Tamara Klikovac

Na lokalnim izborima u Beranama do 12 sati glasalo je 22,95 odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
Na prethodnim lokalnim izborima u Beranama 2022. godine, do 12 sati glasalo je 27,1 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno.
Većina biračkih mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a 45 minuta kasnije otvorena su i dva birališta na kojima se kasnilo.
Dva biračka mjesta, od ukupno 57, otvorena su kasnije zato što je morao biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta.&nbsp;
Na izborima u Beranama učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 23.645 građana.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je Đole Lutovac. 
 
Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je Jelena Božović. 
 
U izbornoj trci učestvovaće lista Demokratske partije socijalista koju predvodi Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa Milovanom Živkovićem. 
 
Šesta na glasačkom lisiću je lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi Radoslav Golubović. 
 
U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi Božo Premović. 
 
Na čelu liste Bošnjačke stranke je Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi Vesko Mujović.

Do 12 sati glasalo 22,95% birača u Beranama, 2022. izlaznost bila 27,10%

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, preduzimajući intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe narkotika, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi P.R. (20), saopšteno je iz Uprave policije. - Ovom prilikom pronađeno je osam pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine preko 1,7 kilograma, kao i dva pvc pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain ukupne mase oko 15 grama i dvije vage za precizno mjerenje - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241208131244_c6ef6ba80d6f9d1dafa96e8680ac01739986faaf335630d3a51428ca6290d5fc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241208131244_c6ef6ba80d6f9d1dafa96e8680ac01739986faaf335630d3a51428ca6290d5fc" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Vaga droga"> </figure>  Po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici P.R. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

U Podgorici zaplijenjeno preko 1,7 kilograma marihuane i manja količina kokaina, uhapšena jedna osoba

U organizaciji civilnih organizacija iz Bosne i Hercegovine sa predstavnicima akademske zajednice, organizacija civilnog društva i društvenih aktivista iz Crne Gore održana je Konferencija Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore – otvorena pitanja i perspektive u Vijećnici Grada Sarajevo. Održavanje Konferencije podržali su Grad Sarajevo, općina Centar Sarajevo, općina Stari Grad i kabinet zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Konferencijom je moderirao mr.sc. Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Nakon svih izlaganja učesnika, Konferencija je usaglasila slijedeći završni tekst Konferencije:
Naše države nalaze se na raskrsnici: jedan put nam otvara demokratski svijet Zapada, drugi &nbsp;nacionalističke snage unutar i izvan naših država. To je sukob demokracije i napretka sa etničkim i klerikalnim nacionalizmom koji nas vodi u sukobe. &nbsp;
Europska unija je za naše države otvorila vrata pristupnih pregovora ali mi sami moramo ispuniti uslove. Lakše i brže ćemo preći taj prag ako se držimo zajedno. Stabilnost Zapadnog Balkana je garancija stabilnosti Evrope.
Učesnici Konferencije usaglasili su sljedeće Zaključke:
<ol>
 <li>Regionalna saradnja i povezivanje svih aktera civilnog društva u regionu od suštinskog su značaja za razvoj i unapređenje međudržavnih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine.</li>
 <li>Odlučni smo u očuvanju multietničnosti naših društava, ravnopravnosti svih građana i naroda, njihovih vjeroispovijesti i svjetonazora.</li>
 <li>Insistiramo na dubljem i snažnijem sveobuhvatnom ekonomsko-političkom &nbsp;povezivanju Bosne i Hercegovine i Crne Gore kao preduslovu jačanja kapaciteta građanskih društava i suštinske evropeizacije regiona. Posebno je važna saradnja u oblasti izgradnje infrastrukture.</li>
 <li>Zalažemo se za svestrano povezivanje sa ciljem formiranja zajedničkih pluralnih, kreativnih kulturnih politika, uvažavajući kulturne identitete i specifičnosti svakog od naroda.</li>
 <li>Osuđujemo šovinističko i kleronacionalističko negiranje crnogorske kulture i nacije, nekažnjivo skrnavljenje nacionalnih i državnih simbola Crne Gore, diskriminaciju nacionalnih Crnogoraca, govornika crnogorskog jezika, poštovalaca i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve.</li>
 <li>Osuđujemo i odbacujemo usvojenu Deklaraciju tzv. srpskog sveta, i sve druge hegemonističke, jednonacionalne projekte.</li>
</ol>
Od političkih aktera Crne Gore i Bosne i Hercegovine zahtijevamo:
<ol>
 <li>Da sve institucionalne kapacitete stave u funkciju ispunjavanja kriterija za &nbsp;euro-atlanske integracije i jasno i odlučno se distanciraju od svih politika koje opstruiraju euroatlanski put, kao i onih koji blokiraju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.</li>
 <li>Da prihvate Berlinski proces kao istinski i siguran put ka evropeizaciji Zapadnog Balkana, učestvuju u definisanju njegovih preporuka i daju puni doprinos njihovoj impementaciji na državnim nivoima.</li>
 <li>Snažno podržavamo odluke državnih organa Crne Gore kojma se prihvaćaju presude sudova UN-a, posebno zločin genocida nad Bošnjacima i drugi ratni zločini počinjeni na prostoru BiH u proteklom ratu.</li>
 <li>Pozivamo Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da Rezoluciju Skupštine Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine i presude Evropskog suda za ljudska prava, stavi u fokus u kontekstu neophodnih ustavnih promjena u Bosni i Hrecegovini.</li>
</ol>
Bosni i Hercegovini kao suverenoj i nezavisnoj državi, članici UN-a, je potreban Ustav utemeljen na evropskim demokratskim stečevinama.
Institucijama Evropske unije preporučujemo:
<ol>
 <li>Da nastave snažnu institucionalnu podršku u procesu pridruživanja svih država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.</li>
 <li>Da u okviru Berlinskog procesa i ostalih mehanizama regionalne saradnje koji se sprovode pod pokroviteljstvom EU, insistiraju na daljnjim koracima u procesu suočavanja s prošlošću, u cilju pune normalizacije odnosa među državama, kao i na regionalnoj ekonomskoj saradnji.</li>
 <li>Da dio sredstava iz paketa finansijske podrške Zapadnom Balkanu usmjere na kreiranje i sprovođenje politika koje će doprinijeti obnovi jedinstvenog kulturnog prostora i zajedničkog kulturološkog identiteta, uvažavajući posebnosti svakog od naših naroda.</li>
</ol>
Učesnici Konferencije:
<div class="embed-block"><table class="has-fixed-layout" style="box-sizing: border-box; background-color: transparent; width: 100%; margin-block-end: 15px; font-size: 0.9em; border-spacing: 0px; border-collapse: collapse; table-layout: fixed;"><tbody style="box-sizing: border-box;"><tr style="box-sizing: border-box;"><td style="box-sizing: border-box; padding: 0.5em; line-height: 1.5; vertical-align: top; border: 1px solid; background-color: rgba(128, 128, 128, 0.1); word-break: break-word;">Crna Gora Miodrag Vlahović&nbsp;predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora doc.dr. Aleksandar Radoman&nbsp;dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost prof.dr. Boban Batrićević&nbsp;predsjednik WestBalkanNet&nbsp; Kemal Purišić&nbsp;bivši ministar u Vladi Crne Gore Biljana Jovićević&nbsp;novinarka i analitičarka Milorad Popović&nbsp;književnik prof.dr. Branislav Radulović&nbsp;predsjednik Udruženja pravnika u Crnoj Gori Darko Šuković&nbsp;novinar i analitičar Emir Pilav&nbsp;IVLP Alumnista Američkog State Departmenta&nbsp; prof.dr. Adnan Čirgić&nbsp;predsjednik Crnogorskog PEN centra dr.sc. Sait Šabotić&nbsp;Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori Ljubomir Filipović&nbsp;politikolog /video obraćanje/ &nbsp; &nbsp; &nbsp;</td><td style="box-sizing: border-box; padding: 0.5em; line-height: 1.5; vertical-align: top; border: 1px solid; background-color: rgba(128, 128, 128, 0.1); word-break: break-word;">Bosna i Hercegovina Vladimir Andrle&nbsp;predsjednik KPHJD La Benevolencija&nbsp; prof.dr. Ivo Komšić&nbsp;Hrvatsko narodno vijeće BiH Miro Lazović&nbsp;predsjednik Foruma parlamenataraca BiH 1990 mr.sc.Emir Zlatar&nbsp;gen.sek. Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca prof.dr. Kasim Trnka&nbsp;predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca akademik prof.dr. Mirko Pejanović&nbsp;podpredsjednik ANUBIH dr.sc Muamer Džananović&nbsp;direktor Instituta za istraživanje zločina UNSA prof.dr. Lada Sadiković&nbsp;Univerzitet u Sarajevu prof.dr. Larisa Velić&nbsp;dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici&nbsp;Dženana Karup&nbsp;novinarka i analitičarka dr.sci Draško Aćimović,&nbsp;diplomata /video obraćanje/&nbsp; Dragan Bursać&nbsp;novinar i aktivista /video obraćanje/ &nbsp;</td></tr></tbody></table></div>

Države na raskrsnici: Sukob demokratije i napretka sa etničkim i klerikalnim nacionalizmom

Velika nagrada Abu Dabija, koja se danas vozi od 14 sati, neće samo označiti kraj ovogodišnjeg šampionata Formule 1, već i kraj karijere Luisa Hamiltona kao vozača Mercedesa.
Britanac je tek 2013. godine sio za volan bolida njemačkog tima, ali je od početka karijere bio povezan sa „srebrnom strijelom“ preko Meklarena. Iako je imao ugovor sa Mercedesom i za narednu sezonu, kao grom iz vedra neba je početkom februara stigla vijest da je odlučio da pređe u Ferari.
Posljednja trka sezone tako će istinski označiti kraj jedne ere, i to poslije 12 sezona, 246 trka, 84 pobjede i šest titula. Prethodno je Hamilton proveo šest sezona u Meklarenu, u okviru partnerstva sa Mercedesom, a u tom periodu je osvojio titulu 2008. godine i upisao 21 trijumf. Sve to ga čini najtrofejnijim vozačem u istoriji Formule 1.
- Imali smo apsolutno nevjerovatno putovanje zajedno. Ispisali smo istoriju sporta i to je nešto na šta sam ponosan - rekao je Hamilton o Mercedesu pred početak svog poslednjeg trkačkog vikenda u ’srebrnoj strijeli’.
U Mercedesu su prvobitno bili šokirani njegovim odlaskom, ali kako se Abu Dabi približavao priča je promijenjena i na svaki način su pokušali da istaknu sve što je Hamilton postigao. Nizale su se zahvalnice, uz jasnu poruku – „svakom snu je potreban tim“ (every dream has a team), čime je samo naglašeno ono što je Hamilton ponavljao godinama – ne bi postigao svoje uspjehe bez Mercedesa.
- Rekao je da mu je potrebna promjena i to mogu da razumem. Bili smo zajedno 12 godina i ostvarili smo nevjerovatne uspjehe. On je najuspješniji vozač, ovo je bila senzacionalna avantura, nešto što će biti upisano u istoriji, ali i Mercedesovoj istoriji - rekao je Toto Volf, šef Mercedesa.
Tokom više od decenije u Mercedesu, Hamilton nije ostavio samo trag na stazi, već i van nje, pošto je na razne načine radio na unaprjeđenju raznolikosti, jednakosti i inkluzije, kako u njemačkoj kompaniji, tako i Formuli 1.
- Kada pomislim na to šta ostavljam za sobom, ono na šta sam najviše ponosan je rad oko raznolikosti. Toto i ostatak tima su bili otvoreni za moje ideje, uložili su novac. Kada sam otišao da kažem Totu da odlazim, rekao sam mu da niko više neće imati takve teške razgovore sa njim. Poručio sam mu da se nadam da će nastaviti sa tim što smo pokrenuli i obećao mi je da će i biti tako - rekao je Hamilton.
Sezona koja je iza nas je definitivno jedna od najtežih u Hamiltonovoj karijeri, uprkos tome što je prekinuo post bez pobjede koji je trajao oko dvije i po godine. Sedmostruki svjetski šampion se mnogo mučio, što je posebno bilo vidljivo u kvalifikacijama, a šampionat završava na najlošijoj poziciji u generalnom plasmanu od početka karijere – sedmoj. Sve ukazuje da ako je nekada trebalo da zamijeni Mercedes Ferarijem to je sada, a za sam prelazak u italijanski tim kaže da je osjetio da je vrijeme za novo poglavlje.
- Nije bilo teško ubijediti Luisa da pređe u Ferari. To je bio prelazak na kojem se radilo 20 godina - rekao je šef Ferarija Fred Vaser, aludirajući na činjenicu da su njih dvojica 2005. godine sarađivali u Formuli 3.&nbsp;
- Luis će nam dodati vrijednost, dolazi da bi pobjeđivao, ne da bi se odmarao. Ubeđen sam da imamo sve što nam je potrebno da pokušamo da ostvarimo sve što ciljamo – kaže Vaser.
Što se tiče Hamiltona, uprkos ljubavi prema Mercedesu, biti dio Ferarija je tokom svih godina bio nedosanjani san, ali će se 1. januara sve promijeniti, pošto će tada biti u crvenom.
- Svaki vozač koji je tokom odrastanja gledao istoriju, gledao Mihaela Šumahera u najboljim danima, sigurno sjedi u garaži i kada vidi nekoga u crvenom bolidu pita se kako bi bilo kada bi oni bili na tom mjestu. Čak i kao dijete, uvijek sam zamišljao da sam Mihael kada bih igrao video igre, tako da je to definitivno bio san. Zaista sam uzbuđen - istakao je Hamilton.
Hamiltona nekih dvadesetak dana dijeli od toga da se konačno nađe u crvenom, a prvi put će se za volanom Ferarija zvanično naći tokom predsezonskih testiranja od 26. do 28. februara. Naredna sezona Formule 1 startuje Velikom nagradom Australije 16. marta.

Kraj jedne ere: Hamilton vozi posljednju trku za Mercedes

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tamara Klikovac

Disciplinski postupak protiv crnogorskih vojnika tek nakon pismenog obavještenja kosovskih vlasti o pritvoru

Jeleni Perović ukinuta zabrana napuštanja stana

Nikolić: Barometar 26 politički pojas za spasavanje Vlade, nudi se da bi se obuzdala politika Mandića

UIKS-u potrebni policajci, traže upis polaznika na Akademiju u Danilovgradu

NATO operacija “Sea Guardian”: Crnogorski vojnici biće angažovani na patrolnim brodovima Mornarice Albanije

Mještanima obećano da na njihovu vodovodnu mrežu neće biti novih priključaka, narednih dana sanacija puta Mosor - Donja Vrbica

Baraninu osumnjičenom za prijetnje Portalu ETV nije određeno zadržavanje, biće naloženo vještačenje psihijatra

Još prikupljaju dokaze i utvrđuju okolnosti udesa koji je izazvao Lekić

Milatović: PES šteti državi na putu ka EU, u tom kontekstu treba tumačiti poziv Spajiću

Verifikovani mandati novim odbornicima u Podgorici, još mjesec za dogovor o novoj vlasti

PRATITE TVe UŽIVO