Knežević: Rasizam nije nastao u autobusu, već tamo gdje se predrasude uče, mržnja opravdava, a različitost predstavlja kao prijetnja
Turistkinja koja je doživjela uznemiravanje poručila je Crnoj Gori da mora bolje. Tu poruku treba shvatiti kao poziv da se suočimo sa sopstvenim predrasudama, umjesto da ih relativizujemo ili prikrivamo pričama o tradicionalnoj gostoljubivosti. Jer, rasizam ne počinje kada ga neko snimi kamerom. Počinje mnogo ranije - tamo gdje se predrasude uče, mržnja opravdava, a različitost predstavlja kao prijetnja - poručio je koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Miloš Knežević.
U ovoj nevladinoj organizaciji najoštrije su osudili rasističko uznemiravanje turistkinje azijskog porijekla u autobusu na relaciji Kotor - Perast, koje je, prema dostupnim informacijama, počinila grupa maloljetnika.
- Ovaj incident nije samo primjer neprihvatljivog ponašanja, već i ozbiljno upozorenje na predrasude koje opstaju u našem društvu i vrijednosti koje prenosimo mlađim generacijama. Snimak na kojem grupa maloljetnika ismijava, vrijeđa i uznemirava turistkinju zbog njenog pretpostavljenog porijekla otvara pitanje: kako smo došli do toga da mladi različitost doživljavaju kao povod za ponižavanje, a rasističko ponašanje kao zabavu - upitao je Knežević.
Rasizam, kategoričan je, nije dječiji nestašluk, niti ga godine učinilaca mogu učiniti manje opasnim.
- Mladi ne razvijaju stavove u društvenom vakuumu. Odrastaju u okruženju u kojem se nacionalizam, ksenofobija, govor mržnje i omalovažavanje različitosti prečesto relativizuju, opravdavaju ili predstavljaju kao bezazlena šala. Takve poruke dolaze iz porodice i neposrednog okruženja, preko društvenih mreža i medija, do javnog prostora u kojem i nosioci najodgovornijih funkcija nerijetko koriste podjele i predrasude za političke ciljeve - istakao je Knežević.
Ne možemo, prema njegovim riječima, očekivati da mladi poštuju različitosti ako odrasli, uključujući one koji bi trebalo da budu društveni uzori, svakodnevno demonstriraju suprotno.
- Posebno zabrinjava što se incident dogodio u opštini Kotor, koja vjekovima baštini susrete različitih kultura i jednoj od najprepoznatljivijih turističkih destinacija Crne Gore. Ipak, otvorenost prema svijetu ne mjeri se brojem turista koje ugostimo, već odnosom prema ljudima koji se od nas razlikuju. Zato problem nije samo kakvu će sliku o Crnoj Gori ponijeti jedna turistkinja, već kakvo društvo gradimo za one koji u njemu odrastaju - ocijenio je Knežević.
Ovaj događaj, kako dodaje, otvara i pitanje odgovornosti obrazovnog sistema.
- Koliko škole zaista doprinose razvoju empatije, kritičkog mišljenja, interkulturalnog razumijevanja i poštovanja ljudskih prava? Da li mladi o diskriminaciji, rasizmu i govoru mržnje uče tako da razumiju njihove posljedice ili se ti sadržaji svode na formalno ispunjavanje nastavnih programa? Ako iz obrazovnog sistema izlaze bez svijesti da je ponižavanje druge osobe zbog njenog porijekla neprihvatljivo, moramo preispitati ne samo ono čemu ih učimo, već i ono što propuštamo da ih naučimo - naglasio je Knežević.
Dodaje da Centar za građansko obrazovanje godinama upozorava na posljedice marginalizacije građanskog obrazovanja u crnogorskim školama i zagovara njegovo sistemsko jačanje.
- Građansko obrazovanje ne smije biti privilegija učenika koji ga odaberu, već sastavni dio obrazovanja svakog djeteta. Znanja o ljudskim pravima, ravnopravnosti, toleranciji, odgovornosti i demokratskim vrijednostima nijesu sporedna, već ključna za razvoj generacija sposobnih da prepoznaju i odbace diskriminaciju. Ona se ne mogu nadomjestiti povremenim radionicama, jednokratnim kampanjama ili samo pozivanjem na multikulturalnost - smatra Knežević.
U Centru za građansko obrazovanje, kako dodaje, pozivaju Upravu policije da ispita okolnosti događaja i utvrdi postoji li osnov za dalje postupanje, uz puno poštovanje prava i zaštitu identiteta maloljetnika.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mora prepoznati ovaj incident kao dodatni razlog za sistemsko jačanje građanskog obrazovanja i konkretnije mjere prevencije diskriminacije, rasizma i govora mržnje u školama. Odgovornost se ne može prepustiti samo nastavnicima i stručnim službama, već zahtijeva jasnu institucionalnu politiku, odgovarajuće nastavne sadržaje i kontinuiran rad sa djecom, roditeljima i nastavnim kadrom - zaključio je Knežević.