Neophodno je jačati institucionalne mehanizme zaštite, unaprijediti ekonomski položaj novinara, uvesti psihološku podršku u redakcije, te kreirati sistemsku saradnju između univerziteta, medija i institucija, poručeno je na okruglom stolu pod nazivom “Mladi novinari pod pritiskom: kako ih štitimo?“ koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) u Omladinskom klubu „Zona mladih“. 
 
Kako je saopšteno iz MOACG, cilj ovog događaja je bio da stvaranje prostora za dijalog o bezbjednosti mladih novinara, pritiscima sa kojima se suočavaju i načinima kako ih možemo bolje zaštititi, te jačanje glasa studenata novinarstva, i sagledavanje novinarskog poziva iz vizure mladih, sa kojim očekivanjima i strahovima ulaze u profesiju i koji su presudni faktori za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog radnog okruženja. 
 
Isidora Kovačević, studentkinja novinarstva Fakulteta političkih nauka, govorila je o ulozi fakulteta i podršci koju mladi novinari dobijaju u okviru studija.
- Niko nam ne stavlja ružičaste naočare, veoma smo svjesni težine profesije i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju. Mladi danas jesu spremni da prijave napade i budu aktivni - kazala je Kovačević.
Naglasila je i potrebu za više praktične nastave, mentorstva i direktnog rada na terenu. 
 
Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) ukazala je na višestruke izazove novinara, od fizičkih i digitalnih napada, do ekonomskih i institucionalnih pritisaka.
- Ne govorimo samo o fizičkim napadima, već i o ekonomskom i pravnom aspektu. Socijalni položaj novinara je izuzetno loš i zbog toga profesija nije atraktivna mladima. Mediji u Crnoj Gori danas nijesu priča napretka, već opstanka - rekla je Nikolić. 
 
Nikolić je predložila formiranje univerzitetskih redakcija, u kojima bi iskusni praktičari radili sa studentima i pripremali ih za radne uslove u redakcijama. 
 
Andrea Perišić iz Sekcije mladih i frilensera Sindikata medija Crne Gore ukazala je na zanemarivanje potrebe za psihološkom podrškom.
- Novinari se sve češće suočavaju sa potrebom za psihološkom podrškom. Redakcije moraju imati mehanizme koji im omogućavaju da se nose sa stresom, prijetnjama i pritiscima. Psihološka podrška treba da postane standard, a ne izuzetak - istakla je Perišić. 
 
Perišić je naglasila da napadi i incidenti imaju snažan efekat na mlade i njihov ulazak u profesiju. 
 
Iz MOACG su poručili da će nastaviti rad na inicijativama koje doprinose stvaranju bezbjednog okruženja za mlade novinare i biti konstruktivan partner u očuvanju slobodnog, odgovornog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. 
 
Ovaj događaj realizovan je u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji MOACG sprovodi uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mladi novinari zaslužuju podršku, zaštitu i rad u sigurnom okruženju

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) 35mm navodeći da napad na medijske radnike mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Urednica medijskih programa u NVO 35mm Milica Đokđurić rekla je da svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema.
- U zemlji u kojoj i dalje ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, gdje se napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića i Mladena Stojovića prepričavaju kao opomena, a ne kao riješeni slučajevi – svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema- kazala je Đokđurić.
Ona je rekla da u Crnoj Gori i dalje nije rizično lagati, već da je rizično govoriti istinu.
- Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, razbijenih prozora i uništene imovine. Oni koji bi trebalo da ih štite, često okreću glavu. Oni koji ih napadaju, najčešće prolaze nekažnjeno. A javnost, umorna od čekanja pravde, sve češće ćuti- navela je Đokđurić.
Ona je dodala da NVO 35mm pozdravlja potpisivanje Protokola o zaštiti novinara u oktobru ove godine, kojim je formiran Mehanizam za bezbjednost novinara, navodeći da je to prvi pokušaj da se riječi pretvore u djela.
- Ipak, nijedan protokol, nijedan potpis i nijedna konferencija neće značiti, ako institucije ne počnu da reaguju brzo, odlučno i nepristrasno. Jer svaki napad koji prođe nekažnjeno postaje poziv na novi zločin- smatra Đokđurić.
Ona je rekla da od vlasti očekuju da jasno i javno poruče da napad na novinara mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Vrijeme je da prestanu prijetnje, javna poniženja i targetiranje „nepodobnih“ novinara. Vrijeme je da se prekine nit ćutanja i straha, kazala je Đokđurić i &nbsp;poručila da politizacija medija, nacionalistička retorika i svakodnevni napadi na društvenim mrežama ne smiju postati nova normalnost.
- Novinari nijesu neprijatelji – oni su čuvari istine, svjedoci stvarnosti i temelj svake slobodne države. A kada novinari ne smiju bezbjedno da pitaju i govore istinu, društvo ne može biti slobodno- zaključila je Đokđurić.

Đokđurić: Napadi na novinare da postanu crvena linija koju niko ne smije preći

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima, ukazuje da Crna Gora i dalje ne uspijeva da obezbijedi adekvatan institucionalni odgovor na napade, prijetnje i pritiske kojima su izloženi novinari i novinarke, kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima. - Uprkos višegodišnjim upozorenjima i obavezama iz procesa pristupanja EU, slučajevi nasilja nad predstavnicima medija i dalje se sporo i neefikasno procesuiraju, dok nekažnjivost ostaje podsjetnik nedostatka odgovornosti i političke volje - kazao je Obradović. Navodi da je ova godina donijela i nove primjere brutalnog odnosa prema medijskim radnicima. - Posljednji se dogodio 8. avgusta 2025. godine na nezakonitom neočetničkom skupu u Beranama, kada su fizički napadnuti fotoreporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević. Takvi incidenti potvrđuju rastuću netoleranciju i stvaraju ambijent u kojem je nasilje prihvatljiva reakcija na javnu riječ. Zakašnjele i neadekvatne reakcije institucija dodatno produbljuju osjećaj nesigurnosti među novinarima i šalju poruku nekažnjivosti počinilaca, a svaka nekažnjivost je poraz pravde i ohrabrenje za nove napade - kaže Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103141112_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241103141112_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: CGO)</figcaption></figure>  CGO podsjeća da se i dalje odugovlače procesi u slučajevima najtežih napada na novinare. Slučaj ranjavanja Olivere Lakić stagnira već godinama, uz česta odlaganja ročišta i bez napretka, dok se u predmetu napada na novinarku Pobjede Anu Raičković još čeka sudski epilog. Takva praksa urušava povjerenje javnosti u institucije koje bi morale biti garant pravde i sigurnosti. - Crna Gora mora pokazati dosljednu političku i institucionalnu volju da prekine praksu selektivne pravde i da svaki napad na novinare bude procesuiran bez izuzetka i odlaganja. To mora biti dokazano kroz sinhronizovano djelovanje tužilaštva, sudova i policije, kao i kroz odgovornost političkih struktura da stvore okruženje u kojem se sloboda izražavanja poštuje kao temelj demokratije. Zaštita novinara nije privilegija, već osnovni uslov za društvo zasnovano na istini i slobodi - kaže Obradović. Ističe da je rješavanje slučajeva nasilja nad novinarima i obaveza države u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koja mjere napredak u vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. - Sve dok napadi na novinare budu tretirani ravnodušno i neprofesionalno, Crna Gora neće moći zatvoriti ova poglavlja niti potvrditi posvećenost evropskim vrijednostima. Zato je neophodno da svaka institucija preuzme svoj dio odgovornosti – od efikasnih istraga, preko brzog procesuiranja, do javnog informisanja o rezultatima, jer novinari imaju pravo na sigurnost, a javnost na istinu - kazao je Obradović.

CGO: Nekažnjivost napada na novinare ostaje ozbiljan test za institucije

Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu predstavnika medija iz Francuske, koja je održana od utorka do danas, s ciljem promocije Crne Gore kao atraktivne i raznovrsne turističke destinacije na ovom tržištu.&nbsp;
- Francusko tržište predstavlja jedno od prioritetnih emitivnih tržišta za Crnu Goru, pa se ova aktivnost realizuje u okviru kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO usmjerenih na njegovo jačanje i unapređenje vidljivosti zemlje - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U posjeti su boravili predstavnici značajnih francuskih medija: Ma famille zen, L'Indigo mag, Infotravel, Plume travels i Tourmag.com, koji su imali priliku da istraže sjeverni i južni dio zemlje, te da kroz bogat program upoznaju prirodne ljepote, gastronomiju i kulturnu baštinu Crne Gore. Posjetili su Podgoricu, Kolašin, Bjelasicu, manastir Morača, Cetinje, Njeguše, Kotor, Perast, Tivat, Lušticu, Budvu i Petrovac, gdje su kroz raznovrsne aktivnosti i susrete s lokalnim domaćinima stekli sveobuhvatan utisak o ponudi destinacije.
Predstavnica Tourmag.com magazine, Raphaelle Savary, kazala je da su aktivnosti bile raznovrsne, autentične i originalne i za onoga ko je već posjetio Crnu Goru.
- Imala sam priliku da sada Crnu Goru doživim iz potpuno nove perspektive. Organizacija putovanja bila je besprijekorna, što mi je dodatno olakšalo iskustvo. Posebno su me impresionirali kontrasti između obale i unutrašnjosti zemlje, gdje netaknuta priroda i autentičnost ostavljaju snažan utisak. Takođe, gastronomija je bila izvrsna i omogućila mi je da osjetim duh lokalne tradicije - poručila je Savary&nbsp;
Predstavnica L’Indigo magazina, Catherine Gary, navela je da je program putovanja bio veoma dobro osmišljen, nudeći odličnu kombinaciju kulturnih tradicija, crnogorskih planina, unutrašnjosti i obale, kao i uvida u kulturno istorijsko nasljeđe.&nbsp;
- Posebno sam uživala u autentičnim iskustvima, poput pripreme tradicionalnih jela u domaćinstvima što je pružilo duboku i iskrenu povezanost sa crnogorskom kulturom. Posjeta vinskom podrumu Plantaže 13 jul bila je nezaboravna, dok je obilazak Kolašina omogućio interesantne susrete sa lokalnim stanovništvom. Obavezne destinacije poput Cetinja, manastira Morača u Kolašinu i Kotora ostavile su snažan utisak, a vožnja žičarom u Kotoru bila je veoma prijatno iskustvo uprkos vremenskim uslovima - kazala je Gary.
Podršku u organizaciji ove posjete dali su nacionalna aviokompanija Air Montenegro, Hotel Wulfeina, Hotel Swissotel, Hotelska grupa Budvanska Rivijera, lokalne turističke organizacije Podgorice, Kolašina, Cetinja, Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve.

Francuski novinari oduševljeni Crnom Gorom: "Autentično iskustvo i impresivni kontrasti netaknute prirode"

Televizija E otvara vrata novim talentima! Ako voliš dinamičan radni dan, želiš biti u središtu događaja i dijeliti priče koje inspirišu - prijavi se na oglas!
Zapošljavamo novinare, montažere i reportere.
Pošalji svoju prijavu na redakcija@etv.me ili nas kontaktiraj na 067 990 134.
Ako imaš strast prema medijima, želju za učenjem i timski duh, TVE je mjesto za tebe! Budi dio tima koji svakodnevno stvara kvalitetan i zanimljiv sadržaj.

TVE zapošljava: Pridruži se kreativnom novinarskom timu!

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je u periodu od 14. do 18. oktobra ugostila predstavnike medija iz Španije koji su imali priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom Crne Gore. Riječ je o jednim od značajnijih španskih medija, među kojima su Viajar Magazine sa oko 580 hiljada čitalaca mjesečno i 3,1 milion online korisnika, MIA Magazine sa 190.000 čitalaca, Ruta en Familia koji broji oko 1 milion online korisnika, 20 Minutos &nbsp;sa 18,7 miliona digitalnih korisnika i 281 hiljada čitalaca štampanog izdanja, te La Vanguardia čiji portal mjesečno posjeti oko 14 miliona korisnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020091044_a28221d94dc5a3dbb64ae3b8fa4b3b4a28f53df655a7d2ee45c97299a6febf8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020091044_a28221d94dc5a3dbb64ae3b8fa4b3b4a28f53df655a7d2ee45c97299a6febf8b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="posjeta novinara Španije"> </figure>  Tokom petodnevnog boravka novinari su obišli najatraktivnije destinacije Crne Gore, od luksuznih kompleksa u Tivtu pa sve do obilaska Herceg Novog, Kotora, Perasta, Budve, Cetinja i Kolašina.&nbsp; Novinari iz Španije ističu da im je boravak u Crnoj Gori pružio priliku da upoznaju njenu raznovrsnu ponudu i da se povećanjem broja direktnih letova otvara nova mogućnost da španski turisti uživaju u još jednoj autentičnoj evropskoj zemlji. - Utisak koji nosim odavde je da Crna Gora obiluje skrivenim uvalama i zaštićenim morskim područjima, što je čini izuzetno privlačnom za plovidbu i različite morske sportove poput kajaka ili jedrenja na dasci. Pomalo me podsjeća na obalu sjeveroistočne Španije, na Kosta Bravu koja dijeli sličan pejzaž: šume koje se spuštaju sve do mora, male uvale i skrovite plaže koje izranjaju iz prirode, stvarajući prizor pravog, skrivenog raja. Poseban utisak ostavlja Cetinje, grad koji odiše istorijom i kulturom, pravi muzej na otvorenom, gdje se na svakom koraku osjeća duh stare Crne Gore - istakao je Jose Maria Palau iz magazina Viajar. Beatriz Pérez Rodríguez iz magazina 20 minutos podijelila je svoje utiske o Crnoj Gori, ističući da je zemlja nadmašila sva njena očekivanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020091044_a0aa3e575fc0fc0b8af5d62db81505b1f508cd813cfd146a0a1069eac25f16e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020091044_a0aa3e575fc0fc0b8af5d62db81505b1f508cd813cfd146a0a1069eac25f16e4" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="posjeta novinara Španije"> </figure>  - Prije dolaska sam malo istraživala o Crnoj Gori, gledala sam reportaže, slike i čitala utiske, pa sam imala velika očekivanja. Kada sam stigla, mogu reći da su ta očekivanja ne samo ispunjena, već i nadmašena. Crna Gora je još ljepša nego što sam zamišljala. Sada, kada je Crna Gora dobro povezana sa Španijom, sigurno ću svima preporučiti da je posjete - poručila je Beatriz Pérez Rodríguez. Podršku u organizaciji ove studijske posjete dale su turistička organizacija Kolašina, Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve i Cetinja, kao i aviokompanija Vueling.

Novinari iz Španije: Crna Gora je još ljepša nego što smo zamišljali

To što Specijalno državno tužilaštvo želi da sasluša novinare u sklopu njihove posljednje akcije opasno zadire u slobodu medija i samu suštinu demokratije, ocijenili su pravnici u razgovoru za Televiziju E.
<h2>Upiti bez odgovora</h2>
Brojni su upiti Televizije E ostali bez odgovora Specijalnog državnog tužilaštva, kao i drugih tužilačkih organa, na pitanja od javnog interesa. No, čini se da samo jedan medij može doći do brzih odgovora, pa čak i do tužilačkih spisa. Međutim, ukoliko se, kako je i u prirodi novinarskog posla, dođe do informacija koje kompromituju vlast, otkrivaju zloupotrebe institucija, to se, prema novim tumačenjima, može kvalifikovati kao narušavanje ustavnog uređenja. Zato će, kako je kazao portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić za, dakako, Vijesti – urednici nekih medija biti saslušani, kao svjedoci. 
- Ja ću pobrojati najuobičajnija djela iz te grupe. Na primjer, ubistvo najviših državnih predstavnika, pozivanje na njihovo ubistvo, terorizam, sabotaža, sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, veleizdaja, odavanje službene tajne. To su krivična djela koja mogu dovesti do poremećaja ustavnog uređenja. Ovo što imamo u ovoj naredbi za sprovođenje istrage nema nikakve veze sa tim što tužilaštvo tvrdi. Ne treba da budete advokat, sudija ili pravnik da bi zaključili, prostom logikom, da ta tvrdnja tužilaštva, da je to napad na ustavno uređenje nema nikakvu podlogu - rekao je za Televiziju E advokat Aleksandar Olenik.
No, da podloge za saslušanje novinara ima - smatra ministarka koja bi trebalo da ih štiti, a čije su partijske kolege često na meti kritika zbog zloupotreba u sektoru bezbjednosti.
- Čula sam i to da je portparol kazao da će i neki urednici biti saslušani ili vlasnici medija, mislim da je svako dužan da svjedoči. Opet kažem, u naredbi se nalaze opasna krivična djela koja treba istražiti, svako je dužan da svjedoči i prema tome ja zaista mislim da se radi o jednom pravnom postupku koji će svakako izazvati veliku pažnju. Da li će biti saslušani neki novinari to samo po sebi ne znači neki ogroman pritisak i ljekari svjedoče kada postoji sumnja na eventualnu ljekarsku grešku... - rekla je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
 Samo poređenje dovoljno govori da joj je medicina, ipak, bliža oblast. Ono što bi ministarka trebalo da zna je da Zakonik o krivičnom postupku jasno propisuje da su među licima koja ne mogu biti saslušana kao svjedoci i novinari, ukoliko bi svojim iskazom povrijedili profesionalnu tajnu. Od te dužnosti novinara može osloboditi isključivo izvor informacije. Međutim, crnogorsko društvo rizikuje da izgubi i pretenzije da bude demokratsko, upozorava profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava.
- Postoje ozbiljne pravne indicije, da se radi o svojevrsnom pritisku na određene medije i na uopšte demokratsko kritičko mišljenje, jer je osnovna funkcija medija u demorkatskom društvu - demokratska kritika vlasti - ocijenio je Nebojša Vučinić, profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
<h2>Cilj da se ništa ne zna, još manje objavi</h2>
Jedna od poruka koja se problematizuje je i pitanje da li je majka potpredsjednika Vlade Alekse Bečića vlasnica zemlje u Bečićima. Ispostavlja se da bi od gradnje apartmana na toj parceli mogla zaraditi milione. 
- To i jeste cilj, da niti šta znate, a još manje da bilo šta od toga objavite. Razvijena sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, ali i domaćih u Srbiji i Crnoj Gori, da su javne ličnosti obavezne da daju više informacija, da moraju da trpe više kritika. To se prostire i na članove njihovih porodica, tako da ni majka gospodina Bečića nema nikakvih izuzetaka, a prema tome i svi ostali. Ali je suština da se ubuduće novinarima pokaže kako će proći ako se budu bavili svojim poslom - rekao je Olenik.
Sagovornici TV E ocjenjuju da se sve dešava u trenutku kada partije vlasti imaju unutrašnje probleme, naročito u resorima koje kontrolišu. Vidljiva je, navode, i nervoza zbog nerasvijetljenih mafijaških ubistava ili slučaja „Tunel“, u kojem su svi optuženi oslobođeni.
- Ali i zbog situacije u Srbiji. Oni su svi, prema mom mišljenju, koji vrše vlast, produžnica Vučićeve vlasti, a on je u slobodnom padu u Srbiji. Kada se ovih nekoliko činjenica prosto stavi u isti kontekst, kontekst realnosti života u Crnoj Gori, onda je bilo potrebno, brže bolje - pod jedan, pažnju cjelokupne crnogorske javnosti fokusirati na drugu stranu i pod dva poslati poruku da nema više slobodnih medija. Da više ne smijete da komunicirate sa novinarima, jer ako komunicirate sa novinarima ili novinari sa političarima, nevladinim sektorom, biznismenima, ako tražite informacije, da ste samim tim dio organizovane kriminalne grupe. Jer samo ako spriječe Crnogorke i Crnogorce da čuju, da znaju, da pitaju - mogu da ostanu na vlasti - rekao je Olenik.
Sve, kaže Olenik, liči na pokušaj da se slučaj prikaže kao “državni udar” i da je riječ o opsanom presedanu i zamjeni teza. 
Pravo javnosti da zna ne smije biti tretirano kao prijetnja, već kao temelj slobodnog i odgovornog sistema - zaključuju sagovornici Televizije E.

Amra Tahirović

Pravnici: Saslušavanje novinara opasno zadire u slobodu medija i suštinu demokratije

Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, baš kao i što je svojstveno toj partiji, nastavlja sa praksom zastrašivanja i napadanja novinara i svakoga ko misli drugačije. Tako je danas na Fejsbuku napao novinarku Javnog servisa, Draganu Lalević. Ipak, ubrzo je odlučio da obriše objavu. Novinarka Lalević reagovala je na hvaljenje i dičenje Demokrata zbog nedavnih privođenja, a među kojima je i mimer Aleksandar Klimović, poznat kao Radosav Vrbica, koji je u petak saslušan u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) u svojstvu građanina. - Ne bih se ja baš ovako radovala privođenju mimera. Sjutra ovo možeš biti i ti, kad ti padne partija. Nadam se da si svjestan. Ako nijesi, počni da razmišljaš o tome, Borise - komentarisala je Lalević na Fejbuku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005151056_7659415287b839a95478793503e8c5d5d33bb74aacd357f67d297cc206f89cf9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251005151056_7659415287b839a95478793503e8c5d5d33bb74aacd357f67d297cc206f89cf9" data-rendition-name="original" width="657" height="267" loading="lazy" alt="komentar"></figure>  Bogdanović joj je, u ,,demokratskom” stilu, odgovorio. - Kad novinarke Javnog servisa zaprijeti hapšenjem funkcionera partije, samo zato što njihova stranka ima ministara unutrašnjih poslova, onda smo kao društvo dotakli dno. Da li to znači da se deo novinarske profesije više ne bavi istinom, već prijetnjom? Da više ne brani javnost, već pohapšene. Novinar, niti je bilo ko drugi ne smije da prijeti bez sumnji, činjenica ili dokaza, već da traži istinu. A to ćemo, izgleda, još dugo morati da učimo - napisao je Bogdanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005151056_3c1b9847f44bf7b4b5b0d13c7ced410560637ec510a1e06a665d36a44ccdf3f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005151056_3c1b9847f44bf7b4b5b0d13c7ced410560637ec510a1e06a665d36a44ccdf3f0" data-rendition-name="original" width="660" height="423" loading="lazy" alt="komentar"></figure>  Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata ubrzo je obrisao ovu objavu.

Demokrate ponovo prijete novinarima: Bogdanović napao novinarku Javnog servisa zbog kritike, pa izbrisao objavu

U ratnim zonama i pod političkim pritiskom novinari se suočavaju sa prijetnjama, cenzurom i nasiljem, ali uprkos opasnostima nastavljaju poštovati profesionalne standarde i etiku.
To je poručeno sa sesije „Mediji i samoregulacija u uslovima rata i političkog pritiska“, održane u okviru dvodnevne godišnje konferencije Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin Medijski savjet za samoregulaciju.
Konferencija „Imaju li savjeti za štampu budućnost?” počela je u četvrtak, 25. septembra, a održana je i godišnja skupština Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE). Medijski savjet za samoregulaciju je ovogodišnji domaćin AIPCE konferencije, i ovo je prvi put za 30 godina, koliko Alijansa djeluje, da se konferencija održava u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana. Ove godine učestvovalo je 30 država, sa preko 60 učesnika, sa tri kontinenta.
Dopisnica Al Jazeere iz Gaze, Youmna El Sayed , u onlajn obraćanju, kazala je da je u ratu prva žrtva istina.
- Ali u Gazi, za palestinske novinare, istina je postala i naša dužnost i naša kazna - poručila je El Sayed, opisujući realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju njene kolege.
Tokom dvije godine, kako je navela, palestinski novinari nosili su teret koji nijedan drugi u svijetu nije bio primoran da ponese.
- Za razliku od stranih novinara koji nakratko dođu u ratnu zonu pa odu, mi nismo imali predaha niti osjećaj sigurnosti. Mi smo živjeli priču o kojoj izvještavamo i dalje jesmo ta priča - navela je El Sayed.
Kazala je da su izvještavali o razaranju sopstvenih domova, ubistvu svojih porodica i raseljavanju vlastitom i onom svojih komšija, prijatelja i kolega, navodeći da su uprkos tome ostali posvećeni profesionalnim standardima: tačnosti, pravičnosti, odgovornosti i humanosti.
El Sayed smatra da svijet palestinske novinare ne tretira jednako kao kolege u drugim državama.
- Palestinski novinari nijesu dobili istu pravdu, solidarnost, vjerodostojnost niti zaštitu. Svijet od nas traži da budemo neutralni dok izvještavamo o genocidu. Ali neutralnost, pred licem ugnjetavanja, nije novinarstvo, to je nepravda - rekla je El Sayed.
Kazala je da se od njih očekuje da potisnu emocije dok govore o ubijanju vlastite djece, sahranama kolega i razaranju čitavih kvartova.
- To očekivanje je i dehumanizujuće i nerealno. Da, mi smo novinari, ali smo i ljudska bića - istakla je El Sayed.
On je naglasila da su palestinski novinari suočeni sa kampanjama diskreditacije.
- Izrael je vodio sistematske kampanje da nas prikaže kao aktiviste, operativce, lažove. Te optužbe nikada nijesu bile odbijene, već su ih mainstream mediji ponavljali, čime su podrili našu vjerodostojnost i učestvovali u našem ućutkivanju - rekla je El Sayed.
Ukazala je da je tokom protekle dvije godine u Gazi ubijeno više novinara nego u bilo kojem drugom ratu u modernoj istoriji.
- To nije rečenica koju treba olako shvatiti. Ako se dešava nama danas, šta garantuje da se sjutra neće desiti drugim novinarima širom svijeta? - upozorila je El Sayed.
Smatra da su dvostruki standardi očigledni, navodeći kad su novinari sa Zapada napadnuti da svijet zahtijeva zaštitu.
- Kada smo mi ubijeni, to se brzo zaboravlja. I nastavlja da se dešava - upozorila je El Sayed.
Predstavnik Komisije za novinarsku etiku iz Ukrajine Oleksij Pogorelov kazao je da je od početka sukoba, tržište oglašavanja gotovo potpuno nestalo.
- Nakon početnog pada do nule, djelimično se oporavilo. Najveći TV kanali i medijske kuće povratile su do 40 odsto tržišta, dok lokalni mediji bilježe oporavak od samo deset odsto - naveo je Pogorelov.
Istakao je da je rat izazvao masovna preseljenja, navodeći da je oko 50 odsto Ukrajinaca napustilo svoja uobičajena mjesta stanovanja, što je direktno uticalo na pretplate, distribuciju i dostupnost medijskih sadržaja.
- Kad je riječ o konzumiranju vijesti, istraživanja pokazuju da 75 odsto Ukrajinaca vijesti prati preko društvenih mreža, pri čemu je Telegram najpopularniji kanal za komunikaciju i informisanje - rekao je Pogorelov.
Istakao je da to znači da ljudi konzumiraju vijesti kako oni to smatraju, što ne mora biti primarni izvor provjerenih informacija.
- Situacija među novinarima je dramatična. Neki su poginuli, nestali ili služe u vojsci, uključujući mnoge iskusne urednike. To znači da sada novinske redakcije često vode novajlije i mladi novinari, pa je nivo iskustva i stručnosti niži - pojasnio je Pogorelov.
Ekonomija lokalnih medija je dodatno pogođena, a kako je istakao 40 - 50 odsto lokalnih medija zatvoreno je zbog ekonomskih faktora, a ne političkog pritiska.
- Prije rata, Ukrajina je imala oko 700 lokalnih medija; danas ih je ostalo između 200 i 300 - dodao je Pogorelov.
Predstavnica Komore za novinarku etiku iz Gruzije Lija Čahunashvili, kazala je da se mediji u toj državi suočavaju se sa ozbiljnim pritiscima i napadima od kada je vlast preuzela partija „Georgian Dream“.
Prema njenim riječima, partija je tokom posljednje godine, nakon navodne krađe parlamentarnih izbora, preuzela kontrolu nad ključnim državnim institucijama, uključujući parlament, sudove i regulatorne organe.
U tom periodu doneseno je 25 zakona koji, kako smatra Čahunashvili, stvaraju represivno okruženje za medije.
- U posljednje dvije godine zabilježeni su nezakoniti pritvori i fizički napadi na novinare, uključujući prvi slučaj u 35 godina nezavisnosti Gruzije u kojem je ženska novinarka pritvorena kao zatvorenik. Novinari su pretrpjeli stotine fizičkih napada, uključujući ozbiljne povrede glave i facijalnih kostiju, a nijedan od tih slučajeva nije istražen - navela je Čahunashvili.
Ukazala je da su pored fizičkog nasilja, novinari izloženi i negativnim kampanjama, prijetećim pozivima, prijetnjama porodicama i vandalizmu.
- Mediji koji nisu bliski vladi suočeni su i sa ekonomskim pritiscima, dok su dugovi medija povezanih sa vladom često oprošteni - rekla je Čahunashvili, navodeći da nove zakonodavne promjene dodatno otežavaju rad medija.
Predstavnik Pres savjeta iz Turske, Murat Onok, naveo je da Turska, prema izvještaju Reportera bez granica, zauzima 159. mjesto od 180 država po slobodi medija.
Broj zatvorenih novinara, prema Turskom sindikatu novinara, u julu je iznosio 17, što je, kako je Onok rekao, „dobro po našim standardima“.
Međutim, kako je ukazao, mnogi novinari suočavaju se sa optužbama za terorizam zbog članaka koje su napisali ili riječi koje su izgovorili. Onok je objasnio da Turska nikada nije bila potpuni uspješna po pitanju slobode izražavanja i da trenutna vladajuća partija kontroliše sve državne institucije.
- Promijenjeno je vlasništvo nad medijima, a zakoni koji ograničavaju slobodu medija primjenjuju se selektivno i proizvoljno - naveo je Onok.
On je takođe istakao da Turska ima drugi najveći broj zahtjeva za uklanjanje sadržaja na internetu u svijetu, navodeći da je pristup blokiran za 1,3 miliona veb sajtova.
Tokom sesije „Najnovija dešavanja u medijskom sektoru“, predstavnik Evropske komisije Carlos Perez Maestro, u online obraćanju, istakao je važnost slobodnih i nezavisnih medija za demokratiju i vladavinu prava, naglašavajući dosadašnje i buduće inicijative EU u ovom sektoru.
Podsjetio je na ključne regulative u digitalnoj sferi, uključujući Zakon o vještačkoj inteligenciji, Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama, ali je posebno ukazao i na Zakon o slobodi medija (EMFA) kao prvi evropski zakon koji garantuje nezavisnost medija i zaštitu novinarskih izvora od političkog uticaja.
- Zakon se primjenjuje od 8. avgusta i Evropska komisija aktivno prati implementaciju u državama članicama - dodao je Maestro.
On je naglasio i značaj novih mehanizama samoregulacije i ko-regulacije u sektoru medija.
- Konkretno, član 18 EMFA predviđa da veoma velike online platforme moraju omogućiti funkcionalnosti koje štite uređivačku nezavisnost medijskih pružalaca, uključujući priznavanje članstva u savjetima za štampu ili drugim regulatornim tijelima. Slično, članovi 4, 7 i 17 Zakona osiguravaju zaštitu izvora, uključivanje samoregulativnih tijela u konsultacije i postavljanje profesionalnih standard - naveo je Perez.
Predstavnica Savjeta Evrope Lejla Dervišagić je podsjetila da Savjet Evrope, od 1970. godine, razvija pravne standarde i mehanizme podrške za sigurnost novinara, pluralizam medija i slobodu izražavanja.
Ona je istakla Izvještaj Generalnog sekretara Savjeta Evrope za 2025. godinu, u kojem se mediji i sloboda izražavanja predstavljaju kao centralni dio demokratskih vrijednosti.
- Izvještaj razmatra izazove digitalnog okruženja, uključujući uticaj vještačke inteligencije, dezinformacije i opadanje povjerenja u institucije i medije, te naglašava potrebu za transparentnim vlasništvom medija i zaštitom novinara od prijetnji - navela je Dervišagić.
Ukazala je da se samoregulacija u izvještaju prepoznaje kao važan alat, ali se upozorava na njena ograničenja ukoliko organi nisu kredibilni ili akteri medija ne djeluju transparentno.
Dervišagić je podsjetila i na ključne preporuke Savjeta Evrope: zaštitu novinara od tužbi, uticaj digitalnih tehnologija na slobodu izražavanja, promociju kvalitetnog novinarstva i borbu protiv govora mržnje.
- Sve ove inicijative potvrđuju ulogu samoregulacije u jačanju etičkih standarda, kredibiliteta medija i demokratskih vrijednosti - navela je Dervišagić.
Predstavnik Reportera bez granica Bertrand Mossiat istakao je značaj tehničkih standarda i ISO certifikata za medijske kuće, objašnjavajući kako oni doprinose transparentnosti i profesionalizaciji novinarstva.
Mossiat je naglasio da kriterijumi za dobijanje ovog ISO standarda uključuju osnovne zahtjeve transparentnosti, vlasničku strukturu, izvore prihoda i profesionalne procese, poput upravljanja ispravkama i komunikacije sa publikom.
- Transparentnost uključuje otkrivanje ko su vlasnici i vlasnici vlasnika, kao i izvore prihoda. Profesionalni procesi uključuju, između ostalog, kako se obrađuju zahtjevi za ispravke i kako se komunicira sa publikom. Sve je detaljnije od toga, i može biti bolno za neke, ali je pokazalo efikasnost u protekle četiri godine - pojasnio je Mossiat.
Naveo je da oko 2.000 medijskih kuća širom svijeta pokušava da se uskladi sa ovim zahtjevima, uključujući države u Africi, Latinskoj Americi i Aziji.
Posebno je naglasio tehnički aspekt standarda.
- Lobirali smo kod EU institucija da ovaj standard bude priznat kao tehnička referenca za regulative i medijske servise. Iako standard nije zakon, pruža legitiman okvir i parametre koje mediji i platforme mogu koristiti - naveo je Mossiat.
Pojasnio je da standard predstavlja univerzalni mehanizam za saradnju i poboljšanje profesionalnih praksi u medijima.
- Ovo možda nije najsjajniji ili najuzbudljiviji dio novinarstva, ali pruža priliku da svi zajedno podižemo profesionalni nivo medija i olakšamo međunarodno priznavanje - kazao je Mossiat.
Tokom dvodnevnog programa učesnici su kroz različite teme razgovarali o brojnim problemima koji opterećuju rad samoregulatornih tijela, uključujući političke i ekonomske pritiske, širenje dezinformacija, polarizaciju u društvu, kao i sve veću prisutnost neprofesionalnih medijskih aktera u javnom prostoru.

Novinari poštuju etiku i standarde uprkos političkim pritiscima i ratnim okolnostima

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: novinari