Centar za građansko obrazovanje (CGO) odbacuje kao netačne, selektivne i tendenciozne navode objavljene o konferenciji Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada? na <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/785375/konferencija-o-rtcg---bez-ucesca-rtcg-.html" target="_blank">portalu RTCG</a> i u <a href="https://rtcg.me/tv/emisije/informativni/dnevnik-2/785432/dnevnik-02122025.html" target="_blank">Dnevniku 2 RTCG-a</a>. Riječ je o pokušaju da se pažnja sa suštine rasprave skrene na sporedna pitanja i tehničke detalje, kazala je direktorka za strategiju i komunikacije Zvezdana Kovač.
Prema njenim riječima, netačna je tvrdnja da se „o RTCG govorilo bez RTCG“.&nbsp;
- RTCG je na konferenciji bila predstavljena tokom panela kroz dva člana Savjeta RTCG, koji je, po Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG, glavni organ upravljanja u RTCG, kao i kroz jednog zapošljenog, dok je više zapošljenih prisustvovalo događaju. Međutim, u izvještaju RTCG-a čak se ni sopstveni članovi Savjeta ne tretiraju kao relevantni sagovornici. To je teško odvojiti od činjenice da se u RTCG zakon već duže vrijeme primjenjuje selektivno, naročito kada je riječ o nezakonitom izboru generalnog direktora u više navrata - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
RTCG-ov izvještaj je, kako se ističe, zanemario suštinu oba panela.&nbsp;
- Tema prvog panela konferencije bio je širi evropski i regionalni okvir javnih servisa, ali taj dio diskusije se uopšte nije ni našao u izvještaju RTCG-a. Drugi panel obuhvatio je više učesnika iz RTCG, uključujući i dvoje govornika koji su hijerarhijski iznad generalnog direktora, ali ni njihovi stavovi nijesu dobili prostor u Dnevniku 2 RTCG - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto izvještaja o sadržaju, kako se navodi, argumentima i porukama sa oba panela, kao i sa uvodnog dijela, RTCG je svoj prilog i tekst sveo isključivo na pogrešnu tvrdnju da rukovodstvo RTCG „nije bilo pozvano“, te na grešku u predstavljanju gosta iz Slovenije.
- CGO se izvinjava zbog omaške u predstavljanju Vanje Vardjana iz RTV Slovenije. Riječ je o tehničkom propustu koji nema nikakve veze sa suštinom konferencije niti sa porukama koje su sa nje poslate. Nakon emitovanog priloga i teksta, Vardjan se pismeno obratio CGO-u, ističući da je propust zapravo bio njegov. Tendeciozno je i nedopustivo da se na osnovu jednog pogrešnog potpisa pokušava delegitimisati čitav skup, njegovi panelisti, učesnici, zaključci i teme. Posebno je problematično što su se kao kontrateze selektivno koristile izjave iz regiona, koje uopšte nijesu izgovorene u kontekstu RTCG-a, već kao primjeri, pozitivni i negativni, funkcionisanja javnih servisa u drugim državama. Učesnici iz regiona su govorili isključivo o sistemima u svojim zemljama, što je i bio koncept tog dijela konferencije - komparativni pristup i razmjena iskustava. Ni u jednom trenutku CGO nije pripisivao ili sugerisao regionalnim sagovornicima stavove o RTCG, niti je njihovo učešće korišćeno za ocjenjivanje rada RTCG - navode iz CGO.&nbsp;
Uprkos tome, kako se pojašnjava, dio menadžmenta RTCG-a, koji deklarativno poziva na dijalog i konstruktivnu kritiku, odlučio je da ne emituje nijednu izjavu sa konferencije i da potpuno izostavi razloge zbog kojih su novinari i zapošljeni RTCG-a govorili o pritiscima, degradacijama i profesionalnim problemima u kući.&nbsp;
- &nbsp;Umjesto toga, kontaktirali su kolege iz RTVBiH i RTVSLO dezinformišući ih o suštini skupa, a potom su, umjesto izjava učesnika skupa, za izvještaj koristili njihove izjave, što je suprotno svim profesionalnim standardima. Važno je istaći da je CGO, tokom organizacije ove konferencije, pozvao šest od devet članova Savjeta RTCG, uključujući predsjednika Savjeta, kao i direktora TVCG i direktorku portala RTCG, a dva od šest pozvanih članova Savjeta su bili panelisti. Da su pozvani predstavnici rukovodstva došli imali bi i priliku da iznesu svoje stavove i učestvuju u dijalogu, koji podrazumijeva i suočavanje s kritikama u javnom interesu - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO nije, kako dodaju, pozvao, niti će pozivati na svoje skupove, više puta nezakonito izabranog generalnog direktora RTCG, što su potvrdile i pravosnažne odluke sudova.
- Pokušaji da se diskredituje CGO pozivanjem na „širi kontekst“ koji uključuje potpuno nevezane teme i insinuacije, pokazuju nedostatak argumenata i namjeru da se skrene pažnja sa suštine, a suština je da se na konferenciji govorilo i o zakonitosti upravljanja RTCG, zaštiti javnog interesa, profesionalnim standardima i pravu građana na objektivan i nezavisan javni servis. O tome gledaoci RTCG-a nijesu informisani. Ovakvim izvještavanjem RTCG je, nažalost, potvrdio upravo one probleme na koje je tokom skupa ukazano. Vjerujemo da će se to reflektovati i u nalazu Ombudsmana RTCG-a - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Pogrešni navodi RTCG skreću pažnju sa suštine rasprave o javnom servisu

Javni servisi imaju ključnu ulogu u očuvanju i jačanju demokratskih standarda. Nezavisnost i profesionalizam medija, a posebno javnog servisa RTCG, predstavljaju osnovu za napredak Crne Gore na putu evropskih integracija, poručeno je tokom otvaranja konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije, Korvin van Strin, podsjetio je da Holandija pridaje veliki značaj slobodi medija i slobodi izražavanja, naglasivši da je u demokratskim društvima nezavisna kontrola vlasti nezamjenljiva, te da javni servis ima centralnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i interesa građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  - Slobodni i kritički mediji su nezamjenljivi u svakom demokratskom društvu. U Holandiji, Vlada nema pravo da se miješa u ono što ljudi govore ili pišu… Sloboda medija omogućava novinarima da nadziru nosioce moći i građanima obezbijede nezavisne i tačne informacije. Omogućava im provjeru da li su postupci političara i privrednih aktera u suprotnosti ili ne sa nacionalnim ili evropskim zakonima. Zato nezavisni mediji imaju ključnu ulogu kao protivteža moćnim institucionalnim i političkim narativima i temelj su zdrave i funkcionalne demokratije - pojasnio je on. On je naglasio potrebu da se poštuju preporuke Evropske komisije, posebno u dijelu usklađivanja medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija, hitnog imenovanja svih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, te zaštite uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti javnog emitera i same Agencije od neprimjerenog uticaja. - Naš cilj je da doprinesemo daljem jačanju slobode medija u Crnoj Gori, a u CGO-u smo našli odličnog i posvećenog partnera. Nadamo se da će rezultati ovog projekta i današnje diskusije doprinijeti još snažnijem i podsticajnijem medijskom okruženju i jačoj slobodi izražavanja - zaključio je van Strin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, navela je „građani i građanke Crne Gore zaslužuju nezavisan i profesionalan javan servis kao jedno od svojih prava, a ne kao privilegiju“, te da je pitanje kontrole nad RTCG „pitanje karaktera društva koje živimo i oblikujemo“. Podsjetila je da Crna Gora nikada nije imala istinski javni servis, već određene iskorake u periodu kad su medijsku kuću vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, ocjenjujući da je „konstanta svake vlasti ambicija da javni servis drže pod kontrolom kroz kontrolu narativa, utišavanje ili marginalizaciju kritičkih glasova, kreiranje paralelnih realnosti i služenje partikularnim i partijskim interesima“. Posebno je upozorila na stanje oko izbora generalnog direktora RTCG, koje je „primjer otvorenog i beskrupuloznog kršenja sudskih odluka i sistematskog potkopavanja vladavine prava“. Uljarević je naglasila da, prema nalazima CGO-a koji će uskoro biti objavljeni, &nbsp;i u programskom radu RTCG postoje ozbiljni problemi. - Vidjećete kako se prikrivaju činjenice, kako se selektivno biraju sagovornici da bi se stvorio privid pluralizma i kako se pravi prostor za ideološki revizionizam opasan za građansko društvo - najavila je ona. Moć nad RTCG, poručila je, jedino može pripadati građanima, a ne političkim centrima ili partijama: „RTCG ne smije biti ni plijen, ni instrument, ni moneta za potkusurivanje, već stub informisanja i garant demokratskog prostora.“ Uljarević je zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na podršci projektu CGO-a i istakla da je borba za nezavisne javne servise stalna, ali da se može dobiti, što pokazuju primjeri iz država EU. Konferencija je okupila oko 60 predstavnika/ca medijske zajednice, akademskog sektora, institucija i nevladinih organizacija.

Uljarević: Građani zaslužuju javni servis koji čuva pluralizam i demokratske standarde; Strin: Cilj da jačamo slobodu medija u CG

Zaštita digitalnih prava postaje sve važnija tema u vremenu ubrzane digitalizacije i rastućih online rizika. Projekti podržani kroz konkurs doprinose stvaranju informisanijeg i angažovanijeg društva, kao i jačanju kapaciteta civilnog sektora, poručeno je tokom potpisivanja ugovora sa sedam nevladinih organizacija čiji su projekti podržani u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO. - Kroz podršku ovim projektima jača se društvena otpornost na online zloupotrebe, unapređuju se digitalne vještine građana i građanki i osnažuju organizacije koje doprinose stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg digitalnog prostora. Važno je da se na ovaj način širi mreža aktera koji mogu efikasno odgovoriti na izazove digitalizacije - istakla je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Miodrag Vujović, generalni sekretar Organizacije KOD, čiji je projekat podržan, naglasio je da je to dio odgovara na sve prisutniji problem organizovanih digitalnih kampanja koje targetiraju civilno društvo, novinare, aktiviste i pojedince koji zastupaju demokratske vrijednosti i imaju kritički odnos prema vlastima. - Kroz negativne narative, dezinformacije i govor mržnje, ovi akteri se sve češće etiketiraju kao ‘strani agenti’ ili ‘izdajnici’, čime se sistematski potkopava njihov ugled i stvara klima zastrašivanja. Posljedice su ozbiljne - autocenzura, urušavanje javnog dijaloga i slabljenje temelja pluralizma i slobode izražavanja - naveo je Vujović. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, istakao je važnost podrške mladim medijskim profesionalcima, koji najbrže usvajaju nove tehnologije i mogu pokrenuti promjene u redakcijskim praksama, a na čemu ima fokus i projekat Sindikata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e" data-rendition-name="original" width="1110" height="1118" loading="lazy" alt="Sa događaja"><figcaption>Sa događaja(Photo: CGO)</figcaption></figure>  - U okviru projekta sprovešćemo i prvo istraživanje u Crnoj Gori o tome kako novinari koriste i doživljavaju generativnu vještačku inteligenciju, čime se popunjava značajna praznina u trenutku kada uredništva još nemaju razvijene politike za korišćenje novih tehnologija. Nalazi će biti osnova za obuku u oblastima digitalne bezbjednosti, autorskih prava, zaštite podataka i relevantne evropske regulative. Kroz njihove autorske sadržaje, rezultati i preporuke biće dodatno približeni i široj javnosti - objasnio je on. Sa ukupno 111.594,22 eura podržano je sedam projekata: „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“, koji sprovodi Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji će sprovoditi Multimedijal Montenegro, zatim „Digitalni kompas – medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA“, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore (SMCG), „ThinkCritical. Zašto smeta kritička misao? Kritičko mišljenje pod pritiskom antidemokratskog online okruženja“, koji će voditi Organizacija KOD, „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji će realizovati Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji sprovodi Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), kao i „Kind Online“, u organizaciji NVO Prima.

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Crna Gora odbija da vodi slučaj u kome treba da dodijeli državljanstvo djeci iz istopolne zajednice - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje.
Kako ističe, Sud pravde Evropske unije je donio presudu kojom sve države članice moraju priznati istopolne brakove sklopljene u drugim zemljama Evropske unije.
Dodaje da kad evropske institucije daju određene preporuke po kojima se moraju upravljati ostale članice Evropske unije, to znači da se istopolni brak mora ispoštovati&nbsp;
- Ako je brak na teritoriji Evropske unije negdje sklopljen, sve ostale članice, imale one taj zakon ili ne, odnosno da li imaju životno partnerstvo, da li imaju izjednačenu bračnu zajednicu, oni taj brak moraju ispoštovati. U Crnoj Gori gledamo i posmatramo šta će naše institucije sistema uraditi u sljedećem periodu, iz razloga što se bliži ta famozna 2028. godina kad po najavama koje sad imamo postajemo punopravna članica EU - naveo je Knežević.
Samim tim, prema njegovim riječima, kao članica EU naše zakonodavstvo i naše poštovanje zakona se mora uskladiti sa pravnim tekovinama.
Podsjeća da pred crnogorskim institucijama nije priznat istopolni brak, ali ni djeca iz tog braka.&nbsp;
- Država Crna Gora mora da prizna da su oni djeca koja žive u istopolnoj zajednici i na taj način oni priznaju zajednicu, a dešava se upravo stvar da oni imaju brak i taj brak se dalje mora ispoštovati što mi trenutno u zakonu nemamo. Ono što je kritično u crnogorskom zakonodavstvu je da ispolna zajednica u ovom momentu predstavlja jednu vanbračnu zajednicu koju većinsko stanovništvo u Crnoj Gori ima. Ne bih išao u domen izmjene Porodičnog zakona u dijelu roditeljstva, za to će doći vrijeme, treba sačekati, ali prevashodno čak nama ni Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola ne daje i ne dozvoljava pun korpus prava koje isti zakon propisuje - rekao je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3p18VlAEooQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: Crna Gora odbija da vodi slučaj u kome treba da dodijeli državljanstvo djeci iz istopolne zajednice

Na prostoru Zapadnog Balkana delegitimizacija antifašizma i negiranje avnojevskih granica odjekuju kroz političke i vjerske strukture regiona. Srpska pravoslavna crkva (SPC), naročito tokom 90-ih, postala je važan akter nacionalističkih politika i relativizacije zločina. Posljedice te politike i danas oblikuju društva u regionu - kolaboracionisti fašista dobijaju simbole i priznanja, dok se antifašističke vrijednosti marginalizuju, ocijenjeno je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
&nbsp;O kleronacionalizmu kao regionalnom izazovu demokratiji, instrumentalizaciji povjerenja koje uživaju vjerske zajednice, te sekularizmu kao preduslovu građanskih sloboda, sagovornici saradnice na programima u CGO-u Željke Zvicer bili su sociološkinja iz Srbije Izabela Kisić, istraživačica i aktivistkinja iz Crne Gore Slađana Kavarić-Mandić i teolog iz Srbije Vukašin Milićević.
Kavarić-Mandić je, kako se navodi u saopštenju CGO, na poziciji da sekularizam ne garantuje demokratiju, koju, kako kaže, treba dovesti u pitanje i zbog onog do čega je sama sebe dovela.&nbsp;
- U Crnoj Gori imate primjer da desničarske partije, profašističke partije, vodeći se demokratskim tekovinama Evrope, odnosno Rezolucijom Evropskog parlamenta o evropskoj savjesti i totalitarizmu, revidiraju istoriju i dovode u pitanje temelj naših društava - antifašizam - smatra ona.
Kisić nudi drugačiju perspektivu, naglašavajući da sekularizam jeste preduslov istinske demokratije. &nbsp;
- Upravo tamo gdje je spojena crkva ili vjerske zajednice sa državom nema demokratije. Vjerske zajednice su, same po sebi, autoritarne. SPC je autoritarna zajednica, to je, zapravo, najzatvorenija institucija u regionu. Ona je netransparentna i ta koja govori protiv demokratskih načela i protiv ljudskih prava, a ljudska prava jesu temelj demokratije - naglasila je Kisić.
&nbsp;Milićević je ukazao da je demokratija neodvojiva od principa države socijalne pravde, ali da je problem što je u regionu došla na talasu nacionalističkog antikomunizma.&nbsp;
- Pogonsko gorivo nacionalizama je religija. Kad govorimo o crkvenim elitama - one su dio političkih elita. Uzmite primjer Srbije i Hrvatske, kao dvije različite tradicije. Potpuno isti mehanizmi, isti rječnik, iste skandalozne, destruktivne, skaredne kulture sjećanja u odnosu na Drugi svjetski rat, u odnosu na posljednje ratove - objasnio je Milićević.&nbsp;
Kavarić-Mandić opisuje uticaj crkve u Crnoj Gori kao direktan.&nbsp;
- Živimo realnost potpune povezanosti političkih elita sa crkvom, i oni sa tim nemaju problem, oni to i ne kriju. To miješanje crkve u državu je vrlo jasno. Mogli smo to vidjeti i kroz nedavni događaj u Beranama, kad se postavljao spomenik Pavlu Đurišiću, gdje smo vidjeli i da su crkva i čelnici desnih političkih partija saglasni - i oko tog čina i oko tumačenja simbolike Pavla Đurišića i oko anatemisanja komunističkog pokreta, odnosno kvazisocijalizma u kojem smo živjeli - ukazala je ona.
&nbsp;Dodaje da "sa lijeva" primjećuje da ljevica u Crnoj Gori nema nikakav odgovor.&nbsp;
- Prvo, ljevica u Crnoj Gori nije unisona, vrlo je nesolidarna, fragmentirana i interesno povezana. Tako da ona nema jedinstven odgovor i diskurs, niti koncept na kojem bazira svoj aktivizam. Mimo pojedinačnih dobrih primjera, ljevica se svela na tipkovnicu, ljevica se svela na saopštenja - pojasnila je Kavarić-Mandić.
Kisić je ocijenila da je slična situacija i u Srbiji.&nbsp;
- Osamdesetih godina Srbija nije ušla u procese demokratizacije. Naprotiv, ušla je u antiemancipatorske procese i u ratove. I crkva je tu imala ogromnu, čak vodeću, ulogu, crkva je tada postala sluškinja nacionalizma. I ako gledamo da li crkva utiče na vlast ili vlast u Srbiji na crkvu – one djeluju u sadejstvu - poručila je Kisić.
Nalazi ohrabrujućim što studentski protesti, koji već godinu traju u Srbiji, nemaju dominantan vjerski momenat, iako se i na njima vide simboli ekstremno desnog spektra.
- Studenti upravo vraćaju na scenu taj ustavni patriotizam, gdje su svi građani jednaki bez obzira koje su vjeroispovjesti i koje su nacije. To što se vidi na ulicama, te scene kada imamo zajedno mlade ljude islamske vjeroispovesti i mlade hrišćane da se grle i da zajedno idu u jednu borbu – to najviše, zapravo, boli one koje su na vlasti i vrh crkve - navodi Izabela Kisić.
Govoreći o pomirenju u regionu, Milićević je istakao da se ono ne može graditi postepeno.&nbsp;
- Do pomirenja se dolazi samo radikalnim metodama. Nema tu šta postepeno. Šta postepeno? Da shvatimo da se u Srebrnici dogodio genocid. Ili, postepeno da hrvatska javnost prihvati činjenicu da je postupanje nad civilima u NDH bio genocid ogromnih razmjera. Ja ne znam kako to može postepeno - istakao je on.
Sagovornici su komentarisali i ulogu crkve, ali i političkih elita u podrivanju antifašističkih vrijednosti.
- Imamo akutni problem s antifašizmom, jer sadašnja vlast u Crnoj Gori i crkva antifašizam vidi kao glavni problem, a antifašizam svode na komunizam. I, naravno, vi komunizam možete kritikovati, govoriti o komunističkim zločinima i kritički preispitivati taj sistem koji se urušio. Međutim, taj sistem počiva na pet godina borbe u šumi za univerzalne vrijednosti. Tako da vi možete osporiti sistem koji je nastao nakon partizanske borbe, ali ne možete osporiti vrijednosti koje su temelj te borbe - poručila je Kavarić-Mandić.
Kisić dodaje da je komunistička partija, kad je povela tu borbu, bila mala, ilegalna partija, rasturena i pod represijom.&nbsp;
- Međutim, šta je suština delegitimizacije antifašizma? Delegitimizacija avnojevskih granica, jer upravo ulazak u rat bilo je negiranje avnojevskih granica i stvaranje Velike Srbije. I to je bio ključ, to je i danas ključ zašto se antifašizam toliko diskredituje, i svi drugi pokreti koji su sarađivali sa fašistima dobijaju spomenike itd. I crkva je tu 80ih odigrala ključnu ideološku ulogu i Milošević je to dobro iskoristio - podsjetila je Kisić.
Korjeni toga, pojašnjava Milićević, sežu do perioda između dva svjetska rata.&nbsp;
- Vlada njemačkog Rajha radila je mnogo na obavještajnim vezama sa SPC. Dakle, čitavo jedno odjeljenje Ministarstva spoljnih poslova njemačkog Rajha se bavilo vjerskim pitanjima. Kada je riječ o Kraljevini Jugoslaviji, posebnu pažnju posvetili su SPC-u, jer su smatrali da je ona ozbiljan saveznik u borbi protiv komunizma. S druge strane, idejni osnov za tako nešto, došao je sa brojnim ruskim crkvenim ljudima koji poslije Oktobarske revolucije stižu u Kraljivinu SHS, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju, sa sobom nose niz uticajnih, niz najkonzervativnijih ideja, koje inkorporiraju antisemitizam, teorije zavjere - kazao je Milićević.
Sagovornici su ocijenili da su obrazovanje i njegova reforma ključni u emancipaciji društava regiona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUWVQ1QP8H8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kolaboracionisti fašista dobijaju simbole i priznanja, dok se antifašističke vrijednosti marginalizuju

Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da i ovog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svjedočimo poraznim činjenicama - tokom ove godine u Crnoj Gori počinjena su čak četiri femicida. Svaki od ovih izgubljenih života, kažu u toj organizaciji, potvrđuje da sistem nije uspio da zaštiti žene, da institucije nijesu reagovale na vrijeme i da društvo i dalje toleriše nasilje koje završava najtragičnijim ishodom. - Dok svijet obilježava 30 godina Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, nasilje nad ženama ostaje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. CGO naglašava da ovi slučajevi nijesu izolovani incidenti, već opomena da kao društvo još uvijek ne prepoznajemo nasilje kao problem svih nas. Kada počinioci prolaze s blagim kaznama, kada se žrtvama ne vjeruje, a upozorenja ignorišu, nasilje se normalizuje i ohrabruje - kazala je Maja Marinović, saradnica na programima na CGO-u. Ona je podsjetila da je ozbiljnost problema konstatovao i <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/montenegro-report-2025_en" target="_blank">Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu</a>, ističući i podatke da svega 10 odsto presuda za nasilje rezultira kaznom zatvora, kao i da, po istraživanju javnog mnjenja, trećina građana i građanki vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju, iako je upravo ono najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori. - Istovremeno, <a href="https://www.osce.org/me/mission-to-montenegro/602441" target="_blank">najnovije istraživanje</a> Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju i Sigurne ženske kuće pokazuje da je svaka peta žena doživjela neki oblik nasilja, dok više od polovine nijesu potražile pomoć, uz napomenu da je stvarna rasprostranjenost vjerovatno i veća zbog neprijavljivanja - navela je Marinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Maja Marinović"> <figcaption>Maja Marinović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da ovi zabrinjavajući podaci svjedoče o duboko ukorijenjenom nepovjerenju prema ženama, minimiziranju nasilja i sistemskoj nekažnjivosti koja obeshrabruje žrtve.&nbsp; - Uprkos kontinuiranim naporima organizacija civilnog društva, strože sankcionisanje femicida i efikasnija zaštita žena i dalje izostaju. Posebno brine nalaz da je gotovo trećina ispitanika/ca žrtvama savjetovala da ćute - dodala je Marinović. Pored fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja, Marinović napominje da je sve izraženiji oblik zlostavljanja digitalno nasilje, koje je i u fokusu ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Digitalno nasilje obuhvata prijetnje i online uznemiravanje, koordinisane mizogine napade, seksualno uznemiravanje na internetu, neovlašćeno dijeljenje intimnih sadržaja, kao i manipulisan digitalni materijal.&nbsp; - U dobar vještačke inteligencije, žene i djevojčice posebno su izložene ovim oblicima nasilja, koji često prate ili prethode fizičkom nasilju - rekla je Marinović. Ona je poručila da društvo mora biti svjesno svih oblika nasilja nad ženama, nedvosmisleno pružati podršku žrtvama i dosljedno se suprotstaviti nasilju.&nbsp; - Samo kroz kolektivnu odgovornost, edukaciju i blagovremenu reakciju institucija moguće je prekinuti ciklus nasilja i obezbijediti da žene žive sigurno i ravnopravno - zaključila je Marinović. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, u znak sjećanja na sestre Mirabal, ubijene 1960. godine u Dominikanskoj Republici zbog njihove borbe za demokratiju i ljudska prava.

Marinović: Zaštita žena od nasilja počinje brzim i odlučnim odgovorom institucija

Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo i njegova realizacije mora biti zasnovana na nastavnoj paradigmi u kojoj će se njegovo obavezno izučavanje odvijati kroz učešće, istraživanje i iskustvo, ključne su poruke iz Akcionog dokumenta o građanskom obrazovanju, pripremljenog u okviru projekta koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Iz ovih NVO poručuju da građansko vaspitanje i obrazovanje predstavlja put koji polazi od djeteta i kreće se u pravcu odgovornog, slobodnog, empatičnog, etički osposobljenog i aktivnog građanina.
&nbsp;- Akcioni dokument koji je uradio Neđeljko Đurović, profesor i aktivista, objedinio je preporuke za unapređenje statusa predmeta građansko obrazovanje, koje su nastale u okviru konsultacija sa učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola, nastavnim kadrom, roditeljima, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Prethodno je, ističu, izrađena i početna studija o trenutnom stanju građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima, čiji su autori profesori Sava Kovačević i Miroslav Minić, a koja je, takođe, korišćena kao osnova za kreiranje ovog dokumenta.
-Jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načina na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, prepoznato je kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025-2035. Sve grupe sa kojima su urađene konsultacije su istakle da predmet mora imati status obaveznog, a akcioni dokument adresira konkretne korake potrebne i sugestije kada je riječ o kurikulumu, izvođenju nastave i nastavnicima koji će predavati ovaj predmet. ističu.
&nbsp;Navode da je jedna od ključnih preporuka iz dokumenta da je potrebno da učenje mora biti participativno i iskustveno i podržano od strane institucija, civilnog sektora, medija i međunarodnih organizacija, čime bi se učenicama i učenicima omogućilo sticanje znanja i vještina za samostalno ili grupno rješavanje stvarnih problema u lokalnoj zajednici, volontiranje ili sprovođenje projekata. Kroz taj modalitet, ističu, učenici i učenice će imati priliku da građanske kompetencije primijene, tako da djelovanje, organizovanje, pregovaranje i preuzimanje odgovornosti postane dominantan oblik ponašanja kod mladih u Crnoj Gori, umjesto da to ostane na teoriji.
&nbsp;- Važno je naglasiti da međunarodni trendovi ukazuju da je pohađanje nastave iz predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje neophodno zbog razumijevanja krhkosti demokratskih institucija i sagledavanja značaja svakodnevne borbe za očuvanje ljudskih prava i sloboda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U dokumentu su predstavljena su i četiri operativna cilja: promovisanje značaja uključivanja građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima u formalno obrazovanje u Crnoj Gori, izrada kataloga znanja – predmetnih programa građansko vaspitanje i građansko obrazovanje, sprovođenje obuke za izvođenje obaveznog predmeta građansko vaspitanje/građansko obrazovanje i izrada interoperabilnog portala za nastavne sadržaje, nastavne modele i primjere dobre prakse.
&nbsp;- Akcioni dokument, na crnogorskom i engleskom jeziku, biće predstavljen donosiocima odluka, i korišćen u daljem zagovaranju da ovaj predmet ponovo bude obavezan, za šta se CGO, HRA i Anima godinama zalažu- poručuju iz ovih organizacija,
&nbsp;
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju CGO, HRA i ANIMA, dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

I u 2025. godini svjedočimo daljem slabljenju tolerancije u Crnoj Gori. Nažalost, upravo donosioci političkih odluka doprinose podizanju tenzija, jer kroz izjave i postupke produbljuju polarizaciju i netrpeljivost, umjesto da ih smanjuju - ocijenila je asistentkinja na projektima u Centru za građansko obrazovanje Lejla Šabotić povodom Međunarodnog dana tolerancije.
Kako navodi, uz rast socio-ekonomskih problema i nejednakosti, takvo djelovanje dodatno pogoršava društvenu klimu i udaljava Crnu Goru od vrijednosti savremene demokratije. 
- Trajuće političke tenzije, spore institucionalne reforme i nedostatak dijaloga između vlasti i opozicije, kao i konsenzusa o ključnim pitanjima od javnog interesa, slabe društveno tkivo. Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se češće zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući društvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i urušena kultura komunikacije - ističe Šabotić.
Istraživanje CGO-a, kako dodaje, potvrđuju ove trendove.
- Iako 76,8 odsto građana i građanki i dalje vidi Crnu Goru kao multikulturalno društvo, taj procenat bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu, a ispod prvog utiska multikulturalnosti imamo niz indikatora koji otkrivaju drugačiju sliku. Naime, 49,1 odsto ispitanih smatra da je prisutna diskriminacija po vjerskoj pripadnosti, a 59,7 odsto prepoznaje diskriminaciju na nacionalnoj osnovi - kazala je Šabotić.
 Posebno, prema njenim riječima, brinu primjeri u praksi, poput onemogućavanja projekcije filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu.
- To ukazuje koliko su oslabili mehanizmi međukulturnog dijaloga, a ojačalo nerazumijevanje ideje multikulturalizma, koje bi trebalo da bude jedno od ključnih obilježja Crne Gore. Svi smo svjedočili i zabrinjavajućoj eskalaciji netrpeljivosti i nasilja prema turskim državljanima, bez adekvatne institucionalne reakcije. Dodatno, dobitnik najvišeg državnog priznanja Veljo Stanišić javno vrijeđa Rome na jednom od lokalnih javnih servisa, koristeći, kako je to Romski savjet Crne Gore, “nedvosmislen izraz govora mržnje i etničke netrpeljivosti“, a što prolazi, takođe, bez institucionalnog odgovora - podsjeća Šabotić.
 Dodaje da odsustvo brze i odlučne reakcije institucija na ovakve incidente šalje pogrešnu poruku - da se govor mržnje normalizuje, a što dodatno podriva napore u izgradnji inkluzivnog i građanskog društva.
 - CGO podsjeća da tolerancija nije odricanje od sopstvenih vrijednosti, već spremnost na dijalog i prihvatanje različitosti, uz poštovanje ustavnog poretka, ljudskih prava i osnovnih sloboda. Upravo u vremenima društvenih i političkih kriza, potreba za tolerancijom postaje važnija nego ikada - poručila je Šabotić.
 Zato u CGO, kako navodi, apeluju na institucije, društvene i političke aktere, medije i građane da aktivno doprinose jačanju kulture tolerancije kroz promišljeno djelovanje, odgovorne javne nastupe i dosljednu afirmaciju građanskih vrijednosti. 
- Crna Gora se može razvijati kao otvoreno, demokratsko i solidarno društvo samo ako različitost vidi kao prednost, a ne prijetnju. Tolerancija nije slabost, već snaga koja povezuje, štiti i omogućava održivi razvoj društva - zaključila je Šabotić.

Šabotić: Svjedočimo daljem slabljenju tolerancije, donosioci odluka doprinose podizanju tenzija

Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: centar-za-gradansko-obrazovanje