Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić dala je danas izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu, nakon ponovljenih prijetnji smrću koje su juče stigle na njenu službenu mejl adresu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.0385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-m-portalu-bandera-kolac-deportacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT Podgorica je po službenoj dužnosti pokrenulo slučaj nakon što su prijeteći mejlovi objavljeni juče na M portalu.&nbsp;
Nikolić je na saslušanju u ODT-u navela sve što je do sada učinjeno, od 10. septembra 2022. godine kada je sa iste mejl adrese primila prvu prijetnju smrću, do danas.&nbsp;
- Svi mejlovi koji su mi stigli od tog čovjeka odmah su prosljeđivani Odjeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala i oni su uspjeli da lociraju državu, mjesto i osobu koja ih šalje. Na osnovu međunarodne saradnje pokrenute su procedure, uključen je čak i Interpol, ali ni nakon tri godine ta osoba nije zaustavljena, naprotiv, prijetnje postaju samo brutalnije. Svim proslijeđenim mejlovima i informacijama, datim izjavama, potpisanim zapisnicima i drugim dokumentima - moje obaveze prema Upravi policije i tužilaštvima su završene - navela je Nikolić.
Ostavila je, kaže, dovoljno institucionalnih tragova da su prijave podnošene i da sam alarmirala institucije.
- Od sada to više neću činiti jer je očigledno bez efekta. Sve što se od sada bude dešavalo isključiva je odgovornost crnogorskih državnih institucija, a moje je da crnogorsku javnost o svakoj budućoj prijetnji obavijestim preko medija koji uređujem - kazala je Nikolić nakon davanja izjave u ODT Podgorica.
Ona je osnovnom državnom tužiocu ponovila tvrdnju da je svaka od prijetnji sa ove mejl adrese stigla neposredno nakon što su M portal i ostale medije targetirali crnogorski državni funkcioneri, a da su posljednji mejlovi stigli nakon što je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao da dva najveća balkanska kriminalna klana, kavački i škaljarski, plaćaju tekstove na M portalu, portalu Analitika i Televiziji E po 8000 eura. Urednica M portala je kazala i da se iz jednog od pristiglih prijetećih mejlova može zaključiti da je osoba koja ih je poslala bila u komunikaciji sa Borisom Bogdanovićem.
Nikolić je takođe zatražila od tužilaštva da ispita ove Bogdanovićeve tvrdnje.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić u ODT: Poslije tri godine neću podnijeti više ni jednu prijavu UP zbog prijetnji smrću, od sada je sve odgovornost državnih institucija

Uprkos jasnim upozorenjima Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta da javni funkcioneri svojim izjavama ne ugrožavaju slobodu medija u Crnoj Gori, praksa targetiranja novinara i medija ne jenjava - ukazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović sa skupštinske govornice <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Ovakve optužbe izrečene bez ijednog dokaza, kako su ukazali u Medijskom savjetu za samoregulaciju, predstavljaju direktan napad na bezbjednost novinara i slobodu medija. Posebno, kako su dodali, zabrinjava činjenica da dolaze iz Skupštine - gdje poslanici uživaju imunitet i ne snose nikakvu odgovornost za izgovoreno.
- Bogdanović, umjesto da koristi zakonski predviđene mehanizme – poput prava na demanti, reagovanja, obraćanja samoregulatornom tijelu ili pokretanja pravnih postupaka – bira da zloupotrijebi javnu funkciju za otvoreno targetiranje medija. Time ne traži istinu, već pokušava da diskredituje i zastraši. Namjerno zanemarivanje pravnog okvira i institucija koje stoje na raspolaganju svakom građaninu, pa i poslaniku, pokazuje da mu nije cilj borba za istinu, već pokušaj da optužbama iz pozicije moći utiče na javnost, uruši kredibilitet redakcija i obeshrabri novinare - podvukli su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Poseban problem predstavlja, ističu oni, i činjenica da Bogdanovićeva partija kontroliše sektor bezbjednosti - zbog čega njegove poruke nijesu samo politički pritisak, već mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost prozvanih medija i novinara.
- Podsjećamo da su upravo ovakvi pokušaji ućutkivanja medija i zastrašivanja novinara prepoznati kao ključni izazovi u izvještajima Evropske unije o stanju u Crnoj Gori. Oni ne smiju postati prihvatljiva praksa - naveli su oni.
Sa druge strane ukazuju da je Bogdanović dužan da državnom tužilaštvu prijavi ako zaista raspolaže informacijama o kriminalnim aktivnostima u medijima, a ne da arbitrira iz skupštinske klupe.
- Medijski savjet za samoregulaciju još jednom poziva političke aktere da prestanu da jačaju svoje pozicije širenjem neosnovanih optužbi na račun medija. Javni funkcioneri moraju svojim primjerom da pokažu kako se odgovorno reaguje na eventualne neistine - kroz postojeći pravni okvir, a ne kroz javne napade - poručili su oni.
Manipulacija javnošću, targetiranje novinara i pokušaji da se kritički mediji utišaju moraju, podvlače, prestati.
<h2>IMCG: ZLOUPOTREBA SKUPŠTINSKE GOVORNICE, OPASNO TARGETIRANJE</h2>
Da su ovakve tvrdnje Bogdanovića, saopštene bez dokaza, opasne, targetiraju medije i mogu da ugroze bezbjednost novinara prozvanih medijskih kuća i da ih natjeraju na autocenzuru - ocijenili su i u Institutu za medije.
- Institut za medije ukazuje da riječi poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića izgovorene sa skupštinske govornice, a kojim se grupa medija targetira za veze sa kriminalnom, imaju posebnu težinu i pritisak su na novinare i urednike tih medija. Bogdanović je za skupštinskom govornicom iznio tvrdnju da su novinari i urednici E Televizije, Portala Analitika i M portala, navodno na platnom spisku narko klanova, a da za tako nesto nije ponudio dokaze - konstatovali su oni.
Ustvrdili su i da riječi poslanika imaju posebnu težinu jer su izgovorene iz institucije koja ima faktičku moć i uticaj u društvu.
- Što ih obavezuje na dodatni oprez i odgovornost - ukazali su u IMCG.
Podsjećaju i da je iznošenje tvrdnji bez dokaza i u odsustvu prozvanih zloupotreba skupštinske govornice, a da je takav vid komunikacije posebno osjetljiv kada je riječ o slobodi medija.
- Medijske slobode su jedan od visoko postavljenih vrijednosti EU, čijem članstvu težimo i za očekivati je od nosilaca zakonodavnog doma da u svom djelovanju te vrijednosti demonstriraju - zaključili su u IMCG.
<h2>SMCG: UGROŽENA SLOBODA MEDIJA</h2>
I Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije je osudio izjavu Bogdanovića. 
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a. 
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija. 
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju. 
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Medijski savjet za samoregulaciju: Bogdanovićeve optužbe su direktan napad na bezbjednost novinara, zloupotrebljava funkciju radi otvorenog targetiranja medija

Platforma Savjeta Evrope za bezbjednost novinara (CoE Safety of Journalists Platform) objavila je<a href="https://fom.coe.int/en/alerte/detail/107642510"> novo upozorenje</a> za Crnu Goru nakon što je novinarka Televizije E Itana Kaluđerović dobila prijetnju smrću u komentarima na društvenoj mreži Fejsbuk.
Incident se, kako su konstatovali, dogodio 26. maja oko 15:13 sati, kada je ispod fotografije na kojoj Kaluđerović, na Cetinju, nosi tradicionalnu crnogorsku nošnju ostavljen komentar: „Pazi ti na metak.“ Prijetnja je upućena sa naloga pod imenom Mijodrag Novaković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na Platformi Savjeta Evrope za bezbjednost novinara ovo upozorenje je kategorizovano kao „Napad na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, sa nivoom prijetnje 2 i nepoznatim izvorom prijetnje.
Nivo 2 obuhvata ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: fizičke napade koji prouzrokuju stvarne tjelesne povrede; akte zastrašivanja i uznemiravanja; upotrebu prijetećeg ili krajnje uvredljivog jezika od strane javnih funkcionera prema predstavnicima medija; neosnovano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme; zakone i propise koji neprimjereno ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama; radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost javnih emitera; zloupotrebu ili nesrazmjernu primjenu zakonskih odredbi; zloupotrebu vladinih ili drugih ovlašćenja u cilju usmjeravanja medijskog sadržaja ili kažnjavanja medija i novinara; miješanje u slobodu medija putem vlasništva, kontrole i regulative; kao i druge radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija, bilo u online ili offline prostoru.
Kaluđerović je, kako je zabilježeno, slučaj odmah prijavila policiji, koja je predmet proslijedila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp;
Nadležni tužilac je naložio Odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije osobe koja je uputila prijetnju.
Prema podacima dostupnim na ovoj platformi, od njenog pokretanja 2015. godine registrovano je ukupno 18 upozorenja koja se odnose na Crnu Goru, od čega je 10 riješeno, dok osam slučajeva još nije zatvoreno.
Iz Platforme su najavili da će sve informacije o ovom slučaju, uključujući eventualne odgovore državnih institucija, biti blagovremeno objavljene i ažurirane.

Platforma Savjeta Evrope izvijestila o prijetnjama novinarki TV E Itani Kaluđerović: Napad nivoa 2 na fizičku bezbjednost i integritet od nepoznatog izvora

Bez šire akcije, u koju će biti uključeni i političari, kao i visokih kazni za napadače neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se oni osjećati više zaštićeni, kazao je u "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, ističući da i pojedini političari moraju da promijene retoriku kojom otvaraju vrata mnogim anonimnim osobama da atakuju na zaposlene u medijima.
Vujović je osudio prijetnje koje su upućene novinarki TV E Itani Kaluđerović, navodeći da je to samo jedan u nizu napada na novinare koji se dešavaju u posljednje vrijeme. Napominje da je u posljednjih pet godina bilo pet puta više napada na novinare nego u periodu između 2016. i 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da je taj broj prijetnji, napada i uvreda zabrinjavajuć. Toliko su učestali napadi da teško mogu i da se prate. Došlo je vrijeme da ovo društvo nešto konkretno uradi po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Napominje da je novinarki Kaluđerović zaprijećeno ispod objave koja je potpuno "benigna".
- Ona nije ništa napisala, jednostavno je okačila fotografiju u crnogorskoj košulji što je izgleda bilo dovoljno da joj se pošalje prijeteća poruka - konstatovao je Vujović.
Prema njegovim riječima, potrebna je šira akcija u koju bi se uključili i političari koji bi, za početak, trebalo da se javno oglase i osude ovakve napade.
- Bez takve opšte akcije neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se stvoriti ambijent za bezbjedan rad novinara. Političari su prije svega odgovorni za to - da kreiraju uslove za normalan i bezbjedan rad novinara. Nažalost, novinarska profesija je već decenijama potcijenjena i degradirana, novinari imaju najniže plate u državi, o njima je najmanje brine i samim tim nije čudo što dolaze u ovu situaciju da često budu meta napada pojedinaca - ocijenio je Vujović.
<h2>Neke partije otvaraju vrata prijetnjama</h2>
Otkako je TVE objavljuje serijal istraživačkih priloga i tekstova o političkim čistkama u policiji, novinari i urednici redakcije izloženi su napadima, posebno od Demokrata - stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
Vujović kaže da ne čudi ta situacija, s obzirom na to da političari kod nas, umjesto da brane, sami napadaju novinare, neodgovorno se odnose prema njima i potcjenjuju ih.
- Televizija E se nalazi na tapetu pojedinih političkih partija zato što preispituje rad pojedinih ministarstava koja su u nadležnosti te partije. Nažalost, realnost je takva da političari nijesu tolerantni na kritike i istraživanje i provjeru njihovog rada, pa često nervozno odgovaraju na to i idu u krajnost da novinare zbog toga što oni rade povezuju sa kriminalcima, nazivaju ih mafijom i koriste raznorazne druge uvrede. Sve te poruke koje se čuju direktno od političara ne doprinose bezbjednosti novinara. Naprotiv, otvaraju vrata mnogim anonimnim pojedincima ili nepoznatim osobama da se usude na ulici, ili društvenim mrežama da atakuju na ljude... - dodao je Vujović.
<h2>Loši primjeri i pozitivna praksa</h2>
Izdvojio je rad Vrhovnog državnog tužilaštva u posljednje vrijeme. Vujović je podsjetio da je VDT dalo instrukcije tužiocima kako da postupaju u slučajevima napada na novinare.
- U posljednja dva slučaja imali smo vrlo oštre kazne kada su u pitanju ovi napadi. Mislim da je to rijedak primjer pozitivne prakse kada je u pitanju zaštita novinara. Smatram da bez visokih kazni za ovu vrstu napada ne može biti napretka u ovoj sferi, niti će se novinari osjećati više zaštićeni - istakao je Vujović.
On je stava da VDT-u treba da se pridruže i ostale grane vlasti i da svi stanu iza novinara.
- U suprotnom ćemo morati da se organizujemo kao esnafi i pokušati same sebe da branimo. Ne vidim drugi izlaz iz ove situacije - rekao je Vujović.
Na pitanje zašto crnogorsko tužilaštvo samostalno ne reaguje na teške napade na novinare, Vujović kaže da smo prethodnih godina imali lošu praksu, izdvajajući kao primjere to što je Osnovno državno tužilaštvo samo formiralo predmet protiv istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića zbog njegove kolumne i što je policija podnijela krivičnu prijavu protiv novinara Brana Mandića.
- To su situacije gdje državni organi, kroz prijave, ugrožavaju rad novinara i slobodan rad medija. Ove posljednje prakse ukazuju da VDT ozbiljno pristupa ovom problemu i mislim da bi ta praksa mogla dati rezultata, ako se nastavi sa njom - stava je Vujović.
<h2>Manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića</h2>
Vujović je, na 21. godišnjicu od ubistva vlasnika i glavnog i odgovornornog urednika Dana Duška Jovanovića, kazao da prethodne i nova vlast nijesu uradile ništa na otkrivanju detalja zločina i nalogodavaca.
- Mislim da će se nastaviti manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića. Radi se o tragičnom slučaju, prvom i jedinom ubistvu novinara u Crnoj Gori. U prethodnih 20 godina istraga nije dala nikakve rezultate. Samim tim što ubistvo nije do kraja rasvijetljeno stvara prostor za različite zloupotrebe prije svega od političara. Paradoks je da je Anketni odbor koji se bavi i ovim slučajem formirala vlast koja ima sve poluge, institucije i mehanizma da rasvijetli slučaj. Nažalost, sve se svodi na priču na anketnom odboru gdje sjede političari koji nemaju nikakve mehanizme... Nažalost, mislim da je to čisto politička priča i zloupotreba ubistva koja neće dati nikakav rezultat - zaključio je Vujović.

Tamara Klikovac

Vujović: Šira akcija i visoke kazne potrebni za jačanje bezbjednosti novinara, političari da promijene retoriku kojom pospješuju napade

Vlada Crne Gore usvojila je Izvještaj o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija za period od 10. aprila do 1. decembra 2024. godine.
Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da Izvještaj o radu Komisije dostavi Vrhovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije na upoznavanje.
- Ovim Izvještajem obuhvaćeni su sljedeći izvještaji i dopune izvještaja: izvještaj o napadu na novinarku Oliveru Lakić 7. marta 2012. godine, izvještaj o napadu na novinare Danicu Janković i Slobodana Čukića 7. 8. 2022. godine, izvještaj o napadu na glavnu i odgovornu urednicu M Portala 10. 9. 2022. godine, izvještaj o napadu na novinara dnevnog lista Pobjeda Duška Mihailovića 16. 07. 2024. godine (dopuna), izvještaj o napadu na novinara dnevnog lista Pobjeda Duška Mihailovića 13. 7. 2022. godine i izvještaj o napadu na Milicu Minić, novinarku portala “Standard” i televizije “A1 TV “, uz zaključke - piše u saopštenju Vlade.

MUP da dostavi VDT i UP izvještaj Komisije za postupanje u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima

Britanija je saopštila da ozbiljno ograničava svoje kontakte s vladom Gruzije i osudila je njen "šokantan" napad na novinare i prozapadne demonstrante, nakon ranijih poteza Sjedinjenih Država i Evropske unije (EU).
Ministar vanjskih poslova Dejvid Lami je 9. decembra rekao da su "šokantne scene nasilja gruzijskih vlasti prema demonstrantima i novinarima neprihvatljive i da moraju prestati".
- U svjetlu tekućih događaja, Ujedinjeno Kraljevstvo će odmah obustaviti svu programsku podršku gruzijskoj vladi, ograničiti saradnju u sektoru odbrane i ograničiti angažman s predstavnicima vlade Gruzijskog sna dok se ne zaustavi ovo odmicanje od evropskih demokratskih normi i sloboda - naveo je on.
Tenzije su visoke u Gruziji otkako je vladajuća partija Gruzijski san pobijedila na izborima 26. oktobra za koje prozapadna opozicija i gruzijski predsjednica Salome Zurabišvili kažu da su namješteni uz pomoć Moskve.
Protesti su se intenzivirali nakon što je vlada u Tbilisiju saopštila da obustavlja do 2028. pregovore s Briselom o nastojanju Gruzije za pridruživanje Evropskoj uniji.
Sjedinjene Države su 4. decembra pozvale vladu da se dostojanstveno ponaša prema demonstrantima nakon nekoliko dana brutalnog gušenja u Tbilisiju i optužbi za pretjeranu upotrebu sile, pa čak i da ih je policija za nerede mučila.
- Pored nastavka našeg prethodno najavljenog sveobuhvatnog pregleda bilateralne saradnje, Sjedinjene Države se sada spremaju koristiti alate koji su nam na raspolaganju, uključujući dodatne sankcije - saopštio je američki Stejt Department.
U ljeto je državni sekretar Entoni Blinken rekao da Vašington zaustavlja više od 95 miliona dolara pomoći gruzijskoj vladi, zbog njenih "antidemokratskih akcija i lažnih izjava" koje su "nespojive s normama članstva u EU i NATO-u".
U oktobru je EU ponovila "svoju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa tokom akcije u Gruziji koji je u suprotnosti sa vrijednostima i principima na kojima se zasniva Evropska unija".
Zurabišvili, vatreni kritičar vladajuće partije Gruzijski san, osudila je "brutalne i nesrazmjerne napade na gruzijski narod i medije", upoređujući obračun sa "represijom u ruskom stilu".
Uprkos rastućim protestima, premijer Irakli Kobakhidze je odbio da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike, koje optužuje da stoje iza nasilja koje se dogodilo na protestima.
Prema istraživanjima, većina Gruzijaca podržava članstvo u EU, a nastojanja da se pridruže bloku propisana su gruzijskim Ustavom.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023. godine, ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja zakona o "stranom agentu" u ruskom stilu, za koji kritičari kažu da prijeti medijima i grupama civilnog društva optužujući ih da "služe" izvan ovlašćenja.

Britanija ograničava kontakt sa Gruzijom zbog napada na novinare i demonstrante

Pomjene vlada u posljednje četiri godine nijesu donijele promjene u načinu na koji se predstavnici vlasti odnose prema novinarima koji ih kritikuju. 
To je generalni zaključak istraživanja „<a href="https://www.cdtmn.org/analize/targetiranje-prijetnje-i-napadi-kako-mocnici-guse-slobodu-medija-i-aktivizam/?preview_id=12685&amp;preview_nonce=95c878363e&amp;_thumbnail_id=12687&amp;preview=true">Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija i aktivizam</a>“, čiji su autori redakcije <a href="https://www.raskrinkavanje.me/">Raskrinkavanja</a> i hrvatskog <a href="https://faktograf.hr/">Faktografa,</a> a u kojem se analiziraju verbalni napadi i kampanje koje protiv medija i novinara vode predstavnici vlasti. 
Glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić istakao je da su se u prošlosti novinari u Crnoj Gori ubijali, tukli, ranjavali i hapsili, te da ovo istraživanje ne tretira te, najteže slučajeve, već samo način na koji se nosioci javnih funkcija odnose prema medijima koji ih kritikuju. 
- Model za napade na kritički nastrojene medije, ako i nije uspostavljen, onda jeste učvršćen i nadograđen za vrijeme vladavine DPS-a. Tadašnji premijer/predsjednik Milo Đukanović medije koji su bili kritički nastrojeni prema njegovom režimu nazivao „medijskom mafijom“, „monstrumom“, njihove osnivače „galopirajućom upalom mozga“, a novinare „pacovima“. Njegovi najbliži savjetnici za novinare su govorili da su „bolesna bagra“ i da su „gluplji od goveda“, a iz DPS-a su novinarku „Vijesti“ nazivali i „glavnim perom Škaljarskog klana“. Da promjena vlasti ne znači i promjenu odnosa prema kritički nastrojenim novinarima uvjerili smo se nakon smjene DPS-a kada je tadašnji premijer Dritan Abazović samo nastavio da po istom napada novinare tvrdeći „da nanose štetu Crnoj Gori“, da „šire govor mržnje“, a čak je i prijetio gašenjem pojedinih medija, a nijesu mu bili strani ni napadi na nevladine organizacije - naveo je Murić.
Ni naredna Vlada, ističe on, nije se proslavila u odnosu prema medijima, novinarima i aktivistima. 
- Tako je potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić govorio da veliki pritisak na zdravstveni sistem prave „taster i džepni novinari“, da mediji „spinuju javnost i zlonamjerno iznose neistinite informacije zarad neke svoje lične, male, jadne koristi“. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povezao je „Pobjedu“ sa kriminalnim ili obavještajnim strukturama nakon što su objavili da je u njegovom obezbjeđenju policajac osuđen za brutalno zlostavljanje. Još jedan potpredsjednik Vlade, , direktno je napadao novinare nazivajući novinara TV Vijesti “novinarom u pokušaju” i korumpiranim nakon priloga o odluci poslanika vladajuNik Đeljošajće većine da Skupština Đeljošaju ne skine poslanički imunitet - istakao je Murić.
On podsjeća da je i predsjednik Jakov Milatović pokazao nepoštovanje prema medijima omalovažavajući novinarku Javnog servisa tvrdeći da joj je pitanja pisao neko drugi. 
Kako kaže, posljedice ovakvog odnosa prema medijima i novinarima su očigledni. 
- Slučajevi, u kojima oni koji treba da budu primjer poštovanja medija, novinara i aktivista crtaju mete kritičarima, direktno su doveli do toga da i drugi targetiraju predstavnike medija o čemu nam govore slučajevi kampanje portala Aktuelno protiv dopisnice Vijesti iz Kolašina i fizički napad suvlasnika tog medija, Zorana Bećirovića, na novinarku Pobjede - dodaje Murić.
On je napomenuo da na sličan način nosioci funkcija tretiraju i civilne aktiviste. 
- Najave Zakona o agentima stranog uticaja novi su nivo pritiska na civilni sektor u Crnoj Gori, ali svakako da taj pritisak na NVO nije nova pojava u Crnoj Gori. Od poziva na “deratizaciju” u doba vlasti DPS-a do post-DPS vlada čiji su članovi za su civilne aktiviste govorili su “prepreka na evropskom putu Crne Gore”, “kočničari razvoja”, “da rade za tuđe interese”... - kazao je Murić.
Prema njegovim riječima, situacija nije puno bolja ni u Hrvatskoj u kojem političari redovno verbalno ponižavaju novinare i novinarsku profesiju, a određene društvene grupe novinare nazivaju “stranim agentima”, “plaćenicima”, “dnovinarima” ili “crvima”, a neki pozivaju na ukidanje javnog finansiranja medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti i desničarima. 
- Kada je u pitanju civilni sektor, hrvatske vlasti od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju primarno provode strategiju administrativnog iscrpljivanja organizacija civilnog društva, odnosno mrtljavanja tijela kao što je Savjet za razvoj civilnog društva te administrativnog opterećivanja u sprovođenju projekata finansiranih iz Europskih fondova - rekao je Murić-
O drugim slučajevima zabilježenim u Crnoj Gori, ali onima u Hrvatskoj, može se pročitati u zajedničkom istraživanju Raskrinkavanja i Faktografa koje je dostupno <a href="https://www.cdtmn.org/analize/targetiranje-prijetnje-i-napadi-kako-mocnici-guse-slobodu-medija-i-aktivizam/?preview_id=12685&amp;preview_nonce=95c878363e&amp;_thumbnail_id=12687&amp;preview=true">ovdje.</a>

Murić: Vlade se mijenjaju, ali targetiranje novinara opstaje

Branilac biznismena Zorana Bećirovića i njegovog tjelohranitelja Mladena Mijatovića, osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, advokat Danilo Mićović, još nije dobio odluku o izuzeću tužiteljke Romine Vlahović, pa je, na njegovo insistiranje, odloženo saslušanje dvojice svjedoka, od kojih je jedan policijski službenik S.K.
Njihovo saslušanje bilo je zakazano za prethodnu sedmicu, ali je na zahtjev Mićovića odloženo, jer je tražio da se tužiteljka izuzme.
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbilo je zahtjev o izuzeću postupajuće tužiteljke Romine Vlahović, ali rješenje Mićović nije dobio.
Pobjeda je 15. novembra tražila odgovor od Uprave policije da li je policijski službenik S.K. kobne večeri bio u restoranu i što je preduzeo kada je došlo do incidenta.
Međutim, iz policije je stigao nemušti odgovor, odnosno da su provjere u vezi sa ovim navodima i dalje u toku.
Urednica crne hronike Ana Raičković brutalno je napadnuta 10. novembra ispred restorana brze hrane „Gurman“ u podgoričkom naselju Blok V.
Zbog ovog incidenta, određen je pritvor do 30 dana Bećiroviću i Mijatoviću zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Iz Osnovnog suda je saopšteno da je pritvor određen u odnosu na Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, u odnosu na Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi, a svim osumnjičenim određen je pritvor i zbog opasnosti da će ometati postupak uticanjem na svjedoke.
Prvobitno je pritvor bio određen i drugom članu obezbjeđenja kontroverznog biznismena Ljubiši Dukiću, ali je krivično vijeće Osnovnog suda djelimično uvažilo žalbu branioca osumnjičenih za napad na Raičković i preinačilo rješenje sudije za istragu, pa je on pušten da se brani sa slobode.
Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su obojica osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, kao i da bi u slučaju puštanja na slobodu Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi Mijatović mogao ponoviti krivično djelo. Pored toga, postoji bojazan uticaja na svjedoke.
Sa druge strane, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, „ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje“.
Posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video-materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane.
Sin Zorana Bećirovića, Luka takođe je nakon tog napada bio priveden, ali njemu nije određeno dalje zadržavanje.
Prema saznanjima Pobjede, tužiteljka Romina Vlahović nije tražila pritvor za Luku Bećirovića, jer ga Raičković, njen sin i vjerenik nijesu označili kao napadača.

Braniocu Bećirovića i Mijatovića još nije dostavljena odluka o izuzeću tužiteljke Vlahović

Sve srećne sluge liče jedni na druge, svaki nesrećni sluga, nesrećan je na svoj način. Baš tako bi Tolstoj mogao uvesti čitaoca u tragičnu i tugaljivu priču o Dritanu Abazoviću. Danas duboko nesrećnom i potrošenom slugi, a nekad silnom i važnom premijeru, koji se donkihotovski borio protiv imaginarnih protivnika, a sve za ljubav svoje Dulsineje, koja je u ovoj alternativnoj verziji Servantesove pripovijesti tvorena po liku Vučićevom, baš kako je Jehova stvorio ljude po slici svojoj.
Dok nam Abazović ovih dana propovijeda o Demokratskom frontu, neodoljivo liči na ozlojeđenu i očajnu mladu ostavljenu pred oltarom. Jeste, čudnovati su udesi naši, pa čak iako Crnu Goru svome gospodaru prinesete na oltar, kad to učinite, bićete ostavljeni baš pred oltarom. Bićete napušteni, bez značaja i svrhe, jer vaš rok upotrebe je istekao, i trajao je kraće od konzerve mesnog nareska, koju su nekadašnji vojnici JNA dobijali kao redovno sljedovanje. Prosto, bićete Dritan Abazović. No, tako biva s onima koji svoju zemlju za račun tuđe, pretvore u prah i pepeo.
Tako uvijek biva s njima, pa se danas posipaju pepelom? A pepela u izobilju. Dok i dalje jezikom pravednika izriče kritike na račun DF-a, zaboravlja isluženi Abazović da je upravo on DF-u otvorio vrata vlasti, i da nije bilo njega i njegove partije, DF bi se i danas karnevalski maškarao u martire i četovao bi ulicama i trgovima Crne Gore. I ti igrokazi bili bi zabava za puk, no, zahvaljujući Dritanu Abazoviću, DF danas svoju svetu misiju posvećeno izvršava kao vlast. Kao režim. Više nijesu nužni šatori i kampovanja ispred Skupštine, jer Skupština 2024. pripada DF-u.
Zato, nije li nesrećni sluga Dritan malo odocnio? Uostalom, kao i njegovi politički očevi, Šerbo Rastoder i Žarko Rakčević. I oni su se posipali pepelom. Onda, kad je šteta već učinjena. Onda, kad je duh iz boce oslobođen. Ili možda Abazović računa na tradicionalnu glupost i kratko pamćenje Crnogoraca? Jer, i nakon svog zla koje je nanio Crnoj Gori, mnogi će zapljeskati njegovim lažnim i prijetvornim javnim nastupima. A između svih ostalih nedjela, Abazović je svakog novinara učinio legitimnom metom. Svakog pisca i intelektualca koji se drznuo da kritikuje rad njegove vlade.
Jesmo li zaboravili skaredni nastup u Skupštini, kad je za govornicom histerično mahao fotografijom pisca Milorada Popovića? Kad je za istom govornicom sricao imena Darka Šukovića, Draška Đuranovića i drugih novinara koji nijesu pisali hvalospjeve o Abazovićevoj vladi? Ili, kad je u kameru počivše Gradske televizije kazao da će blokirati i ugasiti Gradsku televiziju? Što se, na koncu, i dogodilo. Ukidanjem „Aritmije“ i „Knjiških ljudi“. Ostalo, kako se ispostavilo, nije narušilo koncept nove i slobodne televizije. Elem, Dritan Abazović je uzrok, sve što danas živimo je posljedica. 2020. je Ura povela kolo s onima kojih se sada odriču. Ili, što bi se reklo: „Dala baba dinar da uđe u kolo, a dala bi dva da izađe“.
Ali ne može. Nijesu biografije školska tabla, pa da ih mokar sunđer može obrisati. Kad jedan premijer javno targetira novinare, što očekivati od drugih? Takav obrazac ponašanja postaje društveno prihvatljiv. Jer, ko je kaznio Dritana Abazovića zbog poziva na linč onih koji su pisali i govorili istinu o izdaji Crne Gore, o nepočinstvima režimskih tužilaca i ostalih državnih namještenika? Zato i ne čudi varvarski napad na novinarku Anu Raičković.
Nažalost, ne čudi. Jer u zemlji bezakonja, sve je dozvoljeno. Pa i prebijanje novinarke koja nije po volji Zoranu Bećiroviću. Sloboda govora morala bi biti sveta. Čak i onda kad našim ušima ne godi ono što čujemo. I koji je to grijeh novinarke Raičković izazvao toliki gnjev i bijes Zorana Bećirovića? Njeno učešće u emisiji koja se emituje na E televiziji? Sramno je napasti novinarku. I za takav čin nema opravdanja, ma koliko se portal gospodina Bećirovića trudio da ga nađe. Isti portal koji je bio meta aktuelne vlasti, i isti novinari koji su bili meta aktuelne vlasti. I čiju smo slobodu govora branili. I opet bismo to činili, bez obzira na to što portal „Aktuelno“ svakog ko nije bacio kamen na Milivoja Katnića proglašava plaćenikom. Ali čijim? Onih koji su opsesija ovog portala, a koje mnogi od nas nikad ni u mimohodu nijesu sreli?
Sloboda govora morala bi biti ono što se podrazumijeva. Manir medijskog žigosanja i linča imanentan je beogradskim tabloidima, na koje pomenuti portal, nažalost, iz dana u dan sve više liči. I što reći na brutalno prebijanje Ane Raičković i njenog sina? Na taze polomljenu šoferšajbnu njenog brata? Hoće li i ovo završiti u nekoj od fioka Tužilaštva? Je li tužilac Šoškić odveć zauzet iščitavanjem Đuranovićevih istraživačkih tekstova koje je iskao od „Pobjede“? I jesu li oni koji su se drznuli da o ovom sramnom činu govore sljedeće legitimne mete?
Ili možda nova lica s naslovnice Bećirovićevog portala?

Je li sluga Dritan pretvorio novinare u legitimne mete?

Novinarima moraju obezbijediti uslovi za slobodan rad jer su oni posrednici između građana i onih koji donose odluke - poručio je predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković.
On je, gostujući na RTNK poručio da je stvar ličnih afiniteta sviđa li se nekome način izvještavanja nekog medija ili ne.
- Ali se novinari moraju poštovati - kaže Kračković ističući da oni od 2016. imaju bazu napada na novinare u Crnoj Gori i prate preko 250 slučajeva.
Ove godine bilježi se, kako je rekao, 18 slučajeva napada na novinare.
- Ali je napad na novinarku Pobjede Anu Raičković po brutalnosti najteži u posljednjih šest godina - naglasio je Kračković.
Posljednjih godina povećan je broj napada na novinare, česte su i onlan prijetnje, a tokom 2024. Sindikat medija je, kaže Kračković, registovao novi trend da i političari često nastoje da diskredituju novinare.
On podsjeća da je prije tri godine promijenjen krivični zakon i da su povećane kazne za napad na novinare u slučaju četiri krivična djela ali u Sindikatu očekuju da se po tom zakonu kazne i primijene kada dođe do napada na novinare.

Kračković: Napad na Anu Raičković po brutalnosti najteži u posljednjih šest godina

Iranske vlasti su amputirale ruke trojici muškaraca osuđenih za krađu, saopštilo je tamošnje pravosuđe, prenosi N1.
Takva kazna se rijetko izriče, ali je predviđena iranskim krivičnim zakonom i generalno se primjenjuje na ponovljene prestupe.
- Kazna amputacije ruku trojici profesionalnih lopova koji su počinili više krađa izvršena je u provinciji Zapadni Azerbejdžan- na sjeverozapadu Irana, objavio je veb-sajt pravosuđa Mizan Onlajn.
Prema tom sajtu, osuđenici su uhapšeni prije nekoliko godina i bili su predmet desetina žalbi u nekoliko provincija.
Mizan Onlajn je precizirao da je presuda izvršena nakon što je Vrhovni sud potvrdio kazne i odbijanje osuđenika da vrate ukradene predmete, uglavnom zlatni nakit.
Nevladine organizacije za ljudska prava osudile su izvršenje kazne amputacijom u Iranu posljednjih godina.

Iran: Tri osuđenika za krađu kažnjena amputacijom ruku

Fudbaleri Dečića u drugom kolu kvalifikacija završili su nastup u Ligi konferencije. 
 
Dečić je u Beču, u revanš meču, poražen od Rapida 4:2. 
 
Austrijski predstavnik prvi duel dobio je 2:0. 
 
Do pobjede pred svojim navijačima vodili su ga Piter Dal u 17, Andrija Radulović u 27, Dominik Veikselbraun u 68. i Klaudi Embuji u 71. minutu. 
 
Strijelci za Dečić bili su Vuk Striković u 60. i Petar Sekulović u 82. minutu. 
 
Dečić je u prvom kolu eliminisao Sileks iz Kratova.

I Dečić zaustavljen u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E govorimo o estetskoj medicini i važnosti povjerenja između ljekara i pacijenta. Naša gošća biće dr Ema Koljenović.&nbsp;
Sa Tenerifa nam se uživo javlja Ana Vujadinović, uspješna frizerka koja je kreativnost iskoristila za kreiranje garderobe i danas se može pohvaliti karijerom modne kreatorke.&nbsp;
Kada "DA" nije važeće zbog zablude jednog od supružnika pitamo advokaticu Dinu Šabotić.&nbsp;
Da li je top forma nakon porođaja lako ostvariva pitamo fitness instruktorku Milicu Drakulović.&nbsp;
Sa Ivanom i Kostom Petrovićem družimo se tokom pripreme doručka a među temama kojima se bavimo je i važnost &nbsp;poznavanja engleskog jezika i posjećenost ski centra Kolašin 1600.&nbsp;
Upoznajemo se i sa Ivom Kristić, instruktorkom kajt surfinga, koja je zbog ljubavi prema kajtu počela novi život na crnogorskoj obali.
Pratite jutarnji ljetnji program na Televiziji E od 08 do 10 sati.

Ljetnji program na TV E: Saznajte kako vratiti formu poslije porođaja, zašto je važno poznavati engleski jezik i kada se sudbonosno ''DA'' ne važi

Rad Skloništa za napuštene životinje na Kufinu, na polju zaštite i udomljavanja napuštenih pasa, u proteklih šest mjeseci pokazao je da zajedno sa humanim i odgovornim sugrađanima možemo učiniti mnogo, saopštili su iz opštine Bar. 
 
Kako navode čak 120 napuštenih jedinki, od ukupno 160 koje su primljene u Sklonište u tom periodu, udomljeno je i dobilo novu porodicu i dom. 
 
Ovi rezultati govore u prilog predanom radu zaposlenih u Skloništu i posvećenosti da svim pristiglim životinjama bude obezbijeđen kvalitetan medicinski tretman, koji obuhvata veterinarski pregled, vakcinaciju, sterilizaciju i čipovanje, adekvatan boravak i socijalizaciju. 
 
- Sklonište na Kufinu jedan je od nasavremenijih objekata ovog tipa kako u Crnoj Gori, tako i u region. Sadrži moderno opremljenu veterinarsku ambulantu sa operacionom salom, odvojene boksove, prostorije za izolaciju i oporavak, kuhinju i prostor za šetnju životinja, uz savremeni sistem za evidenciju i kontrolu zdravlja životinja- poručuju iz opštine Bar. 
 
Trenutno u Skloništu boravi 14 pasa o kojima se svakodnevno brine stručno osolje i koji čekaju priliku za odlazak u novi dom. U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani Sklonište mogu obići utorkom i četvrtkom u periodu od 11 do 13h, a iz Opštine Bar pozivaju da zaintersovane da to urade što skorije, jer su šanse da će među ovim životinjama pronaći novog najboljeg prijatelja - ogromne. 
 
- Ujedno apelujemo i na odgovorno ponašanje naših sugrađana – redovnu vakcinaciju, čipovanje i sterilizaciju ljubimaca, kao i postupanje u skladu sa Odlukom o kućnim ljubimcima na teritoriji opštine Bar- zaključuje se u saopštenju.

Opština Bar: Zahvaljujući radu Skloništa za napuštene životinje na Kufinu novi dom dobilo čak 120 pasa u 2025. godini

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: napadi-na-novinare