Način na koji je Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća, uključujući i Antenu M, predstavlja prvi primjer podmuklog institucionalnog obračuna sa medijima u Crnoj Gori. To može biti uvertira za svirep način obračuna sa njima nepoćudnim medijima, ocijenio je glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković u emisiji „24 sata“ na Televiziji E.
Podaci o broju napada na novinare, kaže Šuković, govore sami za sebe, "jer sloboda ne umije da pjeva kao što predstavljaju oni koji smatraju da su je donijeli".&nbsp;
- Statistika je užasna i bilo bi fenomalno da je to jedini, pa čak i najveći problem crnogorskog novinarstva. To je problem jedne vrste koji je, ja vjerujem, lakše riješiti, nego oni problemi druge vrste koji dovode u istu ravan po težini i koji ukupno stvaraju jako lošu sliku o crnogorskom novinarstvu. To je generalno loš kvalitet novinarstva, iako je grehota u ovom poslu bilo šta generalizovati, jer i te kako postoje izuzeci od te generalne ocjene. Taj loš kvalitet novinarstva opet je rezultat nekih drugih problema, od ekonomske situacije do vlasničke strukture, ambijenta i nečega što je strašno važno a to je nezrelo javno mnijenje - rekao je Šuković.
<h2>Napadi i reakcije</h2>
Podsjećajući na napad na novinare u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, Šuković je kazao da sama lakoća napada pokazuje uvjerenje napadača da im takvo ponašanje neće donijeti posljedice.
- Ne vjerujem ja u njihovo junaštvo, pogotovo ne na junaštvo 100 na 1, to rade samo bijednici i kukavice. Ti se usuđuju da napadnu kad vjeruju da ne rizikuju, oni intuitivno šestim, ili ne znam kojim čulom, osjećaju da u onom ambijentu okupljeni povodom kojim su se okupili mogu sebi da priušte i to da nekoga ko im nije simpatičan, koga prepoznaju kao možda nekoga iz neke medijske kuće koja piše i obavještava mimo njihove volje, ne dijeli njihove vrijednosti, da ga maltretiraju, da ga vrijeđaju, da ga fizički ugroze. Inertnost države ohrabruje takve - istakao je Šuković.
On smatra da je, s druge strane, proaktivnost države u pojedinim slučajevima zapravo izraz neprijateljstva prema malom broju medija koji su, kako kaže, ostali lojalni novinarskoj profesiji i državi Crnoj Gori.
- Ne želim da kažem da su to medijske kuće koje njeguju patriotsko novinarstvo kojem se izruguju posljednjih godina, pa i decenija oni koji misle da riječ patriotizam zapravo i spada u red uvreda, psovki i o njima to najviše govori. Govorim o medijskim kućama koje su ostale vjerne novinarskim postulatima i koje interes svoje države i ovoga društva, a pogotovu jednog naroda koji je posljednjih šest godina očigledno na različite načine ugrožen, pokušavaju da štite i istinitom i tačnom informacijom u svojim glasilima - naglasio je Šuković.
Prema njegovim riječima, zakonski okvir koji reguliše napade na novinare je jasan, ali se ne primjenjuje zbog nedostatka političke volje.
- Ako se zakon ne sprovodi, znači da za to nema političke volje, a mnogo se ažurnije sprovode zakoni prema onima sa kojima nadležni dijele iste vrijednosti - rekao je Šuković.
Kao primjer naveo je postupanje policije tokom protesta u Botunu, ocjenjujući da je reakcija bila suzdržana i profesionalna, onako kako bi, prema njegovim riječima, policija uvijek trebalo da postupa.
- Samo bolestan čovjek bi bio tužan zbog toga što nije bilo primjene sile, što zaista tamo nije bilo krvi i krvavih ruku kao što se potpuno prenaglašeno definiše to što se tamo desilo. Prisjetimo se kako je ta ista policija reagovala na Belvederu, kako je reagovala u Nikšiću, kako je reagovala ispred Vile Gorica prije nekoliko mjeseci. To je ta selektivnost i ona je toliko očigledna, do te mjere je sramotna da možete komotno da je proširite i na slučaj napada na novinare i prljavu igru odnosa prema medijima - rekao je Šuković.
Posebno je kritikovao način na koji je, kako tvrdi, Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća.
- Način na koji je Specijalno tužilaštvo pokušalo da diskredituje nekoliko medijskih kuća, uključujući i Antenu M, prvi je takav slučaj institucionalnog obračuna na jedan podmukao, a možda je to uvertira za svirep način sa njima nepoćudnim medijima - naveo je Šuković.
Govoreći o međunarodnoj podršci, Šuković je kazao da ona uglavnom ostaje na verbalnom i principijelnom nivou.
- U slučaju prljave igre tužilaštva protiv grupe medija koje kritikuju i rad tužilaštva i aktuelne vlasti reakcija gospodina Johana Satlera i ambasade Evropske komisije u Podgorici je bila korektna i ja vjerujem da je imala nekog efekta, ali je daleko od toga što oni mogu i što bi morali - istakao je on.
<h2>"Napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednost"</h2>
Na regionalnoj konferenciji održanoj krajem prošle godine u Beogradu usvojena je Deklaracija o poboljšanju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu, a Šuković je ukazao na značaj podrške matičnih medijskih kuća.
Smatra da su napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednosti i gubitka tradicionalnog morala u regionu.
- Muškarac koji je fizički u stanju da napadne ženu mislim da ne zaslužuje da ga drže upisanog u mušku vrstu, pa čak i ljudsku vrstu. Grdno je napadnuti i drugoga muškarca, pogotovo ako je slabiji od vas, ali fizički ugroziti ženu je odvratno i ogavno - poručio je Šuković.
On je podsjetio i na istorijski uticaj Beograda na crnogorsko novinarstvo, navodeći primjer lista Glas Crnogorca.
- Počelo je od toga što je od 17 ljudi, njih 14 iz Srbije uređivalo Glas Crnogorca, pa do toga što danas imamo ogromnu većinu, pogotovo elektronskih glasila, u rukama raznih vlasnika iz Srbije i to je jedan dodatni kanal koji omogućava da se ti maniri i taj model novinarstva, pa onda i te vrijednosne komponente transferišu u Crnu Goru - naglasio je on.
<h2>DNP manipuliše Botunjanima</h2>
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja i proteste u Botunu, Šuković je kazao da razumije strah mještana, iako smatra da je izgradnja kolektora u interesu zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
- Mogu reći da razumijem i to njihovo potpadanje pod uticaj raznih manipulacija, ispiranja mozga prepadanjem, davanjem analiza i podataka sa nekih adresa koje su slične. To je jedna dimenzija priče. Međutim, način na koji je Demokratska narodna partija upakovala te zahtjeve i uz priču o Botunu, odnosno prije nje, ubacila tri identitetska, čisto politička zahtjeva, pokazuje otvorenu namjeru da ona tim ljudima manipuliše - zaključio je Šuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šuković: SDT-ov pokušaj diskreditacije moguća uvertira za svirep obračun sa njima nepoćudnim medijima

Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

1250x600

1084x550

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Prve prijetnje stigle su urednici M portala Danici Nikolić na službeni mejl prije tri godine, septembra 2022. - U tom mejlu mi je prijećeno ubistvom, tačnije vješanjem... istog dana podnijela sam krivičnu prijavu u policiji - kaže Nikolić za Radio Slobodna Evropa. Prijetnje iste osobe su se nastavile. Sa njima i odlasci Nikolić u policiju i u tužilaštvo. - Nakon svake prijetnje sam davala izjave tužilaštvu. Uvijek je drugi tužilac bio u pitanju, a izjave iste. Prije par mjeseci sam rekla da više neću podnijeti ni jednu prijavu, te da će policija i tužilaštvo biti odgovorni za sve što se dalje bude dešavalo - kaže Nikolić. Crnogorska policija je potom, septembra 2025. godine, saopštila da je utvrdila identitet osumnjičenog i da će podgoričko tužilaštvo protiv njega podnijeti prijavu za ugrožavanje sigurnosti. Međutim, sagovornica RSE ističe da je identitet osumnjičenog, crnogorskim institucijama poznat još od 2022. Riječ je o srpsko-australijaskom državljaninu B.U. nastanjenom u Australiji. Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici nisu odgovorili na upit RSE šta je preduzeto povodom upućenih prijetnji. Iz Sindikata medija Crne Gore ističu da su institucije u slučaju Danice Nikolić "zakazale". Takođe, Indeks bezbjednosti novinara - istraživanje koje se od 2020. sprovodi u zemljama regiona - pokazuje da crnogorski novinari rade u sve nesigurnijim uslovima. <h2>Suđenje počelo sedam godina nakon napada</h2> Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković za RSE pojašnjava da indikatori Indeksa bezbjednosti novinara precizno mjere sve - od onoga što se desilo (npr. napadi) do onoga što se nije desilo a moralo je - poput reakcija nadležnih. Crna Gora godinama, ističe ona, ostvaruje najlošije rezultate u oblasti koja se tiče stvarne bezbjednosti novinara. U prilog tome je podatak da je do sredine septembra ove godine zabilježeno 19 napada na novinare, više nego, na primjer, cijele 2020. ili 2023. Tako su prošlog mjeseca napadnuti fotoreporteri "Pobjede" i "Vijesti" dok su pratili premještanje spomenika ratnom zločincu iz Drugo svjetskog rata Pavlu Đurišiću u crkvu Srpske pravoslavne crkve u blizini Berana, na sjeveru zemlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af" data-rendition-name="original" width="853" height="436" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Jedna od oblasti koju obuhvata Indeks bezbjednosti novinara su pravosudni procesi. Tako je tek sredinom ove godine počelo suđenje u slučaju ranjavanja istraživačke novinarke Olivere Lakić, koja je napadnuta 2018. godine. Camović Veličković upozorava na česta odlaganja u ovom procesu. - Posebno nas zabrinjava što 2028. nastupa apsolutna zastara u tom slučaju, pa postoji realna opasnost da pravda neće biti zadovoljena... a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica - navodi ona. Kao najdrastičniji primjer neefikasnosti institucija ističe slučaj ubistva glavnog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića 2004. Jedna osoba osuđena je za saučesništvo, dok direktni izvršioci i nalogodavci nisu utvrđeni. Ove godine donijeta je presuda kojom su tri osobe osuđene zbog prošlogodišnjeg fizičkog napada na urednicu "Pobjede" Anu Raičković i njenu porodicu. - I pored povremenih pozitivnih pomaka, Crna Gora i dalje nema sistem koji bi garantovao sigurnost novinara i brzu reakciju u slučajevima kada se napadi dese -- kaže potpredsjednica Sindikata medija, dodajući da je "sve to znak za alarm". Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na upit RSE o Indeksu bezbjednosti novinara. <h2>Neriješeni napadi doprinijeli atmosferi zastrašivanja</h2> Na rješavanje, pogotovo starih slučajeva od Crne Gore pozivaju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. U tom kontekstu, Evropska komisija u godišnjem izvještaju konstatuje da je Vrhovno tužilaštvo prošle godine izdalo obavezujuće uputstvo svim tužilaštvima da hitno intenziviraju istrage slučajeva nasilja i napada na novinare i imovinu medija. U izvještaju se konstatuje "brz i efikasan institucionalni odgovor" institucija u slučaju novih napada. Predmeti napada na novinare predstavljaju jedan od prioriteta u radu tužilaštva, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Vrhovnog državnog tužilaštva. A u prošlomjesečnom izvještaju američkog Stejt departmenta se ocjenjuju da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja. Posebno ističu slučaj Olivere Lakić, koja je od američke administracije 2019. dobila nagradu za hrabrost. - Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu - navodi se u izvještaju. U dokumentu se ocjenjuje da su osim neriješenih slučajeva, podrivanju slobode medija u Crnoj Gori doprinijeli i govor mržnje i targetiranje kritičkih medija od strane funkcionera. <h2>Podobni i nepodobni</h2> Urednica M portala Danica Nikolić smatra da je odnos političkih elita prema medijima doprinio sadašnjem stanju. - Kada jedan ministar otvoreno kaže da postoje podobni i nepodobni mediji i novinari, kada jedan poslanik optuži čitavu grupu medija da radi za dva najveća klana u regionu, kada bivši premijer zaprijeti gašenjem medija... Sve to ostavlja otvoren prostor raznim fanaticima da novinare smatraju legitimnim metama - ističe ona. Ministarstvo odbrane je sredinom ovog mjseca odbilo zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministra Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici. Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju - portal i televizija E i portal Analitika. Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora. Ministar je tada odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane, ali i optužio dio medija za neprofesionalnost. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da su mediji podijeljeni duž političkih linija. <h2>Ni novinari zemalja regiona nisu bezbjedni</h2> Situacija po pitanju bezbjednosti novinara nije se, međutim, pogoršala samo u Crnoj Gori. Indeks bezbjednosti novinara - koji je predstavljen prošle sedmice - pokazuje da se situacija od 2020. godine pogoršala u svim zemljama regiona. Najgora situacija je, prema Indeksu, u Bosni i Heregovini i na Kosovu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7" data-rendition-name="original" width="888" height="720" loading="lazy" alt="Bezbjednost novinara"> </figure>  Međutim, broj napada na novinare je najviši u Srbiji. U toj zemlji je zabilježeno gotovo 60 odsto od svih ovogodišnjih napada na novinare u zemljama regiona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d" data-rendition-name="original" width="836" height="585" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Samo prošlog mjeseca je, prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), registrovan rekordan broj inicidenata za jedan mjesec ove godine - 46. U saopštenju udruženja se navodi da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom zemlje. Protesti traju od novembra prošle godine, kad je u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 osoba. Učesnici protesta traže odgovornost za nesreću. Prema godišnjem istraživanju nevladine organizacije Reporteri bez granica, Crna Gora (37. mjesto) je najbolje rangirana zemlja regiona po pitanju medijskih sloboda, dok su na dnu Srbija (96.) i Kosovo (99.).

Pogoršana bezbjednost novinara u Crnoj Gori, 19 napada za devet mjeseci

U 24 sata na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Prijetnje urednici M portala i novinaru Televizije E
- Navijačka skandiranja i političke manipulacije
- Vršnjačko nasilje
Gost 24 sata biće Željko Perović - bivši ambasador.
Informativnu emisiju 24 sata vodi i uređuje Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Željko Perović

Država se sve više pokazuje nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike, a dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno, ocjenjuje Medijski savjet za samoregulaciju.&nbsp;
U saopštenju, koje potpisuje izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjećaju da je urednica M portala Danica Nikolić ponovo dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine.&nbsp;
- Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet - slučaj stoji u mjestu. Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla – podsjeća Vujović.
U takvoj atmosferi, kako kaže, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena.&nbsp;
- Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna - ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese – navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja.&nbsp;
- Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija. Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima. &nbsp;Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Država i institucije svjesno ostavljaju novinare na meti nasilnika

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) saopštilo je 5. septembra da je u avgustu zabilježilo ukupno 46 incidenata protiv novinara i drugih medijskih radnika što je rekordan broj za mjesec dana ove godine.
U saopštenju piše da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom Srbije.
NUNS ukazuje da posebno zabrinjava "nastavak napada i neprimjerenog postupanja policije".
- Samo u ovom mjesecu zabilježeno je 25 fizičkih napada, među kojima je čak 14 napada od strane policijskih službenika - navodi Udruženje.
NUNS je naveo da je dokumentovao 13 pretnji po život i fizičku bezbjednost novinara, šest prijetnji medijskim kućama i dva napada na medije i organizacije.
- Incidenti svjedoče o sve većem nasilju i zastrašivanju novinara koje dolazi od strane anonimnih nasilnika, ali i policije, što stvara ozbiljan sigurnosni problem i ugrožava slobodu medija u Srbiji - konstatuju u NUNS-u.
Krajem avgusta na porast napada na medijske radnike u Srbiji, koji su izvještavali sa antivladinih protesta, upozorila je i međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su tada pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - naveli su saopštenju 28. avgusta.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta. Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: U avgustu rekordan broj napada na novinare

Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić dala je danas izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu, nakon ponovljenih prijetnji smrću koje su juče stigle na njenu službenu mejl adresu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.0385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-m-portalu-bandera-kolac-deportacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT Podgorica je po službenoj dužnosti pokrenulo slučaj nakon što su prijeteći mejlovi objavljeni juče na M portalu.&nbsp;
Nikolić je na saslušanju u ODT-u navela sve što je do sada učinjeno, od 10. septembra 2022. godine kada je sa iste mejl adrese primila prvu prijetnju smrću, do danas.&nbsp;
- Svi mejlovi koji su mi stigli od tog čovjeka odmah su prosljeđivani Odjeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala i oni su uspjeli da lociraju državu, mjesto i osobu koja ih šalje. Na osnovu međunarodne saradnje pokrenute su procedure, uključen je čak i Interpol, ali ni nakon tri godine ta osoba nije zaustavljena, naprotiv, prijetnje postaju samo brutalnije. Svim proslijeđenim mejlovima i informacijama, datim izjavama, potpisanim zapisnicima i drugim dokumentima - moje obaveze prema Upravi policije i tužilaštvima su završene - navela je Nikolić.
Ostavila je, kaže, dovoljno institucionalnih tragova da su prijave podnošene i da sam alarmirala institucije.
- Od sada to više neću činiti jer je očigledno bez efekta. Sve što se od sada bude dešavalo isključiva je odgovornost crnogorskih državnih institucija, a moje je da crnogorsku javnost o svakoj budućoj prijetnji obavijestim preko medija koji uređujem - kazala je Nikolić nakon davanja izjave u ODT Podgorica.
Ona je osnovnom državnom tužiocu ponovila tvrdnju da je svaka od prijetnji sa ove mejl adrese stigla neposredno nakon što su M portal i ostale medije targetirali crnogorski državni funkcioneri, a da su posljednji mejlovi stigli nakon što je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao da dva najveća balkanska kriminalna klana, kavački i škaljarski, plaćaju tekstove na M portalu, portalu Analitika i Televiziji E po 8000 eura. Urednica M portala je kazala i da se iz jednog od pristiglih prijetećih mejlova može zaključiti da je osoba koja ih je poslala bila u komunikaciji sa Borisom Bogdanovićem.
Nikolić je takođe zatražila od tužilaštva da ispita ove Bogdanovićeve tvrdnje.&nbsp;

Nikolić u ODT: Poslije tri godine neću podnijeti više ni jednu prijavu UP zbog prijetnji smrću, od sada je sve odgovornost državnih institucija

Uprkos jasnim upozorenjima Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta da javni funkcioneri svojim izjavama ne ugrožavaju slobodu medija u Crnoj Gori, praksa targetiranja novinara i medija ne jenjava - ukazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović sa skupštinske govornice <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Ovakve optužbe izrečene bez ijednog dokaza, kako su ukazali u Medijskom savjetu za samoregulaciju, predstavljaju direktan napad na bezbjednost novinara i slobodu medija. Posebno, kako su dodali, zabrinjava činjenica da dolaze iz Skupštine - gdje poslanici uživaju imunitet i ne snose nikakvu odgovornost za izgovoreno.
- Bogdanović, umjesto da koristi zakonski predviđene mehanizme – poput prava na demanti, reagovanja, obraćanja samoregulatornom tijelu ili pokretanja pravnih postupaka – bira da zloupotrijebi javnu funkciju za otvoreno targetiranje medija. Time ne traži istinu, već pokušava da diskredituje i zastraši. Namjerno zanemarivanje pravnog okvira i institucija koje stoje na raspolaganju svakom građaninu, pa i poslaniku, pokazuje da mu nije cilj borba za istinu, već pokušaj da optužbama iz pozicije moći utiče na javnost, uruši kredibilitet redakcija i obeshrabri novinare - podvukli su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Poseban problem predstavlja, ističu oni, i činjenica da Bogdanovićeva partija kontroliše sektor bezbjednosti - zbog čega njegove poruke nijesu samo politički pritisak, već mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost prozvanih medija i novinara.
- Podsjećamo da su upravo ovakvi pokušaji ućutkivanja medija i zastrašivanja novinara prepoznati kao ključni izazovi u izvještajima Evropske unije o stanju u Crnoj Gori. Oni ne smiju postati prihvatljiva praksa - naveli su oni.
Sa druge strane ukazuju da je Bogdanović dužan da državnom tužilaštvu prijavi ako zaista raspolaže informacijama o kriminalnim aktivnostima u medijima, a ne da arbitrira iz skupštinske klupe.
- Medijski savjet za samoregulaciju još jednom poziva političke aktere da prestanu da jačaju svoje pozicije širenjem neosnovanih optužbi na račun medija. Javni funkcioneri moraju svojim primjerom da pokažu kako se odgovorno reaguje na eventualne neistine - kroz postojeći pravni okvir, a ne kroz javne napade - poručili su oni.
Manipulacija javnošću, targetiranje novinara i pokušaji da se kritički mediji utišaju moraju, podvlače, prestati.
<h2>IMCG: ZLOUPOTREBA SKUPŠTINSKE GOVORNICE, OPASNO TARGETIRANJE</h2>
Da su ovakve tvrdnje Bogdanovića, saopštene bez dokaza, opasne, targetiraju medije i mogu da ugroze bezbjednost novinara prozvanih medijskih kuća i da ih natjeraju na autocenzuru - ocijenili su i u Institutu za medije.
- Institut za medije ukazuje da riječi poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića izgovorene sa skupštinske govornice, a kojim se grupa medija targetira za veze sa kriminalnom, imaju posebnu težinu i pritisak su na novinare i urednike tih medija. Bogdanović je za skupštinskom govornicom iznio tvrdnju da su novinari i urednici E Televizije, Portala Analitika i M portala, navodno na platnom spisku narko klanova, a da za tako nesto nije ponudio dokaze - konstatovali su oni.
Ustvrdili su i da riječi poslanika imaju posebnu težinu jer su izgovorene iz institucije koja ima faktičku moć i uticaj u društvu.
- Što ih obavezuje na dodatni oprez i odgovornost - ukazali su u IMCG.
Podsjećaju i da je iznošenje tvrdnji bez dokaza i u odsustvu prozvanih zloupotreba skupštinske govornice, a da je takav vid komunikacije posebno osjetljiv kada je riječ o slobodi medija.
- Medijske slobode su jedan od visoko postavljenih vrijednosti EU, čijem članstvu težimo i za očekivati je od nosilaca zakonodavnog doma da u svom djelovanju te vrijednosti demonstriraju - zaključili su u IMCG.
<h2>SMCG: UGROŽENA SLOBODA MEDIJA</h2>
I Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije je osudio izjavu Bogdanovića. 
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a. 
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija. 
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju. 
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.

Medijski savjet za samoregulaciju: Bogdanovićeve optužbe su direktan napad na bezbjednost novinara, zloupotrebljava funkciju radi otvorenog targetiranja medija

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: napadi-na-novinare