Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Novinarstvo je javni poziv i javna služba, ali se kritički orijentisani mediji danas sve češće suočavaju sa pritiscima institucija i njihovih čelnika, kao i sa otvorenim targetiranjem od strane drugih medija, što ozbiljno otežava njihov rad i dodatno urušava položaj novinara i novinarki. To je ocijenjeno u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O ulozi novinarstva, značaju pravovremenog i tačnog informisanja javnosti, ali i o pritiscima sa kojima se novinari suočavaju na terenu i u redakcijama, saradnica na programima CGO-a Željka Zvicer razgovarala je sa Mirjanom Miladinović, novinarkom iz Crne Gore, i Mladenom Savatovićem, novinarom TV N1 iz Srbije.
Sagovornici su saglasni da novinarstvo podrazumijeva stalno traganje za istinom i da je istovremeno javni poziv i javna služba.
– Mi smo u funkciji građana i javnosti. To često ili zaboravljamo ili nijesmo toga svjesni, ali to je suština novinarstva. Znamo koja su to pitanja na koja novinarstvo treba da pruži odgovore. Sve mimo toga je iskakanje iz profesije. Moramo biti svjesni svog poziva, i to više nego javnost ili političari – ocijenila je Miladinović.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u Srbiji, Savatović je istakao da traganje za istinom nikada nije bilo teže.
– Suočavamo se sa pojavama sa kojima se možda nijesu suočavale starije generacije, poput targetiranja, pritisaka, pokušaja zastrašivanja, tužbi, fizičkih napada i verbalnih okršaja. Sve je teže doći do istine, ali novinari moraju ostati njeni tragači. Mi smo kontrolni mehanizam demokratije i njeni čuvari – rekao je Savatović.
On je ukazao i na činjenicu da se smanjuje broj medijskih profesionalaca koji novinarstvo shvataju kao javnu službu, navodeći da istinu danas ne prikrivaju samo političari, već i pojedini mediji koji im služe. Kao lično iskustvo naveo je targetiranje na konferenciji za medije od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz podršku prorežimskih medija.
– Nakon tog targetiranja i dehumanizacije, stigle su mi prijetnje silovanjem, ubistvom i protjerivanjem. Jedna osoba je napisala da će doći ispred firme u kojoj radim i da će me pronaći. Kada znate da je generator svega toga najmoćniji čovjek u državi i da ljudi koji prijete njemu vjeruju, postoji realna bojazan da se fizički napad zaista može dogoditi – upozorio je Savatović.
Iako, kako je navela Miladinović, situacija u Crnoj Gori nije toliko ekstremna, novinari i mediji i ovdje postaju mete.
– Meta vam je nacrtana na čelu od najviših institucija. To praktično daje pravo bilo kome da vam uradi bilo šta. To je najopasnija poruka koja se može poslati jednom društvu. Podjele na ‘naše’ i ‘njihove’ postoje u politici, društvu i medijima. Kada ste predstavnik nekog medija, na jednom skupu ste nepoželjni, na drugom vas tretiraju kao da ste dio njihove kuće. Ni jedno ni drugo nije ispravno. Mi smo tu da izvijestimo o onome što se dešava – kazala je ona.
Savatović je istakao da je zbog takvog ambijenta prinuđen da izbjegava pojedine skupove visokog bezbjednosnog rizika.
– Po prvi put u životu strahujem da bi mogao poletjeti kamen, flaša ili da će me neko fizički napasti. Na vojnoj paradi, kojoj sam prisustvovao, doživio sam uvrede i ponižavanja koja je teško i opisati – rekao je Savatović.
Sagovornici smatraju da su političari itekako svjesni opasnosti u koju dovode novinare kada ih javno targetiraju.
– Riječi izgovorene sa skupštinske govornice imaju ogromnu snagu. Etiketiranja i prozivke ne ugrožavaju samo onoga ko je u tom trenutku meta, već i ljude na terenu – upozorila je Miladinović.
– Njihove riječi ponekad ostavljaju i fizičke posljedice. Svjesni su šta rade, jer targetiranjem skreću pažnju sa suštine – sa korupcije, veza sa kriminalnim strukturama i sličnih tema – dodao je Savatović.
Kao dodatni problem istaknut je i nedostatak solidarnosti unutar same profesije, naročito u situacijama javnih napada na novinare.
Govoreći o sudskoj zaštiti, Savatović je naveo da presude protiv prorežimskih medija postoje, ali da su kazne uglavnom simbolične, dok se napadi na novinare često ne procesuiraju.
Miladinović je istakla da se u Crnoj Gori broj okončanih postupaka može „prebrojati na prste jedne ruke“, te da institucije ne čine dovoljno kako bi obezbijedile sigurno okruženje za rad novinara.
U osvrtu na budućnost profesije, sagovornici nijesu izrazili veliki optimizam, ali vjeruju da će istina ostati ključna vrijednost novinarstva.
– Istraživačko novinarstvo ima budućnost, jer mašine ne mogu zamijeniti ulogu medija kao kontrolora demokratije – ocijenila je Miladinović.
Savatović je upozorio da ga posebno brine slabo interesovanje mladih za novinarstvo.
– Sve je manje onih koji se odlučuju za ovu profesiju, jer je postala opasna i neisplativa. Nekada je novinarstvo bilo cijenjeno, danas je taj status ozbiljno srozan. Postavlja se pitanje – ko će se u budućnosti baviti ovim poslom? – zaključio je Savatović.

CGO: Novinari između javne službe i javnih prijetnji

Međunarodna federacija novinara (IFJ) je objavila da je 2025. godine u svijetu ubijeno 128 novinara i drugih medijskih radnika, uključujući 10 žena.
Federacija je izrazila žaljenje zbog "još jedne smrtonosne godine za novinare'' i osudila "uporni propust vlasti da zaštite medijske radnike" pozivajući na "momentano i odlučno djelovanje da se okonča ciklus nasilja" i naglašava da i dalje prevladava nekažnjivost za te zločine.
U ukupnom broju poginulih novinara bilo je i devet nesrećnih smrtnih slučajeva.
U 2024. godini IFJ je zabilježio 122 smrtnih slučajeva novinara, uključujući 14 žena, i da je 516 novinara bilo u zatvorima, a 2025. su ;u zatvorima bila 533, po čemu prednjači Kina.
Ažuriran spisak poginulih medijskih radnika 2025. dokumentuje 17 dodatnih smrtnih slučajeva od 10. decembra, poslije objavljivanja prethodnog izveštaja. Na listi objavljenoj 31. decembra to su slučajevi u Palestini, Tanzaniji, Peruu i Gvatemali, kao i nesreća u kojoj je poginulo sedam medijskih radnika u Nigeriji, jedan takav slučaj u Burundiju i jedan u Iranu.
Bliski istok i arapski svijet sa 74 ubijena novinara, uključujuči 56 u Palestini, predstavljaju 58 odsto svih slučajeva ubijenih medijskih profesionalaca u svijetu 2025. godine, navodi IFJ. To je treća uzastopna godina da je to najteže pogođen region.
Na drugom mjestu je Jemen sa 13 poginulih, a zatim Ukrajina sa osam.
U Sudanu je prijavljeno šest poginulih novinara, u Indiji i Peruu četiri, a nekoliko drugih zemalja uključujući Filipine, Meksiko, Peru i Pakistan izgubilo je po tri novinara.
Ove cifre ukazuju na koncentraciju opasnosti u konfliktnim zonama i naglašavaju potrebu jačanja zaštite medijskih profesionalaca i kažnjavanja onih koji ubijaju novinare, piše u saopštenju.
- Svijet ne može više da čeka, vrijeme je za konvenciju Ujedinjenih nacija koja garantuje bezbjednost i nezavisnost novinara svuda- rekao je u saopštenju generalni sekretar IFJ-a Entoni Belanger.

IFJ: 128 novinara ubijeno u svijetu u toku 2025. godine

Broj ubijenih novinara u svijetu tokom protekle godine ponovo je porastao zbog kriminalnih praksi vojnih grupa – regularnih i paravojnih – i organizovanog kriminala, saopštili su Reporteri bez granica.
U godišnjem izvještaju "2025, smrtonosna godina za novinare: tu vode mržnja i nekažnjivost" ta međunarodna organizacija navodi da je od prošlogodišnjeg izvještaja 67 novinara ubijeno zbog svog posla, od čega su oružane snage ili paravojne grupe ubile 37, a kriminalne mreže 16 njih.
- Evo kuda vodi mržnja prema novinarima! Dovela je do smrti 67 novinara ove godine – ne slučajno i nijesu bili kolateralne žrtve. Ubijeni su, bili su mete zbog svog rada- naveo je povodom izvještaja generalni direktor Reportera bez granica Tibo Brutin.
Skoro polovina (43 odsto) novinara ubijenih u posljednjih 12 mjeseci ubile su u Pojasu Gaze izraelske oružane snage. Reporteri bez granica navode da je ukupno, od oktobra 2023, kada je napadom Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – na Izrael, počeo rat u Gazi, izraelska vojska ubila skoro 220 novinara, od kojih je najmanje 65 ubijeno ili zbog svog posla ili dok su radili.
U Ukrajini, gdje ruska vojska nastavlja da cilja strane i ukrajinske reportere, trojica novinara su u jednom mjesecu ubijena u ruskim napadima dronovima, navodi se u izvještaju.
Sudan se, prema Reporterima bez granica, takođe pojavio kao izuzetno smrtonosna ratna zona za medijske profesionalce, pošto se novinari u toj zemlji suočavaju s ozbiljnim zlostavljanjem dok nastavlja da bjesni sukob između paravojnih Snage za brzu podršku i sudanske vojske – četvoro novinara je ubijeno ove godine, od čega su najmanje dva umrla pošto su ih otele Snage za brzu podršku.
U Meksiku su organizovane kriminalne grupe odgovorne za alarmantan porast ubistava novinara zabilježen 2025. godine koja je za medijske profesionalce bila najsmrtonosnija od posljednje tri, uprkos, kako navode Reporteri bez granica, obavezama koje je predsjednica Klaudija Šejnbaum dala toj organizaciji. Meksiko je druga najopasnija zemlja na svijetu za novinare, s devet ubijenih ove godine.
Taj trend se proširio kako je Latinska Amerika postala sve "meksikanizovanija", pošto je kako navode Reporteri bez granica, 24 odsto ubijenih novinara u svijetu nastradalo u tom regionu.
<h2>Zatvor za novinare</h2>
Širom svijeta su trenutno pritvorena 503 novinara, od čega najviše u Kini – 121.
Na drugom mjestu, prema Reporterima bez granica, nalazi se u Rusija sa 48 pritvorenih novinara, od čega je 26 Ukrajinca, tako da je u toj zemlji najviše zatvorenih stranih novinara.
Poslije Rusije, Izrael je druga zemlja koja je pritvorila najveći broj stranih novinara. Od 1. decembra 2025. godine, 20 palestinskih novinara je iza rešetaka u Izraelu, od kojih je 16 uhapšeno u posljednje dvije godine u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.
Mjanmar je s 47 novinara u zatvorima na trećem mjestu po ukupnom broju uhapšenih novinara.
Situacija u zemljama poput Rusije, Gruzije, Azerbejdžana i Belorusije ilustruje ozbiljne prijetnje s kojima se suočava sloboda medija širom bivšeg sovjetskog bloka. U Gruziji je, kako navode Reoporteri bez granica, neumoljiva autoritarna taktika vlade dovela do hapšenja gruzijske novinarke Mzije Amaglobeli. U Azerbejdžanu je 25 novinara trenutno iza rešetaka.
Trenutno se 135 novinara vodi kao nestalo u 37 zemalja. Neki se vode kao nestali više od 30 godina. Iako novinari nestaju širom svijeta, taj trend naglo raste u Meksiku (28) i Siriji (37).
U Siriji, gdje je prije godinu dana srušen režim Bašara el Asada, mnogi novinari uhapšeni ili zarobljeni pod njegovom vladavinom još uvijek nijesu pronađeni, čime je to zemlja sa najvećim brojem nestalih novinara – više od četvrtine ukupnog broja nestalih u svijetu.
Dvadeset novinara trenutno se drže kao taoci širom sveta. Huti pobunjenici su 2025. godine uzeli sedam novinara za taoce, što Jemen čini zemljom s najvećim brojem novinara koji su žrtve ove vrste otmice u posljednjih dvanaest mjeseci.
Tokom protekle godine došlo je više oslobađanja novinara iz zatvora, navode Reporteri bez granica.
Značajna oslobađanja pritvorenih novinara uključuju oslobađanje devet bjeloruskih novinara koji su konačno uspjeli da se ponovo sretnu sa svojim voljenima, blogera Alaa Abdel Fataha u Egiptu i ukrajinskog novinara Dmitra Hiljuka, koji je oslobođen u avgustu pošto je bio u nekoliko ruskih zatvora. Sedam novinara iz Burkine Faso koji su bili prisilno regrutovani u vojsku takođe su pušteni između jula i septembra.
Među novinarima oslobođenim iz bjeloruskih zatvora je i novinar Bjeloruskog servisa RSE Ihar Losik. Devet bjeloruskih novinara je pušteno pošto što su mjesecima ili, u nekim slučajevima, godinama bili iza rešetaka samo zato što su obavljali svoj posao.
Ti novinari su oslobođeni, a zatim deportovani u okviru pregovora s vladom SAD, što je dovelo do oslobađanja 52 politička zatvorenika 11. septembra.
Međutim, ukazuju Reporteri bez granica, 33 novinara su i dalje u pritvoru u Bjelorusiji gdje su, od spornih predsjedničkih izbora 2020. i naknadnog gušenja mirnih protesta, skoro svi nezavisni mediji ućutkani, a njihovi novinari pritvoreni ili primorani na egzil.
<h3>Srbija – godina nasilja nad novinarima</h3>
Od Nepala do Srbije, Indonezije do Francuske, pa i Madagaskara, novinari koji izvještavaju s protesta bili su posebno ometani u obavljanju svog posla tokom 2025, što su uglavnom činili organi reda, navode Reporteri bez granica.
Od početka antikorupcijskih protesta u Srbiji izazvanih smrtonosnim padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, medijski profesionalci koji su izvještavali s demonstracija bili su izloženi najmanje 98 fizičkih napada, pokazuju podaci Reportera bez granica. Od toga se 91 dogodio od 1. januara 2025.
Oko polovine ovih napada izvršila je policija s potpunom nekažnjivošću, u klimi koju su oblikovali verbalni napadi predsjednika Aleksandra Vučića na medije, navode Reporteri bez granica ukazujući da se Vučić nalazi na njihovoj listi "predatora slobode medija" za 2025.

U protekloj godini ponovo povećan broj ubijenih novinara, navode Reporteri bez granica

Neophodno je jačati institucionalne mehanizme zaštite, unaprijediti ekonomski položaj novinara, uvesti psihološku podršku u redakcije, te kreirati sistemsku saradnju između univerziteta, medija i institucija, poručeno je na okruglom stolu pod nazivom “Mladi novinari pod pritiskom: kako ih štitimo?“ koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) u Omladinskom klubu „Zona mladih“. 
 
Kako je saopšteno iz MOACG, cilj ovog događaja je bio da stvaranje prostora za dijalog o bezbjednosti mladih novinara, pritiscima sa kojima se suočavaju i načinima kako ih možemo bolje zaštititi, te jačanje glasa studenata novinarstva, i sagledavanje novinarskog poziva iz vizure mladih, sa kojim očekivanjima i strahovima ulaze u profesiju i koji su presudni faktori za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog radnog okruženja. 
 
Isidora Kovačević, studentkinja novinarstva Fakulteta političkih nauka, govorila je o ulozi fakulteta i podršci koju mladi novinari dobijaju u okviru studija.
- Niko nam ne stavlja ružičaste naočare, veoma smo svjesni težine profesije i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju. Mladi danas jesu spremni da prijave napade i budu aktivni - kazala je Kovačević.
Naglasila je i potrebu za više praktične nastave, mentorstva i direktnog rada na terenu. 
 
Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) ukazala je na višestruke izazove novinara, od fizičkih i digitalnih napada, do ekonomskih i institucionalnih pritisaka.
- Ne govorimo samo o fizičkim napadima, već i o ekonomskom i pravnom aspektu. Socijalni položaj novinara je izuzetno loš i zbog toga profesija nije atraktivna mladima. Mediji u Crnoj Gori danas nijesu priča napretka, već opstanka - rekla je Nikolić. 
 
Nikolić je predložila formiranje univerzitetskih redakcija, u kojima bi iskusni praktičari radili sa studentima i pripremali ih za radne uslove u redakcijama. 
 
Andrea Perišić iz Sekcije mladih i frilensera Sindikata medija Crne Gore ukazala je na zanemarivanje potrebe za psihološkom podrškom.
- Novinari se sve češće suočavaju sa potrebom za psihološkom podrškom. Redakcije moraju imati mehanizme koji im omogućavaju da se nose sa stresom, prijetnjama i pritiscima. Psihološka podrška treba da postane standard, a ne izuzetak - istakla je Perišić. 
 
Perišić je naglasila da napadi i incidenti imaju snažan efekat na mlade i njihov ulazak u profesiju. 
 
Iz MOACG su poručili da će nastaviti rad na inicijativama koje doprinose stvaranju bezbjednog okruženja za mlade novinare i biti konstruktivan partner u očuvanju slobodnog, odgovornog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. 
 
Ovaj događaj realizovan je u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji MOACG sprovodi uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

Mladi novinari zaslužuju podršku, zaštitu i rad u sigurnom okruženju

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) 35mm navodeći da napad na medijske radnike mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Urednica medijskih programa u NVO 35mm Milica Đokđurić rekla je da svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema.
- U zemlji u kojoj i dalje ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, gdje se napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića i Mladena Stojovića prepričavaju kao opomena, a ne kao riješeni slučajevi – svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema- kazala je Đokđurić.
Ona je rekla da u Crnoj Gori i dalje nije rizično lagati, već da je rizično govoriti istinu.
- Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, razbijenih prozora i uništene imovine. Oni koji bi trebalo da ih štite, često okreću glavu. Oni koji ih napadaju, najčešće prolaze nekažnjeno. A javnost, umorna od čekanja pravde, sve češće ćuti- navela je Đokđurić.
Ona je dodala da NVO 35mm pozdravlja potpisivanje Protokola o zaštiti novinara u oktobru ove godine, kojim je formiran Mehanizam za bezbjednost novinara, navodeći da je to prvi pokušaj da se riječi pretvore u djela.
- Ipak, nijedan protokol, nijedan potpis i nijedna konferencija neće značiti, ako institucije ne počnu da reaguju brzo, odlučno i nepristrasno. Jer svaki napad koji prođe nekažnjeno postaje poziv na novi zločin- smatra Đokđurić.
Ona je rekla da od vlasti očekuju da jasno i javno poruče da napad na novinara mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Vrijeme je da prestanu prijetnje, javna poniženja i targetiranje „nepodobnih“ novinara. Vrijeme je da se prekine nit ćutanja i straha, kazala je Đokđurić i &nbsp;poručila da politizacija medija, nacionalistička retorika i svakodnevni napadi na društvenim mrežama ne smiju postati nova normalnost.
- Novinari nijesu neprijatelji – oni su čuvari istine, svjedoci stvarnosti i temelj svake slobodne države. A kada novinari ne smiju bezbjedno da pitaju i govore istinu, društvo ne može biti slobodno- zaključila je Đokđurić.

Đokđurić: Napadi na novinare da postanu crvena linija koju niko ne smije preći

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima, ukazuje da Crna Gora i dalje ne uspijeva da obezbijedi adekvatan institucionalni odgovor na napade, prijetnje i pritiske kojima su izloženi novinari i novinarke, kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima. - Uprkos višegodišnjim upozorenjima i obavezama iz procesa pristupanja EU, slučajevi nasilja nad predstavnicima medija i dalje se sporo i neefikasno procesuiraju, dok nekažnjivost ostaje podsjetnik nedostatka odgovornosti i političke volje - kazao je Obradović. Navodi da je ova godina donijela i nove primjere brutalnog odnosa prema medijskim radnicima. - Posljednji se dogodio 8. avgusta 2025. godine na nezakonitom neočetničkom skupu u Beranama, kada su fizički napadnuti fotoreporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević. Takvi incidenti potvrđuju rastuću netoleranciju i stvaraju ambijent u kojem je nasilje prihvatljiva reakcija na javnu riječ. Zakašnjele i neadekvatne reakcije institucija dodatno produbljuju osjećaj nesigurnosti među novinarima i šalju poruku nekažnjivosti počinilaca, a svaka nekažnjivost je poraz pravde i ohrabrenje za nove napade - kaže Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103141112_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241103141112_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: CGO)</figcaption></figure>  CGO podsjeća da se i dalje odugovlače procesi u slučajevima najtežih napada na novinare. Slučaj ranjavanja Olivere Lakić stagnira već godinama, uz česta odlaganja ročišta i bez napretka, dok se u predmetu napada na novinarku Pobjede Anu Raičković još čeka sudski epilog. Takva praksa urušava povjerenje javnosti u institucije koje bi morale biti garant pravde i sigurnosti. - Crna Gora mora pokazati dosljednu političku i institucionalnu volju da prekine praksu selektivne pravde i da svaki napad na novinare bude procesuiran bez izuzetka i odlaganja. To mora biti dokazano kroz sinhronizovano djelovanje tužilaštva, sudova i policije, kao i kroz odgovornost političkih struktura da stvore okruženje u kojem se sloboda izražavanja poštuje kao temelj demokratije. Zaštita novinara nije privilegija, već osnovni uslov za društvo zasnovano na istini i slobodi - kaže Obradović. Ističe da je rješavanje slučajeva nasilja nad novinarima i obaveza države u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koja mjere napredak u vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. - Sve dok napadi na novinare budu tretirani ravnodušno i neprofesionalno, Crna Gora neće moći zatvoriti ova poglavlja niti potvrditi posvećenost evropskim vrijednostima. Zato je neophodno da svaka institucija preuzme svoj dio odgovornosti – od efikasnih istraga, preko brzog procesuiranja, do javnog informisanja o rezultatima, jer novinari imaju pravo na sigurnost, a javnost na istinu - kazao je Obradović.

CGO: Nekažnjivost napada na novinare ostaje ozbiljan test za institucije

Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu predstavnika medija iz Francuske, koja je održana od utorka do danas, s ciljem promocije Crne Gore kao atraktivne i raznovrsne turističke destinacije na ovom tržištu.&nbsp;
- Francusko tržište predstavlja jedno od prioritetnih emitivnih tržišta za Crnu Goru, pa se ova aktivnost realizuje u okviru kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO usmjerenih na njegovo jačanje i unapređenje vidljivosti zemlje - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U posjeti su boravili predstavnici značajnih francuskih medija: Ma famille zen, L'Indigo mag, Infotravel, Plume travels i Tourmag.com, koji su imali priliku da istraže sjeverni i južni dio zemlje, te da kroz bogat program upoznaju prirodne ljepote, gastronomiju i kulturnu baštinu Crne Gore. Posjetili su Podgoricu, Kolašin, Bjelasicu, manastir Morača, Cetinje, Njeguše, Kotor, Perast, Tivat, Lušticu, Budvu i Petrovac, gdje su kroz raznovrsne aktivnosti i susrete s lokalnim domaćinima stekli sveobuhvatan utisak o ponudi destinacije.
Predstavnica Tourmag.com magazine, Raphaelle Savary, kazala je da su aktivnosti bile raznovrsne, autentične i originalne i za onoga ko je već posjetio Crnu Goru.
- Imala sam priliku da sada Crnu Goru doživim iz potpuno nove perspektive. Organizacija putovanja bila je besprijekorna, što mi je dodatno olakšalo iskustvo. Posebno su me impresionirali kontrasti između obale i unutrašnjosti zemlje, gdje netaknuta priroda i autentičnost ostavljaju snažan utisak. Takođe, gastronomija je bila izvrsna i omogućila mi je da osjetim duh lokalne tradicije - poručila je Savary&nbsp;
Predstavnica L’Indigo magazina, Catherine Gary, navela je da je program putovanja bio veoma dobro osmišljen, nudeći odličnu kombinaciju kulturnih tradicija, crnogorskih planina, unutrašnjosti i obale, kao i uvida u kulturno istorijsko nasljeđe.&nbsp;
- Posebno sam uživala u autentičnim iskustvima, poput pripreme tradicionalnih jela u domaćinstvima što je pružilo duboku i iskrenu povezanost sa crnogorskom kulturom. Posjeta vinskom podrumu Plantaže 13 jul bila je nezaboravna, dok je obilazak Kolašina omogućio interesantne susrete sa lokalnim stanovništvom. Obavezne destinacije poput Cetinja, manastira Morača u Kolašinu i Kotora ostavile su snažan utisak, a vožnja žičarom u Kotoru bila je veoma prijatno iskustvo uprkos vremenskim uslovima - kazala je Gary.
Podršku u organizaciji ove posjete dali su nacionalna aviokompanija Air Montenegro, Hotel Wulfeina, Hotel Swissotel, Hotelska grupa Budvanska Rivijera, lokalne turističke organizacije Podgorice, Kolašina, Cetinja, Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve.

Francuski novinari oduševljeni Crnom Gorom: "Autentično iskustvo i impresivni kontrasti netaknute prirode"

​Ryanair je povećao svoje godišnje prognoze za rast broja putnika i saopštio da bi dobit za cijelu godinu trebalo da se poveća, nakon što je otkriveno da cijene avio-prevoznika rastu više od očekivanog.
Niskotarifni irski avio-prevoznik prevezao je 47,5 miliona putnika u trećem tromjesečju, što je porast od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, te je izjavio da sada očekuje rast broja putnika od četiri odsto na gotovo 208 miliona u periodu od prošle do ove godine zbog snažne potražnje i ranijih isporuka Boingovih aviona nego što se očekivalo.
To je porast u odnosu na prethodne prognoze za 207 miliona putnika, prenose Nezavisne novine.
Prosječne cijene karata porasle su četiri odsto na 44 eura u trećem tromjesečju do kraja decembra, a prevoznik je izjavio da sada očekuje porast cijena od oko devet odsto, u odnosu na prethodno predviđeno povećanje od sedam odsto.
Ryanair je izjavio da oprezno predviđa dobit nakon oporezivanja za cijelu godinu od 2,13 do 2,23 milijarde eura.

Ryanair povećava godišnje prognoze za cijene karata i putnika

The out-of-trial panel of the Basic Court in Podgorica extended the detention of Danilo Mandić on January 23 - as confirmed to Portal ETV by independent public relations adviser at the Basic Court Nađa Pešić.
Mandić is charged with a serious offense against public safety, causing minor bodily injury, and illegal possession of weapons and explosive materials.
Danilo Mandić is the nephew of the President of Parliament Andrija Mandić.
Mandić served as his uncle Andrija Mandić’s private - illegal - security.
The accused is suspected of having, on April 19 at around 3:40 a.m., while driving a parliamentary jeep, a „Range Rover“, blocked the path of Podgorica residents Darko Perović and Aris Turković near the intersection of Marka Miljanova Street and Ivan Crnojević Boulevard. After that, Mandić allegedly fired several shots at them, during which Perović was wounded.
The investigation against Mandić was initially conducted by the Higher State Prosecutor’s Office, but after assessing the evidence, it determined that the case falls under the jurisdiction of the Basic State Prosecutor’s Office.
Meanwhile, the Basic State Prosecutor’s Office opened a case regarding the misuse of a vehicle belonging to the highest legislative body. After the investigation was completed, an indictment proposal was filed against Danilo Mandić on suspicion that he stole an official parliamentary vehicle.
The trial of Danilo Mandić continues today. In these proceedings, witness Darko Perović has refused to testify for the third time.

Danilo Mandić’s detention extended

Zaposleni u Fondu za zdravstvenu zaštitu traže da budu obuhvaćeni Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe kao što je to sada bio slučaj i da ne budu diskriminisani po pitanju zarada u odnosu na ostale koji rade u zdravstvenim ustanovama - rekao je predsjednik Sindikalne organizacije Fonda za zdravstveno osiguranje &nbsp;Amer Ramusović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao da su zaposleni u Fondu za zdravstveno osiguranje u teškoj finansijskoj situaciji.
- Težoj od svih zaposlenih u ostalim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - naglasio je Rasumović.
Podsjeća da su vođeni pregovori da FZO uđe u Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost, po prijedlogu Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore, ali je bilo kratko vrijeme pred Novu Godinu a ugovor je zaključen posljednjeg dana 2025. godine.&nbsp;
- Postoji mogućnost da se to naknadno uradi. Razlog zašto su naši ljudi - kolege i zašto smo &nbsp;mi u Sindikatu nrzadovoljni je zato što imamo katastrofalno loše plate, u odnosu na naše kolege po istim zvanjima, istim zanimanjima u drugim zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Na primjer ekonomista ili pravnik sa visokom stručnom spremom kao visoko rukovodni kadar ima koeficijent 9,60 , dok naš kolega koji isti posao radi, a koga mi kontrolišemo, praktično mi iz FZO, &nbsp;jer naša nadležnost je da kontrolišemo rad ustanova u pojedinim &nbsp;zdravstvenim oblastima, ima 11,91, razlika je između 25 i 30 posto kada je riječ o ličnom dohotku, a velika je odgovornost ljudi koji rade u FZO, zbog toga što je posao izuzetno odgovoran - rekao je Ramusović.
Podsjeća da se od 2014. godine zaposleni nalaze u Granskom kolektivnom ugovoru za upravu i pravosuđe, te se tretiraju kao državni službenici i namještenici.
- Mi nijesmo državna uprava, mi samo imamo javna ovlašćena, a 20 i više godina smo članovi Samostalnog sindikata zdravstva, koje, moram napomenuti, nam maksimalno pruža podršku svo ovo vrijeme da postanemo ponovo članovi Sindikata. Od 2014.godine praktično smo izgubili svoju samostalnost i ne pripadamo onome što treba da budemo a to je u Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe - zaključio je Ramusović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Ramusović: Zaposleni u FZO su u težoj finansijskoj situaciji od svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore

Ukoliko se prevoznicima ne izađe u susret i protest preraste u dugoročnu blokadu transporta može se desiti da crnogorske transportne &nbsp;kompanije odu da rade na EU tržište, a druga mogućnost je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što bi značajno uticalo na rast cijena - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Bilo koja blokada, kako dodaje, dovodi do usporavanja ekonomije i određenih prekida u snabdijevanju, a osim građana trpe privreda i trpe prevoznici.
Osim potencijalnih poremećaja na lokalnom nivou protest prevoznika, prema njegovim riječima, može dovesti do poremećaja i na evropskom nivou, što bi trebalo da dodatno stvori pritisak na evropske institucije da se pronađe rješenje.
- Bitno je naglasiti da je ovo trebalo da bude protest, štrajk na regionalnom nivou da se pošalje poruka evropskim institucijama o problemu koji će imati prevoznici sa Zapadnog Balkana zbog primjene sistema ulaska i izlaska iz EU, sa 90 od 180 dana u EU i samim tim je trebalo da se pošalje zajednička poruka sa određenim protestom da treba i EU u određenoj mjeri da reaguje i da se prilagodi potrebama našeg tržišta. Činjenica je da ukoliko ne dođe do određenog rješenja da će upravo prevoznici sa teritorije Zapadnog Balkana što uključuje i Crnu Goru imati ozbiljnih problema što se tiče samog njihovog poslovanja, jer ako bi pogledali kako će se to reflektovati na njihovo poslovanje ono će zahtijevati ili povećani broj radnika, ili čekanje što znači povećanje troškova, samim tim povećanje cijena - rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može desiti brza nestašica, jer postoje zalihe dovoljne za više dana, pa ne bi trebalo da dođe do poremećaja tržišta ukoliko se protest dugoročno ne nastavi.&nbsp;
- Treba biti pažljiv kad komentarišemo takve stvari, jer mi smo skloni tome da napravimo paniku i upravo ta panika može da izazove veće potražnju, pa samim tim možemo sami da napravimo problem na tržištu. Stav trgovaca i njihova politika je da su se već zalihe skoro svih proizvoda obezbjedile i ne treba da razmišljamo o tome da će se desiti određeni poremećaji - istakao je Mulešković.
Dodaje i da će svaki trošak koji nastane u zastoju transporta biti preliven na građane kroz finalnu cijenu proizvoda, pa ukoliko se situacija nastavi jasno je da će doći do povećanja cijena.&nbsp;
- Dva scenarija mogu da se dese, a prvi scenario je da naše kompanije odu da rade na evropskom tržištu i drugi scenario je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što jasno govori da bi došlo do rasta cijena, jer ako u ovom trenutku imate za npr. 1000 eura prevoz do određene zemlje ukoliko dođe do premještanja da evropske firme vode to će biti duplo veći troškovi - zaključio je Mulešković.

Tag: novinari