<p>Etiketiranje potpredsjednika Vlade, <b>Budimira Aleksića</b>, nevladinih organizacija u Crnoj Gori, koje je nazvao “grantopreži”, novi je pokušaj vladajuće većine da se civilno društvo unizi, utiša i eliminiše iz javnog prostora, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).</p>
<p>U CGO-u su rekli da ova izjava dolazi od nekog ko ima funkciju potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dakle sa pozicije sa koje bi i ličnim primjerom trebalo da promoviše kulturu dijaloga, razumijevanja i podsticanja različitosti.</p>
<p>- Grantovi koji dolaze od međunarodnih organizacija i drugih donatora nijesu sredstva koja se troše bez svrhe, za njih nevladine organizacije ne preže, već ih koriste za realizaciju projekata koji imaju dugoročne koristi za društvo. NVO rade posvećeno i transparentno, stavljajući svakodnevno na uvid i argumentovanu ocjenu javnosti svoj rad kroz podržane projekte. I Vlada Crne Gore koristi desetostruko veće grantove iz gotovo istih fondova, iako javnost rijetko ima uvid u to kako, gdje i zašto se ta sredstva koriste - naglašeno je u saopštenju CGO-a.</p>
<p>Očekuju da se oko ovakvog, kako su rekli, opasnog etiketiranja odrede drugi članovi Vlade i premijer.</p>
<p>- Tim prije što je ovo nastavak ideje o uvođenju Zakona o agentima stranog uticaja, čiji je krajnji cilj utišavanje svake kritičke riječi, a sve to nije ni blizu univerzalnih ljudskih vrijednosti čije je poštovanje conditio sine qua za pridruživanje EU kao zajednici civilizovanih i naprednih društava - zaključuju u CGO-u.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Etiketiranje Aleksića novi pokušaj Vlade da se unizi NVO

<p>Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje da li će se države regiona kretati u pravcu ekonomskog i društvenog razvoja, ili će stagnirati i tonuti u probleme, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i njemačka fondacija Fridrih Ebert.</p>
<p>&nbsp;Na panelu „Ka pravednoj budućnosti kroz jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu”, predsjednik Upravnog odbora Transparency International u Bosni i Hercegovini <b>Srđan Blagovčanin</b> je istakao da je za uspješno uspostavljanje i jačanje vladavine prava presudno osiguravanje političke volje, ali i da to ostaje pitanje svih pitanja za region.</p>
<p>&nbsp;- Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje put zemalja Zapadnog Balkana - da li ćemo se kretati u pravcu ekonomskog, društvenog i svakog drugog razvoja, ili ćemo stagnirati i tonuti u probleme koji su i dalje jako prisutni - rekao je Blagovčanin.</p>
<p>&nbsp;On je naveo da ne postoji država u kojoj je korupcija iskorijenjena, dodajući da države Zapadnog Balkana dijele slične probleme uslovljene dubljim strukturalnim problemima. Pojasnio je da tu, prije svega, misli na fenomen zarobljene države u kojem je sadržan najkompleksniji oblik korupcije, gdje političke elite ili vladajuća politička stuktura zarobi i zemlju, procese i institucije i podredi njihov rad i funkcionisanje partikularnim interesima uske grupe ljudi na vrhu piramide vlasti.</p>
<p>&nbsp;- Procesuiranje političke korupcije je indikator u kojoj mjeri je pravosuđe nezavisno. Ako se politička korupcija ne procesuira, to je pouzdan znak da je pravosuđe u toj zemlji pod političkim uticajima - kazao je Blagovčanin i ocijenio da u svim zemljama regiona politička korupcija, u najvećoj mjeri, ostaje nekažnjiva što vodi zaključku da postoje nedozvoljeni politički uticaji na rad pravosuđa, ali i naglasio da to ne znači da se cjelokupno pravosuđe nalazi pod političkim uticajem.</p>
<p>&nbsp;Drugi dio problema kada je u pitanju vladavina prava u regionu se, kako je rekao, odnosi na činjenicu da su sve zemlje Zapadnog Balkana prepoznate kao hibridni režimi.</p>
<p>- Na papiru smo svi demokratski uređene zemlje. No, u praksi, u značajnoj mjeri naginjemo ka autokratskim praksama. Ovdje se primarno radi o o odsustvu temeljne podjele vlasti. Dominacija izvršne vlasti je karakteristička za sve zemlje regiona, a zakonodavna, i posebno, sudska vlast su u podređenom položaju i zavisne od izvršne vlasti - rekao je Blagovčanin.</p>
<p>&nbsp;Prema njegovim riječima, u procesu oslobađanja država polazište je prepoznavanje da reforme nijesu samo tehnički procesi - nije dovoljno samo napisati dobar zakon, uspostaviti novu instituciju i kadrovski i materijalno ojačati kapacitete, jer su to i politički procesi za koje je potrebna politička volja.</p>
<p>&nbsp;Profesor Univerziteta Mediteran i advokat <b>Miloš Vukčević</b> rekao da Crna Gora jeste lider u procesu evropskih integracija, ali i da najduže pregovara i da se već osjeća zamor u pravosuđu i institucijama, kojima sve više nedostaje potrebni kadrovski i administrativno-tehnički kapacitet.</p>
<p>&nbsp;- Kako ostvariti vladavinu prava ako nemate sudije i tužioce? I, šta je uzrok tome? Bojim se da će se Crna Gora i region suočiti sa problemom nedostatka kadra kadra, a sudijska funkcija bi trebalo da bude privilegija - naveo je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;On je kazao da je problem dublji i složeniji, ilustrujući to i činjenicom da godinama unazad broj studenata na Pravnom fakultetu opada.</p>
<p>&nbsp;- Uzrok treba tražiti u stanju u kojem se sudstvo i tužilaštvo trenutno nalaze. Sudijski posao je težak, odgovoran, a zarade u sudstvu su male i nijesu se mijenjale unazad desetak godina - rekao je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;Crna Gora i sve države u regionu, kako smatra, treba da i te kako porade na tome. &nbsp;</p>
<p>- Kod nas se dugo priča se o tzv. Palati pravde, kao da je to projekat od 300 ili 400 miliona eura, a nikako da vidimo ni javni poziv za idejno rješenje. To je, između ostalog, tako jer političkoj eliti, prethodnoj i sadašnjoj, ne odgovara da ima jako i nezavisno sudstvo - rekao je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;On je ocijenio da je nedavna izjava premijera Spajića o „sramnim presudama“ neprimjerena i da obeshrabrije sve one koji imaju pomisao da budu sudije i tužioci i poručio da se mora povratiti povjerenje građana u sudstvo, koje je sada veoma poljuljano.</p>
<p>&nbsp;Govoreći o SKY šifrovanoj komunikaciji, Vukčević je kazao da crnogorski sudovi moraju dati odgovor da li je SKY aplikacija dokaz ili nije.&nbsp;</p>
<p>- Dobro bi bilo da taj odgovor dobijemo što prije - podvukao je on.</p>
<p>&nbsp;Vukčević smatra da je Crna Gora, u pogledu transparentnosti, nazadovala. „Imali smo pregršt zakona koji su usvajani bez javnih rasprava, na to je ukazala i EK u svom izvještaju“, podsjetio je on.</p>
<p>&nbsp;Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu<b> Vanja Bajović</b> ocijenila je da su, kada je riječ o vladavini prava, ključni izazovi korupcija, partitokratija i zavisnost pravosuđa.</p>
<p>- Stičem utisak, kao građanka Srbije, da su demokratija i vladavina prava politička floskula na koju se svaka vlast poziva do onog trenutka kada dođe na vlast. Onog trenutka kada pribavi vlast, to se izvitoperi - kazala je Bajović. &nbsp;</p>
<p>&nbsp;Ona je rekla da u nijednom slučaju u Srbiji uzbunjivači nijesu zaštićeni, već da oni “budu kažnjeni za svoj doprinos i skrajnuti”.</p>
<p>&nbsp;- Kada se kaže korupcija, to djeluje, na prvu loptu, kao apstraktan pojam. Korupcija je tiha i neprimjetna do onog trenutka dok ne krene da odnosi ljudske žrtve, čega smo, nažalost, svjedoci i u BiH i Srbiji - ukazala je Bajović.</p>
<p>&nbsp;Sistem partitokratije, prema njenim riječima, znači dolazak podobnih, a ne sposobnih, a tome je u velikoj mjeri doprinijelo i urušavanje sistema obrazovanja. &nbsp;</p>
<p>- Imamo situaciju da su privatni fakulteti postali fakulteti za obrazovanje političkih kadrova. Imamo konstantno kupovinu diploma i niz nesposobnih kadrova koji su zaposjeli institucije, i samim tim nesposobnost dolazi na naplatu. Poenta je da imamo i niz afera koje ne dobijaju sudski epilog, recept je oproban – afera smjenjuje aferu, ona pređašnja se zaboravi i tako idemo u krug &nbsp;- dodala je Bajović.</p>
<p>&nbsp;Prema njenim riječima, zavisnost pravosuđa ogleda se i u nejednakosti pred zakonom, a građani ne vide izlaz iz začaranog kruga.</p>
<p>&nbsp;- Sada građani očekuju odgovornost za Ribnikar, za tragediju u Novom Sadu. Niko ne preuzima odgovornost, jer su navikli da funkcionišu po principu političke i sudske zaštićenosti. Što se tiče međunarodnih aktera, tu postoji ogorčenje javnosti koje je vidljivo, prije svega, na aferi krađe izbora i Rio Tinta - navela je Bajović, dodajući da je pritisak javnosti jedino što je do sada davalo rezultate.</p>
<p><b>&nbsp;Besa Arifi </b>sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jugoistočna Evropa u Sjevernoj Makedoniji ukazala je da je ta zemlja imala zanimljivu istoriju razvijanja koncepta vladavine prava, podsjećajući da neuspjeh uspostavljanja vladavine prava vodi pesimizmu progresivnih građana i rastu drugih ideologija.</p>
<p>&nbsp;- Da bi se u Sjevernoj Makedoniji i ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu ukorijenila vladavina prava, bitno je da podržimo pojedince koji imaju integritet - istakla je Arifi.</p>
<p>&nbsp;Ona je, odgovarajući na pitanje da li je rješavanje spora sa Grčkom bilo dovoljno za napredak na evropskom putu, podsjetila da je Sjeverna Makedonija prva potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dobila status kandidata 2005. godine, i da je onda napredak stao.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica je da su nakon toga građani očekivali da možemo dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovara, što je, opet, daleko od toga da je očekivanje bilo da postanemo članica EU. Veto na odluku o otvaranju pregovora bio je veliki udarac i vjetar u leđa nacionalistima koji su rekli - evo mi smo uradili sve što je bilo do nas, a nijesmo ništa dobili - navela je Arifi.</p>
<p>&nbsp;Direktor Kosovskog instituta za pravo<b> Ehat Miftaraj</b> kazao je da Vlada Kosova ne uspijeva da finalizuje strategiju za borbu protiv korupcije, dodajući da bi taj važan dokument pokazao opredijeljenost i posvećenost izvršne vlasti rješavanju tog problema. On je naveo i da su dosadašnji nacrti tog dokumenta bili u koliziji sa različitim zakonskim rješenjima.</p>
<p>&nbsp;Miftaraj je kazao i da Ministarstvo pravde Kosova nije donijelo akcioni plan za strategiju o vladavini prava.</p>
<p>&nbsp;On je podsjetio da je na Kosovu usvojen i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dodajući da je bilo slučaj da su određeni visoki funkcioneri obnašali dvije, tri, pa i sedam funkcija. „Taj zakon je usvojen 2019. godine i tome se stalo na put“, naveo je Miftaraj.</p>
<p>&nbsp;Izvršni direktor Centra za proučavanje demokratije i upravljanja <b>Arijan Dirmiši</b> kazao je da je Albanija napravila značajan iskorak u pogledu jačanja vladavine prava, zahvaljujući pravosudnoj reformi koja je počela 2015. godine.</p>
<p>Kako je rekao, iako bi optužnice u slučajevima korupcije trebalo da obeshrabre one koji se odlučuju za takvo djelovanje, ostaje prisustvo korupcije, što ne znači da reforma nije dala rezultate ali su oni i dalje ograničeni. On je dodao da se mora sačekati za procjenu da li će ta reforma povećati povjerenje javnosti u sistem.</p>
<p>Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, <b>Peter Felten</b>, kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.</p>
<p>&nbsp;- <i>Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi. U državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva.</i><i><b> </b></i><i>Niko ne želi dugoročno</i> <i>da investira novac ako nije apsoutono siguran da su okviri koje daje država stabilni</i> - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.</p>
<p>Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društava.</p>
<p>- <i>Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi</i> &nbsp;- poručio je Felten.</p>
<p>U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori ukazao je da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim dijelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.</p>
<p>Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti. &nbsp;</p>
<p>- <i>To načelo je izuzetno bitno i političari mediji moraju toga da se pridržavaju</i> - kazao je on.</p>
<p>Direktorica Regionalne kancelarija FES-a za Srbiju i Crnu Goru, <b>Kirsten Šonefeld</b>, istakla je da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građane i građanki.</p>
<p>&nbsp;- <i>Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona</i> - dodala je Šonefeld.</p>
<p>Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne. &nbsp;“<i>Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi</i>”, poručila je on.</p>
<p>Izvršna direktorica CGO-a, <b>Daliborka Uljarević</b>, ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu. &nbsp;„<i>Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo</i> - navela je Uljarević.</p>
<p>Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.</p>
<p>Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.</p>
<p>Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale.&nbsp;</p>
<p>- <i>A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela </i>&nbsp;- zaključila je Uljarević.</p>

1250x600

1084x550

Za uspostavljanje i jačanje vladavine prava važno osigurati političku volju

<p>Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka fondacija Fridrih Ebert (FES).<br/>
<br/>
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori <b>Peter Felten</b> kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.<br/>
<br/>
- Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi - naveo je Felten.<br/>
<br/>
On je kazao da u državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva.<br/>
<br/>
- Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsolutno siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.<br/>
<br/>
Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društva.<br/>
<br/>
- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi - poručio je Felten.<br/>
<br/>
U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, on je ukazao da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim djelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.<br/>
<br/>
Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti.<br/>
<br/>
- To načelo je izuzetno bitno i političari i mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on.<br/>
<br/>
Direktorica Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru <b>Kirsten Šonefeld</b> je istakla da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građana i građanki.<br/>
<br/>
- Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld.<br/>
<br/>
Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne.<br/>
<br/>
- Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi - poručila je on.<br/>
<br/>
Izvršna direktorica CGO-a<b> Daliborka Uljarević </b>ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu.<br/>
<br/>
- Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević.<br/>
<br/>
Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.<br/>
<br/>
Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.<br/>
<br/>
Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale.<br/>
<br/>
- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela - zaključila je Uljarević.</p>

Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost regiona

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da izvještaj Evropske komisije (EK) za 2024, objavljen tokom sedmice, precizno i nedvosmisleno potvrđuje da je ovakav RTCG, uz postojeće rukovodstvo, a posebno činjenicu višestrukog nezakonitog izbora <b>Borisa Raonića</b> za generalnog direktora, jedan od balvana na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Pravni haos, čiji kreatori sjede u Savjetu RTCG-a, ali i na nekim važnim pozicijama u institucijama, nije do sada viđen u Crnoj Gori, a dobro što je konačno konstatovan i u Briselu - kazao je <b>Nikola Obradović</b>, saradnik na programima u CGO.</p>
<p>On je istakao da nezakonitost i netransparentnost rada RTCG, uz političko plivanje nizvodno sa vladajućim strukturama, kojima upravo takav RTCG treba a ne javni servis koji kritički pozicionira pitanja, ograničava objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki. Time se, navodi Obradović, osnažuje i neodgovornost donosilaca odluka koji znaju da RTCG, koji se finansira od novca svih poreskih obveznika, neće staviti pod adekvatnu lupu njihov rad.</p>
<p>- Kroz ovaj izvještaj, EK praktično poziva nadležne institucije da se probude i adresiraju nezakonitosti u RTCG, kao i da procesuiraju one koji su bili učestvovali u takvim radnjama. Takođe, jedna od tri preporuke EK za Crnu Goru, kad je riječ o slobodi medija, odnosi se isključivo na RTCG, odnosno snažno se preporučuje zaštita RTCG od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost, uz napomenu da je neophodno u potpunosti poštovati zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. To znači da se sada jasno i na međunarodnoj ravni prepoznaju ti neprimjereni politički uticaji i izigravanja zakona i profesionalnih standarda, a na koje kritički orijentisana javnost u Crnoj Gori kontinuirano ukazuje - napomenuo je on.</p>
<p>CGO podsjeća da smo godinama svjedoci "vratolomija" koje izvode Raonić, sa njim uvezani članovi i članice Savjeta RTCG, pravna služba RTCG i njegovi advokati, a sve uz podršku vlasti.&nbsp;</p>
<p>- Ironija je da su neki od sadašnjih zaštitnika Raonića u vlasti, dok su bili opozicija, obećavali da RTCG više nikad neće biti pod kontrolom vlasti - dodaje Obradović.</p>
<p>Zato su, naglašava on, dragocjene pravosnažne sudske presude, ali i mišljenje ASK-a, jer se njima, kako kaže, pokušavaju postaviti određene granice u ismijavanju prava i građana od strane interesno povezanih krugova koji svojim djelovanjem urušavaju pravni i institucionalni poredak umjesto da stvaraju ambijent u kojem bi se zakoni poštovali i neometano vršila distribucija pravde.</p>
<p>- Lični i partijski interesi, za sada, kad su u pitanju Raonić i RTCG, gaze pravni poredak, ali i izazivaju institucije EU i države članice, kojima je, izgleda, više stalo da Crna Gora bude dio EU nego donosiocima odluka u Crnoj Gori - naglasio je Obradović.</p>
<p>Poručuje da CGO ostaje na stavu da, uprkos činjenici što je Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG prevarno krojen u posljednjem času, Raonić ne može biti na čelu RTCG-a.&nbsp;</p>
<p>- Uostalom, pravosnažne sudske presude su obesmislile i te izmjene zakona i učinile jasnim da Raonić, uz sve njegove i manipulacije saučesnika iz vlasti, ni danas nema uslove da obavlja funkciju na koju je ustoličen - zaključio je Obradović.</p>

Obradović: Izvještaj EK potvrdio da je ovakav RTCG balvan na evropskom putu Crne Gore

<p>Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost našeg društva jedan od osnovnih uzroka etničke distance, ali i višestruke diskriminacije - ocijenio je predsjednik i jedan od osnivača pokreta Preokret <b>Srđan Perić </b>na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju u različitim opštinama u Crnoj Gori, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici.</p>
<p>Nije, prema njegovim riječima, sporno to što je neko nacionalno osviješćen i ima svijest o nacionalnom identitetu.&nbsp;</p>
<p>- U onom trenutku kada vi dolazite do postavke o ugroženosti, o tome da ste vi iznad drugih, kreira se problem. Kada imate ambijent da u maloj zajednici tako snažni impulsi suštinski dijele i razaraju zajednicu, tada je društvo otvoreno za trajnu podjelu i neku vrstu utaborenosti. Posljedica te razgrađene zajednice se upravo dešava – da se mi ne miješamo jedni s drugima - ističe Perić.</p>
<p>Dodaje da neiskrenost političke elite dovodi do toga da pojedinci, prije svega, ne razumiju sebe, a potom i ni svijet oko sebe.</p>
<p>- A bez razumijevanja unutrašnjeg i spoljnjeg u drugome se ne vidi sagovornik, već neprijatelj - ocijenio je Perić.</p>
<p>Istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore <b>Adnan Prekić </b>istakao je da crnogorsko društvo ima značajnu tradiciju multikulturnog života, ali da je model homogenizacije sopstvenog biračkog tijela koji se uvijek zasniva na modelu “mi ili oni” kod donosioca političkih odluka ključan u narušavanju, između ostalog, i ove tradicije.&nbsp;</p>
<p>- Odrastao sam u sredini koja je bila multikulturna i multikonfesionalna. Nikada nas niko nije učio da treba da poštujemo nekog ko je druge vjere, te stvari su se podrazumijevale. U tom odnosu, mislim da ne postoji momenat da otvorite taj proces i da učite ljude da žive jedni pored drugih i jedni sa drugima, već jednostavno da svojim primjerom i onim što treba da radite, postavite model koji će to omogućiti - naglasio je Prekić.</p>
<p>Savjetnica predsjednice Skupštine Glavnog grada<b> Sara Nikčević</b>, kako se navodi u saopštenju CGO,<b> </b>ocijenila je da je multikuluralizam izuzetno važna društvena kategorija koja se suočava sa izazovima, jer živimo u jednom specifičnom društvenom kontekstu sa različitim dinamikama i procesima.&nbsp;</p>
<p>- Multikulturalnost vidim kao vrijednost i pretpostavku za usaglašeno djelovanje institucija, što nije lako kod nas postići, ali smatram da može biti ostvarivo - rekla je Nikčević u osvrtu na to pozicioniranje multikulturalizma danas u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Mladi su, prema njenim riječima, najočiglednija ciljna grupa za rad i nedovoljno iskorišten potencijal, te da je neophodno da se u okviru obrazovnih ustanova sprovedu programi koji će fokusirati ovu temu.</p>
<p>Tribina je, kako je precizirano u saopštenju, okupila oko 30 učesnika/ca iz različitih sektora, s ciljem jačanja dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana/ki, a kako bi se osvrnuli na ključne izazove i potreba u razvoju interkulturalizma u svojoj zajednici.</p>
<p>Tribina je dio projekta “Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

Perić: Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost uzrokuju etničke distance

<p>Srbi su najprivilegovanija nacionalna grupa u Crnoj Gori, a privilegovanost Crnogoraca manja je u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je na pres konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu u našoj zemlji. Istraživanje CGO-a sprovedeno je na uzorku od 1.000 građana, starijih od 19 godina, u periodu od 17. do 25. oktobra.</p> <p>- Nalazi iz 2024. ukazuju da su Srbi percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa - prosječna ocjena od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine. Crnogorci su percipirani kao manje privilegovani u 2024. nego u 2023. godini, uz pad prosječne ocjene sa 3.44 na 3.30 - kazao je saradnik na programima u CGO<b> Nikola Đurašević</b>, a ujedno istakao da veliki dio ispitanika smatra da živi u multikulturalnom društvu – njih 76,8 procenata, što je pad u odnosu na prethodnu godinu kada je 81,3 odsto građana smatralo da je multikulturalnost veoma prisutna.</p> <p>Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti je i dalje prisutna u velikom obimu. Romi ostaju percipirani kao najdiskriminisanija grupa, sa prosječnom ocjenom od 4.20. Slijede Muslimani sa ocjenom od 2.76. Ostale grupe kao što su Albanci, Hrvati i Bošnjaci zabilježile su manje promjene.</p> <p>Đurašević je naglasio da se bilježi pad u povjerenju Vladi sa 40,6 procenata u 2023. na 34,2 procenta u tekućoj godini.</p> <p>- Nevladine organizacije (NVO) ostaju viđene kao one koje najviše doprinose u domenu povjerenja. One se najčešće prepoznaju kao ključni akteri u smanjenju diskriminacije – sa 39,4 procenata. Većina građana, čak 57 odsto njih smatraju da Ustav i zakoni adekvatno štite prava manjina u Crnoj Gori - izjavio je Đurašević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marlena Ivanović"> <figcaption>Marlena Ivanović<span>(Photo: Mediabiro)</span></figcaption> </figure>  <p>Saradnica na programima u CGO-u <b>Marlena Ivanović</b> kazala je da je porasla svijest građana o postojanju nacionalnih savjeta manjinskih zajednica u Crnoj Gori.</p> <p>Istakla je da je „neznatno porastao procenat građana koji su upoznati sa kulturom i običajima manjinskih naroda u Crnoj Gori.“</p> <p>Ivanović je naglasila da je veliki broj ispitanika – 47 odsto, dao neutralnu ocjenu radu Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Ista ocjena rada, kazala je ona, odnosi se i na privatne medije.</p> <p>- Smanjile su se negativne ocjene i možemo vidjeti blagi porast ka pozitivnim, a koje su sada oko 30 odsto -saopštila je Ivanović, a ujedno istakla da je percepcija diskriminacije pred sudovima porasla sa 2.28 na 2.60.</p> <p>Rezultati istraživanja pokazali su i da čak 52 procenata anketiranih građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe.</p>

CGO: Građani smatraju da su Srbi najprivilegovaniji, NVO ključni akteri u smanjenu diskriminacije

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) je uputio predsjedniku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore i poslaniku Pokreta Evropa sad <b>Draženu Petriću</b> dopis u kojem pozdravlja i pridružuje se inicijativi za održavanje saslušanja nadležnih na temu vršnjačkog nasilja, a koju je pokrenuo predstavnik Evropskog saveza i poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b>.&nbsp;</p>
<p>Istraživanja CGO ukazuju da je svaka peta osoba srednjoškolske uzrasti u Crnoj Gori bila žrtva vršnjačkog nasilja, dok 53.4 odsto njih poznaje nekoga sa sličnim iskustvom.</p>
<p>- Najčešće vrste nasilja uključuju psihičko, fizičko i digitalno nasilje, uz zabrinjavajući podatak da 35.8 odsto žrtava nikada nije prijavilo nasilje, dok skoro dvije trećine učenika i učenica svjedoči prisutnosti nasilja u svojim školama ili sredinama - istakli su u CGO.</p>
<p>Napominju da su njihovi podaci prikupljeni kroz istraživanja o percepciji vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije, <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-populacija-opsta.pdf" target="_blank">među punoljetnim građanima i građankama Crne Gore</a>, kao i među <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-srednjoskolska-populacija.pdf" target="_blank">srednjoškolskom populacijom</a>, u okviru projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, finansijski podržanog od strane Evropske unije uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.<b>&nbsp;</b></p>
<p>- CGO smatra da je nužno uključivanje svih društvenih aktera i pooštravanje kazni za najteže slučajeve, uz prevenciju i edukaciju kao ključne mjere - poručili su oni.</p>
<p>Kaznena politika mora, podvlače oni, balansirati između odvraćanja učinilaca, zaštite žrtava i dugoročnog smanjenja nasilja kroz multidisciplinarni pristup.</p>
<p>- To znači i da je potrebno raditi i na promjeni stavova i načina razmišljanja mladih, kako bi shvatili da nasilje nije rješenje problema. Samo sveobuhvatan pristup može osigurati sigurno okruženje za mlade - zaključili su u saopštenju.</p>

CGO: Skupština da preuzme svoj dio odgovornosti u adresiranju vršnjačkog nasilja

<p>Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.</p>
<p>Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.</p>
<p>- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.</p>
<p>Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.</p>
<p>- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.</p>
<p>O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.</p>
<p>- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

<p>Za dva dana, 23. oktobra, navršavaju se dvije godine od početka još trajućeg izbornog procesa u opštini Šavnik - naveli su iz Centra za građansko obrazovanje.</p>
<p>Do danas, kako navode iz ove nevladine organizacije, izbori na preostala dva biračka mjesta - broj 1 (SO Šavnik) i broj 14 (kafana Kruševice) nijesu okončani, pa se samim tim ovi izbori ne mogu završiti, niti izabrati nova lokalna vlast.</p>
<p>&nbsp;- Tokom 24 mjeseca trajanja ovih izbora, Državna izborna komisija je na 89 održanih sjednica donijela čak 178 rješenja kojima se nalaže ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima, a što je OIK Šavnik ignorisala - ističu u CGO.</p>
<p>Ostaje pitanje, kako dodaje, "ko štiti članove OIK koji ne daju da se izbori u Šavniku završe i da li se ovako uspostavlja funkcionalan sistem".</p>

CGO: Od izbora u Šavniku navršavaju se dvije godine, OIK ignorisala 178 rješenja o ponavaljanju

<p>Interkulturalizam predstavlja ključ za oblikovanje harmoničnih zajednica, u kojima različite kulture ne samo da koegzistiraju, već i obogaćuju jedne druge. Ovakve diskusije ne samo da doprinose izgradnji međusobnog povjerenja, već i jačanju socijalne kohezije, što je ključno za stabilnost i prosperitet društva - dio je poruka sa javne tribine o interkulturalizmu, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) danas organizovao u prostorijama Opštine Bijelo Polje.

Kroz otvorenu komunikaciju i razmjenu iskustava, kako je saošteno, razgovaralo se o brojnim neuralgičnim tačkama koje daju pečat društvenoj dinamici, toleranciji ili netoleranciji, kao i socijalnim distancama, ali i o posljedicama koje to ostavlja na lokalnu zajednicu.

- U vremenu kada se globalno suočavamo sa brojnim izazovima i polarizacijama, važno je da zajedničkim snagama čuvamo prostor za dijalog, saradnju i doprinos opštem dobru - poručio je Tufik Bojadžić, potpredsjednik Opštine Bijelo Polje, koji je bio jedan od panelista.

Jako ga, kaže, raduje što se ovoj tribini odazvao lijep broj ljudi različitih generacija, a da su najviše interesovanja pokazali oni najmlađi.</p>
<p>- To pokazuje da sa ovim temama nismo završili, da je potrebno da o njima više razgovaramo, a onda i da se nadamo da će to ishodovati boljim međusobnim razumijevanjem - ocijenio je Andro Martinović, reditelj i, takođe, jedan od panelista.

Ovakvi događaji su, poručuje, potrebni našem gradu kako bismo radili na jačanju i očuvanju vrijednosti koje baštinimo.</p>
<p>- Drago nam je što smo i na ovoj tribini u Bijelo Polju isticali primjere dobrih odnosa jer to podstiče da se još više radi u ovoj oblasti - ističe Ena Pušija, iz NVO Multimedijal Montenegro, koja je učestvovala na tribini.

Tribina je organizovana u okviru projekta „Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

CGO: Inkluzivno društvo se gradi kroz dijalog i saradnju

<p>Zbog održavanja sportske manifestacije Podgorica Millennium Run, danas i sjutra &nbsp;saobraćaj će biti privremeno obustavljen na više gradskih saobraćajnica u Podgorici, saopšteno je iz Glavnog grada.</p>
<p>Most Milenijum koji je zatvoren sinoć od 19 časova, biće ponovo otvoren u nedjelju 10. novembra u 19 časova.</p>
<p>Danas će u terminu od od 10 do 12 sati, zbog organizovanja velike dječije trke, saobraćaj biti obustavljen na Bulevaru Ivana Crnojevića i od mosta Milenijum do Ulice slobode.</p>
<p>Dok će u nedjelju, 10. novembra doći do zatvaranja sljedećih ulica:</p>
<p>U periodu od 9:50 h do 13:50 h biće zatvoren saobraćaj od mosta Milenijum, kroz podvožnjak ka Maslinama, zatim od Volija u Zagoriču, preko šina, Ulicom Nikole Tesle, dalje nastavkom II Crnogorskog bataljona, pa sve do Vezirovog mosta.</p>
<p>U periodu od 10:10h do 14:20h biće zatvoren saobraćaj od Vezirovog mosta Bulevarom Serdara Jola Piletića, preko Mosta Milenijum, Ulicom 13. jula do kružnog toka kod Dan-a, Moskovskom ulicom do Bulevara Sv. Petra Cetinjskog i od Ulice slobode do Bulevara Džordža Vašingtona.</p>
<p>U periodu od 10:00h do 16:00h važi obustava saobraćaja od Cetinjskog puta, preko Bulevara 21. maja do Farmaka, mosta kod Dahne, Ulice 8. marta, Union Bridge-a, Bulevara Revolucije, zatim Ulicom Ivana Vujoševića do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Ulice slobode.</p>
<p>U periodu od 10:00h do 10:30h od Ulice kralja Nikole, Bulevarom Crnogorskih serdara do Union Bridge-a.</p>
<p>- Napominjemo da će tokom trajanja manifestacije, u periodu od 10:00 do 16:00h, tranzit iz pravca Kolašina prema Cetinju i Baru biti moguć preko Bulevara Vilija Branta. Tranzit iz Nikšića ka Kolašinu biće dostupan za automobile, kamione do 3,5 tona i autobuse do 21 mjesta preko Smokovca, a dalje prema Cetinju i Baru preko Bulevara Vilija Branta. Saobraćaj preko mosta Luča, kružnog toka Oro i Kokota biće regulisan naizmjeničnim smjerovima - istakli su iz Glavnog grada.</p>
<p>Oni su zamolili građane Podgorice da u nedjelju 10. novembra od 9:50h do 16h koriste alternativne načine prevoza, a za hitne slučajeve, napominju da su napravili <a href="https://www.podgorica.run/saobracaj" target="_blank">interaktivnu formu </a>za lakše snalaženje putnika.</p>
<p>- Ovom formom pokrivena su sva naselja u Podgorici i putni pravci koji vode do KBC-a i glavnih magistralnih pravaca prema Kolašinu, Nikšiću i aerodromu Golubovci. Saobraćaj ka Cetinju se odvija preko mosta Luča (pravac aerodrom Golubovci) - ističu iz gradske uprave.</p>
<p>Kako napominju, prohodan je putni pravac od auto puta Princeza Ksenija, Bul. Vilija Branta preko Starog aerodroma, ka aerodromu Golubovci i Baru i preko mosta Luča ka Cetinju.</p>

Zbog održavanja Millennium Run-a ove podgoričke ulice će biti zatvorene danas i sjutra

<p>Na tender za izgradnju nove dionice autoputa nije se prijavila nijedan kompanija iz Zapadne Evrope, dominiraju Kinezi, a prijevile su se i turske kompanije, saopštila je ministarka saobraćja <b>Maja Vukićević</b>.&nbsp;</p>
<p>- Prijevile su se dominantno kineske kompanije, ali to, nadam se, neće usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Prijavile su se i turske kompanije, koliko znam. Kompanija iz Zapadne Evrope na tenderu nije bilo. Tender je otvoren, mogao je da se prijavi svako. Sve se odigrava po pravilima IBRD-a, tako da svaka faza mora biti obobrena sa njihove strane – kazala je Vukićević gostojući na A plus televiziji.</p>
<p>Prema njenim riječima, crnogorske kompanije se nijesu prijavile na tender, a da li će biti angažovani kao podizvođači, to zavisi od samog izvođača radova.</p>
<p>- Oni određuju sa kim će sarađivati ili ne. Druga faza autoputa će se graditi kad se odabere izvođač, a očekuje se da početkom naredne godine potpišemo ugovor - rekla je ona.</p>

Na tender za drugu dionicu autoputa nije se javila nijedna kompanija iz Zapadne Evrope, dominiraju Kinezi

<p>Nakon pobjede protiv Finske na startu kvalifikacija, "lavovi" u nedjelju (17 sati) gostuju Slovačkoj u drugom kolu kvalifikacija za EHF Euro 2026.</p>
<p>Pred izabranicima selektora <b>Didijea Dinara</b> je znatno teži posao nego na startu kvalifikacija, jer je Slovačka kvalitetniji protivnik, a očekuje se i da će imati veliku podršku sa tribina.</p>
<p>Zbog povrede koju je doživio u duelu protiv Finske u sastavu neće biti <b>Vuka Borozana</b>, a u Košice zbog porodičnih razloga, nije otputovao ni <b>Vuk Lazović</b>.</p>
<p>Umjesto njih, selektor Dinar u sastav je uvrstio <b>Mihaila Šćekića</b> i <b>Milorada Bakića</b>.</p>
<p>Pobjeda u Košicama dovela bi Crnu Goru na korak od osmog učešća na prvenstvima Evrope.</p>

Bez Borozana i Lazovića u Slovačkoj, zamjene Šćekić i Bakić

<p>Rukometašice Budućnosti igraće danas u Podgorici protiv danskog Esbjerga utakmicu sedmog kola Lige šampiona.<br/>
<br/>
Budućnost je u dosadašnjem dijelu osvojila bod protiv šampiona Evrope, ekipe Đera i upisala pet poraza, dok Esbjerg ima skor 4-2.<br/>
<br/>
Slavio je protiv Odenzea, Rapida, Vajpersa i Ludvigsburga, a poražen je u duelima sa Đerom i Brestom.<br/>
<br/>
Duel u dvorani Morača počeće u 18 sati.<br/>
<br/>
Isti rivali sastaće se i sedmicu kasnije u Danskoj.</p>

Budućnost domaćin Esbjergu

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Tag: centar-za-gradansko-obrazovanje