Za šest mjeseci 21 prijava ugrožavanja novinara: Najviše uvreda i prijetnji putem interneta, donijete dvije presude

Za prvih šest mjeseci rada Mehanizma za praćenje i reagovanje na slučajeve napada, prijetnji i drugih oblika ugrožavanja bezbjednosti novinara i medijskih radnika evidentirana je 21 prijava, a najčešće su se odnosile na uvrede i prijetnje upućene putem interneta.

To je navedeno u šestomjesečnom Izvještaju o radu Međuresorske radne grupe za uspostavljenje mehanizma za zaštitu novinara koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.

Od marta do avgusta je kroz Mehanizam uspostavljena direktna komunikacija sa policijom i tužilaštvom, kao i besplatna SOS linija 080 000 222, dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. Linija je namijenjena prijavljivanju prijetnji, napada i drugih oblika ugrožavanja bezbjednosti novinara, novinarki i drugih medijskih radnika.

Podaci iz prvih šest mjeseci pokazuju da su internet uvrede i prijetnje bile najzastupljeniji oblik prijava. Najviše prijava bilo je u martu - sedam aktivnih i dva obraćanja koja su se odnosila na ranije slučajeve. U sedam predmeta prihvaćena je pravna pomoć, dok je u dva slučaja Mehanizam sam inicirao prijavu nadležnim organima, jer oštećeni to nijesu učinili.

U aprilu je evidentirana jedna nova prijava koja je bila u okviru mandata Mehanizma. Istovremeno, Mehanizmu se neko obratio zbog SLAPP tužbe, ali je ocijenjeno da takav slučaj ne spada u njegovu sadašnju nadležnost.

Broj prijava ponovo je porastao u maju, kada je evidentirano pet slučajeva različitog intenziteta, među kojima i jedna prijetnja smrću. U tim slučajevima korišćene su pravna i psihološka podrška.

U junu je zabilježeno još pet slučajeva koji su uključivali novinare i medije, a Mehanizam je reagovao u svim predmetima koji su zahtijevali postupanje. U julu je evidentirana jedna nova prijava, uz nastavak praćenja ranije evidentiranih predmeta i komunikacije između uključenih institucija i aktera. U avgustu nije bilo novih prijava.

Podrška ponuđena u svim prijavljenim slučajevima

Mehanizam je kontaktirao sve novinare i novinarke obuhvaćene prijavama i ponudio im besplatnu pravnu i psihološku podršku.

U prvom mjesecu rada pravnu pomoć prihvatilo je sedam osoba, dok psihološka podrška tada nije korišćena. Tokom maja pravna pomoć prihvaćena je u još jednom slučaju, a psihološka podrška korišćena je u jednom predmetu.

U dva slučaja iz prvog mjeseca Mehanizam je reagovao i bez inicijative oštećenih - sam je podnio prijavu nadležnim organima jer novinari koji su bili ugroženi nijesu to učinili.

Jedan od važnih elemenata novog sistema bila je upravo brzina komunikacije. Operativni kontakt između predstavnika policije, tužilaštva i Radne grupe omogućio je da Mehanizam o pojedinim prijavama bude obaviješten svega nekoliko sati nakon događaja.

U izvještaju se navodi da je takva komunikacija omogućila "rano informisanje i usklađivanje postupanja", dok je na osnovu praćenih predmeta zaključeno da su nadležni organi postupali u razumnom roku i da nijesu uočena značajnija odstupanja.

Dva predmeta dobila sudski epilog

U aprilu je u jednom predmetu, u kojem je pravna pomoć bila obezbijeđena preko Mehanizma, donijeta je osuđujuća presuda.

U julu je u drugom ranije praćenom slučaju prihvaćena žalba tužilaštva i angažovanog advokata. Viši sud za prekršaje potom je preinačio prvostepenu presudu i kaznio osobu koja je novinarki uputila uvredu.

- Ovaj ishod pokazuje značaj pravne podrške i praćenja predmeta do njihovog pravosnažnog okončanja - istaknuto je u dokumentu.

Pored postupanja po konkretnim prijavama, u prvih šest mjeseci uspostavljena je i SOS linija 080 000 222. Pokrenuta je uz podršku kompanije M i predstavlja jednu od aktivnosti predviđenih Medijskom strategijom Crne Gore 2023-2027.

Njena svrha je da novinarima i drugim medijskim radnicima omogući stalno dostupnu tačku za prijavljivanje ugrožavanja bezbjednosti i pristup podršci.

Istovremeno, tokom jula započeta je izrada posebnog polugodišnjeg pregleda napada, prijetnji i drugih oblika ugrožavanja novinara i medijskih radnika. Cilj je objedinjavanje podataka iz više izvora i poređenje evidencija institucija i organizacija kako bi se preciznije utvrdili broj, vrsta i status evidentiranih slučajeva.

Model za Crnu Goru još nije konačno uređen

Pored operativnog rada, Radna grupa je razmatrala modele za trajno uređenje Mehanizma. Tokom aprila inicirani su razgovori sa Ministarstvom pravde o mogućem institucionalnom i normativnom okviru, kao i sa Sudom za prekršaje u Podgorici, imajući u vidu da je značajan dio dotadašnjih predmeta bio u nadležnosti tog suda. 

Analiza je obuhvatila sistem koji postoji u Holandiji i pravna rješenja iz Meksika, Hondurasa, Kolumbije i Pakistana.

U izvještaju se navodi da se analizirani sistemi razlikuju - od protokolarnog modela saradnje policije, tužilaštva i medijske zajednice u Holandiji, preko stalne međuinstitucionalne radne grupe u Srbiji, do zakonski uređenih mehanizama zaštite u Meksiku, Hondurasu i Pakistanu.

Zajednički elementi koje bi, prema toj analizi, trebalo razmotriti za crnogorski sistem uključuju jasnu ulaznu tačku za prijavu, precizan mandat, stalni operativni tim, pisane procedure i rokove za hitno postupanje, procjenu rizika, pravnu i psihološku podršku, zaštitu povjerljivih podataka i stabilno finansiranje.

Posebno je otvoreno pitanje postupanja u slučajevima koji ne spadaju u mandat Mehanizma, poput SLAPP postupaka.

Sljedeći korak trajni sistem

Prvih šest mjeseci, prema ocjeni Radne grupe, pokazalo je da je najveća praktična vrijednost Mehanizma u brzoj komunikaciji institucija, dostupnosti podrške ugroženim novinarima i zajedničkom praćenju predmeta.

Ipak, u izvještaju se naglašava da je šest mjeseci prekratak period za procjenu dugoročnog uticaja na broj napada, ujednačenost institucionalnog postupanja i održivost sistema.

U narednoj fazi predstoji odluka o pravnom i organizacionom statusu Mehanizma, obezbjeđivanje stabilnog finansiranja, preciziranje procedura i rokova, usklađivanje evidencija institucija i medijskih organizacija, kao i nastavak praćenja predmeta do konačnog ishoda.

- Dosadašnji rezultati pokazuju da je najveća vrijednost Mehanizma u brzini komunikacije, dostupnosti podrške i zajedničkom praćenju slučajeva. Trajno institucionalno uređenje treba da sačuva te osobine, uz jasno definisane odgovornosti, mjerljive standarde postupanja i dovoljna sredstva za kontinuiran rad - zaključeno je u dokumentu.