Procesuiranje 35 ljudi zbog protesta uoči dodjele Trinaestojulske nagrade je par ekselans primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, što je duboko problematično i institucionalno kukavički, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
Ako represivni aparat gazi preko svake mjere 35 ljudi koji nemaju društvenu zaštitu, a istovremeno su veoma pomirljivi prema brataniću predsjednika Skupštine Danilu Mandiću i alkoholisanim licima koji su napali novinare u Gornjem Zaostru to znači, navodi Musić, da se ocrtavaju obrasci moći.
- To znači da ovih 35 ljudi u ovom trenutku postoji dobar i loš način na koji mogu reagovati u ovoj situaciji. Dobar način je uzeti ovo i ocrtati širim društvenim slojevima i ljudima koji se s njima ideološki ne slažu, pokazati im da ako je danas neko na udaru već sjutra može biti neko drugi ma koliko se međusobno razlikujemo u nekim pogledima. Naprosto, ovo je zloupotreba moći. Drugi način kojim se može krenuti i koji možda nije najsretniji je da se zapadne u neku vrstu patetike, kuknjave i samosažalijevanja, martirologij žrtveništva i time se ne postiže nikakav cilj. Ovo je par excellence primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, a zapravo štićenja onih koji imaju pravu moć u Crnoj Gori u ovom trenutku i to bi trebalo podcrtati - rekao je Musić.
Prema njegovom mišljenju, kvalitetna opozicija bi trebalo u svakom trenutku da se poveže sa društvom, različitim udruženjima, organizacijama, sindikatima.
- To je ona tiha, podzemna moć političke stranke ili stranaka ili opozicije kao takve. Crnogorska opozicija to ne radi, propušta priliku za prilikom i u ovom trenutku još jednom dolazi do izražaja sada već zloglasno sredstvo - alat političke borbe u Crnoj Gori, a to je svemoćno saopštenje - ocijenio je Musić.
On podsjeća da je ideja vladavine prava ponašati se jednako prema svakome nezavisno da li taj neko ima, kako kaže, religijsko, obavještajno, paraobavještajno, političko, parapolitičko, ideološko, međunarodno, ekonomsko i svako drugo zaleđe.
- U ovom slučaju ja vidim zloupotebu moći i sile i vidim nešto što je duboko problematično, ako hoćete institucionalno kukavički- naglasio je Musić.
<h2>"Država u Gornjem Zaostru odustala od same sebe"</h2>
On se osvrnuo i na slučaj nestalog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Smatra da je katastrofalno ako je država znala da će doći do podizanja tog spomenika, a da nije reagovala. To je, ističe Musić, svojevrstan kukavičluk. Sa druge strane, ako nije znala, to, kaže on, pokazuje nesposobnost države da vrši svoje temeljne uloge. 
- Nije tema je li spomenik sad u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Ono što je takođe tema je i zašto se nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku u Gornjem Zaostru odustala od sebe same. Tu imate ponovo negiranje države, tu čak i ne mislim o nekom identitetskom i ideološkom vrijednosnom smislu, nego u smislu upravne strukture države, logike države kao takve, ja bih ovo vraćao kao temu i to je pitanje za one koji vode državu, pitanje za premijera, pitanje za ministra policije, pa to je pitanje za predsjednika Skupštine, a sve ovo ostalo su nekakve peripetije čiji cilj je razvodniti, redikulizirati i maknuti pravi temu sa stola”- istakao je Musić.
- Nije tema da li je spomenik sada u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Tema je i zašto se država nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku, u Gornjem Zaostru, odustala od sebe same. Tu ponovo imate negiranje države — ne mislim u identitetskom ili ideološkom smislu, već u smislu njene upravne strukture i logike države kao takve. Ja bih ovu temu stalno vraćao, jer je to pitanje za one koji vode državu: pitanje za premijera, za ministra policije, pa i za predsjednika Skupštine. Sve ostalo su peripetije čiji je cilj da se razvodni, redikulizuje i skloni prava tema sa stola - istakao je Musić.
<h2>"Pet spektakularno prosutih godina"</h2>
Komentarišući djelovanje crnogorske opozicije, Musić ocjenjuje da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
- To je pet spektakularno prosutih godina, a možda će vrijeme pokazati da su to bile najbitnije godine za crnogorsku opoziciju. Željezo se kali kada je vruće, kada je situacija pri dnu imate priliku da se podignete kao feniks, a ne biti u stalnom grču, defanzivi i svoditi se na nekakva kultna saopštenja - rekao je Musić, dodajući da ne pamti primjer opozicije koja je „prosula” toliko vremena, iako se za taj period, kako kaže, moglo mnogo uraditi.
Osvrćući se na odnose među koalicionim partnerima, ocjenjuje da bi, ukoliko do sredine 2026. godine ne dođe do suštinskih promjena, sljedeći mandatar mogao biti lider NSD-a Andrija Mandić.
Prema njegovim riječima, „to nije nuklearna fizika, neka kompleksna matematika”, jer se sve kreće u pravcu da će „Demokrate sredinom 2027. godine biti na istorijskom minimumu”, dok će PES, kako sada stvari stoje, oslabiti, posebno „ako u političkom smislu skinu glavu Spajiću i okrive ga za neki ekonomski posrtaj i urušavanje budžeta”.
- Mandić je u poziciji da traži mandatara za sebe i ovi njegovi obilasci po svijetu – govorimo o SAD-u, o Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, a vjerujem da će takvih posjeta biti više u sljedećoj godini – on se pokušava dovesti u neutralu, da kada taj trenutak nastupi, kada kucne čas, ne treba mu ljubav sa Zapada, ali mu treba milost i da ključni broj ambasadora u Crnoj Gori samo okrene glavu u suprotnom smjeru - istakao je Musić.
Podsjeća i da je Mandić tokom posjeta imao „prilagođenu priču”, navodeći da se u SAD-u povezao sa jevrejskim organizacijama „koje ga ne bi ni primile da Izrael ima malo bolji imidž u svijetu”. Posjeta Velikoj Britaniji, dodaje, potvrđuje da su „lobisti dobro odradili posao”, jer su ga primili laburisti „koji nijesu desničari i nemaju baš nikakvih ideoloških podudaranja”.
- U trenucima kada svi okreću glavu od Izraela, Jevreji trebaju svakog saveznika i oni će to znati vratiti, što znači da je izabrao vrhunski tajming da dođe do onih koji imaju upliva i na američku desnicu i na američku ljevicu, nemojte tu imati nikakve iluzije - zaključio je Musić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Operativni tim za praćenje sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, kojim predsjedava savjetnik potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Vladan Raičević održao je 17. sjednicu, na kojoj su razmatrane ključne strateške mjere u cilju unapređenja efikasnosti razmjene podataka između institucija. - Na mjere koje se tiču interoperabilnosti je stavljen posebni akcenat, jer sa postizanjem automatske razmjene podataka između institucija sistema doprinijeće se efikasnijem otkrivanju i sprječavanju korupcije - saopšteno je iz Vlade. Na sastanku se diskutovalo o konkretnim koracima koji su potrebni za unapređenje interoperabilnosti, kao i o izazovima koji se mogu pojaviti tokom implementacije.&nbsp; Takođe, razmatrana je potreba za obezbjeđivanje resursa za uspješno sprovođenje ovih mjera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125111112_816c3e910472bf20222094392f83d8fc7018bdf929b70be8ede4de2196a0fdd7" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa sjednice"> <figcaption>Sa sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Identifikovane su sve relevantne institucije koje su uključene u borbu protiv korupcije u cilju uspostavljanja najbolje koordinacije, kao i zajedničkog pravnog i operativnog okvira koji će definisati kako institucije treba da sarađuju, razmjenjuju informacije i resurse - navedeno je u saopštenju. Kroz rad Operativnog tima, kao i funkcionisanje Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, uključene su nevladine organizacije kako bi se obezbijedila transparentnost i odgovornost, a sve u cilju stvaranja efikasnijeg i koordinisanijeg sistema koji će doprinijeti borbi protiv korupcije u Crnoj Gori. Kako su rekli iz Vlade, U fazi je priprema završnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana, koji će u martu biti predstavljen kako Nacionalnom savjetu, tako i međunarodnim institucijama koje daju ocjenu na uspješnost sprovođenja reformske agende u Crnoj Gori.

1250x600

1084x550

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

Ekstremizam i mržnja više se ne kriju – slobodno izlaze na ulice, dok oni koji bi trebali da ih spriječe odlučuju da ćute. Ćutanje institucija šalje jasnu poruku: „Ovo je dozvoljeno.“ Mi poručujemo: nije, kazali su u Centru za građanska prava (CGP).
Kako su rekli u CGP-u, predvodnici fašističke hajke na jednu nacionalnu grupu, koji tvrde da čuvaju tradiciju, treba da se zapitaju đe su izgubili čojstvo i poruku „čuvaj drugoga od sebe“. Ta vrijednost, ističu, danas mora postati moralna obaveza svakog građanina.
- Ali jasan je potpis i strategija destabilizacije Crne Gore,sa beogradske adrese kao što su I poznati izvođači njihovih prljavih rabota - navedeno je u saopštenju CGP.
Pozvali su institucije da prestanu da ćute i zauzmu odlučan stav protiv mržnje i nasilja, ili će nastaviti da svojim nečinjenjem budu saučesnici.
- Pozivamo građane da brane zajedništvo, antifašizam i ljudsko dostojanstvo. Naša budućnost zavisi od toga hoćemo li ćutati – ili stati u odbranu onoga što nas čini ljudima - zaključeno je u saopštenju.

CGP: Fašizam raste - institucije ćute

Hakeri iz Irana napali su više od stotinu državnih institucija širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koristeći napredni malver pod nazivom Phoenix Backdoor.
Istraživači sajber bezbjednosti otkrili su novu kampanju iranske hakerske grupe MuddyWater, koja je ciljala navedene institucije.
Prema izvještaju kompanije Group-IB, napadi su započeli polovinom avgusta, kada su hakeri pomoću kompromitovanog naloga na servisu NordVPN slali fišing mejlove državnim organima.
Samo nekoliko dana kasnije, komandno-kontrolni server (C2) je ugašen, što ukazuje na prelazak u drugu fazu operacije.
U središtu napada nalazi se malver Phoenix Backdoor v4, skriven u Word dokumentima sa makro kodom, koji se aktivira nakon što korisnik otvori fajl. Jednom instaliran, malver prikuplja informacije o sistemu, uključujući ime računara, domen, verziju Windowsa i korisničko ime i omogućava napadačima potpunu daljinsku kontrolu nad zaraženim uređajem.
Osim toga, otkriven je i alat za krađu podataka iz veb pregledača kao što su Chrome, Edge, Opera i Brave, uključujući lozinke i pristupne ključeve.
Istraživači navode da se u ovom slučaju koriste poznate taktike i alati karakteristični za MuddyWater, koji već godinama deluje pod pokroviteljstvom iranske vlade.

Iranski hakeri napali više od 100 državnih institucija

Više od godinu od smrti geometra Ranka Despotovića na gradilištu firme Mili Kompani u Pljevljima, odgovorni i dalje nisu poznati. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju tek 22. septembra saslušalo je investitora i izvođače radova. Niko od njih nije znao da li je gradilište bilo bezbjedno za rad i čija je to obaveza, ali su bili izričiti da nisu krivi. Inspekcija je zabranila radove čak dva mjeseca prije smrti radnika, ali su oni nastavljeni uprkos zabrani, pa i uprkos stradanju Despotovića. Porodica pravdu traži sama, dok institucije ćute.
<h2>Bez sankcija</h2>
Ovaj predmet se prebacivao između tužilaštava, a gradilište nastavilo sa radom uprkos zabrani koja je nastupila čak dva mjeseca prije smrti radnika. Iako je inspekcija više puta konstatovala da su radovi na gradilištu izvođeni uprkos zabrani, do danas niko za to nije sankcionisan.
Državni tužilac u bjelopoljskom Višem državnom tužilaštvu Marko Bojović tek 22. septembra ove godine saslušao je odgovorno lice Mili Company Željka Anđelića, te odgovorno lice firme “Elektron” Anu Pupović. Na pitanje TVE zašto se čekalo tako dugo da se preduzmu radnje i to ne po službenoj dužnosti, već po krivičnoj prijavi punomoćnice porodice, tužilaštvo nije odgovorilo.
Punomoćnicu porodice Despotović, Maju Zeković takva praksa zabrinjava. Ona je u ovom slučaju morala da uradi i posao tužioca.
- Nadležno tužilaštvo u Bijelom Polju ne samo da nije pokrenulo istragu procesuiranjem svih odgovornih lica, već je tek po krivičnoj prijavi koju sam u svojstvu punomoćnice oštećene porodice podnijela, počelo sa saslušanjima odgovornih lica. Samo iz odbrana do sada saslušanih lica jasno je da VDT u BP ne postupa u skladu sa zakonom i prije svega svojom ulogom procesuiranja po službenoj dužnosti. Pa tako u konkretnom, činjenice potvrđene nalazima vještaka i inspekcije, da gradilište nije bilo adekvatno obezbijeđeno, da se nije vodio uredan građevinski dnevnik, da je ugovor o građenju manjkav i nezakonit, u svemu su potvrđene odbranom osumnjičenih, koji su u pokušaju prebacivanja i izbjegavanja svake vrste odgovornosti, pa i elementarne ljudske humane za jedan nestali život, suštinski aminovali sopstveno neodogovorno postupanje - kazala je Zeković.
Advokatica ističe da je investitor Željko Anđelić, naveo da ne zna ko mu je na gradilištu projektant, a ko stručni nadzor, te da je izvođač radova firma “Elektron” preduzimla mjere obezbjeđenja. Nije znao, navodi advokatica, ni da li njegova firma Mili Company ima zaključen ugovor sa Elektronom u vezi izvođenja pripremnih i zemljanih radova, ali misli da ima. Ustvrdio je na saslušanju da su ga iz Elektrona zamolili da angažuje geometra, te da ne zna zašto Elektron kao izvođač nije angažovao svog.
- Naveo je i to da on nije stručno lice da procijeni da li je bilo bezbjedno gradilište dana kada se dogodila smrtna posljedica. S druge strane, osumnjičena Ana Pupović kao odgovorno lice Elektron doo kao izvođaca radova, takođe je negirala svaku vrstu odgovornosti, potencirajući naročito da oni nisu bili nadležni za zemljane radove, a ko je bio, njoj nije poznato. Takođe je navela da ni njoj nije poznato da li je gradilište bilo bezbjedno, jer je ona po zanimaju saradnik u prirodnim naukama i nije stručna za ovu oblast, a da misli da njena firma nije u obavezi generalno da obezbijedi gradilište, već je odgovorna samo za svoje radnike - istakla je ona.
<h2>Porodica bez odgovora na peticiju</h2>
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je 17. jula ove godine obavijestilo TVE da su predmet dostavili na vještačenje komisiji vještaka Građevinskog fakulteta u Podgorici, ali, tri mjeseca kasnije, na novi upit da li je vještačenje završeno i šta je pokazalo, nisu odgovorili. Advokatica Zeković pita se i koji su razlozi motivisali nadležnog tužioca da prije saslušanja osumnjičenih šalje predmet na vještačenje, a pritom ne preduzme niti jednu radnju po službenoj dužnosti.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ranije je potvrdilo da im je elaborat o sanaciji jame dostavljen tek 12 dana nakon smrti radnika.
Ipak, TVE u julu nisu odgovorili zašto inspekcija nije zatvorila gradilište ni nakon zabrane od 7. maja 2024., te ko je odgovoran što je prijava građenja prihvaćena bez ugovora koji definiše izvođenje zemljanih radova.&nbsp;
Međutim, tokom saslušanja investitor Anđelić potvrdio je da se sjeća da ga je inspektorka Zorica Čolović zvala da prisustvuje inspekcijskim nadzorima, kao i da je u jednom od zapisnika konstatovano da se zabranjuje dalje izvođenje radova, o čemu je, kaže, upoznao izvođača radova i nadzor.
Dok se postupak razvlačio, porodica je bila prinuđena da pokrene peticiju za zaustavljanje radova na gradilištu, što nadležni nisu bili u stanju da učine. Radilo je i na godišnjicu smrti Despotovića, iskopavajući besprizorno rane porodice koja nehumano dugo čeka pravdu.
Anastasija Despotović, ćerka stradalog geometra kazala je da nije moguće pronaći prave riječi koje će opisati osjećaj tuge, praznine i bola koji porodica osjeća.
- Način na koji se to desilo je nepojmljiv, pa i pored unutrašnjih bitki koje moramo voditi, strašno je što se moramo boriti i za pravdu koju je on zaslužio. Prošlo je godinu i tri mjeseca a još nismo dobili odgovore na peticiju koju smo pokrenuli, još nije podignuta optužnica, radovi na gradilištu na kom je Ranko tragično stradao su nastavljeni. Institucije su u potpunosti zakazale u vezi sa ovim slučajem. Naš jedini zahtjev i apel kao porodice jeste da institucije samo rade svoj posao, ništa više, ništa manje - rekla je Despotović.
Ignorisanje zabrana i zakona, bez posljedica i kontrole, dovelo je do tragičnog ishoda. Ranko Despotović život je izgubio jer je na njega pala obrušena zemlja na gradilištu koje nije bilo adekvatno obezbijeđeno, kao što nije ni sistem kojem je ljudski život kolateralna šteta.

Amra Tahirović

Izričiti da nisu krivi za smrt geometra, ali ne znaju je li gradilište bilo bezbjedno

Crna Gora je sve češće poprište nasilja, ne samo među odraslima, već i među djecom. Nakon nedavnog brutalnog obračuna kriminalnih klanova, dodatno uznemirenje izazvao je novi slučaj vršnjačkog nasilja u Budvi, gdje su maloljetnici napali svog vršnjaka, u sred bijela dana, pred očima drugih, navela je predsjednica Foruma žena SDP Podgorica i predstavnica Evropskog saveza Danijela Brajović.
Nažalost, navodi Brajović, ovakvi događaji više nijesu izolovani incidenti, već simptom mnogo dubljeg problema – sistemskog zanemarivanja i izostanka konkretne reakcije nadležnih.
- Svakodnevno svjedočimo nasilju, posebno nad najranjivijima: djecom i ženama. Mnogi su, ako ne lično, onda kroz iskustva bližnjih, doživjeli slične situacije. I dok društvo vapi za zaštitom, institucije uglavnom ćute - ističe Brajović.
Prema njenim riječima, vrijeme je da se postavi jasno pitanje - ko preuzima odgovornost?
- Da li će nadležni konačno početi da rade svoj posao ozbiljno i sistematski? Da li će se formirati službe za prevenciju nasilja, u školama i lokalnim zajednicama? Hoće li policija reagovati na vrijeme, a ne tek nakon što se dogodi tragedija? Gospodine Šaranoviću, kao ministar unutrašnjih poslova, ovo pitanje ide direktno vama. Građani ne traže saopštenja. Traže zaštitu, sistemsku reakciju i konkretne mjere, jer nasilje neće prestati samo od sebe i sigurno neće prestati dok institucije ćute - poručila je Brajović.

Brajović: Institucije ćute, a nasilje postaje svakodnevica, vrijeme je za sistemsku reakciju i konkretne mjere

Crnogorska politikološka zajednica pozvala je međunarodnu zajednicu da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile policije na sinoćnjem protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, da prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori.
- Sinoćnja upotreba prekomjerne sile od strane policijskih snaga, u cilju rastjerivanja građana i građanki koji su mirno protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade, izaziva duboku zabrinutost i otvara ozbiljne sumnje u zloupotrebu sistema prinude. Ovim postupanjem grubo su prekršeni Ustav i zakoni Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje jasno garantuju pravo građana na slobodu izražavanja i mirno okupljanje. Umjesto da zaštiti temeljna demokratska prava, policija je upotrijebila silu protiv građana/ki koji su mirno izražavali svoje stavove u vezi sa očigledno spornom dodjelom najviše državne nagrade - ocijenili su u Crnogorskoj politikološkoj zajednici u otvorenom pismu.
Posebno je zabrinjavajuće, ističu, što su u ovom nasilnom postupku povrijeđeni članovi akademske zajednice — prof. dr Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, i mr Stefan Todorović, asistent u nastavi. Upozoravaju da napad na akademske radnike predstavlja dodatni udar na slobodu mišljenja i integritet obrazovne zajednice.
- Smatramo da je nedopustivo korišćenje sile nad građanima i akademskom zajednicom, te da ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan korak unazad u razvoju demokratskog društva. Prekomjerna upotreba policijske sile s ciljem sprečavanja građana da protestuju gura Crnu Goru dalje od demokratskog sistema ka autoritarnom modelu vlasti - navedeno je u otvorenom pismu.
Pozvali su nadležne institucije da hitno ispitaju postupanje policijskih službenika/ca, utvrde odgovornost, sankcionišu one koji su primijenili prekomjernu silu i obezbijede da se ovakve situacije ne ponove.
- Od akademske zajednice Crne Gore očekujemo da stane u odbranu slobode mišljenja i prava na mirni protest, te da jedinstveno i javno osudi nasilje nad njenim članovima/cama i građanima/kama. Međunarodnu zajednicu pozivamo da jasno osudi upotrebu prekomjerne sile, prati dalji razvoj događaja i insistira na poštovanju osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa u Crnoj Gori - navedeno je u pismu.
Crnogorska politikološka zajednica izrazila je punu solidarnost sa svim građanima/kama i predstavnicim/cama akademske zajednice koji su pretrpjeli povrede i nečovječno ponašanje prilikom mirnog izražavanja svog građanskog stava.
- U demokratskom društvu, sloboda izražavanja i mirno okupljanje moraju biti nepovrediva prava svakog građanina - poručili su u pismu.
Potpisnici otvorenog pisma su:
Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Zlatko Vujović, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Prof. dr Ivan Vuković, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Doc. dr Nemanja Batrićević, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Filip Milačić, Centralnoevropski univerzitet u Beču
Dr Marko Savić, Crnogorsko udruženje za političke nauke MoPSA
Dr Nemanja Stankov, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Dr Slaven Živković, DeFacto Consultancy

Crnogorska politikološka zajednica: Institucije da ispitaju prekomjernu upotrebu sile policije, međunarodna zajednica da reaguje

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić kazao je da su od sticanja nezavisnosti Crne Gore 21. maja 2006. godine postignuti značajni rezultati, ali da treba jačati identitet Crne Gore i njene institucije.
Jakić je za Televiziju E rekao da se u prethodnih 19 godina sigurno moglo uraditi mnogo više, ali da se moraju uzeti u obzir sve društvene i političke okolnosti.
- Ono što je sigurno je da bi trebalo intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore i jačanju institucija. Iako su snažno postavljeni temelji tih institucija, one nijesu uspjele dovoljno da se izgrade za ovih 19 godina i na sceni je danas njihovo urušavanje - ocijenio je Jakić.
T.K.

Jakić: Intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je najavio da će sačekati da zakon o zabrani djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji tog entiteta prođe parlamentarnu proceduru nakon čega će ih potpisati.
- SIPA neće moći da djeluje na teritoriji Republike Srpske, ni Sud ni Tužilaštvo BiH, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako misle da mogu, neka probaju - kazao je Milorad Dodik u Mostaru 3. marta, nakon sastanka sa predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganom Čovićem.
Skupština Republike Srpske usvojila je 27. februara Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH.
Njime je predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS). Po proceduri, o zakonu se treba izjasniti Vijeće naroda Republike Srpske koje može zatražiti od entitetskog Ustavnog suda RS-a da li krši prava jednog od tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata ili Srba. Nakon toga zakon ukazom proglašava predsjednik RS-a.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako je ranije utvrdio Ustavni sud BiH. Da bi bili ukinuti, o tome se ponovno mora izjasniti Parlament BiH.
Usvajanje zakona o zabrani djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji tog entiteta došlo je dan nakon presude Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice. Na tu presudu se mogu žaliti i odbrana i Tužilaštvo BiH.
Oni su optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita koji je poništio dva zakona, o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a.
Dodik je ponovio ranije teze da država Bosna i Hercegovina "nema pravo" na fiskalni sistem, vojsku i pravosuđe, te da su to nametnuli raniji visoki predstavnici međunarodne zajednice i onda "natjerali poslanike" da za to glasaju u državnom parlamentu.
Sud, Tužilaštvo, Agencija za istrage i zaštitu, te Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH su osnovani odlukama u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prije više od 20 godina, glasanjem prisutnih poslanika, među kojima su, u skladu sa važećim zakonima, morali da budu i predstavnici srpskog naroda.
Dodik je kazao i da su visoki predstavnici mijenjali entitetski Ustav Republike Srpske, te je najavio donošenje novog uz ukidanje Vijeća naroda kao drugog doma u kojem klubovi delegata – bošnjački, hrvatski i srpski – mogu zatražiti od entitetskog Ustavnog suda da preispituje zakone tokom zakonodavne procedure.
- Mi se slažemo da u Narodnoj skupštini bude zagarantovan broj predstavnika drugih naroda. Sve ostalo ne može - kazao je Dodik, pozivajući se pri tome na Ustav Bosne i Hercegovine. Dodao je da su pokušali raditi na zakonima o Sudu i tužilaštvu, kao i o Ustavnom sudu BiH.
- I to nije moglo. Oni hoće da stranac može predložiti odluke i da nepoštivanje tih odluka bude krivično djelo. Mi u RS-u to nećemo - kazao je Dodik.
Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je "konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja" sporazuma kojim je prekinut rat u BiH, a čiji je sastavni dio i državni Ustav. Visoki predstavnik, takođe, raspolaže tzv. Bonskim ovlašćenjima, koja se odnose na odluke Savjeta za sprovođenje mira (PIC) u BiH sa sastanka u Bonu, u decembru 1997. godine.
PIC je tada, razrađujući Aneks 10, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze ili Dejton, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH. Ovo tijelo se sastoji od 55 država i organizacija, osnovano je u Londonu ubrzo nakon potpisivanja Dejtona. Njegov Upravni odbor, sastavljen od predstavnika nekoliko velikih sila i EU, bira visokog predstavnika i daje mu političke smjernice.

Dodik najavio da će potpisati zabranu institucija BiH u RS: "Ako misle da mogu, neka probaju"

Podaci iz Popisa stanovništva ukazuju na alarmantan pad nataliteta u Crnoj Gori, rekla je predsjednica Fondacije Budi mama, Žana Mihaljević i dodala da zabrinjava izostanak reakcije nadležnih institucija dok broj novorođene djece opada, a populacija stari.
On je agenciji MINA kazala da nevladine organizacije i fondacije, poput “Budi mama”, koje se godinama bore za podsticanje nataliteta i pružanje podrške parovima u procesu vantjelesne oplodnje, već mjesecima upućuju apele Vladi i predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, ali da odgovori izostaju.
- Ova tišina države prema jednom od najozbiljnijih problema s kojim se Crna Gora suočava postavlja pitanje: da li ćemo, zbog neodgovornosti i nebrige vlasti, izgubiti šansu za demografski oporavak - navela je Mihaljević.
Kako je ukazala, prema najnovijim podacima iz popisa, Crna Gora bilježi zabrinjavajući pad broja rođenih, dok se sve više mladih parova suočava sa problemima steriliteta.
- U zemlji u kojoj su ekonomske poteškoće, nesigurna zaposlenja i skupi tretmani za vantjelesnu oplodnju svakodnevna realnost, državna pomoć u ovoj oblasti je minimalna ili uopšte ne postoji - istakla je Mihaljević.
Prema njenim riječima, sve je manje beba, a sve više porodica koje nemaju mogućnost da prošire svoje domove zbog finansijskih i zdravstvenih ograničenja.
Mihaljević je rekla da Fondacija “Budi mama” godinama pruža podršku parovima koji žele da se ostvare u ulozi roditelja, ali se suočavaju sa ogromnim preprekama na tom putu.
Kako je pojasnila, kroz različite inicijative, uključujući finansijsku pomoć za vantjelesnu oplodnju, podizanje svijesti o važnosti nataliteta i pružanje emocionalne podrške, Fondacija radi na tome da omogući svakoj porodici šansu za potomstvo.
Mihaljević je istakla da su, bez podrške države, ti napori ograničeni.
- Uprkos ponovljenim apelima za hitne mjere – povećanje broja besplatnih ciklusa vantjelesne oplodnje, veće finansijske pomoći za mlade porodice i stvaranje stabilnog okruženja za odgajanje djece – odgovori od Vlade i Milatovića još nijesu stigli - rekla je Mihaljević.
Ona je naglasila da pad nataliteta i ignorisanje apela za pomoć direktno utiču na budućnost Crne Gore.
- Manji broj rođene djece vodi ka demografskoj nestabilnosti, koja se kasnije preliva na sve sfere društva – od ekonomije i tržišta rada, do obrazovanja i zdravstvenog sistema - ukazala je Mihaljević.
Manjak mladih radno sposobnih ljudi, kako je dodala, stvara dodatni pritisak na penzioni i zdravstveni sistem, a odlazak mladih porodica u inostranstvo dodatno pogoršava situaciju.
- Ako država sada ne reaguje, posljedice mogu biti nepovratne - upozorila je Mihaljević ističući da ignorisanje demografske krize neće samo ugroziti budućnost porodica, već i opstanak Crne Gore kao održive države.
Ona je kazala da, u ime svih građana Crne Gore koji žele da se ostvare kao roditelji, Fondacija “Budi mama” i mnoge druge nevladine organizacije zahtijevaju hitne podsticaje i podršku države.
- Potrebna je jasna i konkretna strategija za rješavanje problema pada nataliteta, uključujući povećanje broja besplatnih ciklusa vantjelesne oplodnje za parove sa problemima steriliteta, uvođenje direktne finansijske pomoći porodicama sa novorođenčadima - istakla je Mihaljević.
Prema njenim riječima, potrebni sui povoljni stambeni krediti i olakšice za mlade parove koji žele da zasnuju porodicu, kao i veće subvencije za vrtiće i predškolske ustanove.
Mihaljević je poručila da je sada vrijeme za reakciju.
- Svaki izgubljeni dan može značiti još jednu porodicu koja odustaje od sna o roditeljstvu. Crna Gora mora postaviti natalitet kao prioritet, jer bez djece, nema budućnosti - zaključila je Mihaljević.

Mihaljević: Tišina države postavlja pitanje da li ćemo izgubiti šansu za demografski oporavak

Iduća godina, u kojoj se obilježava 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Argentine, predstavljaće izuzetnu priliku za organizovanje zajedničkih aktivnosti posvećenih istorijskom nasljeđu i budućim perspektivama saradnje - poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Argentine, Pablom Kirnom Magraneom.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, oni su razmotrili mogućnost intenziviranja institucionalnih kontakata i razvoja inicijativa od dugoročnog značaja.
- Na sastanku sa Kirnom potvrđena je spremnost obje strane da unaprijede politički dijalog i podstaknu razvoj konkretnih oblika saradnje između dvije države. Razmotrene su mogućnosti jačanja međusobnih veza u oblasti vanjske politike, ekonomije, kulture i obrazovanja, uz obostranu ocjenu da postoje značajni kapaciteti za dalje produbljivanje partnerstva - naveli su u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da Argentina i evropske države, uključujući Crnu Goru, dijele duboke istorijske i vrijednosne veze, posebno imajući u vidu migraciono nasljeđe i veliki broj građana Argentine evropskog porijekla. U tom kontekstu naglašen je značaj posjete potpredsjednika Ivanovića, kao važan podsticaj za konkretizaciju odnosa kroz širenje ugovorne baze, investicije i zajedničke projekte.
Ivanović je posebno istakao istorijski značaj argentinsko-crnogorskih odnosa, podsjetivši da je u Buenos Ajresu otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu, što svjedoči o dugoj i kontinuitetnoj saradnji.
- U nastavku programa posjete, potpredsjednik Ivanović razgovarao je i sa predstavnicima uglednog Argentinskog savjeta za međunarodne odnose (CARI), gdje su razmijenjena mišljenja o spoljnopolitičkim prioritetima dvije države, odnosima Latinske Amerike i Evrope, kao i savremenim međunarodnim kretanjima - naveli su u saopštenju.
Razgovori su obuhvatili i teme saradnje u oblasti visokog obrazovanja, uključujući povezivanje univerziteta, mogućnosti studentskih i stručnih razmjena, kao i razvoj zajedničkih programa koji bi mogli biti dodatno unaprijeđeni zahvaljujući visa-free režimu koji postoji između dvije države.
- Na marginama posjete, potpredsjednik je razgovarao i sa predstavnicima nacionalnih medija, predstavivši ključne prioritete vanjske politike Crne Gore, sa posebnim osvrtom na proces pristupanja Evropskoj uniji i značaj jačanja partnerskih odnosa sa državama Latinske Amerike - zaključili su u saopštenju.

Ivanović sa Kirnom: Iduća godina biće izuzetna prilika za organizovanje zajedničkih aktivnosti

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti najčešće slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do deset, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: institucije

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Razmatrane ključne mjere za unapređenje efikasnosti razmjene podataka između institucija

CGP: Fašizam raste - institucije ćute

Iranski hakeri napali više od 100 državnih institucija

Izričiti da nisu krivi za smrt geometra, ali ne znaju je li gradilište bilo bezbjedno

Brajović: Institucije ćute, a nasilje postaje svakodnevica, vrijeme je za sistemsku reakciju i konkretne mjere

Crnogorska politikološka zajednica: Institucije da ispitaju prekomjernu upotrebu sile policije, međunarodna zajednica da reaguje

Jakić: Intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore

Dodik najavio da će potpisati zabranu institucija BiH u RS: "Ako misle da mogu, neka probaju"

Mihaljević: Tišina države postavlja pitanje da li ćemo izgubiti šansu za demografski oporavak

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Ivanović sa Kirnom: Iduća godina biće izuzetna prilika za organizovanje zajedničkih aktivnosti

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

PRATITE TVe UŽIVO