Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za ženska prava (CŽP) zatražile su od premijera Milojka Spajića hitno povlačenje iz procedure Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). 
 
Iz tri NVO su, u pismu upućenom Spajiću, tražili povlačenje Predloga zakona radi usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima. 
 
U pismu se, kako je saopšteno iz HRA, kritikuje činjenica da o predloženim rješenjima nije sprovedena javna rasprava, kao i to što nije izvršeno usaglašavanje Predloga zakona sa Ustavom i međunarodnim garancijama ljudskih prava. 
 
Kako su upozorili iz NVO, Predlog zakona daje ovlašćenja ANB-u da bez ikakvog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa i organa lokalne samouprave, pravnih lica i „drugih subjekata“. 
 
- Čime je zaštita ličnih podataka ostavljena na volju službenika državne bezbjednosti, kao u nekoj orvelovskoj državi- kazali su iz NVO. 
 
Kako su dodali, iako je u aprilu Komitet za ljudska prava izrazio očekivanje da Crna Gora novim zakonom o ANB-u obezbijedi garanciju u vidu sudskog odobrenja za pristup bazama podataka koje vode državni organi, ali i pravna lica poput banaka ili NVO. 
 
Iz NVO su istakli da aktuelni Predlog zakona ne sadrži tu garanciju. 
 
- Predlogom zakona se predlaže i ovlašćenje ANB da bez odobrenja suda tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije- naveli su iz NVO. 
 
Oni su podsjetili da je Ustavni sud još 2014. godine proglasio neustavnim, ukinuvši nekadašnji član čl. 257, st. 2 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP). 
 
- Uvođenje ovakvog ovlašćenja degradira postojeće garancije zakona- naglasili su predstavnici tri NVO. 
 
Oni su dodali da je Predlogom zakona predviđeno i ovlašćenje ANB da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja. 
 
- I ova mjera ugrožava pravo na privatnost jer omogućava ANB da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i druge podatke iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave- istakli su iz NVO. 
 
Kako su pojasnili, Ustavom je garantovano pravo na zaštitu ličnih podataka, a propisano je i da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su o njemu prikupljeni, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe. 
 
- Bez sudskog nadzora sprovođenja ovakve mjere, ostvarivanje ovih ustavnih prava praktično nije moguće- kazali su iz NVO. 
 
Oni su ukazali na to da je Predlog zakona o ANB-u po hitnom postupku upućen u skupštinsku proceduru i da je već u utorak na dnevnom redu nadležnih odbora. 
 
- Naše organizacije će o problematičnim rješenjima iz Predloga zakona obavijestiti i međunarodne organizacije koje nadziru stanje ljudskih prava u državi- zaključuje se u saopštenju NVO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

HRA, CGO i CŽP pisale Spajiću: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u do usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori odavno ne nastupa samo u vjerskoj ulozi. Ona je već vrlo jasno profilisan politički akter, dosljedan u promociji koncepta takozvanog “srpskog sveta” i tu činjenicu još jednom ogoljava izjava mitropolita Metodija - ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević u izjavi za Antenu M.
Mitroplit budimljansko-nikšićki SPC Metodija kazao je da će srpski narod u Crnoj Gori "učiniti sve da majku Srbiju i majku Rusiju nikad ne zaboravi", te da će se "ako Bog da još prisnije ujediniti u nekoj zajednici" koju očekuju "da će biti u budućnosti".
<h2>Iza lažne neutralnosti crnogorskih institucija krije se podrška</h2>
- Njegov govor o prisnijem ujedinjenju sa Srbijom i Rusijom u nekoj zajednici nije tek lapsus ili poetski zanos, već artikulisana politička linija, koja direktno udara na crnogorski suverenitet i evropski put Crne Gore. I sada je vrijeme da kažemo da ti pokušaji prekrajanja crnogorskog identiteta iz crkvenih pozicija, nisu više samo farsični ili tragikomični, to je opasna prijetnja koja zahtijeva drugačije, adekvatnije adresiranje - istakla je Uljarević.
Kako dodaje, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ideju "srpskog sveta" promoviše na sve otvoreniji način.
- Čak bih rekla sve agresivniji, jer se ona osjeća da ima taj prostor i da neće zbog toga biti sankcionisana. Mi smo čak imali i takve poruke koje se šalju u prisustvu najviših funkcionera Srbije, koji, naravno, ćute, klimaju glavom jer njima to prija i oni nose odlikovanja onima koji Crnu Goru ne vide kao državu, već kao privremeno izgubljenu teritoriju, a na to nema nikakve reakcije institucija Crne Gore. Mislim da je ta tišina institucija vrlo glasna. Ona je zapravo prećutna saglasnost, uvijena u lažnu neutralnost, i da oni koji bi trebalo da štite državne interese zapravo rade za tuđe nacionalne projekte, odnosno, u ovom slučaju, za taj koncept tzv. “srpskog sveta” - poručila je izvršna direktorka CGO.
<h2>Klatno je prevagnulo na stranu koja može da odbrani Crnu Goru</h2>
Nema sumnje, smatra direktorka CGO, da institucionalna inertnost i podaništvo prema Beogradu lidera koje je 30. avgust doveo na vlast, omogućavaju da narativi o "srpskom svetu" metastaziraju, odnosno postaju sve prisutniji.
- Međutim, meni se čini da to već počinje da kreira jednu kontrareakciju, odnosno, to već postaje toliko iritantno da pokreće sve više građanske snage, i sve češće akcije koje se tome suprotstavljaju. Mislim da je ovaj posljednji primjer, koji se odnosi na Trinaestojulsku nagradu, ipak imao određene efekte, bez obzira što su oni možda ograničeniji u odnosu na ambicije onih koji su je pokrenuli. U suštini je naglašena jedna stvar, koju moramo stalno apostrofirati - u ovom procesu više nema ni naivnih, ni posmatrača, jasno se izdvajaju oni koji ga vode i saučestvuju u njemu i oni koji mu se odlučno suprotstavljaju. Ćutanje institucija ne briše odgovornost, ali naglašava inferiornost aktuelne vlasti u odnosu na taj tuđi, retrogradni, hegemonistički projekat i pokazuje da oni ne pripadaju istinskoj evropskoj, multietničkoj, demokratskoj Crnoj Gori. Nema više te iluzije da se može sjedjeti na dvije stolice, i čini mi se da dolazimo do trenutka – možda sam ja tu i optimističnija – da je to klatno prevagnulo na onu stranu, koja ipak može da odbrani Crnu Goru, iako taj proces neće biti ni brz, ni lak, ali se kreira jedna kritična masa koja je vrlo interesantna - navodi Uljarević.
Uvjerena je, kako kaže komentarišući "crvene linije" da u vlasti nećemo imati nikakvu vrstu kvalitativne promjene do samih izbora, bilo da oni budu u nekakvom redovnom, dogovorenom periodu ili da budu vanredni, jer je taj nivo interesne ispreplijetanosti sadašnje vlasti jači od svega onoga što može da ih dijeli – uz napomenu da oni koji imaju ovaj ideološki projekat i koji prate koncept "srpskog sveta", suštinski upravljaju vladom.

Uljarević: Metodijev govor nije lapsus nego artikulisan politički udar na suverenitet i evropski put Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, od Uprave za državnu imovinu (UDI) tražio podatke o izdvajanjima iz budžeta za zakupe prostora političkih partija od 1. aprila 2023. do 1. aprila 2025. godine, ali ova institucija uporno odbija da im te infromacije dostavi.
- Podsjećamo da smo u prethodnom istraživanju utvrdili da je od 1. januara 2020. do 31. marta 2023. iz budžeta izdvojeno 1.701.600,57 eura za zakup prostorija parlamentarnih partija: 2020: 529 522,48 eura &nbsp;2021: 517 320,44  eura; 2022: 540 293,28  eura; 2023: 114 464,37 eura - naveli su u CGO.
&nbsp;Tada su, kako su podsjetili, najviše profitirale velike stranke, poput Nove srpske demokratije (NSD) - 239 357,39 eura, dok su najmanja izdvajanja išla manjim partijama, poput Albanske alternative.
- Trošenje javnog novca mora biti javna stvar - bez izuzetka. Povjerenje u institucije ne gradi se ćutanjem, već otvorenošću i odgovornošću prema građanima - poručili su u CGO.

Uprava za državnu imovinu krije koliko država plaća političkim partijama za zakupe prostora

Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestitao je svim građankama i građanima Dan državnosti Crne Gore – 13. jul, ali i pozvao na odbranu sloboda koje nam je 13. jul donio.
U CGO-u podsjećaju da ovaj datum obilježavaju dva presudna događaja iz crnogorske istorije.
- Prvi je Berlinski kongres 1878. godine, na kojem je Crna Gora postala međunarodno priznata država, što je de facto već bila. Bio je to mirovni kongres tada velikih sila (Njemačke, Austro-Ugarske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Rusije i Turske), koji je trajao od 13. juna do 13. jula, a pitanjem Crne Gore počeo se baviti tek 1. jula. Delegati Crne Gore bili su predsjednik Senata, vojvoda Božo Petrović, i šef Kancelarije za spoljne poslove, vojvoda Stanko Radonjić. Na Berlinskom kongresu su tada, osim Crne Gore, nezavisnost izborile i Srbija i Rumunija - naveli su u CGO-u.
Drugi, podjednako važan 13. jul 1941.godine, Crna Gora je, navode u CGO-u, dočekala obespravljena, izbrisana s mape evropskih država i naroda.&nbsp;
- Samo dan nakon Petrovdanskog sabora, održanog u Zetskom domu od strane okupacionih fašističkih italijanskih vlasti i njihovih pristalica, u Crnoj Gori će 13. jula 1941. godine biti podignut prvi masovni ustanak protiv fašizma u Evropi. Taj događaj je Žan Pol Sartr opisao kao “veličanstveni trenutak evropske istorije dvadesetog vijeka”, ocjenjujući da &nbsp;“može služiti na ponos narodima Evrope”. Crna Gora je u Drugom svjetskom ratu dala čak 257 narodnih heroja u Narodnooslobodilačkoj borbi, od kojih osam žena, a nakon rata je djelimično povratila izgubljeni suverenitet kao jedna od šest jugoslovenskih republika. Nekadašnji francuski predsjednik, Fransoa Miteran, izdvojio je Trinaestojulski ustanak kao najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu - dodaju u toj organizaciji.
Kako kažu ova dva istorijska datuma svjedoče da je želja za slobodom najvažniji kohezioni element crnogorskog identiteta i bića.&nbsp;
U CGO-u napominju da nas državni praznik 13. jul obavezuje da čuvamo taj slobodarski duh kojem su se divili evropski narodi.
- Nažalost, ovaj 13. jul dočekujemo u Crnoj Gori gdje se te slobode pokušavaju ograničiti ili ukinuti, gdje se institucionalno ćuti na istorijski revizionizam i gdje se saradnici okupatora izjednačavaju s hrabrim borcima i borkinjama protiv fašizma. Odnos prema našoj prošlosti je i odnos prema našoj budućnosti - ističu u CGO-u.
Podsjećaju da su sloboda izbora, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda okupljanja i udruživanja, i sloboda od diskriminacije samo neke od temeljnih vrijednosti koje su ugrožene i koje moramo braniti danas da bi Crna Gora bila slobodna evropska zemlja.
- Crna Gora koju dugujemo budućim generacijama je slobodna i demokratska država svih njenih građana i građanki - država u kojoj se različitosti slave, a ne kažnjavaju. Crna Gora ne smije biti ono što su joj drugi namijenili, već ono što sami izborimo i odbranimo - poručuju iz CGO-a.

CGO: 13. jul traži od nas da budemo dostojni onih koji su ga stvorili

Mislim da nigdje u svijetu zločinac osuđen za genocid nije nagrađivan, kazala je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje.
Grupa nevladinih organizacija pokrenula je inicijativu za oduzimanje nagrade ,,Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
- Kad je Karadžić došao te godine u Crnu Goru da primi nagradu uzeo je nekakvu pauzu od ubijanja, od te politike, da bi primio nagradu. Na neki način Crna Gora je tada stala na stranu agresora. Kada bi ova inicijativa bila uspješna, mi bismo nekoliko dana pred tridesetu godišnjicu genocida ipak rekli da ta politika više nije lice Crne Gore. Ovakve i slične inicijative postoje i u drugim zemljama, ali vjerujem da je ovo prvi put u Crnoj Gori da, 30 godina nakon presude za genocid, neko i dalje nosi prestižnu državnu nagradu i ostaje istaknut na sajtu sajtu JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” — što jasno pokazuje da još nijesmo napravili neophodan otklon, jer teško je zamisliti da bilo gdje u svijetu osuđeni zločinac i dalje ima takvu nagradu - rekla je Čabarkapa.
JU ,,Ratkovićevi večeri poezije” deklarativno, kaže, podržava inicijativu da se oduzme nagrada Radovanu Karadžiću, ali su se proglasili nenadležnim da tu inicijativu i sprovedu, iako su, kako tvrdi, suštinski i pravni nasljednici te manifestacije.&nbsp;
- Važno je da spomenem da taj problem postoji odavno, da su slične inicijative postojale i ranije, da je Marko Vešović, naš poznati pjesnik, takođe Bjelopoljac, odbio da primi tu nagradu 2008.godine, zato što je on rat proveo u Sarajevu, pod okupacijom, on je pisao o toj okupaciji i trebalo je da primi istu nagradu koju je primio vrhovni komandant vojske koja je napadala njegov grad. U tom smislu je i Bošnjačka stranka podnijela sličnu inicijativu, dan nakon naše i bilo bi dobro, eto koristim ovu priliku da ih pozovem, da iskoriste svoju političku moć, da se donese ova odluka. Imamo još nekoliko dana, nijesmo dobili odgovor na novo pismo, tako da se nadamo da će se ova greška ispraviti i maći mrlja sa grada Bijelog Polja, Crne Gore i na kraju krajeva i Rista Ratkovića - istakla je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade</h2>
Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade je, podsjeća ona, savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Želidrag Nikčević, koji je bio u žiriju koji je 1993. godine dodijelio nagradu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Nijesmo se suočili sa svojom prošlošću na pravi način - ocijenila je ona.
Na sceni je, napominje, potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade s obzirom na to da se daje Bećiru Vukoviću za djelo koje niko nije pročitao.&nbsp;
- Ako bih ja sada, kao neko ko je zainteresovan za književnost, otišla u knjižaru ja neću naći tu knjigu (“Kuća beskućnika” Bećira Vukovića), a on treba da primi najveću državnu nagradu. Samim tim što institucije nijesu odgovorile građanima i stručnoj javnosti na legitimna pitanja o ovoj knjizi, odnosno za djelo za koje nagrađen, oni pokazuju da su postali potpuno arogantni kada je riječ o odnosu prema građanima. Takođe je riječ o osobi koja je uvrijedila jedan veliki dio crnogorske javnosti, pisac je govorio užasne stvari i o Crnogorcima i o Crnoj Gori, pa je malo čudno da prihvata nagradu od zemlje o kojoj tako loše misli - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Odnos prema Srebrenici odnos prema našoj budućnosti</h2>
Podsjeća da je prošle godine u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. Do posljednjeg trenutka bilo je neizvjesno kako će teći to glasanje, prisjeća se, ali se na kraju stekao utisak da je ipak Crna Gora stala na pravu stranu istorije.
- Nevladine organizacije i istaknuti pojedinci su tražili da mi kosponzorišemo tu Rezoluciju, iako na kraju jedva i da smo glasali za nju. Onda nijesmo uradili ništa na šta smo se obavezali kada je riječ o implementaciji te Rezolucije, odnosnu o Danu sjećanja. Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, Anima i Akcija za ljudska prava su tražile od institucija da se proglasi Dan sjećanja na 11. jul i da se pripremi program za 11.jul - podsjeća ona.&nbsp;
Dodaje da je tek nekoliko dana ostalo do 11. jula, a crnogorska vlast ništa nije uradila na primjeni Rezolucije.&nbsp;
- Tako da nemamo neku nadu da će se to desiti ove godine. Ipak, mi ćemo zajedno sa Akcijom za ljudska prava, CGO i Bošnjačkim vijećem imati komemorativni skup, kod spomen obilježja na Pobrežju u 10 sati 11. jula. To su trebale da urade institucije, ali pošto se to ne dešava neko mora čuvati čojstvo i junaštvo Crne Gore. Crna Gora kao država mora stati na pravu stranu, uraditi ono na šta se obavezala i pokazati da nam je stalo i do naše budućnosti. Odnos prema Srebrenici je odnos i prema našoj budućnosti. U Srebrenici je između 11. i 19. jula ubijeno preko 8.000 dječaka i muškaraca Bošnjaka, da je od toga bilo 600 djece, da je najmlađa žrtva bila rođena 13. jula i da je ekshumirana tek 2012. godine, to su stvari koje su važne za Evropu, važne su za naš region i za našu budućnost - zaključila je Čabarkapa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbhvlVhrvvR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: Još nijesmo napravili neophodan otklon, u svijetu ratni zločinci ne dobijaju nagrade

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izrazilo je zabrinutost zbog današnjeg odlaganja suđenja članovima Savjeta RTCG.
Kako su rekli u toj NVO, odlaganje za skoro tri mjeseca suprotno je očekivanjima iz posljednjeg nezvaničnog dokumenta Evropske komisije, u kojem je naglašena potreba brzog i zakonitog rješavanja slučaja imenovanja generalnog direktora RTCG pred nadležnim sudom kao jednog od važnih testova za vladavinu prava u Crnoj Gori.
- Umjesto da danas imamo završne riječi i okončanje ovog slučaja, kao dio doprinosa jačanju institucionalne odgovornosti, ovo odlaganje prolongira rasvijetljavanje konačnih činjenica i epilog u predmetu od posebnog javnog značaja. U kontekstu evropskih integracija Crne Gore, ali i ukupne demokratizacije države, važno je da ovakvi procesi budu vođeni efikasno i profesionalno, što sada izostaje - poručili su iz CGO na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1942255888703668318&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odloženo suđenje članovima Savjeta RTCG, u CGO zabrinuti: Umjesto okončanja postupka prolongiranje rasvijetljavanja konačnih činjenica

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se sjutra, 6. jula, navršavaju 33 godine od ratnog zločina u kojem su na mostu „Obrada Cicmila“ u Plužinama svirepo ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh iz Foče.
Kako dodaju, pripadnici specijalne jedinice „Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske, koji su ih za novčanu nadoknadu trebali prevesti na sigurnu teritoriju Crne Gore, ubili su ih na mostu i bacili u kanjon Pive.
- Suđenje za ovaj zločin počelo je 1993. godine u Podgorici, manje od godinu nakon zločina. Optužnicom su bila obuhvaćena petorica počinilaca, jer je šesti, Milomir Kovač, u međuvremenu počinio samoubistvo. Proces je okončan 1997. godine pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, kojom su četvorica optuženih osuđeni na po 20 godina zatvora za izvršenje ovog zločina, dok je jedan, Vidoje Golubović, osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Ovaj slučaj predstavlja i prvi pravosnažno okončan postupak za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - navodi se u saopštenju CGO.&nbsp;
Nažalost, ističu, do danas je kaznu odslužio samo Golubović, dok Zoran Simović, Zoran Vuković, Radomir Kovač i Janko Janjić (koji je 2000. godine počinio samoubistvo) nikada nijesu izdržali kazne - jer bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne omogućava njihovo izručenje niti prenos izvršenja kazne.
- U junu ove godine, u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh, kako bi se putem DNK identifikacije konačno potvrdio identitet i omogućila dostojanstvena sahrana - dodaju iz CGO.&nbsp;
CGO poziva nadležne da obezbijede da preostala trojica osuđenih izdrže svoje kazne i da mjesto na kojem je porodica Klapuh ubijena bude adekvatno obilježeno u znak sjećanja i opomene.
CGO, podsjećaju, je ranije objavio kompletnu sudsku dokumentaciju o ovom slučaju i ona je dostupna na linku: <a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/</a>

Pravda i dalje nedostižna za porodicu Klapuh: 33 godine od ratnog zločina u Plužinama

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, danas ima realnu priliku da iskoristi ovaj trenutak i da se izdvoji kao država spremna da kapitalizuje godine reformi i političkih odluka koje nas vode ka punopravnom članstvu u EU, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević otvorili su danas konferenciju "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja", koju je organizovao CGO.&nbsp; Ministar se, u svom uvodnom izlaganju, osvrnuo na dosadašnje rezultate u procesu integracije i podsjetio da je Crna Gora prva zemlja regiona koja je od 2012. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam do sada zatvoreno, te posebno naglasio nedavno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović i Uljarević"> <figcaption>Ibrahimović i Uljarević(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - IBAR nas sada vodi ka ispunjenju uslova za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, a potom i do konačne političke i tehničke pripreme za članstvo - poručio je Ibrahimović, dodajući da je, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, pripremljen Plan puta za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja. Govoreći o aktuelnim izazovima na međunarodnoj sceni i ruskoj agresiji na Ukrajinu, istakao je da je proširenje postalo geopolitička nužnost. Ibrahimović je naglasio da EU integracija nije samo proces ispunjavanja mjerila i donošenja zakona, već test spremnosti Crne Gore da živi evropske vrijednosti.&nbsp; - Evropska unija od nas ne traži savršenstvo, već dosljednost. Ne traži brzinu, već kontinuiranu posvećenost - zaključio je ministar, uz poruku da Crna Gora svojim vrijednostima pripada Evropi, kao partner koji je stopostotno usaglašen sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije.

Ibrahimović: Proširenje je geopolitička nužnost, Crna Gora spremna da kapitalizuje godine reformi

Ozbiljni napadi izrečeni bez ijednog dokaza, uz prijeteću retoriku, predstavljaju ugrožavanje slobode izražavanja i bezbjednosti novinara - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović juče u parlamentu <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Oni su ukazali da posebno zabrinjava činjenica ove optužbe dolaze od partijskog funkcionera s uticajem u bezbjednosnom sektoru.
- Podsjećamo da ovo nije prvi put da visoki predstavnici Demokratske Crne Gore, koristeći politički imunitet i institucionalnu moć, šalju poruke koje direktno podrivaju medijske slobode. Takvi istupi već su bili predmet osude brojnih organizacija koje se bave medijima i slobodom izražavanja, kao i međunarodnih aktera - ukazali su oni poručujući da najoštrije osuđuju njegove optužbe na račun pojedinih medija.&nbsp;
Oni su pozvali ministarku kulture i medija Tamaru Vujović, i Bogdanovićevu partijsku kolegenicu, da reaguje.&nbsp;
- Pozivamo i ministarku kulture i medija, koja je iz iste partije, da jasno i nedvosmisleno stane u odbranu slobode medija, kao temeljnog principa demokratskog poretka, i zaštiti i dosadašnji učinak tog Ministarstva - poručili su u CGO.
Evropske vrijednosti se ne grade targetiranjem novinara već, kako su podvukli, dosljednim poštovanjem slobodnih i profesionalnih medija.

CGO: Ozbiljni napadi Bogdanovića ugrožavaju bezbjednost novinara, ministarka Vujović da brani slobodu medija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji kontroverzno rukovodstvo Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) upravlja ovom institucijom od javnog interesa, posebno u pogledu finansijskog poslovanja. Pored već poznatih primjera kršenja profesionalnih i etičkih standarda, sada dodatno zabrinjava, kažu u toj organizaciji, i sve izraženija praksa samovolje u trošenju javnih sredstava.
CGO podsjeća da se RTCG dominantno finansira iz državnog budžeta, odnosno novcem svih građana i građanki Crne Gore. U takvim okolnostima, svaka sumnja u zakonitost i transparentnost rada mora biti predmet hitne institucionalne reakcije. Dodatno, RTCG se sve češće pojavljuje kao negativna tačka u izvještajima institucija Evropske unije, a trenutni Savjet ove kuće i dalje je pod ozbiljnim optužbama, uključujući i višestruko nezakonit izbor Borisa Raonića za generalnog direktora.
- Ovonedjeljna javna izjava doskorašnje potpredsjednice Savjeta RTCG, Marijane Camović Veličković, otvorila je nova pitanja o (ne)zakonitosti i netransparentnosti u upravljanju finansijama Javnog servisa RTCG. To se posebno odnosi na podatke koji ukazuju na samovoljno i nezakonito određivanje plata generalnog direktora i njegovih pomoćnika, kontinuirano isplaćivanje maksimalnih varijabilnih dodataka bez jasnih kriterijuma i evaluacija učinka, kao i donošenje odluka koje dodatno opterećuju budžet RTCG-a, uključujući i prijedloge za nova povećanja koeficijenata - kazali su u CGO-u.
Zbog svega navedenog, CGO je podnio zvaničnu inicijativu Ministarstvu finansija, odnosno Budžetskoj inspekciji, da hitno i sveobuhvatno iskontroliše finansijsko poslovanje RTCG-a koji godišnje raspolaže sa preko 20 miliona eura, primarno iz državnog budžeta. Predmet kontrole bi, kako ističu, trebalo da obuhvati isplate, internu metodologiju obračuna varijabilnih zarada, kao i moguće pokušaje da se nezakonitosti prikriju kroz formalne akte menadžmenta koje već pomjera sve ranije granice u samovolji.
Podsjećaju da je Camović Veličković iznutra i javno ukazivala na ove i druge nepravilnosti, vodeći tešku borbu za očuvanje zakonitosti i profesionalizma RTCG-a. Njeno iskustvo, kažu u CGO, jasno pokazuje da su nužne snažnije reakcije nadležnih državnih institucija.
CGO očekuje da Budžetska inspekcija pokaže agilnost i odgovornost, te da rezultati kontrole budu javno dostupni i praćeni konkretnim institucionalnim mjerama, ukoliko se potvrde nepravilnosti.
Takođe, ta NVO pozvala je Skupštinu Crne Gore da kroz svoje nadležne odbore proaktivno otvore ovo pitanje i pokažu da kontrolna funkcija Skupštine nije zaboravljena u našem političkom sistemu.
- CGO je na stanovištu da građani i građanke Crne Gore imaju pravo na servis koji radi u njihovom interesu, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca ili grupa - poručeno je iz te organizacije.

CGO: Budžetska inspekcija da hitno iskontroliše poslovanje RTCG-a, Skupština da proaktivno djeluje

Odlično se sjećam govora Slavka Perovića u ondašnjem crnogorskom parlamentu, koji je, uzgred, bio Dom lordova u odnosu na ovaj ovdašnji, u kojima je često pominjao onu čuveni izreku Lord Acton – Svaka vlast mijenja, apsolutna mijenja apsolutno. Govorio je ovo Perović misleći na tada apsolutnu vlast Demokratske partije socijalista. I, naravno imalo je i te kako smisla upućivati im te opomene.
Ali, kako objasniti da danas imamo neki hibridni oblik političke devijacije u kojoj čak i minorni komadići vlasti mijenjaju iz temelja. No, elementarna je istina da kada želiš provjeriti kakav je neko čovjek – daš mu malo vlasti i on će pokazati pravo lice.
Ovo „malo“ je baš malo, čak toliko malo da smo proteklih dana gledali kako mu šef zabranjuje da bilo šta izjavi novinarima, toliko je to beznačajno da liči na karikaturu vlasti, na satiru i antipod funkcije koju obavlja. I, u toj minornosti postoji i Prva gospođa, koja je, vrednujući njen javni značaj - apsolutno ništa. Ali, ona ne misli tako. Bitnost u kući i suprimitet (ako postoje) nad članom domaćinstva se nikako ne smije prenijeti na javnu funkciju (ukoliko je obavlja) tog člana domaćinsta.
Ovo bi negdje trebalo da bude zapisano u Ustavu.
Nego, nismo mi izmislili ovaj poremećaj, ima puno primjera i kod nas i u rasijanju.
Još je početkom 20. vijeka, genijalni srpski satiričar Branislav Nušić pisao o parodiji snobizma i malograđanštine kod tadašnjih činilaca javnih funkcija. Kao i danas, i tada je postojala neka Živka, ministrova žena kojoj je muževljeva „slava“ udarila u glavu. Insistirala je Živka da je zovu gospođa ministarka jer je tako sebi bila bitnija i značajna, mnogo više nego je to bio i sam muž joj – nesrećni ministar.&nbsp;
Čuda je Živka činjela kad je saznala da je postala „neko“. Postavljala je svoje rođake na bitne fukcije, otpuštala nepodobne, prijetila neposlušnima, kupovala skupu garderobu i još stotinu drugih, slavom opijenih čudesa. Toliko je gospođa ministarka bila „uzbičila“ u svojoj uobrazilji da je na kraju muž -ministar morao podnijeti ostavku, i to je valjda jedina razlika između ovdašnje i ondašnje Živke – ovaj naš, njen suprug, to sigurno neće uraditi.
U Manili, glavnom gradu Filipina, postoji muzej cipela u kojem je izloženo preko 3.000 (slovima: tri hiljade) pari skupocjenih ženskih cipela. Sve one su pripadale čuvenoj Imeldi Markos, supruzi filipinskog dikatora Ferdinanda Marcosa. Njen uticaj na supruga je bio toliki da je tokom svoje krvave vladavine sopstvenu ženu postavio za guvernerku, poslanicu i ambasadorku Manile u svijetu.&nbsp;
Imelda je postala simbol rasipništva i luksuza, dok je veliki dio filipinskog stanovništva živio u klasičnoj bijedi. Organizovala je grandiozne zabave, kupovala dragocjenosti, umjetnine, nekretnine širom svijeta — sve to novcem koji je, kako se vjeruje, bio prisvojen iz državne kase.
Kada je narodu Filipina dostojanstvo prešlo onu crvenu liniju nakon koje nema nazad, organizovali su revoluciju u kojoj su svrgnuli Ferdinada i prognali ga iz zemlje, No, sve to nije previše uticalo na Imeldu. Ona se, kada se prašina malo slegnula, vratila u Manilu i politički se akrivirala. I pored velikog broja skandala i tužbi ona nikada zvanično nije osuđena. Snaga joj je bila u onom velikom broju cipela koje je vješto preobuvala kako je koja situacija to zahtjevala i više nego uspješno gazila političkim životom. Tako da nemojte nikada podcjenjivati moć ženske obuće, nije ona slučajno toliko skupocjena.
Kada je ono „osvježilo“ u Crnoj Gori 2020. godine, među „oslobodiocima“ od svega dobroga, pojavilase i gospođa Marina Jočić, kadrovkinja Demokratskog fronta. I ona je, poput ovih gore, prije nego li je krenula u ispunjenje predizbornih obećanja shvatila da to nikako neće ići u onim starim opozicionim cipelama – pa je za nove okolnosti kupila skupocjene, sa zmijskim printom. Ali, Marina je bila konkretna u svojim naumima pa je na društvenim mrežama, uz fotografiju „zmijskih“ štikli, objavila da će njima gaziti bezbožnike. Jedino šta je do sada uspjela ugaziti jesu brojne, visoko plaćene funkcije, i naravno ljudsko dostojanstvo.
Ovaj hint o zmijama i prijetnje gore pomenute gospođe gradonačelnikovice da će tužiti svakog ko je pomene, podsjetio me na jednu priču iz djetinstva. Moja baba je često koristila izraz – nepomenica. Kao dijete nisam znao pravo značenje tog izraza, ali sam naslućivao da se radilo o nečem lošem, nekom zlu kojeg se treba kloniti i plašiti. Kada sam bio dovoljno star pitao sam je šta je to nepomenica? Odgovor je bio veoma jasan – to je zmija, i ne smije joj se ime pominjati jer je tako možemo dozvati, zato umjesto njenog imena kažemo nepomenica.&nbsp;
Kasnije sam shvatio da osim nepomenica postoje i nepomenici, oni su bili loši i zli ljudi koje takođe nismo željeli pominjati jer bi ih tako mogli dozvati sebi. Ovih će nepomenika i nepomenica u danima koji će naići biti sve više. Iako smo se trudili da im imena ne pominjemo oni su se ipak pojavljivali u našim životima.&nbsp;
Ali, naučila me baba još nešto. Naučila me da je sve ovo samo jedno staro glupo vjerovanje i da se nikada ne smijem plašiti da sve nazovem svojim imenom, i da nije crnogorski plašiti se - crnogorski je boriti se protiv zla.

Gospođa gradonačelnikovica

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u drugom dijelu dana, a najviša temperatura vazduha iznosiće 42 stepena.
Krajem dana i tokom noći sa zapada povećanje oblačnosti, koje će usloviti mjestimično kišu ili pljusak i grmljavinu.
Lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje na sjeveru kratkotrajno i pojačan, pretežno južni.
Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 26, a najviša dnevna od 31 do 42 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 42 stepena

Na većini puteva u Crnoj Gori saobraća se uz umjerenu, a tokom dana pojačanu frekvenciju vozila, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG savjetovali su vozačima da izbjegavaju putovanje u najtoplijem dijelu dana i poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično, a saobraćaj se povremeno obustavlja, ne duže od 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana

Akcija za ljudska prava (HRA) je juče uputila pismo vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kojim je pozvala da se odustane i od saslušanja novinarke Vesne Rajković Nenadić i njenog daljeg procesuiranja.
HRA, kako se navodi u saopštenju, smatra da je prijavu supruge gradonačelnika Podgorice, Danijele Mujović, trebalo odbaciti kao neosnovanu i bez pozivanja autorke komentara na saslušanje, jer radnjom na koju se u prijavi ukazuje očigledno nije izvršeno ni krivično djelo ni prekršaj.
- Upotreba represivnog državnog aparata u ovakvim slučajevima ugrožava slobodu izražavanja. Činjenica da se radi o supruzi gradonačelnika, pokreće i pitanje primjene načela jednakosti pred zakonom. Ako se na ovaj način primjenjuju policijska ovlašćenja kada prijavu podnese supruga osobe na istaknutoj javnoj funkciji, uspostavlja se apsurdno pravilo pozivanja na saslušavanje svih ljudi koji budu izloženi prijavama zbog toga što na društvenim mrežama uznemire druge komentarima odijevanja ili drugim kritikama koje se proizvoljno mogu smatrati uznemirujućim - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, uspostavljanjem takvog pravila ne samo da se ugrožava elementarna sloboda izražavanja, već i kapacitet Uprave policije za borbu protiv kriminala i korupcije, sprečavanje ubistava i drugih veoma ozbiljnih krivičnih djela koja su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme učestala, a u kojima stradaju i djeca.
- Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ima posebnu obavezu da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava. Prema tim standardima, krivičnopravna represija nad slobodom izražavanja može biti opravdana samo u slučaju govora mržnje i pozivanja na nasilje, čega u ovakvom slučaju očigledno nema - zaklkjučuje se u saopštenju.&nbsp;

Odustati od saslušanja novinarke Vesne Rajković-Nenadić zbog neosnovane prijave

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: centar-za-gradansko-obrazovanje