Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je dekanu Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore, prof. dr Borisu Vukićeviću, inicijativu za hitnu obustavu izvršenja odluke o izboru Ivana Jeknića na poziciju demonstratora, uz ocjenu da je postupak sproveden suprotno važećim internim aktima i zakonu.
Iz Centar za građansko obrazovanje podsjećaju da su i ranije javno upozoravali na nezakonitosti u ovom postupku, te pozivali i rektora Univerziteta Crne Gore da se uključi u rješavanje problema, imajući u vidu, kako navode, ozbiljne povrede propisa i njihov negativan uticaj na akademski integritet.
Na osnovu dokumentacije pribavljene putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, CGO je utvrdio niz nepravilnosti u postupku angažovanja demonstratora na FPN-u za akademsku 2025/2026. godinu. Kako ističu, interni poziv za angažovanje demonstratora objavljen je suprotno Odluci rektora UCG, koja predstavlja jedini važeći pravni osnov za ovu vrstu angažmana.
U pozivu su, prema navodima CGO-a, navedeni nejasni i pogrešni uslovi, uključujući neosnovano pozivanje na član 75 Zakona o visokom obrazovanju, koji se odnosi isključivo na izbor saradnika u nastavi. Suprotno tome, Odlukom rektora izričito je propisano da demonstrator ne može imati status saradnika u nastavi, čime je, kako se navodi, isključena svaka mogućnost primjene te zakonske odredbe. CGO upozorava da je time narušen integritet FPN-a radi partikularnih interesa.
Posebno problematičnim ocjenjuju rad Komisije za izbor kandidata, koja je, kako tvrde, postupala bez pravnog osnova, primjenjujući kriterijume predviđene za izbor saradnika u nastavi, iako se demonstratori angažuju bez zasnivanja radnog odnosa. Na taj način su, navodi CGO, uvedeni novi i stroži kriterijumi koji nijesu predviđeni ni internim pozivom ni Odlukom rektora, čime je narušen princip jednakog tretmana kandidata i transparentnosti postupka.
Dodatnu zabrinutost, prema saopštenju, izaziva činjenica da je zanemaren studentski karakter pozicije demonstratora, te da su kao prihvatljivi kandidati navedena i lica sa naučnim zvanjem doktora nauka koja nijesu studenti, što, kako se navodi, ukazuje na moguće favorizovanje unaprijed određenog kandidata.
CGO ukazuje i na kontradiktorna obrazloženja dekana FPN-a, koji formalno negira primjenu propisa iz oblasti visokog obrazovanja, ali u praksi, prema njihovim riječima, podržava odluku zasnovanu upravo na tim propisima.
- Ovakva praksa predstavlja opasan presedan jer relativizuje važeća pravila i otvara prostor za proizvoljna i interesno motivisana imenovanja, čime se podrivaju autonomija Univerziteta i povjerenje u zakonitost akademskih procedura - navode iz CGO-a.
Zbog bitnih povreda postupka i materijalnog prava, CGO ocjenjuje da odluka FPN-a o izboru demonstratora ne može proizvoditi pravno dejstvo i zahtijeva da se postupak hitno obustavi, poništi sprovedeni interni poziv i raspiše novi, u potpunosti usklađen sa Odlukom rektora UCG i važećim internim aktima.
CGO očekuje i da nadležni organi Univerziteta Crne Gore preduzmu neophodne mjere radi zaštite zakonitosti i akademskog integriteta ove visokoškolske ustanove.
Saopštenje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica CGO-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Dekan Vukićević da obustavi nezakoniti izbor demonstratora na FPN-u

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da nezavisnost pravosuđa, kao temelj vladavine prava i ključna garancija prava građana na pravično suđenje, u praksi biva ozbiljno narušena zbog neadekvatnih uslova rada sudija i tužilaca, za koje odgovornost snose izvršna i zakonodavna vlast.
Iz CGO-a ističu da odluke koje se donose u pravosuđu direktno utiču na ljudske sudbine i nose izuzetno visok stepen profesionalne i lične odgovornosti, zbog čega je neprihvatljivo da se pravosudne funkcije obavljaju u uslovima koji ugrožavaju dostojanstvo i sigurnost nosilaca tih funkcija. Adekvatni uslovi rada, kako navode, nijesu samo unutrašnje pitanje, već i jedan od ključnih preduslova u procesu evropskih integracija Crne Gore, posebno u ispunjavanju završnih mjerila u poglavljima 23 i 24.
CGO podsjeća da brojni pokazatelji ukazuju na nezadovoljavajuće prostorne i tehničke uslove u pravosuđu. Obećanja o izgradnji Palate pravde traju gotovo deceniju, bez vidljivog pomaka, dok se preseljenje Specijalnog državnog tužilaštva godinama najavljuje, ali se ne realizuje. Nedostatni prostorni kapaciteti u sudovima često onemogućavaju prisustvo zainteresovane javnosti, a pravosudne institucije i dalje se suočavaju sa osnovnim tehničkim problemima, poput nedostatka računarske opreme, umjesto da koriste savremena softverska rješenja koja bi unaprijedila efikasnost rada.
Poseban problem, prema ocjeni CGO-a, predstavljaju niske zarade u pravosudnom sistemu. Plate sudija i tužilaca ne odgovaraju složenosti i obimu posla koji obavljaju. Kao primjer navode da plata većine sudija u Osnovnom sudu u Podgorici iznosi oko 1.300 eura, što smatraju neprihvatljivim imajući u vidu broj predmeta, pritiske i odgovornost koje ta funkcija nosi. Privremeni dodatak na funkciju od 30 odsto, uveden izmjenama zakona, važio je do 1. januara 2026. godine i, kako ističu, ne može se smatrati trajnim rješenjem.
CGO ukazuje i na višegodišnje odlaganje donošenja posebnog zakona kojim bi se sistemski uredio status i zarade sudija i tužilaca, uprkos preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. Takav zakon, kako navode, nužan je zbog specifičnosti pravosudne funkcije i potrebe zaštite nezavisnosti sudstva, umjesto njenog regulisanja kroz opšti Zakon o zaradama u javnom sektoru.
Slična situacija je i sa savjetnicima u sudovima i državnom tužilaštvu, čije su plate do kraja prošle godine iznosile oko 850 eura, uz tek privremeno povećanje krajem 2025. godine. Jedino održivo rješenje, poručuju iz CGO-a, predstavlja usvajanje Zakona o sudskoj administraciji, koji se takođe godinama odlaže.
Posebno zabrinjava položaj pripravnika u sudovima i tužilaštvima, čije su plate oko 650 eura, iako je zakonski minimum za njihov nivo obrazovanja 800 eura. CGO navodi da je ova praksa već dovela do sudskih postupaka i prvostepene presude u korist pripravnika, što može proizvesti dodatne troškove za državni budžet i ukazuje na neodgovoran odnos institucija prema mladim pravnicima.
Na neadekvatan odnos države prema pravosuđu, kako ističu, ukazuju i budžetska izdvajanja – dok je budžet Skupštine Crne Gore u periodu od 2021. do 2025. godine povećan za 64 odsto, budžet za cjelokupno pravosuđe porastao je za svega 36 odsto. Dodatni problem predstavljaju politički pritisci na sudije i tužioce, kao i nepoštovanje sudskih odluka u pojedinim slučajevima.
CGO upozorava da ovakvi uslovi direktno utiču na smanjenje interesovanja mladih pravnika za karijeru u pravosuđu i otvara pitanje da li vlasti zaista žele nezavisno i snažno sudstvo. Nezavisnost sudija i tužilaca, poručuju, nije privilegija, već osnovni uslov za zaštitu prava građana i funkcionisanje pravne države.
- Kritika rada pravosuđa je legitimna i neophodna, ali bez obezbjeđivanja dostojanstvenih uslova rada nema ni kvalitetnih rezultata. Zato je krajnje vrijeme da donosioci odluka preuzmu odgovornost i obezbijede trajna i sistemska rješenja koja će ojačati nezavisnost pravosuđa i vladavinu prava u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju CGO-a, koje potpisuje Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava.

Niske zarade i loši uslovi potkopavaju nezavisnost pravosuđa

Zaštita digitalnih prava jedno je od ključnih pitanja savremene demokratije i vladavine prava. Ubrzana digitalizacija ne smije biti izgovor za kršenje osnovnih ljudskih prava, iako se to, nažalost, sve češće dešava u online prostoru. Crna Gora i dalje kasni u usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira sa dinamičnim promjenama u digitalnom okruženju. To su neki od akcenata polazne studije <a href="https://cgo-cce.org/2026/01/17/digitalna-prava-u-crnoj-gori/">“Digitalna prava u Crnoj Gori”</a> Centra za građansko obrazovanje (CGO), koja daje pregled trenutnog stanja u ovoj oblasti i ukazuje na ključne izazove i nedostatke sistema zaštite digitalnih prava.
Autori studije su Aleksa Janković i Sara Čabarkapa, koja je ujedno i urednica publikacije, dok su saradnice Itana Gogić, Snežana Bajčeta i Mila Bajić.
U studiji se ističe da digitalna tranzicija predstavlja kontinuirani proces koji danas oblikuje razvoj svake države. Stoga, države članice Evropske unije, ali i države kandidati, imaju obavezu da u svojim online servisima i sistemima javne uprave poštuju principe koji obezbjeđuju jednak, demokratski i stabilan sistem - uz jednak pristup informacijama, djelotvornu zaštitu ličnih podataka, osjećaj bezbjednosti i puno poštovanje ljudskih prava u digitalnom prostoru.
- Države Zapadnog Balkana još nemaju jasno definisan i sveobuhvatan zakonodavni okvir za digitalna prava. Zaštita u digitalnom prostoru se najčešće uređuje parcijalno, kroz strategije i akcione planove. Crna Gora mora kontinuirano sprovoditi monitoring, inovirati i unapređivati zakonodavni okvir kako bi omogućila održivu i odgovornu digitalnu transformaciju - kazali su u CGO-u.
U okviru studije analizirani su zaštita prava na privatnost, sloboda izražavanja, sajber bezbjednost, kao i stanje prema izvještajima relevantnih domaćih i međunarodnih institucija. Takođe su predstavljeni međunarodni standardi, mehanizmi monitoringa i strateški dokumenti u ovoj oblasti.
Studija ukazuje da Crna Gora nema sveobuhvatan zakon koji bi uredio digitalna prava korisnika interneta, uključujući slobodu govora, pravo na zaborav, zaštitu od cenzure i online uznemiravanja, iako takav normativni okvir postaje neophodan u uslovima ubrzane digitalizacije.
- Nalazi pokazuju da, iako je Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) formalno inkorporirana u nacionalno zakonodavstvo, njena primjena ostaje nedovoljna i neophodne su dodatne reforme kako bi se zakon u potpunosti uskladio sa standardima EU. Posebno se ukazuje na potrebu jačanja nadležnosti i kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), kao i na uspostavljanje efikasnijih mehanizama nadzora nad online platformama, radi boljeg poštovanja prava građana u digitalnom prostoru - navode u CGO-u.
Kao pozitivno se ističe što je Crna Gora prepoznala važnost posebne zaštite žrtava digitalnog, naročito rodno zasnovanog nasilja, i što je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika uvedeno novo krivično djelo - Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, poznato i kao osvetnička pornografija.
- Ovo predstavlja važan iskorak u regulaciji rodno zasnovanog digitalnog nasilja i mogućnosti da žrtve zaštite svoje digitalne i lične interese - kažu u CGO-u.
Preporuke uključuju uspostavljanje jasnih protokola za prepoznavanje i reagovanje na različite oblike digitalnog nasilja, kao i razvoj posebnih procedura za policiju, tužilaštvo i sudove, koje trenutno ne postoje ili nijesu dovoljno precizno definisane.
Preporučuje se i uvođenje tema digitalnih prava u obrazovni sistem, kako bi učenici i učenice sticali znanja o digitalnoj pismenosti, bezbjednosti, odgovornosti i etici na internetu. Takođe se predlaže uspostavljanje posebnog odjeljenja ili funkcije za digitalna prava u okviru institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kako bi građani i građanke imali jasno i prepoznatljivo mjesto za obraćanje u slučajevima kršenja digitalnih sloboda.
Autori naglašavaju da bi novouspostavljena Agencija za sajber bezbjednost trebalo da posveti posebnu pažnju zaštiti djece od digitalnog nasilja, ali i širem okviru zaštite ljudskih prava na internetu, te da bi ovo trebalo bi da bude jedan od prioriteta Vlade Crne Gore, posebno u kontekstu procesa evropskih integracija.
Publikacija je dio projekta „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji s Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a, SHARE fondacije i autora i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Crna Gora i dalje kasni u usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira sa promjenama u digitalnom okruženju

U ovoj epizodi PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO) razgovara se o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, ali i izazovima koji čekaju Crnu Goru na tom putu.
Može li država do kraja sljedeće godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja? Jesu li sprovedene reforme suštinske ili Briselu treba „pozitivna priča“? Pod kojim uslovima bi potencijalno Crna Gora pristupila Uniji? Jesu li reforme koje sprovodimo suštinske, te kako na proces utiču revizionističke tendencije?
Proudcast možete pogledati danas u programu Televizije E od 14.45 sati.
Odgovore na ova pitanja, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, tražila je u razgovoru sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica.
PROUDCAST je realizovan u okviru projekta “EU kompas za mlade”, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova.

CGO PROUDCAST "Prilike i prepreke na putu do EU" danas na TV E

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Antifašisti Cetinja i UL Info podnijele su inicijativu Opštini Ulcinj, Skupštini Opštine Ulcinj i Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica, trgova i institucija da se jedna ulica u Ulcinju nazove po Rizu Šurli, ulcinjskom fotografu, učesniku Narodnooslobodilačke borbe (NOB), glumcu i najpoznatijem pripadniku afro-ulcinjske zajednice, saopšteno je iz CGO.
&nbsp;Rizo Šurla (poznat i kao Rizo Harapi) rođen je 1922. godine u Ulcinju, u afro-albanskoj porodici. Njegov otac Saidi bio je direktni potomak prvih Afrikanaca koji su živjeli u Ulcinju. Šurla se u mladosti bavio boksom i radio u ugostiteljstvu u Dubrovniku, dok je fotografski zanat učio je u Beogradu. Tokom Drugog svjetskog rata priključio se partizanskom pokretu i prijavio za Sremski front. U NOB-u je bio ranjen. Nakon rata vratio se u Ulcinj, gdje je otvorio prvu fotografsku radnju “Pinješ” 1952. godine i dugo je bio jedini fotograf u gradu. Ostao je upamćen i po ulozi u TV drami „Jagoš i Uglješa“ iz 1976. godine. Bio je jedan od simbola Pristana i Bojane - ribar, zaljubljenik u fudbal i boem. Umro je u Ulcinju 2003. godine. Bio je jedan od posljednjih pripadnika porodica afričkog porijekla u ovom gradu.
&nbsp;Poznata je anegdota iz Drugog svjetskog rata o oficiru Mitru Bakiću, koji je s grupom oficirа Nаrodnooslobodilаčke vojske, nа čelu sа generаlom Pekom Dаpčevićem, obilazio jedinice nа Sremskom frontu, uključujući i crnogorske brigade. Kada je među borcimа opаzio crnca u pаrtizаnskoj uniformi, upitao ga je ko je, a on je odgovorio da je iz Ulcinja.
&nbsp;Afro-ulcinjska zajednica postojala je od 16. vijeka, budući da je Ulcinj bio pomorska i gusarska luka, a robovi su prodavani na tadašnjem Trgu robova. U 19. vijeku pripadnici ove zajednice su stekli slobodu i započinju proces integracije u lokalnu sredinu, čime Ulcinj postaje jedinstven primjer interkulturalnog grada na Jadranu. Kada je Berlinskim kongresom 1878. godine Crna Gora priznata, u Ulcinju je živjelo oko stotinu osoba afričkog porijekla.
&nbsp;Lik Riza Šurle oslikan je 2021. godine na stepeništu koje vodi ka nekadašnjem hotelu "Galeb" u Ulcinju, zajedno s drugim istaknutim ličnostima iz istorije Ulcinja, čime mu je njegov grad već, na neki način, odao počast.
&nbsp;- Podsjećamo da je Opština Ulcinj prva opština u Crnoj Gori koja je usvojila Povelju o društvenoj koheziji, čime se, kako je tada saopšteno, “dokazuje posvećenost izgradnji otvorenijeg i povezanijeg društva, utemeljenog na jednakost i poštovanju”. Cijenimo da bi imenovanje jedne ulice po najistaknutijem Ulcinjaninu afričkog porijekla, čija je zajednica vjekovima bila posebnost ovog grada i dala doprinos njegovom razvoju, predstavljalo snažan simbolički čin priznanja, a posebno što u Ulcinju nema ulica nazvanih po njima, iako postoji niz lokaliteta čiji se nazivi odnose na ovu zajednicu- navode ove NVO u saopštenju.
&nbsp;CGO, Antifašisti Cetinja i UL Info smatraju da Rizo Šurla, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost, imajući u vidu njegov doprinos zajednici, kulturi i borbi protiv fašizma.
&nbsp;- Interkulturalizam i njegovanje različitosti su neke od temeljnih vrijednosti Crne Gore kojima se trebamo ponositi. Imenovanjem jedne ulice po Rizu Šurli obezbijedilo bi se institucionalno čuvanje sjećanja na njegov život i djelo, kao i na doprinos afro-ulcinjske zajednice, kako bi i nove generacije imale priliku da o njima uče- poručili su iz ovih organizacija.

Grupa NVO: Rizo Šurla, antifašista i simbol multikulturalnog Ulcinja zaslužuje ulicu

Vrlo je nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate. Samo 3,7 odsto građana i građanki navodi da bi rado plaćalo pretplatu, dok bi 16,9 odsto to činilo isključivo ako bi bila zakonska obaveza - pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kažu da nasuprot tome, većina ispitanika (57,6 odsto) kaže da ne bi plaćala pretplatu.
- Ipak, postoji uslovni potencijal - 21,8 odsto kaže da njihova odluka zavisi od kvaliteta programa, što ukazuje da bi vidljivo unapređenje sadržaja moglo povećati prihvatanje pretplate. Trenutno, međutim, baza za dobrovoljno finansiranje ostaje veoma uska - navode u CGO.
Razlike po polu su, cijene oni, minimalne, dok je po starosti i obrazovanju odbijanje pretplate dominantno u gotovo svim grupama.
- Nešto veća spremnost bilježi se u starosnoj grupi 65+, ali i dalje u manjini. Bez značajnog rasta kvaliteta i jasne vrijednosti za publiku, očekivanja od dobrovoljne RTCG pretplate ostaju nerealna - kazali su u CGO.
Istraživanje je sprovedeno u okviru CGO projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, od 9. do 16. decembra 2025. godine, primjenom CAPI metode, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2008961953318809660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja crnogorskih građana, uz stabilnu dominaciju digitalnih medija, ali odnos građana prema njima postaje sve složeniji, jer to prati pad povjerenja u plasirane informacije, naročito na društvenim mrežama.
&nbsp;To pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO), sprovedeno u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da su društvene mreže i tokom protekle godine ostale najintenzivnije korišćen medij.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 34,8 odsto ispitanih navodi da ih prati veoma često, dok 30,7 odsto to čini često. U odnosu na 2024. godinu, kada je 40,1 odsto veoma često pratilo društvene mreže, bilježi se pad najintenzivnijeg korišćenja, uz istovremeni rast udjela onih koji ih prate rijetko, što ukazuje na promjenu navika i mogući zamor publike- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, za razliku od društvenih mreža, internet portali bilježe rast učestalosti praćenja.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 32,7 odsto građana i građanki navodi da portale prati često, a 21,7 odsto veoma često- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz CGO-a su rekli da je posebno značajan pad broja onih koji portale uopšte ne prate - sa 20,7 odsto u 2024. na 14,1 odsto u prošloj godini, što potvrđuje njihovo jačanje kao centralnog izvora informacija, naročito za dnevne i aktuelne teme.
Istraživanje je pokazalo da tradicionalni mediji nastavljaju da gube publiku.&nbsp;
&nbsp;Prema rezultatima istraživanja, štampu uopšte ne prati 50,3 odsto građana, dok je 19,6 odsto prati veoma rijetko, što ukazuje na nastavak pada interesovanja.&nbsp;
&nbsp;- Radio 28 odsto građana i građanki prati rijetko, a 24,2 odsto veoma rijetko, dok je udio onih koji ga prate često ili veoma često dodatno smanjen- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da televizija, iako i dalje prisutna u svakodnevici značajnog dijela javnosti, takođe bilježi pad - 28,5 odsto građana prati često, a 21,5 odsto veoma često, što je manje nego u 2024. godini.
&nbsp;Ističe se da je praćenje medija u Crnoj Gori snažno uslovljeno starosnim i obrazovnim razlikama.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje je pokazalo da su štampani mediji najzastupljeniji među starijima od 65 godina, gdje zbir onih koji ih prate često ili veoma često iznosi 31,4 odsto, dok ih mladi (18 do 24 godine) gotovo u potpunosti ne prate, pa čak 95,8 odsto navodi da ih nikada ili rijetko koristi.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da se sličan obrazac bilježi se i kod radija, koji najčešće prate oni sa osnovnim obrazovanjem (29,6 odsto) i stariji od 65 godina (28,7 odsto), dok ga mladi najmanje prate, uz negativni zbir od 89,3 odsto.
&nbsp;- Televizija je najzastupljeniji medij među najstarijima – 83 odsto starijih od 65 godina prati je često ili veoma često, dok je među mladima negativni zbir 76,7 odsto- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da je kod digitalnih medija obrazac obrnut, pa internet portale najintenzivnije prate ispitanici sa visokim obrazovanjem, kod kojih zbir pozitivnih odgovora iznosi 74,1 odsto, dok ih najmanje prate ispitanici stariji od 65 godina (negativni zbir 75,1 odsto).&nbsp;
- Najizraženija generacijska podjela vidljiva je kod društvenih mreža: mladi ih prate vrlo intenzivno (93,6 odsto), a stariji od 65 godina u najvećoj mjeri ne koriste, sa negativnim zbirom od 79,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da promjene u medijskim navikama prate i promjene u izboru sadržaja koje građani konzumiraju. Z
&nbsp;- Zabavni sadržaji su najzastupljeniji (29,1 odsto), a slijede informativno-politički sadržaji, koje najčešće prati 27,5 odsto građana, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je taj procenat iznosio 33 odsto- kazali su iz CGO-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da sportski sadržaji ostaju stabilni sa 15,4 odsto, dok dokumentarni bilježe rast sa 11,9 u odnosu na 7,1 odsto u 2024. godini.&nbsp;
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da su obrazovni i kulturni sadržaji i dalje su na marginama interesovanja, sa blagim porastom.
&nbsp;- Uprkos visokom procentu upotrebe društvenih mreža, povjerenje u informacije koje se putem njih plasiraju nastavlja da opada. Prosječna ocjena povjerenja u 2025. godini iznosi 2,64 (na skali od 1 do 5), u poređenju sa 2,8 u 2024. godini, što potvrđuje blagi rast skepticizma prema digitalnim sadržajima- naveli su iz CGO-a.
&nbsp;Podaci o korišćenju društvenih mreža pokazuju da Fejsbuk /Facebook/ u prošloj godini prati 26,8 odsto građana, Instagram 25,1 odsto, Jutjub /YouTube/ 18 odsto.
Istraživanje je pokazalo da TikTok koristi 14,8 odsto, a platformu X 4,4 odsto građana, pa te društene mreže bilježe pad u odnosu na 2024. godinu.&nbsp;
&nbsp;- Istovremeno, 5,5 odsto navodi da uopšte ne koristi društvene mreže, što je novina u odnosu na prethodnu godinu- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju da je potrebno jačanje profesionalnih standarda, odgovornosti u informisanju i medijske pismenosti, kako bi građani mogli da donose informisane odluke u sve složenijem medijskom okruženju.
&nbsp;Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, &nbsp;od 9. do 16. decembra prošle godine, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana.

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Novinarstvo je javni poziv i javna služba, ali se kritički orijentisani mediji danas sve češće suočavaju sa pritiscima institucija i njihovih čelnika, kao i sa otvorenim targetiranjem od strane drugih medija, što ozbiljno otežava njihov rad i dodatno urušava položaj novinara i novinarki. To je ocijenjeno u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O ulozi novinarstva, značaju pravovremenog i tačnog informisanja javnosti, ali i o pritiscima sa kojima se novinari suočavaju na terenu i u redakcijama, saradnica na programima CGO-a Željka Zvicer razgovarala je sa Mirjanom Miladinović, novinarkom iz Crne Gore, i Mladenom Savatovićem, novinarom TV N1 iz Srbije.
Sagovornici su saglasni da novinarstvo podrazumijeva stalno traganje za istinom i da je istovremeno javni poziv i javna služba.
– Mi smo u funkciji građana i javnosti. To često ili zaboravljamo ili nijesmo toga svjesni, ali to je suština novinarstva. Znamo koja su to pitanja na koja novinarstvo treba da pruži odgovore. Sve mimo toga je iskakanje iz profesije. Moramo biti svjesni svog poziva, i to više nego javnost ili političari – ocijenila je Miladinović.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u Srbiji, Savatović je istakao da traganje za istinom nikada nije bilo teže.
– Suočavamo se sa pojavama sa kojima se možda nijesu suočavale starije generacije, poput targetiranja, pritisaka, pokušaja zastrašivanja, tužbi, fizičkih napada i verbalnih okršaja. Sve je teže doći do istine, ali novinari moraju ostati njeni tragači. Mi smo kontrolni mehanizam demokratije i njeni čuvari – rekao je Savatović.
On je ukazao i na činjenicu da se smanjuje broj medijskih profesionalaca koji novinarstvo shvataju kao javnu službu, navodeći da istinu danas ne prikrivaju samo političari, već i pojedini mediji koji im služe. Kao lično iskustvo naveo je targetiranje na konferenciji za medije od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz podršku prorežimskih medija.
– Nakon tog targetiranja i dehumanizacije, stigle su mi prijetnje silovanjem, ubistvom i protjerivanjem. Jedna osoba je napisala da će doći ispred firme u kojoj radim i da će me pronaći. Kada znate da je generator svega toga najmoćniji čovjek u državi i da ljudi koji prijete njemu vjeruju, postoji realna bojazan da se fizički napad zaista može dogoditi – upozorio je Savatović.
Iako, kako je navela Miladinović, situacija u Crnoj Gori nije toliko ekstremna, novinari i mediji i ovdje postaju mete.
– Meta vam je nacrtana na čelu od najviših institucija. To praktično daje pravo bilo kome da vam uradi bilo šta. To je najopasnija poruka koja se može poslati jednom društvu. Podjele na ‘naše’ i ‘njihove’ postoje u politici, društvu i medijima. Kada ste predstavnik nekog medija, na jednom skupu ste nepoželjni, na drugom vas tretiraju kao da ste dio njihove kuće. Ni jedno ni drugo nije ispravno. Mi smo tu da izvijestimo o onome što se dešava – kazala je ona.
Savatović je istakao da je zbog takvog ambijenta prinuđen da izbjegava pojedine skupove visokog bezbjednosnog rizika.
– Po prvi put u životu strahujem da bi mogao poletjeti kamen, flaša ili da će me neko fizički napasti. Na vojnoj paradi, kojoj sam prisustvovao, doživio sam uvrede i ponižavanja koja je teško i opisati – rekao je Savatović.
Sagovornici smatraju da su političari itekako svjesni opasnosti u koju dovode novinare kada ih javno targetiraju.
– Riječi izgovorene sa skupštinske govornice imaju ogromnu snagu. Etiketiranja i prozivke ne ugrožavaju samo onoga ko je u tom trenutku meta, već i ljude na terenu – upozorila je Miladinović.
– Njihove riječi ponekad ostavljaju i fizičke posljedice. Svjesni su šta rade, jer targetiranjem skreću pažnju sa suštine – sa korupcije, veza sa kriminalnim strukturama i sličnih tema – dodao je Savatović.
Kao dodatni problem istaknut je i nedostatak solidarnosti unutar same profesije, naročito u situacijama javnih napada na novinare.
Govoreći o sudskoj zaštiti, Savatović je naveo da presude protiv prorežimskih medija postoje, ali da su kazne uglavnom simbolične, dok se napadi na novinare često ne procesuiraju.
Miladinović je istakla da se u Crnoj Gori broj okončanih postupaka može „prebrojati na prste jedne ruke“, te da institucije ne čine dovoljno kako bi obezbijedile sigurno okruženje za rad novinara.
U osvrtu na budućnost profesije, sagovornici nijesu izrazili veliki optimizam, ali vjeruju da će istina ostati ključna vrijednost novinarstva.
– Istraživačko novinarstvo ima budućnost, jer mašine ne mogu zamijeniti ulogu medija kao kontrolora demokratije – ocijenila je Miladinović.
Savatović je upozorio da ga posebno brine slabo interesovanje mladih za novinarstvo.
– Sve je manje onih koji se odlučuju za ovu profesiju, jer je postala opasna i neisplativa. Nekada je novinarstvo bilo cijenjeno, danas je taj status ozbiljno srozan. Postavlja se pitanje – ko će se u budućnosti baviti ovim poslom? – zaključio je Savatović.

CGO: Novinari između javne službe i javnih prijetnji

Nalazi CG Pulsa iz decembra ove godine ukazuju da 44,7% građana i građanki smatra da Crna Gora ide u dobrom ili veoma dobrom pravcu, dok 38,4% cijeni da je taj pravac pogrešan, a 16,9% nema stav, što znači da je pravcem kojim se država kreće zadovoljno manje od polovine stanovnika.
&nbsp;Takođe, gotovo polovina (47,1%) ispitanih navodi da im mjesečni prihodi nijesu dovoljni da pokrivaju osnovne troškove, dok 36,8% uspijeva „zatvoriti“ budžet. Trećina (33%) živi lošije nego prošle godine, 25,5% bolje, a 41,5% ne primjećuje razliku, što pokazuje da ekonomska nesigurnost postaje ključna tema u Crnoj Gori.
&nbsp;Najčešća osjećanja građana i građanki u posljednja dva mjeseca su zabrinutost (26,1%), nada (17,8%), ravnodušnost (15,7%) i tuga (15,6%), dok su zadovoljstvo (9%) i bijes (6,3%) rjeđa, pokazalo je istraživanje.
&nbsp;Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 08. do 18. decembra 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1000 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
&nbsp;CG puls predstavlja zajedničku inicijativu Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta DAMAR, sa ciljem da, kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.
Kompletno istraživanje je dostupno na: <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf" target="_blank">https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf</a>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2005577046815015359&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CG Puls: Manje od pola građana smatra da Crna Gora ide u dobrom pravcu, gotovo polovina nema dovoljne mjesečne prihode

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) „ne pokazuje potrebnu ozbiljnost i odgovornost“ u predmetima od posebnog javnog interesa, što, kako navode, produbljuje sumnje u selektivnost postupanja i moguću nedodirljivost pojedinih struktura.
CGO je 12. novembra 2024. godine podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv NN lica zbog odobravanja ukupno 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u periodu 2019–2023, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Prijava se temelji na Izvještaju Državne revizorske institucije (DRI), koja je dala negativno mišljenje o zakonitosti ovih isplata i ukazala na elemente zloupotrebe službenog položaja.
CGO podsjeća da zaključci Vlade, ugovori i aneksi na osnovu kojih su isplate vršene ne mogu biti pravno valjani ukoliko nijesu u skladu sa zakonom. DRI je, kako navode, utvrdila da Ministarstvo nije dostavilo metodologiju za obračun troškova obrazovanja, čime je onemogućena transparentna i zakonita raspodjela budžetskih sredstava, te stvoren prostor za koruptivne rizike.
Uprkos navodima iz prijave i nalazima DRI-a, specijalni tužilac Miroslav Turković donio je rješenje o odbacivanju prijave, bez obrazloženja razloga za takvu odluku.
CGO ocjenjuje da je postupanje tužilaštva bilo površno, ukazujući i na pogreške u samom rješenju. Navode da se u aktu pominje i krivična prijava Crnogorskog helsinškog komiteta, iako je ta organizacija javno saopštila da prijavu nije podnosila. Dodaju i da rješenje ne precizira na koju prijavu CGO-a se odnosi, iako ih je bilo više, što otežava korišćenje pravnih sredstava.
Kao dodatni primjer nepažnje, CGO navodi da se u rješenju pogrešno navodi datum dopune prijave – 28.12.2025., datum koji u trenutku donošenja akta još nije nastupio.
– Sve ovo ukazuje na nedostatak posvećenosti predmetu koji se odnosi na višemilionsko nezakonito raspolaganje sredstvima iz državnog budžeta. Istovremeno, u drugim predmetima znatno manjeg finansijskog obima tužilaštvo postupa mnogo brže i odlučnije, što otvara pitanje postojanja privilegovanog statusa određenih subjekata pred SDT-om – saopštava CGO.
Organizacija je zbog ovakvog postupanja tužioca Turkovića podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu, tražeći da utvrdi činjenice i ocijeni rad SDT-a u ovom predmetu.
CGO zaključuje da je nezakonito raspolaganje budžetskim novcem ozbiljna društvena opasnost, te da očekuju od tužilaštva da postupa dosljedno, transparentno i neselektivno:
- Samo tako se može ojačati povjerenje javnosti i obezbijediti da tužilaštvo ispuni svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i vladavine prava.

CGO: Postupanje SDT-a u slučaju finansiranja vjerskih škola otvara pitanje privilegovanih subjekata

Istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić ocijenio je da Crna Gora već godinama svjedoči procesu „normalizacije nenormalnog“, komentarišući pjevanje četničkih pjesama tokom događaja na kojem se plivalo za časni krst.
Gostujući u emisiji E-uživo na Televiziji E, Prekić je kazao da su u aktuelnim dešavanjima svi akteri odavno zauzeli unaprijed određene uloge.
- I mislim da u čitavoj priči svi ljudi igraju utvrđene uloge koje su jasno poznate. Imate, sa jedne strane, djelove političkih struktura iz vlasti koji podržavaju cijelu tu priču, ali – na neki način – zbog svojih fotelja, ne žele o tome javno da govore. Imate i ovaj drugi dio vlasti – u kojem imate tačno jednog ili dvojicu ljudi, koji su navodno začuđeni nekim stvarima. Onda imate predstavnike Bošnjačke stranke, koji ponovo postavčjaju neke crvene linije - kazao je Prekić.
Komentarišući ulogu Crkve u aktuelnim dešavanjima, Prekić je podsjetio da je riječ o vjerskoj organizaciji koja je, kako je naveo, u avgustu organizovala podizanje spomenika ratnom zločincu.
- Tako da u čitavoj priči niti ima nevinih, niti neznavenih, niti ima bilo koga ko već ne igra jednu ulogu koja je već ranije dodijeljena. Mislim da se političke elite ovdje ponašaju kao neko udruženje književnika, udruženje ribolovaca, da oni imaju nešto da smtraju, da razmatraju, ali u suštini – svi čekaju. Svi znamo šta će se desiti, šta je bilo, da ovo nije posljednji slučaj, da je ovim stvarima već davno trebalo da se pozabavi tužilaštvo. Vidjeli smo i neko šturo saopštenje tužilaštva, koje takođe nešto izviđa, oni takođe imaju neku svoju ulogu. Nažalost, i mediji isto tako ponovo otvaraju iste priče, iste teme, koje nikada nemaju kraja - rekao je Prekić.
Prekić je naglasio da osjeća obavezu da stane u zaštitu istorije kao naučne discipline.
- Ona je dala potpuno jasne i precizne odgovore ko je Pavle Đurišić, ko su ratni zločinci, ko je bio na pravoj strani, ko je bio na krivoj strani, tako da mislim da u cijeloj ovoj priči, po meni, nema ništa nepoznato, nema ništa nejasno, sve je kristalno jasno i dalje svjedočimo jednom procesu urušavanja osnovnih civilizacijskih vrijednosti savremenog crnogorskog društva, procesu koji – opet kažem – liči na normalizaciju nenormalnog - kazao je on.
Na pitanje može li, ukoliko se nastavi sprega političke većine i Crkve, doći do toga da se Pavle Đurišić u javnosti tretira kao heroj, Prekić je bio kategoričan.
- Ne može Pavle Đurišić nikada biti heroj. To mogu da urade samo ljudi koji žele da afirmišu ideologiju o kojoj sam ranije govorio, u kojoj je taj Pavle Đurišić simbol tog vremena. Ta ideologija – ona je poražena i 1945. godine, poražena je i 1995. godine. Poražena je i 1999. godine. Nemam ja nikakvu dilemu da će ona i sada biti poražena - kazao je Prekić.
Kako je dodao, ključno pitanje je koliku će štetu taj proces proizvesti.
- Mislim da smo i sada u tom nekom dijelu kada otprilike pokušavamo da percipiramo kakvu će štetu napraviti, kakvu već sada štetu pravi. A meni se čini da smo već ušli u neku fazu erozije svih tih političkih ideja i svih tih političkih ideologija kojima svjedočimo posljednjih godina. I da će se tek sada otvoriti pravo pitanje – kada ti ljudi koji su bili nosioci tih ideja počnu da shvataju da im polako izmiče tlo pod nogama ili fotelja. Tako da će, u tom dijelu, biti zanimljivo kako će se ponašati - zaključio je Prekić.

Prekić o veličanju Pavla Đurišića: Političke elite se ponašaju kao neko udruženje književnika

Protiv bivšeg načelnika kolašinske policije Zorana Braunovića podnijet je optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu kojim rukovodi tužiteljka Maja Šćepanović.
Optužnim aktom osim Braunovića obuhaćena je još jedna osoba – B. LJ. takođe zbog krivičnog djela zloupotreba položaja.
Protiv Braunovića bila su formirana dva predmeta zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Kako se navodi u odgovorima iz kolašinskog tužilaštva u jednom slučaju je odbačena krivična prijava, jer ne postoji osnovana sumnja da je Braunović počinio „krivično djelo koje mu se stavljalo na teret prijavom, a ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. U drugom slučaju epilog izviđaja je optužni prijedlog koji je Tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu.
Za sada nije poznato u kojem predmetu je Braunović ima status optuženog. U jednom slučaju krivičnu prijavu protiv njega podnio je policajac Dragomir Gaga Živković, dok je druga prijava bila anonimna.
Živković je, u prijavi naveo, da je Braunović krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. 
- Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja– piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. 
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavilo i anonimnom prijavom kojom se sumnjičio da je sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Protiv državljanina Hrvatske Đ.Č. (32), sa stalnim boravkom u Herceg Novom, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.&nbsp;
Đ.Č. se sumnjiči da je, kao osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor privrednog društva „F.T.“ doo iz Herceg Novog, početkom 2024. godine sa državljaninom Poljske sa privremenim boravkom u Herceg Novom ugovorio izradu i montažu PVC stolarije na stambenom objektu u naselju Mojdež, koji je u vlasništvu poljskih državljana.
Đ.Č. je sa oštećenim tom prilikom ugovorio ukupnu cijenu radova i montaže od 3.450 eura, od čega je oštećeni kao avans predao 2.450 eura, dok je preostali iznos trebalo da plati nakon završetka radova.
Nakon toga, tokom 2025. godine, oštećeni i prijavljeni su zaključili dodatni ugovor, prema kojem je oštećeni prijavljenom predao još 500 eura, uz obavezu da Đ.Č. u roku od 15 dana od zaključenja ugovora izvrši ugovorene radove.&nbsp;
- S obzirom na to da prijavljeni nije ispunio ugovorne obaveze, stalno prolongirajući rokove i dovodeći oštećenog u zabludu, a da pritom nije oštećenom vratio preuzeti novac, oštećeni je protiv njega podnio krivičnu prijavu. Imajući u vidu navedeno, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je naložio da se protiv Đ.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Herceg Novi: Ugovorio izradu i montažu PVC stolarije, pa nije ispunio obaveze

Č.P. (72) uhapšen je zbog sumnje da je neprikladno gestikulirao i dodirivao maloljetnu osobu.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjičo za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja.
- Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi. On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Tag: cgo