrdio je značaj regionalne i globalne solidarnosti u borbi za ravnopravnost, mir i demokratiju, a učešće predstavnice CGO-a dodatno je osnažilo glas civilnog sektora Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Uljarević na forumu u Prištini: Građansko obrazovanje ključ za otporna i pravedna društva

Vlast na legitimne kritičare djeluje tako što ih etiketira kao kriminalce, a kritiku pokušava pretvoriti u nešto nezakonito, poručeno je u drugom dijelu konferencije “Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit”, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Fondacija Fridrih Ebert (FES).
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, na panelu “Glas građana i građanki u vremenu krize: demokratija pod pritiskom”, ocijenila je da su ljudi iz nevladinih organizacija (NVO), samo malo više istrenirani da rade u javnom interesu.
- Ali, svi smo počeli kao pojedinačni aktivisti. I ne mora uvijek aktivista da potiče iz NVO. Ono gdje NVO mogu da pomognu su logistika i mediji, mogu da doprinesu artikulaciji nekih pitanja, istaknu neke činjenice i mi to radimo - rekla je Gorjanc Prelević.
Ona je podsjetila da su NVO pomogle različite proteste, uključujući ranije “Odupri se”, ali i nedavne proteste neformalne studentske grupe “Kamo sjutra”, prisustvom i odbranom kada su njihovi organizatori bili napadani.
- Vlast na legitimne kritičare djeluje tako što ih etiketira kao kriminalce, a tu kritiku pokušava pretvoriti u nešto nezakonito. To je udarac ispod pojasa koji guši slobodu izražavanja - kazala je Gorjanc Prelević, ukazujući i da mlade treba učiti o protestima i njihovom istorijatu.
Ona je ocijenila da antiratni pokret 1990-tih nije bio uspješan, ali da je važan jer sada predstavlja vrijednosnu referencu.
- Imamo čime da se ponosimo i da kažemo da, iako su bili manjina, dokazali su da je ovaj narod bio svjestan - pojasnila je Gorjanc Prelević.
Ona je naglasila da je važno uvesti građansko obrazovanje u škole iz mnogo razloga.
Gorjanc Prelević smatra da je građanski protest vrijedan jer je utemeljen u ustavnim vrijednostima.
- Jedan građanin ima pravo da traži odgovornost, ostavku predsjednika, premijera, ministra, ali uvođenje prakse da satrete jednog građanina, da ga optužite da je dio mafije bez dokaze, to ne može - poručila je Gorjanc Prelević.
Izvršna direktorica Građanskih inicijativa iz Srbije, Maja Stojanović, navela je da je region prošao dosta stvari.
- To nam je donijelo i veliku dozu cinizma. Čini mi se da zato i često, kad pričamo o narednim koracima, nosimo skepsu zbog svega proživljenog - rekla je Stojanović.
“Aktuelni protesti pokazuju da ima mnogo više potencijala nego što smo mogli da se nadamo, a mladi ljudi su poslali su jasnu poruku da imaju kapaciteta i znanja. Mladi traže mnogo glasnije od starijih generacija i nešto što mi tražimo decenijama”, ocijenila je ona.
Ona je rekla da ljudi treba da misle svojom glavom i da se bore za svoja prava. “I vjerujem da ljudi koji se bore za svoja prava mogu očekivati bolje rezultate”, poručila je Stojanović.
Istoričar Miloš Vukanović, govoreći o protestima u prošlosti, kazao je da se uvijek iz današnje perspektive želi pronaći neki šablon, kao i da se oni i vide.
U tom kontekstu, on je ukazao da su se tri ključna protesta dogodila u Beogradu - 1930-tih, 1968. i 1990-tih.
- Prva dva vezana su za ideološke promjene u Jugoslaviji. Međutim, suštinski treba uvijek pratiti ono što se dešavalo 1968. godine, i to ne samo u Jugoslaviji, nego i u Evropi. Naime, to je prekretna godina u onom što su donijeli i za sobom ostavili protesti. Politička misao mlade osobe do 1968. godine bila je bitno drugačija nego poslije te godine. Do 1968. godine, društvo je očekivalo da budete aktivan, dobar građanin i idete u rat. Upravo 1968. godina donijela je ideje pacifizma, svijesti o ekologije, porodične, seksualne i bilo koje druge revolucije - objasnio je Vukanović.
On je rekao da se studentski protesti zalažu za neku novu vrijednost. “Ukoliko kreiraju novu vrijednost ona će ostati za decenije koje slijede. Mladi imaju ključnu moć, jer vrijeme radi za njih”, kazao je Vukanović.
On je podsjetio i na dva studentska protesta u Crnoj Gori – proteste iz 2011. godine i ovogodišnje proteste neformalne studentske grupe “Kamo sjutra”.
- Kada su studenti protestovali ispred Skupštine 2011. godine, njihovi zahtjevi bili su socijalni i uspjeli su donekle u tome - &nbsp;rekao je Vukanović.
On je ocijenio i da je jedan od efekata koji je proizveo protest “Kamo sjutra” taj da niko više “relevantno ne doživljava političku strukturu koja vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova”.
Vukanović je rekao da je iako protest nekad ne uspije, ideje ostaju.
- Nedavno su u Crnoj Gori u jednom trenutku bila četiri manja protesta. Prije nekoliko dana, ostvarena je mala pobjeda u Beogradskoj ulici. Sve to je uspjelo jer je neko počeo da okreće kolo. “Kamo sjutra” je uspostavilo neku ideju - rekao je Vukanović.
Govoreći o protestu koji je uslijedio nakon tragedije na Cetinju, kazao je da je važno poslati poruku da ako se neko prihvati funkcije, mora da se prihvati i odgovornosti koju nosi ta funkcija.
Profesorica Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Jasna Tatar Anđelić, smatra da je pokret “Kamo sjutra” pokazao kako sjutra i koji su mogući načini mobilizacije.
- Izgradnja građanskog društva je nešto što ide korak po korak. Mobilizacija se gradi, sami protesti i kultura koja to prati se grade. Zauzimanje za građansku svijest se oblikuje odmalena - &nbsp;naglasila je Tatar Anđelić.
Ona je rekla da nema odgovor na pitanje kako pokrenuti kolege sa UCG, dodajući da to što neko krene u akademsku karijeru, ne znači da će biti i slobodan intelektualac.
Prema njenim riječima, sve su legitimni razlozi za protest. “Građanski aktivizam vodi ka tome da su svi razlozi valjani. Mi smo nosioci suvereniteta, treba raditi i na neformalnim modelima organizacije. Građanska mobilizacija je dugoročna priča”, zaključila je Tatar Anđelić.
Reditelj Andro Martinović kazao je da umjetnici nemaju luksuz da budu neutralni u vremenu sistemskih nepravdi.
- I po svom statusu koji u društvu imaju. Zapravo, status je ono što određuje položaj umjetnika u društvu. Sve se svodi na jedno pitanje, i umjetnost i građanin imaju zajednički sadržalac - a to je pitanje slobode. Građanin je neodvojivo povezan sa pojmom slobode kao vrhunske vrijednosti - rekao je Martinović.
Martinović je, govoreći o protestima u Srbiji, ocijenio da im je nedostajao jasan cilj.
“Mislim da je u dva momenta propuštena šansa. Trebalo je ranije izaći s nekim jasnim zahtjevima, jer kada krećete u takve stvari, velika je opasnost da sakupljena energija neće biti iskorišćena”, pojasnio je on.
- Nekad morate izaći na crtu u nekim stvarima ako želite velike stvari”, naglasio je Martinović.
On je, takođe, naveo da se ne treba uvijek boriti protiv podjela i da se ne smije prihvatiti taj narativ. “Ne treba svi da mislimo isto, a i način artikulacije treba da bude drugačiji - smatra Martinović.
Govoreći o situaciju u okruženju, kazao je da su države povezane i da se “zato bavimo jedni drugima”.
- Srpski svijet ima svoje dejstvo koje traži odgovor i Crna Gora treba da ga da - poručio je Martinović.

CGO i FES: Građani imaju pravo da traže odgovornost

Slučaj neformalne grupe studenata “Kamo Śutra?” specifičan po tome što je iz relativno male baze uspio da se pretvori u jedan “za naše uslove neviđen mobilizacijski otpor institucionalnom cinizmu i bezbjednosnom kolapsu” - ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević na konferenciji „Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit“ koju su organizovali u saradnji sa Regionalnom kancelarijom fondacije Friedrich Ebert u Beogradu.
Očekivano za naše uslove, kako je rekla, uslijedili su pritisci i etiketiranja, te nisu našli adekvatan odgovor da se odupru nečemu što je partijski refleks s kojim su bili suočeni i koji malo ljudi, pogotovo u tom prvom naletu, uspijeva da aketvatno provari.
- Ipak su se taj protest i ta studentska grupa pojavili kao jedan oblik nade, inspiracije i dokaz da mladi, na koje se u ovom društvu ne računa mnogo, mogu da pokrenu neke procese. Mislim da je važno da se pošalje poruka da se radi o nečemu što je imalo snažan mobilizacijski potencijal koji je dobio podršku preko 1.000 različitih profesionalaca, a posebno stavljam akcenat na akademsku zajednicu. Taj studentski protest je po mom razumijevanju donio poruku Nismo mi samo žrtva, mi smo i aktivni građani - ispričala je Uljarević.
Istakla je tri ključne poruke za koje kaže da objedinjuju skorašnja dešavanja u Crnoj Gori.
- Institucije bez povjerenja su prazne, a to povjerenje se ne stiče kroz PR, već ono što je demonstrirana odgovornost u konkretnim slučajevima. Generacijski glas može biti destruktivan, ali i konstruktivan ako mu se da prostor i podrška, a to je nešto na čemu treba da radimo. Građanski pritisak nije hir, već korektivni mehanizam demokratije. Tome se trebaju učiti donosioci odluka - navela je direktorica CGO.
Tema današnje konferencije, kako je rekao programski direktor Petar Đukanović, nije apstraktna ni teorijska.
- Ona je ukorijenjena u onome što su svakodnevna iskustva naših građana – od čekanja odgovora od sistema koji ćuti, preko borbe za pravdu koja još uvijek ostaje selektivna, do osjećaja da su institucije samo produžena ruka političkih partija. U regionu, a posebno u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji političke partije ne rade na jačanju institucija, već ih koriste za svoje ciljeve. Umjesto vizije kapaciteta i odgovornosti, dominira populizam što već dobija porazne rezultate u onom što su ljudski životi kao žrtve ovih sistema - naveo je on.
Đukanović je ovom prilikom istakao važnost protesta kao vida građanske mobilizacije.
- Kroz protest se pokušava korigovati ono što je narušena ravnoteža moći, te pokušavamo da podsjetimo da legitimitet vlasti ne dolazi samo iz izborne kutije, već i iz svakodnevne odgovornosti prema javnosti. Zato je građanska mobilizacija možda i posljednja brana dezintegracije društvenog povjerenja - dodao je on.
Poseban fokus na konferenciji je stavljen na proteste koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu uzrokovane padom nadstrešnice, nakon tragedije na Cetinju prvog januara i tragičnog incidenta u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji.
- Želimo da sagledamo šta se krije iza svih ovih procesa, šta posebno mladi ljudi traže - da li je riječ o insitucionalnom deficitu ili krizi reprezentativne demokratije. Možda postoji potreba za novim oblicima demokratije, direktnijim učešćem građana u demokratiji i za novom političkom kulturom - ispričala je Kirsten Schönefeld, direktorka Regionalne kancelarije fondacije Friedrich Ebert u Beogradu.
Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu osvrnuo se na studentske proteste u Srbiji.
- Protesti u Srbiji nisu “tikva bez korijena”, nisu došli niotkuda. Ako govorimo iz perspektive institucionalnog deficita ove proteste možemo razumjeti kroz kontekst onoga što se dešavalo 2023. nakon dva masovna ubistva - u OŠ “Vladislav Ribnikar” u centru Beograda, a onda dan poslije u selima oko Mladenovca, zato što su to bile dvije tragedije koje su obilježile čitavo društvo, ali i nekoliko generacija koje su stasale u protestima koji su proizišli kao reakcije na te tragedije. Ono što je važno, mi nismo imali nikakvu institucionalnu reakciju – ministar Branko Ružić je podnio ostavku, ali se u suštini ništa nije dogodilo - rekao je on.
Ta vrsta nezadovoljstva, bijesa i želje da se makar nešto desi nije, kako je rekao, dala nikakav rezultat.
- Onda kada je pala nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu i kada su istog dana predsjednik Vučić i niz funkcionera krenuli da lažu bijes se izlio na ulice. Potrebno je bilo nekoliko nedjelja da se ova vrsta nezadovoljstva artikuliše. Niz situcija koje su se desile doveo je do toga da mi danas imamo više od šest mjeseci blokade svih državnih univerziteta u Srbiji, veliki studentski pokret, značajan dio društva koji stoji iza studenata i region koji gleda šta se dešava - ispričao je Spasojević.
Posebno je ukazao na distancu koja postoji prema političkim partijama.
- Kasnije je ta distanca krenula da se gradi i prema drugim stvarima. Bila je na vrhuncu u februaru i martu kada su se studenti ograđivali od svega što se ikada bavilo politikom. U jednom trenutku je postalo nemoguće sarađivati sa njima ako ste iz civilnog društva, političkih partija, institucija EU. Izgradili su zid oko sebe sa željom da to bude njihova autentična pobuna. Vrhunac toga je bio 15. marta pred veliki protest kada je šest studenata uhapšeno pod optužbom da su kršili ustavni poredak i kada su se studenti ogradili od njih. Bilo je potrebno 45 dana da bi shvatili da su napravili grešku i danas je 12 dan blokade suda u Novom Sadu u pokušaju da se i preostalo troje studenata pusti iz ilegalnog pritvora. Jako je zanimljivo kada su studenti odlučili da idu na izbore i da su shvatili da im potrebna neka vrsta podrške da bi izašli iz tog taktičkog položaja u koji su sami sebe zatvorili, te treba da izmjere koji su im partneri prihvatljivi - naveo je Spasojević.
Irena Cvetkovik, istraživačica iz Sjeverne Makedonije govorila je o protestima nakon tragedije u Kočanima.
- Ulazimo na nov politički teren koji nije uslovljen racionalnim i demokratskim politikama i protestima protiv liderstva, već imamo otpor koji je emotivno nabijen i jednostavno poziva na odgovornosti i pravdu bez jasnog puta kako ćemo dotle da dođemo. Moj optimistični stav je da je ovo novi politički horizont - poručila je Cvetkovik.

Uljarević: Građanski pritisak nije hir, već korektivni mehanizam demokratije

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je novu publikaciju koja sadrži kompletan sudski materijal iz predmeta poznatog kao „Zmajević“, u okviru aktivnosti usmjerenih na pružanje detaljnog uvida u procesuirane slučajeve ratnih zločina.
Kako je saopštila Itana Gogić, asistentkinja na programima u CGO-u, publikacija je namijenjena istraživačima, novinarima, pravnicima i široj javnosti, sa ciljem da doprinese transparentnijem i odgovornijem institucionalnom pristupu u oblasti tranzicione pravde.
Riječ je o šestoj publikaciji u ovoj seriji, nakon prethodno obrađenih slučajeva „Morinj“, „Bukovica“, „Kaluđerski laz“, „Deportacija“ i „Porodica Klapuh“.
- Vlado Zmajević, nekadašnji vojnik i dobrovoljac III pješadijskog bataljona Vojske Jugoslavije, tokom oružanog sukoba između OVK i VJ na Kosovu, bio je višestruko osuđivan za razna krivična djela u Crnoj Gori i Srbiji. U martu 1999. godine dokumentovano je da je ubio više nenaoružanih civila albanske nacionalnosti i opljačkao njihovu imovinu, čime je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, što je jasno definisano međunarodnim humanitarnim pravom i domaćim zakonodavstvom - &nbsp;navela je Gogić.
Zmajević je 30. marta 1999. godine, tokom povratka sa makedonske granice, u selu Dunav ubio pastira Imera Kadriua, a potom u selu Žegra i Ćazima Hazirija, Mijazima Idrizija i Ćamilu Haziri. Iz njihove kuće je, nakon zločina, otuđio nakit.
„Publikacija sadrži autentične sudske spise – optužnicu, presude, rješenja Vrhovnog suda, kao i relevantne dokaze, svjedočenja i medicinsku dokumentaciju – koji pružaju sveobuhvatan uvid u okolnosti zločina“, dodala je Gogić.
Posebno su značajna svjedočenja Zmajevićevih tadašnjih saboraca, koji su izrazili zaprepašćenje brutalnošću zločina, kao i njegov vlastiti iskaz dat tokom istrage pred Vojnim sudom u Srbiji, u aprilu 1999. godine.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Zmajevića u februaru 2017. godine. Viši sud u Podgorici donio je 5. juna 2019. godine presudu kojom je Zmajević proglašen krivim i osuđen na 14 godina zatvora. Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu u novembru iste godine, a Vrhovni sud je 2020. odbio žalbu na rješenje Vrhovnog državnog tužilaštva, čime je slučaj pravosnažno okončan.
- Slučaj Zmajević jedan je od rijetkih primjera domaćeg suđenja za ratne zločine koji je dobio konačan pravosudni epilog u Crnoj Gori. Ipak, činjenica da su prošle gotovo dvije decenije od izvršenja zločina do izricanja presude ukazuje na ozbiljne slabosti institucionalnog odgovora - upozorava Gogić.
Kako ističe, pitanje političke volje, profesionalnih kapaciteta i spremnosti institucija da se suoče sa zločinima iz prošlosti ostaje otvoreno kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori.

CGO objavio dokumentaciju iz slučaja „Zmajević“: Od zločina do presude

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, pozivaju na memorijalno okupljanje u ponedjeljak, 26. maja 2025. godine, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, u znak obilježavanja godišnjice ratnog zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine, navedeno je u saopštenju. 
- Okupljanje organizujemo kao izraz savjesti crnogorskog društva, u znak sjećanja na žrtve zločina i u cilju podrške njihovim porodicama. Godinama se zalažemo za kažnjavanje odgovornih za ovaj zločin, kao i za to da se žrtvama podigne spomenik i da država uspostavi 25. maj kao Dan sjećanja na žrtve zločina Deportacije. Nastavićemo da to činimo i ove godine - dodali su.
Ovo je, kako navode, 21 godina da građansko društvo organizuje memorijalno okupljanje, a šesnaesta da se to čini pred zgradom Uprave policije u Herceg-Novom, odakle je većina izbjeglica prinudno odvedena i izručena vojsci Srpske Republike u Bosni i Hercegovini.
Dodaju da prema dostupnim zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine, nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana-Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine (odnosno osoba pretpostavljene muslimanske nacionalnosti), koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, a zatim ih isporučila njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike u BiH, koja je ubila najveći broj njih. 
- Samo dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore. Na teritoriji Crne Gore je istovremeno uhapšeno i 33 izbjeglica iz BiH srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih Muslimana, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je neko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije - ističe se u saopštenju. 
Podsjećaju i da je Crna Gora 2008. godine za 200 članova porodica žrtava poslije četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. 
- Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, u krivičnom postupku vođenom u Crnoj Gori, svi okrivljeni su oslobođeni, jer je sud proizvoljno uveo zahtjev da su optuženi “morali pripadati organizaciji strane u sukobu ili postupati u službi strane u sukobu da bi bili odgovorni za ratni zločin”, pri čemu je zaključeno da Crna Gora nije bila strana u sukobu u Bosni i Hercegovini, i da optuženi nisu postupali u službi bosanskih Srba, što je suprotno utvrđenim činjenicama (presuda Ks. 6/12) - navodi se u saopštenju. 
U 2025. godini konačno je, naglašavaju, i žrtvama Deportacije priznat status civilnih žrtava rata kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. 
Vlada Crne Gore je donijela i odluku o isplati jednokratne naknade od 100.000 eura i porodici stradalog u ovom zločinu, Osma Bajrovića, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani. 
Ovaj čin, ističu, predstavlja važan korak ka priznavanju odgovornosti i ispravljanju dugogodišnje nepravde.
U 2022. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije Crne Gore su uputili izvinjenje žrtvama Deportacije i njihovim porodicama.
- Ove godine će pored članova porodice Osma Bajrovića, skupu prisustvovati i dvije majke i dvije sestre žrtava Deportacije, koje za ovu priliku dolaze iz Goražda. To su Sejda i Sanela Krdžalija, majka i sestra Sanina Krdžalije, Hikmeta Prelo, majka Amera Prela, koji je bio najmlađa, osamnaestogodišnja žrtva Deportacije, i Hikmetina sestra Fikreta Hadžić. Hikmeta i Fikreta su u ovom ratnom zločinu ostale i bez brata Himza Čengića - navodi se u saopštenju. 
Skupu će, dodaju, u ime kabineta Predsjednika Crne Gore prisustvovati saradnici Marija Vesković i Drago Šundić. 
Oni su naveli da od premijera Milojka Spajića čekaju odgovor.
Skupu će, kako su saopštili, prisustvovati ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
U ime Ministarstva unutrašnjih poslova prisustvovaće generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove, Zoran Kujović i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom, Dragan Kontić. U ime Ministarstva evropskih poslova, prisustvovaće glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović.
- Prisustvo skupu do sada su potvrdili i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić, predstavnici Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao i Liberalna partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka stranka, glavna urednica nedjeljnika Monitor, Milena Perović i prethodni glavni urednik Monitora Esad Kočan, odbornik i istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Saša Zeković, građani i predstavnici nevladinih organizacija - navodi se u saopštenju. 
Memorijalnom skupu prošle, 2024. godine, prisustvovali su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica, načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom Dragan Kontić, savjetnica potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Mirjana Maslovar, službenik Ministarstva vanjskih poslova Drago Martinović, saradnica u Kabinetu predsjednika Crne Gore Marija Vesković, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i pomoćnik sekretara za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini Herceg Novi Aleksandar Božović.
Godinu ranije, 2023. godine, prisustvovali su predsjednik Vlade Dritan Abazović, savjetnik premijera Đorđe Radulović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, državni sekretar Ministarstva odbrane Krsto Perović i državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Mersudin Gredić. Ispred Opštine Herceg-Novi prisustvovao je menadžer Opštine, Dušan Vukić, iz političke partije URA.
<h2>TRI INICIJATIVE</h2>
Kako je saopšteno, HRA, CGO, ANIMA i tada član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije četrnaest godina, 2011. godine, uputili su tri inicijative tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine, tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću, da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava, da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.
- Godinama ponavljamo ove inicijative pa smo u maju 2021. godine, prvu inicijativu ponovili tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, koji nam je odgovorio kako u tom cilju treba mijenjati Zakon o državnim i drugim praznicima, ali nije učinio ništa da inicira njegovu izmjenu - istakli su. 
Drugu inicijativu su, kako navode, ponovili u septembru 2021. godine predsjedniku Opštine Herceg Novi, predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivanu Otoviću, odborničkim klubovima Skupštine Opštine Herceg Novi i tadašnjoj ministarski prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesni Bratić. 
- Od njih nismo dobili nikakav odgovor. Prošle godine, zajedno sa Bošnjačkim vijećem, istu inicijativu smo uputili predsjedniku opštine Herceg Novi, Stevanu Katiću, i predsjedniku Skupštine Opštine Ivanu Otoviću, i svim odbornicima u lokalnom parlamentu HN, od kojih do danas nismo dobili nikakav odgovor navodi se u saopštenju. 
Oni su istakli i da je treća inicijativa jedina zvanično prihvaćena – realizovana je 2022. godine, kada su direktor Uprave policije Zoran Brđanin i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić prisustvovali memorijalnom skupu u Herceg-Novom povodom tridesetogodišnjice zločina. 
- Tom prilikom su uputili javno izvinjenje žrtvama i njihovim porodicama zbog postupaka crnogorske policije. Dodatno, u avgustu 2023. godine, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je u ime Crne Gore javno izvinjenje za ovaj zločin na sastanku sa Alenom Bajrovićem, sinom Osma Bajrovića, žrtve Deportacije i predstavnicama HRA, CGO i Anime - zaključili su.

Poziv na memorijalno okupljanje u znak sjećanja na žrtve: 33 godine od zločina deportacije izbjeglica

Centar za građansko obrazovanje je, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika. Međutim, danas imamo najglomazniju Vladu u Evropi – sa 32 člana i čak sedam potpredsjednika, saopštili su iz ove nevladine organizacije, podsjećajući da neki od potpredsjednika imaju preklapajuće nadležnosti, a svi zajedno mogu imati više od 30 savjetnika, pored administrativno-tehničkog osoblja i brojnih drugih privilegija koje uživaju.&nbsp;
CGO kroz seriju kratkih osvrta daje uvid u strukturu Vlade i što su aktivnosti, po zvanično dostupnim podacima, pojedinih članova našeg skupog aparata izvršne vlasti.
Podsjećaju da se prethodni osvrt odnosio na ministra bez portfelja Milutina Butorovića iz PES-a.&nbsp;
Nakon rekonstrukcije 44. Vlade, 23. jula 2024. godine, partije koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) – Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partije (DNP) – postale su i formalno dio izvršne vlasti na najvišem nivou, sa nekoliko ministara i potpredsjednika. Budimir Aleksić iz Nove imenovan je za potpredsjednika za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dok je Milun Zogović iz DNP-a preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Jedna od prvih aktivnosti oba ova potpredsjednika bila je zvanična posjeta Beogradu i susreti za zvaničnicima Srbije. Aleksić se sreo sa ministrom kulture Nikolom Selakovićem, a Zogović je, zajedno sa partijskom koleginicom ministarkom Majom Vukićević, razgovarao sa predsjednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić.
Većina Aleksićevih aktivnosti kasnije je bila protokolarnog karaktera, uključujući po jedan susret sa ambasadorima Velike Britanije i šefom Delegacije EU, kao i dva sa otpravnicom poslova NR Kine, predstavnicima Jevrejske zajednice i građanskim aktivistom Aleksandrom Sašom Zekovićem. Takođe, primio je delegaciju Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNS CG), zatim predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvijetitelj“ i imao radnu posjetu Matici srpskoj u Crnoj Gori. Održao je i sastanak sa delegacijom Univerziteta Crne Gore (UCG) i Maksimom Vučinićem, predsjednikom OD COTEE (Crnogorski operator tržišta električne energije) u cilju intenziviranja saradnje UCG i privrede, kako je navedeno na sajtu. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade zabilježeno je da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 različitih sagovornika. Takođe, najavljeno je da će od 21. do 27. maja boraviti u NR Kini, što mu je prvi službeni put poslije Beograda.
Stručnu podršku Aleksiću pružaju i četiri savjetnika – Zoran Dubljević, Dragan Vukić, Miljan Stanišić i Sanja Jokić. Njihove biografije, ka oni Aleksićeva, nisu dostupne javnosti na sajtu potpredsjednika Vlade. Pretragom se mogu naći podaci da je Dubljević završio engleski jezik, Stanišić sociologiju, a Vukić i Jokić pravo, uz naznaku da su Vukić i Jokić dugogodišnji funkcioneri SNP-a. Dodatno, u platformi za posjetu NR Kini pominje se kao njegov savjetnik mr Aleksandar Ćuković, koji nije naveden na samoj stranici kao dio stalnog savjetničkog tima. Pored toga, Aleksiću je na raspolaganju administrativno-tehničko osoblje.
Na drugoj strani, Zogović je, sudeći po zvaničnoj stranici, imao 16 aktivnosti, ako se izuzmu čestitke za dan Opštine Plužine, za novogodišnje i Vaskršnje praznike, saučešće državnom vrhu Srbije zbog tragedije u Novom Sadu i javno saučešće porodicama nastradalih, saučešće svim građanima Cetinja povodom tragedije na Cetinju, i najava gostovanja na RTCG. Tu su susreti sa britanskom ambasadorkom, ambasadorom EU u Crnoj Gori, otpravnicom poslova NR, a dodatno sa šefom regionalnog ekonomskog odjeljenja za Zapadni Balkan i francuskom ambasadorkom, kao i stalnom predstavnicom UNDP-a. Zogović je imao sastanke i sa predstavnicima Stalnog sekretarijata transportne zajednice, zajedno sa ministarkom saobraćaja Vukićević, radnu posjetu opštini Žabljak sa ministarkom Simonidom Kordić, a primio je i francusko udruženje poslodavaca MEDEF i imao sastanak sa delegacijom predstavnika građevinskih i infrastrukturnih azerbejdžanskih kompanija. Što se tiče događaja, Zogović je otvorio Evropsko prvenstvo u šahu u Petrovcu, govorio na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i prisustvovao potpisivanju ugovora između CEDIS-a i EBRD-a za finansiranje projekta CEDIS SCADA - Pametna digitalizacija. Takođe, predsjedavao je konstitutivnom i drugom sjednicom Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Njegov savjetnički tim čine Milena Đurović i politički veteran Predrag Bulatović, čije biografije, kao i Zogovićeva, nijesu postavljene na sajtu, ali se pretragom može naći da je Đurović diplomirani politikolog. Dodatno, tu je i tehničko-administrativno osoblje.&nbsp;
Zvanični podaci sa sajta Vlade ukazuju da su aktivnosti oba ova potpredsjednika ograničene i uglavnom protokolarne, a što je u nesrazmjeri sa korišćenjem zaduženih službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, marke Mercedes E280 (PGCG-298 - Aleksić i PGCG-302 - Zogović). Naime, ovim vozilima Aleksić i Zogović mjesečno su prelazili i do 5000 km, kao što je to bio slučaj sa Aleksićem u januaru 2025. godine, iako je tog mjeseca zvanično imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj. Dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.
Na partijskoj liniji, DNP značajno promoviše rad Zogovića i njegove medijske nastupe, dok su na društvenim mrežama Nove prenošene samo pojedine zvanične aktivnosti Aleksića.
Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 eura, a Zogovića 1805.31 eura, uz ostale beneficije.
Iako bi funkcije potpredsjednika trebalo da imaju važnu ulogu u upravljanju resorima i koordinaciji vladinih politika, u slučaju Budimira Aleksića i Miluna Zogovića dostupni podaci ukazuju na formalistički i pretežno protokolaran angažman. Ovo je i prilog naglašenoj potrebi preispitivanja glomazne strukture Vlade, ali i insistiranja na transparentnosti, odgovornosti i rezultatima, a ne samo privilegijama.

CGO: Službeni Mercedesi rade punom parom, Aleksić i Zogović nešto manje

Valjda bi kao neko ko je profesor, gradonačelnik Saša Mujović trebalo znati da nije lijepo prepisivati, ocijenio je šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac.
Klikovac se oglasio povodom prijedloga odborničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) o besplatnom prevozu za penzionere i lica u stanju socijalne potrebe u gradskom i prigradskom saobraćaju.
- Valjda bi kao neko ko je profesor, gradonačelnik Saša Mujović trebao znati da nije lijepo prepisivati. Ali dobro, zna se kako politički prepisivači i završe – na političkoj margini - naveo je Klikovac u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1935327968831971779%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Mujović treba da zna da nije lijepo prepisivati

Evropski parlament (EP) u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori koji je usvojen danas upozorava na opasnosti političkog revizionizma, koji, kako se navodi u dokumentu, iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe, potkopava odgovornost i produbljuje društvene podjele.
EP u usvojenom dokumentu o <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-10-2025-0093_EN.pdf" target="_blank">godišnjim izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu</a> snažno osuđuje glorifikaciju ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, uključujući i one od strane crnogorskih vlasti.
U izvještaju se podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski elementi procesa proširenja i pohvaljeno je aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama za saradnju. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi ključni za napredak u procesu pristupanja.
<h2>Naći rješenja za bilateralna pitanja</h2>
Evropski parlament žali što Poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024. godine i pozvala je sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja na konstruktivan i dobrosusjedski način i daju prioritet budućim interesima građana Zapadnog Balkana.
Takođe, u izvještaju se podsjeća da treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata.
- Pozdravljaju se bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore o statusu neriješenih bilateralnih pitanja i podstiču vlasti da nastave sa sprovođenjem mjera za izgradnju povjerenja - stoji u izvještaju.
<h2>Proaktivno u rješavanju slučajeva ratnih zločina</h2>
EP je pozvao Crnu Goru da primijeni proaktivan pristup u rješavanju slučajeva ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. Cilj je da se identifikuju, gone i kazne počinioci i glorifikacija ratnih zločina, te da se obezbedi pristup i sprovođenje pravde, nadoknada štete i reparacija za žrtve, ali i da se razjasni sudbina nestalih lica.
Upućen je poziv da Crna Gora dodijeli dovoljno resursa specijalizovanim tužiocima i sudovima i proaktivno istraži sve navode o ratnim zločinima i pokrene pitanja komandne odgovornosti, kao i da preispita prošle slučajeve koji nisu procesuirani u skladu sa međunarodnim ili domaćim pravom.
EP poziva na regionalnu saradnju u istrazi i gonjenju pojedinaca optuženih za ratne zločine i prepoznaje da su rješavanje ovih pitanja i zaštita činjenica zasnovanih na sudskim postupcima važan temelj za povjerenje, demokratske vrijednosti, pomirenje i jačanje bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama.
Ponavlja se podrška inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM).
- Ponavlja se poziv da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije i da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe Jugoslovenske narodne armije kako bi se temeljno istražili i riješili zločini iz komunističkog doba - navedeno je u izvještaju.
<h2>Izmijeniti izborno zakonodavstvo</h2>
Da bi država efikasno funkcionisala, lokalna uprava mora efikasno da funkcioniše. Međutim, kako se konstatuje u izvještaju EP, važeće izborno zakonodavstvo, koje dozvoljava da se opštinski izbori održavaju u različitim datumima umjesto u jednom ometa ovu efikasnost.&nbsp;
- Ova nedosljednost stvara političke tenzije koje, s obzirom na veličinu i broj stanovnika zemlje, imaju šire posljedice na nacionalnom nivou. Pored toga, potkopava operativnu efikasnost i opštinske i državne uprave. Trebalo bi uvesti izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se ispravile ove nedosljednosti i riješila druga preostala pitanja u vezi sa izbornim procesom - konstatuje se u Izvještaju.
Takođe, EP navodi da je ključno obratiti pažnju na pravosuđe, koje mora biti čvrsto uspostavljeno kao nezavisna grana vlasti, posebno imajući u vidu da je jedan od glavnih izazova Crne Gore borba protiv kriminala i korupcije.&nbsp;
- Međutim, bilo bi nepravedno tvrditi da je ovo pitanje jedinstveno za Crnu Goru, jer nijedna zemlja nije imuna na takve izazove. Međutim, postoje razlike u načinu na koji zemlje pristupaju ovim pitanjima i rješavaju ih. Izvjestilac prepoznaje visok nivo svijesti o ovim izazovima u Crnoj Gori, što je pozitivan i ohrabrujući znak - navedeno je u izvještaju.
<h2>Zakonodavstvo mora biti efikasnije</h2>
Generalna procjena izvjestioca Marjana Šareca je da ne manjka političke volje da se nastavi evropskim putem.&nbsp;
Međutim, napominje se da je neophodno osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života ne ometaju donošenje zakona neophodnih za završetak procesa pregovora.
- Zakonodavstvo mora biti što efikasnije i ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“. Prije svega, Crna Gora treba da crpi snagu iz svoje bogate i ponosne istorije, prepoznajući značajan napredak koji je postigla. Kao nezavisna i suverena država, trebalo bi da krene naprijed bez ikakvog nepotrebnog kompleksa male države. Ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru trenutnog mandata evropskih institucija - zaključeno je u izvještaju EP.

Izvještaj EP: Istorijski revizionizam potkopava odgovornost i produbljuje podjele, osuđujemo glorifikaciju ratnih zločinaca

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva tri mjeseca je iznosio 211,76 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 89,52 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
Neto priliv stranih direktnih investicija u prva tri mjeseca je iznosio 122,24 miliona eura, što je 3,98 odsto više u odnosu na isti uporedni period.
- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 1,4 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu.
Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 27,06 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 62,46 miliona.
Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 135,19 miliona eura, što čini 63,84 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 113,51 milion eura, a u preduzeća i banke 21,68 miliona eura.
Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 70,11 miliona eura, što je 7,03 odsto manje nego tokom prvog kvartala prošle godine. Preostalih 3,05 odsto se odnosilo na ostala ulaganja.

Odlilo se 89,52 miliona eura

Moskva je upozorila Vašington da se uzdrži od pružanja direktne vojne pomoći Izraelu, pa čak i od spekulativnih izjava na tu temu.
Ovo je za rusku agenciju "Interfaks" izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
On je odgovarajući na pitanje o mogućem uplitanju Sjedinjenih Američkih Država u bliskoistočni sukob, rekao da su Sjedinjene Američke Države stalno na oštrom kraju svih procesa.
- Reći da se ranije nisu miješale, a sada hoće - mislim da bi to bilo netačno - kazao je Rjabkov.
Upozorio je SAD da ne pomišljaju na direktnu pomoć Izraelu.
- Druga je stvar kako oni za sebe razmatraju situaciju pružanja direktne vojne pomoći Izraelu. Mi upozoravamo Vašington da i ne pomišljaju na to. To bi bio potez koji bi radikalno destabilizirao čitavu situaciju - naglasio je Rjabkov.
U noći na 13. jun, Izrael je izveo masovne udare na Iran. Zvanično saopšteni izgovor za operaciju bio je neutralisati rad Teherana na nuklearnom programu.
Kao odgovor, iranska strana je počela s napadima na teritoriju Izraela.

Moskva zaprijetila Vašingtonu: Ni ne pomišljajte da direktno vojno pomognete Izraelu

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: cgo