Kolektivna ćutnja donosilaca odluka u vezi sa incidentom na Zabjelu, u kojem su učestvovali strani i crnogorski državljani, bila je izuzetno opasna, jer u takvim situacijama ne smije da bude neutralnosti. Ta ćutnja, odsustvo osude, izostanak demantovanja bilo čega, u tom momentu je djelovalo kao potvrda da su građani u pravu. To za Antenu M kaže Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje, osvrćući se u emisiji Mentalna higijena na sukob dvije grupe muškaraca, koji je za posljedicu imao otvorene izlive mržnje prema državljanima Turske u Crnoj Gori.
- Iz svega navedenog možemo zaključiti da građani i te kako jesu bili dezinformisani, ali ne samo kroz medije, već i kroz kombinaciju različitih političkih poruka koje su kreirane od Beograda, odakle je krenulo sve to, sav taj haos, odakle se generalno i kreira političko mnjenje vlasti u Crnoj Gori, onda je nastavak bio taj lokalni populistički narativ i izostanak brze institucionalne reakcije i, na kraju, dio medija je dodatno huškao građane i podsticao netrpeljivost. Mi već dugo živimo u društvu koje je duboko podijeljeno, a sada je ovo eskaliralo tako da možemo svi da vjerujemo da nažalost živimo u društvu koje samo po sebi vjeruje da se nasiljem i otvorenim ksenofobnim rješavanjem problema sve to može nama lako podvući kao odbrana tradicije, što je sve samo ne upravo to- naglašava Knežević.
Ističe da DF i njima slične partije zastupaju diskurs odbrane tradicije - odbrane tradicionalnih vrijednosti u Crnoj Gori, odbrane od svega što je tuđe, od svega što je za njihovo političko poimanje, njihovo sociološko-psihološko poimanje stvarnosti njima daleko.
- S druge strane imamo političku strukturu koju okuplja PES, i oni su već u više navrata pokazali da njima fali dosta političke edukacije, da njima fali da razumiju uopšte šta je politika,šta je vođenje jednog društva, prevashodno ovdje mislim i na premijera Milojka Spajića, i oni podliježu tom populizmu, tom prividnom, maskiranom dodvoravanju javnosti, da kratkoročnim akcijama koje su danas za sjutra, oni misle da će na taj način da se dugo pozicioniraju na političkoj sceni u Crnoj Gori, a upravo kombinacije tog populizma i jedne radikalne struje, desničarske, dovodi do ogromne konfuzije građana, a s druge strane do ogromne želje da njihovi simpatizeri urade upravo ovo što su uradili sad, a to je da samoinicijativno osnuju nekakvu gardu koja će sama da rješava probleme. U tom momentu znamo svi šta se dešava u tako anarhičnoj situaciji u jednom društvu, i ono što treba da nas ne brine je da je ovo samoinicijativno kupranje građana koje je bilo nakuškano od strane i ovih populista i ovih radikalnih struja, upravo nama opomena da ako smo ovo sad uradili prema turskim državljanima, da treba da se samo zapitamo koja je sljedeća grupa zbog koje će se okupiti- poručio je Knežević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Knežević: Ksenofobno rješavanje problema ne može biti odbrana tradicije

Odluka premijera Milojka Spajića da jednostrano suspenduje bezvizni režim za Tursku, u trenutku kada se u posljednjih 48 sati bilježe napadi na turske državljane u Crnoj Gori, samo je dodatno produbila atmosferu netrpeljivosti i društvene polarizacije, ocijenio je Miloš Knežević koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje.
Knežević smatra da takav potez ne predstavlja izraz državničke odgovornosti, već impulsivan odgovor koji podstiče narative o kolektivnoj krivici, što, kako navodi, može imati dugoročno negativne posljedice po crnogorsko društvo.
- Umjesto da se tenzije smiruju, Vlada i premijer Spajić ih ovim potezom dodatno pojačavaju, stvarajući utisak da se čitava zajednica drži odgovornom za pojedinačne incidente. Takva politička kratkovidost lako se može pretvoriti u širi društveni problem, koji bi mogao pogoditi i druge manjinske i doseljeničke zajednice u Crnoj Gori - smatra Knežević.
On ističe da se postavlja pitanje može li Vlada sada uopšte kontrolisati posljedice takve odluke i dodaje da Crna Gora mora kroz svoje institucije dati jasan odgovor na eskalaciju nasilja — odlučno i bez kalkulacija.
- Posebno zabrinjava činjenica da se određeni narativi o Turcima i Turskoj uvoze sa strane, a brojke i poruke koje se plasiraju, prema svemu sudeći, dolaze iz centara moći u Beogradu. To se, nažalost, sada preliva i na domaće donosioce odluka, stvarajući utisak da se čeka kako će Beograd reagovati i koje će instrukcije poslati, kako bi se sve riješilo - kazao je Knežević.
On smatra da prvi korak crnogorske Vlade mora biti jasno distanciranje od govora mržnje i podsticanja nasilja, uz konkretne reakcije policije i tužilaštva na sve napade koji su se već dogodili.
- Država koja ne kontroliše retoriku nasilja rizijuje da izgubi kontrolu nad samim nasiljem. To, nažalost, već vidimo kroz formiranje takozvanih ‘narodnih garda’ koje patroliraju ulicama Podgorice. Upravo je zadatak institucija da smire tenzije, zaštite sve strane državljane koji borave u Crnoj Gori i pokažu da je vladavina prava jedini okvir u kojem se ovakve situacije rješavaju - poručuje Knežević.

Knežević: Stvara se utisak da se čekaju odluke Beograda kako riješiti situaciju, narativ o Turcima i Turskoj uvezen sa strane

Pitali smo Miloša Kneževića iz Centra za građansko obrazovanje što bi mijenjao kada bi bio gradonačelnik Podgorice 24 sata, a njegov prvi odgovor je bio: ljude koji rade u gradskoj upravi - na osnovu rezultata.
- Ali pošto naša gradska uprava uopšte ne radi, i rezultati su jako vidljivi, možemo vrlo lako napraviti zamjene, smjene, promjene i sve ostalo - rekao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNBW__7sD3P%2F%3Figsh%3DMWFrbjVnZWc3aXhiYg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svi oni, kako je rekao, osluškuju tokom kampanje, ali se po sijedanju u fotelju sve zaboravi.
- Vrlo glasno zagovaram to da se Ministarstvo sporta i mladih razdijeli i da imamo resor mladih, instituciju koja je neophodna jednoj od najranjivijih grupa... Svi podaci pokazuju da nam mladi odoše iz države - rekao je on.

1084x550

Knežević bi, da ima priliku, kao gradonačelnik Podgorice prvo promijenio ljude u gradskoj upravi

Sve se vrti u krug, konstantno se pričaju &nbsp;iste priče, ponavljaju se problemi sa kojima se suočavamo i oni vuku određenu dozu tog pesimizma, ali postoji ta mala iskra u našem narodu i ti određeni pojedinci i pojedinke koji stvari pomjere, i to sluti na nadolazeći val promjena - &nbsp;rekao je u Ljetnjem programu, na Televiziji E, Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Građanski aktivizam podrazumijeva čest nastup pred kamerama, kaže Knežević, da se kažu stvari koje neko i ne želi da čuje, a opet da djeluju na svijest građana.
Da ima mogućnost da kaže samo jednu rečenicu koju bi čuo cijeli grad, kaže Knežević, to bi bila poštapalica &nbsp;,,saberite se”.
- Stvarno je potrebno, najprostije moguće rečeno, to je stvar koju možemo da kažemo i cjelokupnom društvu i donosiocima odluka, onako narodski, iz srca, građanski, mislim da je vrijeme da se malo presaberemo i vidimo šta smo i gdje smo - poručio je Knežević.
Na globalnom nivou je stanje, kako kaže, puklo, pa je neophodno presabiranje mišljenja, djelovanja, &nbsp;sveobuhvatnog sagledavanja kako se stvari rješavaju.
Kaže da je u početku svog građanskig aktivizma bio veliki pesimista, koga je, kako kaže, ,,spucao” realizam, a kako su došle određene promjene u društvu opet je postao pesimista.&nbsp;
- Tinja u meni još uvijek to da nije ovo kraj, ne može se baš ovako sve završiti. Sve se vrti u krug, konstantno pričamo iste priče, negdje se i ponavljam sa svojim izjavama, jer ponavljam probleme sa kojima se suočavamo i oni vuku određenu dozu tog pesimizma, ali postoji ta mala iskra u našem narodu i ti određeni pojedinci i pojedinke te pomjere sa mjesta, pomisliš evo ga taj momenat, sad treba nakačiti taj val promjena - zaključio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Di_UR8wBGGFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: Mislim da je vrijeme da se malo presaberemo

LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde - kazao je koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Miloš Knežević u susret Međunardnom danu borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) koji se obilježava 17. maja.
U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da svjedočimo sve češćem nasilju u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, gdje govor mržnje prolazi bez ikakvih posljedica.&nbsp;
- Fizički napadi, prijetnje i uznemiravanja LGBTIQ+ osoba često ostaju neprocesuirani ili završe sa simboličnim i nesvrsishodnim kaznama. Tako se šalje poruka da je nasilje nad LGBTIQ+ osobama društveno prihvatljivo - istakao je Knežević.
Iza pravno uređene i obojene fasade se, kako dodaje, krije surova realnost u kojoj su prava LGBTIQ+ osoba sistematski zanemarena.&nbsp;
- Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne za govor mržnje, ali se ove odredbe rijetko primjenjuju. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ali su institucije pasivne i sankcije izostaju. Ovakva praksa obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da prijave nasilje, uz direktno podsticanje nasilnika da nastave sa širenjem mržnje - kazao je Knežević.
Istovremeno, kako je rekao, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, koji je stupio je na snagu 2021. godine, do danas nije usaglašen sa zakonodavnim okvirom.&nbsp;
- Vlada nije pokrenula, a Skupština usvojila set zakona i podzakonskih akata čime je blokirana primjena. Preciznije, nijesu sprovedene potrebne izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata, pa tako LGBTIQ+ osobe nemaju mogućnost da uživaju puni obim prava koji im ovaj zakon garantuje. Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja daleko je od skupštinske procedure, a ignorisanjem ovog pitanja vladajuće političke strukture poručuju da su standardi i kriterijumi ravnopravnosti u Crnoj Gori postavljeni tako da LGBTIQ+ osobe ostaju nevidljive, obespravljene i institucionalno ignorisane - naglasio je Knežević.&nbsp;
Sve ovo, prema njegovim riječima, naglašava nedostatak političke i institucionalna volja da se postojeći zakoni unaprijede, novi donesu, a svi dosljedno primjenjuju.
&nbsp;- Posebno brine položaj LGBTIQ+ djece i mladih, koji najčešće trpe nasilje tamo gdje bi trebalo da budu najsigurniji – u svojim porodicama. Odbacivanje, emocionalno i fizičko zlostavljanje, pritisak da žive u laži i institucionalna tišina su svakodnevica o kojoj se i dalje ćuti. Odrastanje u ovakvom okruženju ima dalekosežne posljedice – na mentalno zdravlje, obrazovni uspjeh, zapošljavanje i društvenu uključenost. Umjesto da razvijaju svoje talente i doprinose zajednici, mladi LGBTIQ+ ljudi bivaju marginalizovani i osuđeni na socijalnu izolaciju - rekao je Knežević.
&nbsp;Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) je moć zajednica.&nbsp;
- Na žalost, LGBTIQ+ zajednica u Crnoj Gori je i dalje u fazi preživljavanja umjesto da živi. Dok institucije odbijaju da prepoznaju nasilje kao sistemski problem, dok tužilaštva štite nasilnike i škole ćute, a politički akteri se distanciraju - zajednica je sve ranjivija, sve tiša, sve iscrpljenija. Zato je jako važno i na današnji, ali i svaki drugi, dan insistirati na posvećenoj primjeni zakona jer bez toga nema pravde, a moć zajednice se temelji na odgovornosti na odgovornosti institucija - poručio je Knežević.

1250x600

Knežević: LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde

Imamo momenat da određene političke strukture, koje treba da preuzmu odgovornost za desavanja koja su bila, upućuju, takođe, govor mržnje, ne neodređeni, nego vrlo direktan, i prozivaju kako određenu grupu građana, odnosno studenata - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnik Centra za građansko obrazovanje Miloš Knežević.
Za Crnu Goru je previše to što se desilo na Cetinju za samo dvije i po godine, kaže Knežević, i razumljivo je stanje šoka u kome se, kako kaže, cijelo društvo našlo, ali, naglašava on, maliciozni komentari pokazuju, cijeni on, dozu nemanja empatije.
- Na društvenim mrežama mi živimo jedan govor mržnje svakodnevno. Nama vrlo mala treba da se u državi nešto desi, da se među pojedincima desi, i šta god da se desi mi ćemo da nađemo izduvni ventil, a to su društvene mreže, i tu da kažemo sve što u tom trenutku mislimo - kaže Knežević.
Ako se u javnom prostoru, kaže Knežević, a društvene mreže jesu javni prostor, ističe on, iznese neki sporan stav, dodaje on, to treba da bude apsolutno alarm, naglašava, za institucije sistema.
- Institucije treba da povedu računa, same preispitaju, ili na dojavu drugih lica, &nbsp;da preispitaju o čemu se tu zapravo radi. Zašto je neko dao sebi za pravo tako da reaguje, zašto je neko prijeti na način da će ponoviti isto što se desilo na Cetinju?! Jednostavno, &nbsp;to nemanje empatije, i ta polarizacija u društvu koju mi živimo posljednjih nekoliko godina nas dovodi do toga da mi nemamo kočnica. Ogromna frustracija se javlja u ovom društvu, ogromno nezadovoljstvo svim i svačim, svakodnevnim životima, apsolutno dovodi do toga da smo pali u određenim društvenim kategorijama, u smislu da smo podijeljeni, da toliko mržnje ima u nama, toliko lošeg se dešava, da jednostavno to eskalira i to treba da predstavlja alarm onima koji donose određene politike da se nešto u društvu treba mijenjati. Sa drugi strane imamo momenat da određene političke strukture, koje treba da preuzmu odgovornost za desavanja koja su bila, upućuju, takođe, govor mržnje, ne neodređeni, nego vrlo direktan, i prozivaju kako određenu grupu građana, odnosno studenata, koji su rekli ,,dosta više, hoćemo nešto drugo, hoćemo promjenu određenu, ovako stvarno više ne ide”. S druge strane, napadanje pojedinaca na društvenim mrežama, gdje jednostavno vidimo da upravo ta frustracija, i to nezadovoljstvo seže od običnog građanina, do političkih elita, kako god se oni zvali, gdje oni treba da budu upravo ti koji svojim primjerom moraju da pokažu gdje je granica u komunikaciji, jer sloboda govora se zaustavlja onoga momenta kada vi napadate nekoga &nbsp;i targetirate jednu osobu, &nbsp;ili više njih. Oni moraju da znaju da su oni na toj poziciji upravo ti koji će morati da snose određenu odgovornost, kako za svoje učinke, tako i za ono što društvo priča prema njima. Političke strukture moraju da istrpe kritiku društva, jer moraju da se vrate par koraka unazad jer ih je to društvo dovelo na poziciju na kojoj su, i upravo je to društvo njima dalo mogućnost da nešto mijenjaju u sistemu, da odlučuju za njih u sistemu, i onda kad se dese ovakve stvari apsolutno moraju da povedu računa, i da svojim primjerom &nbsp;daju primjer ostalim građanima u društvu kako se ne smije komunicirati, a kako treba da komuniciraju - istakao je Knežević.
Kad političari u najvišem domu, crnogorskom parlamentu, &nbsp;poručuje Knežević, daju sebi slobodu da izgovaraju određene riječi, da vrijeđaju kolege, ističe on, oni daju tim činjenjem podstrek, cijeni on, političkim simpatizerima.
- Mi nemamo tu mogućnost da učestvujemo.direktno.u radu parlamenta, a sa druge strane imamo tu mogućnost da imamo društvene mreže, i na društvenim mrežama to eskalira i dešavaju se primjeri koje smo imali prethodnih dana. Rezultat svega toga jeste nečinjenje institucija. Kako sankcionisati to, na koji način obaviti taj kontrolni mehanizam na društvenim mrežama, što je nemoguće. Portale i sajtove medijskih kuća smo nekako uspjeli da regulišemo, ali društvene mreže je nemoguće zaustaviti.Institucije treba da shvate za ozbiljno te stvari kada im se prijave, da neko u tom trenutku razmišlja da učini nažao jednoj osobi, jednoj grupi, ili da ne pričamo o nečemu drugo. Kod pojedinaca imamo.upravo to nemanje empatije, sa neadekvatnom medijskom pismenošću, koja nam treba da bude osnov za upotrebu društvenih mreža - zaključio je Knežević.

Knežević: Na društvenim mrežama mi živimo jedan govor mržnje svakodnevno

Pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan, u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, a u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka” - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje i direktor festivala Ubrzaj Miloš Knežević.
Uz moto ,,Ispod površine” Centar za građansko obrazovanje organizuje jubilarni 15. crnogorski festival filma pod nazivom Ubrzaj, u Podgorici, Kotoru i Beranama.
Koliki je doprinos festivala Ubzaj govori sama činjenica, kaže Knežević, da festival neometano traje već 15 godina, a koji crnogorskoj publici, dodaje on, na jedan drugačiji način donosi priče o ljudskim pravima.
- U Crnoj Gori postoji dosta problema ljudskih prava, postoji dosta onih koji se mogu identifikovati sa filmovima, &nbsp;i temama, i pričama koje mi tu pružamo, a jednostavno film kao jedan veoma jak medij može itekako da doprinese tom razvoju senzibiliteta kada su u pitanju ljudska prava - rekao je Knežević.
Organizatori se svake godine trude da na Festival donesu aktuelne teme, podsjeća Knežević, koje se tiču ljudskih prava, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, dodaje on,i imaju programe od kojih, kako kaže, ne odustaju godinama unazad.
- To su programi iz oblasti ljudskih prava, tranzicione pravde, LGBTQ prava, prava mladih, koja je važno adresirati. Od 10. do 14.decembra u Podgorici, Beranama i Kotoru, zvanično počinjemo 10.decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, i ovo je još jedan doprinos CGO i cjelokupnog tima koji stoji iza festivala Ubrzaj, crnogorskoj publici kad su u pitanju ljudska prava. Što se programa tiče tu će biti 12 novih filmova, premijernih filmova, koji će se prvi put prikazati crnogorskoj publici. Kao što sam rekao ljudska prava, tranziciona, mladi, suočavanje sa prošlošću, širok program i širok spektar filmova koje možemo pogledati - istakao je Knežević.
U okviru Festivala će biti gosti, među kojima je Aleksandar Reljić, objašnjava Knežević, koji će biti gost u sva tri grada, naglašava on i podsjeća da je prošle godine Reljićev film ,, Mamula all inclusive” dobio ogromnu podršku crnogorske publike.
- Odlučili smo da nastavimo saradnju sa Aleksandrom Reljićem, on će crnogorskoj publici ovoga puta predstaviti film ,,Novosadsko sjećanje”, to je nažalost malo teška priča, ali iz 1942.godine kada su mađarski fašisti ubili više hiljada Novosadjana i Novosađanki, i upravo kroz tu priču koliko danas mladi znaju o cijeloj toj priči, a sa druge strane koliko generalno mi kao društvo se bavimo tim ratnim prošlostima. On će biti prikazan u Podgorici, Beranama i Kotoru, i nakon tega razgovaramo sa Aleksandrom Reljićem. Pored toga prikazaćemo i film ,,Milena”, koji je opet da kažem malo skorije ratne prošlosti na Balkanu, koju smo imali, i on donosi priču o paru iz Hrvatske koji se ’95.godine nalazi u jednoj jako teškoj situaciji, bježi iz svoje zemlje, a onda nakon toga gledamo jednu potresnu porodičnu priču, kako zapravo jedno ratno dešavanje donosi strašna iskustva. I sa rediteljem filma ,,Milena”, Željkom Sarićem, ćemo.imati priliku da razgovaramo na ovom festivali, a sa druge strane i film koji prati jednu istinitu priču, dokumentiranu od strane jedne novinarke iz Japana ,, Dnevnici crne kutije”, koja je u Japanu prepoznata kao članica i jaka zagovornica &nbsp;MeTo &nbsp;pokreta , odnosno pokreta ženske solidarnosti, i ona će kroz svoju istinitu priču razgovarati o svim problemima sa kojima se ona našla kao novinarka, kada su određeni napadi vršeni na nju i kako sistem može da zataška te stvari. Upravo nakon projekcije tog filma imaćemo priliku da porazgovaramo malo o medijskoj slici u Crnoj Gori, o slobodi medija, ženskoj slobodi i ravnopravnosti generalno - naglasio je Knežević.
Da nije partnera i međunarodne saradnje, podsjeća Knežević, bilo bi izazovno organizovati jedan festival koji se bavi ljudskim pravima, iz razloga, ističe on, što Ubrzaj nije komercijalni festival.
- Mi nijesmo festival koji prikazuje filmove koji možete pogledati u bioskopu, koje možete naći tako lako na internetu, već upravo kroz tu saradnju sa ostalim festivalima &nbsp;Prava ljudski iz Beograda, Slobodna zona Sarajevo film festivala, &nbsp;a onda i šire, idemo do Holandije i festivala Movies that matter, imamo tu saradnju kroz razgovore sa njima, odnosno šta je to što bi moglo crnogorskoj publici da bude zanimljivo u domenu ljudskih prava. Imamo tu mogućnost da premijerno prikažemo filmove našoj publici - poručio je Knežević.
Sve detalje o filmskom festivalu Ubrzaj, poručuje Knežević, građani mogu naći na sajtu CGO i društvenim mrežama.
- Informacije mogu pronaći na sajtu festivala Ubraj, ubrzaj.me, i zaista pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan. Samo još jednom da ponovim u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka - zaključio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: ,,Ispod površine” moto 15. jubilarnog filmskog festivala Ubrzaj

Uspješna borba protiv vršnjačkog nasilja ne može biti oslonjena samo na kaznene mjere, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da pooštravanje kaznene politike može biti korisno kao dio šire strategije, koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju.
Koordinator za razvoj u CGO-u, Miloš Knežević, rekao je agenciji MINA da pooštravanje kazni može biti korisno za najteže slučajeve vršnjačkog nasilja.
- Ali samo kao dio šire strategije koja uključuje rehabilitaciju, edukaciju i prevenciju - naveo je Knežević.
On je istakao da kaznena politika mora balansirati između odvraćanja učinilaca, zaštite žrtava i dugoročnog smanjenja nasilja kroz multidisciplinarni pristup.
- Samim tim, strože kazne mogu djelovati kao efikasan mehanizam odvraćanja, kojim se šalje snažnija poruka potencijalnim učiniocima da nasilje neće i ne može biti tolerisano - rekao je Knežević.
On je istakao da na taj način može doći do sprečavanja ponavljanje takvih incidenata.
Prema riječima Kneževića, pooštravanje kaznene politike može povećati i osjećaj sigurnosti među djecom, mladima i njihovim roditeljima i pružiti bolju zaštitu žrtvama i potencijalnim žrtvama vršnjačkog nasilja.
- Konačno, pooštrene kazne mogu obavezati roditelje i škole na veću odgovornost u prevenciji nasilja - kazao je Knežević.
On je naglasio da sistem kazne treba da bude usmjeren i ka rehabilitaciji učinilaca.
Kako je dodao Knežević, ako se previše ode u kažnjavanje, to može dovesti do stigmatizacije i otežati proces reintegracije maloljetnih učinilaca u društvo, a samim tim to može kreirati i dodatne probleme.
- Uspješna borba protiv vršnjačkog nasilja se ne može osloniti samo na kaznene mjere, iako su one važne - naglasio je Knežević.
On je naveo da je neophodno razumjeti perspektivu djece i mladih koji čine nasilje i raditi na promjeni njihovih stavova i načina razmišljanja, kako bi shvatili da nasilje nije rješenje problema, ali i kakve to negativne posljedice proizvodi.
Knežević je poručio da je neophodno razviti stalni sistem podrške za djecu i mlade žrtve nasilja, stvarajući sigurno i podržavajuće okruženje, u porodici i u školi.
Kako je kazao, podsticanje osjećanja samopouzdanja kod djece i mladih ključno je za njihov oporavak i emocionalni razvoj.
- Takođe, roditelji imaju izuzetno važnu ulogu u ovom procesu - oni treba prvi da prepoznaju promjene u ponašanju svoje djece i pruže im odgovarajuću podršku, kako bi im pomogli da se suoče sa izazovima - istakao je Knežević.
On je dodao da je podjednako važno da djeca i mladi budu svjesni da uvijek mogu potražiti pomoć od odraslih kojima vjeruju, bilo da su to roditelji, nastavnici, ili drugi članovi zajednice.
Knežević je kazao da odrasli moraju pažljivo saslušati djecu i mlade, razumjeti njihove brige i pružiti im smirenu, konstruktivnu podršku, umjesto preuveličavanja problema, ili njegovog minimiziranja.
- Kroz takav pristup, djeca i mladi uče kako da na adekvatan način rješavaju probleme bez nasilja - rekao je Knežević.
On smatra da slučaj u Baru, kada je nožem uboden učenik gimnazije „Niko Rolović“, ukazuje na ozbiljne nedostatke kad je riječ o bezbjednosti u školama.
Prema riječima Kneževića, taj događaj šalje poruku da škole nijesu dovoljno sigurno okruženje za djecu i otvara potrebu preispitivanja mjere kontrole i nadzora.
On je podsjetio da nalazi istraživanja CGO-a o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delinkvenciji, koje je sprovedeno u junu, ukazuju na ogromnu podršku opšte javnosti za uvođenje instituta školskog policajca, gdje je čak 72 odsto ispitanika bilo za.
- Nasilje među mladima je rastući i sve ozbiljniji problem u Crnoj Gori. Imamo hronični nedostatak preventivnih programa i adekvatne edukacije o nenasilnim oblicima rješavanja sukoba, pa mladi sve češće pribjegavaju nasilnim rješenjima, jer nemaju razvijene socijalne vještine i empatiju - rekao je Knežević.
Kako je kazao, mladi i sami vide nasilje oko sebe, pa je istraživanje pokazulo da skoro 60 odsto njih prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u svojoj školi ili sredini.
- Ti nalazi opominju i na najčešću prisutnost psihičkog i fizičkog nasilja, dok slijede socijalno i digitalno nasilje nasilje i u manjoj mjeri seksualno nasilje - naveo je Knežević.
On je istakao da je sve to i refleksija šireg društvenog konteksta.
Porast agresije među mladima, prema riječima Kneževića, može se vezati sa različitim faktorima, poput društvene nestabilnosti, porodičnih problema, nedostatka podrške i negativnog uticaja medija ili društvenih mreža.
On je kazao da je reakcija barske policije u slučaju nasilja kod gimnazije „Niko Rolović“ primjer efikasnog djelovanja nadležnih organa u kritičnim situacijama.
- Brzo hapšenje osumnjičenih i koordinacija sa Višim državnim tužilaštvom ukazuju na odgovarajuću primjenu zakonskih procedura, što je ključno za pravilnu klasifikaciju djela kao pokušaja ubistva - rekao je Knežević.
Kako je naveo, takva klasifikacija naglašava ozbiljnost incidenta i šalje jasnu poruku da će teška krivična djela biti tretirana sa punom pažnjom pravosudnih organa, čime se postiže ravnoteža između zaštite žrtava i sprovođenja pravde.
Knežević je istakao da je bilo reakcija vlasti nakon incidenta u Baru, ali da da se nijesu temeljno bavile širim problemom koji to nasilje odražava.
- Iako je ovaj slučaj naišao na osudu, nedostaje dugoročna strategija koja bi uključivala prevenciju, edukaciju i jačanje sistema podrške, kako za djecu i mlade koja trpe nasilje, tako i za učinioce - naveo je Knežević.
On je istakao da političari moraju voditi računa o svojoj komunikaciji u javnom prostoru, jer su često njihove izjave, prepirke i javne rasprave pune podjela, netrpeljivosti i govora koji dodatno polarizuju društvo i podstiču agresiju.
- Takva retorika doprinosi stvaranju klime netolerancije i sve češćem govoru mržnje, što ima svoj negativan uticaj i na mlade ljude - rekao je Knežević.

Borba protiv vršnjačkog nasilja ne može se osloniti samo na kazne

Vrijednost bitkoina je danas, u 15 sati, na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porastao 3,54 odsto na 92.005,42 eura.
Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 61,28 milijardi eura.
Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 29 u kategoriji "strah", što je malo poboljšanje u odnosu na juče kada je bio na nivou 22 u kategoriji "ekstremni strah".
Vrijednost itirijuma (ETH) porasla je za 4,49 odsto na 3.123,69 eura, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 1,64 odsto na 865,68 eura.
Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 6,24 odsto na 146,77 evra, a avalanš (AVAX) porasla za 4,58 odsto na 15,78 eura.
Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1,85 eura, što je za 2,83 odsto više nego juče.
Danas se najviše trgovalo bitkoinom, itirijumom i solanom.
Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute COTI, STRK i WLFI.

Bitkoin porastao na 92.000 evra

Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko govorio je o ruskom raketnom sistemu srednjeg dometa Orešnik rekavši da neće biti stacioniran samo na jednoj lokaciji.
Lukašenko je izjavio da mobilnost sistema omogućava da, ako je potrebno, udari na neprijatelja sa bilo kojeg mjesta u zemlji.
- Nećemo otkrivati ​​nikakve detalje. Ovo je mobilni sistem nikada neće biti stacioniran na jednom mjestu. Patroliraće određenim lokacijama i sa određene lokacije, moći će da pokrene napad ako bude potrebno - rekao je Lukašenko.
Komentari bjeloruskog predsjednika dolaze nakon ruske najave da će dio svojih raketnih jedinica rasporediti u Bjelorusiji, što je omogućeno na osnovu bilateralnog sporazuma između Rusije i Bjelorusije.
U tom kontekstu ruski mediji su objavili informaciju da će u Bjelorusiji biti raspoređeni sistemi srednjeg dometa tipa Orešnik.
Ova raketa kao mobilna i hipersonična verzija ruskih interkontinentalnih balističkih raketa prvi put je upotrijebljena u Ukrajini tokom napada na Dnjepropetrovsk.
Prema navodima ruskih generala, ali i ruskog predsjednika Vladimira Putina, radi se o raketi koja probija svaki vid konvencionalne protivbalističke odbrane koju NATO može rasporediti u Istočnoj Evropi.

Lukašenko upozorava Zapad: Raketni sistem Orešnik neće biti stacioniran na jednoj lokaciji

Sjeverna Makedonija je, preko struktura i organa za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta Evropske unije (EU), donijela odluku o privremenoj obustavi isplata sredstava iz IPARD programa.
To je saopštilo danas Ministarstvo finansija Sjeverne Makedonije, navodeći da je odluka je donijeta nakon aktuelnog razvoja događaja u Agenciji za finansijsku podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju oko moguće korupcije u raspodjeli te pristupne pomoći za ruralni razvoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je 6. novembra zbog osnovanih sumnji u koruptivne aktivnosti uhapsila direktora te agencije i još četiri osobe zbog davanja i primanja mita, kako bi novac iz IPARD programa bio odobren firmi koja ne ispunjava uslove.
U saopštenju se navodi da su o obustavljaju isplate sredstava iz IPARD programa obaviješteni Evropska komisija i službe u Briselu su obaviještene o ovoj odluci istog dana, koji su, ističe se, povratno izvijestile i pozdravile odluku nacionalnih struktura.
- Trenutno, Nacionalne strukture za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta već preduzimaju dodatne mjere i aktivnosti u vezi sa aktuelnim dešavanjima - piše u saopštenju Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije.
Dodaje se da je od 2009. godine Sjeverna Makedonija je od Evropske komisije dobila pravo da decentralizuje upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta.

Sjeverna Makedonija obustavila isplatu sredstava iz IPARD programa zbog korupcije

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Iznošenje završnih riječi navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru, kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu, Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca kokaina, odgođeno je za sjutra.
Nakon što je tužilaštvo dostavilo originalne spise koje je zahtijevala sutkinja podgoričkog Višeg suda Sonja Keković na prethodnom ročištu, advokati odbrane imali su primjedbe na dostavljenu dokumentaciju, posebno u dijelu koji se odnosi na prevod određenih dokumenata.
- U dostavljenim aktima nalaze se dva dokumenta koja su identična po sadržini, a nose različite brojeve. Iako se radi o istim stvarima, prevod je različit. Tu mislim upravo na ovaj boldovani dio i mislim da to nije urađeno slučajno - rekao je advokat odbrane Marko Radović.
Advokati su potom zahtijevali da im se dostavi originalni Sky materijal koji egzistira u ovom postupku, ali je sutkinja Keković njihov zahtjev odbila.
Nakon što je tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Zoran Vučinić napravio bitnu izmjenu u završnim riječima, u vidu promjene opisa krivičnih djela kao što su „prenos“ (droge) i „držanje“ (droge), advokati su zahtijevali dodatno vrijeme da se upoznaju sa cijelim slučajem, jer se, prema njihovom stavu, radi o novoj optužnici.
- Koliko smo mogli da ispratimo, riječ je o novoj optužnici nakon ovih izmjena. Treba nam dodatno vremena. Ovakvo postupanje tužioca je vrlo indikativno i, koliko je meni kao advokatu poznato, ovo je prvi put u istoriji ovog suda da tužilac, nakon preotvaranja dokaznog postupka i izvođenja istih dokaza, odustaje od završnih riječi u kojima je u cjelosti ostao pri prvobitnom optužnom aktu. Iako znam da sud nema mogućnost da zabrani tužiocu da mijenja optužni akt, čudno je da je sam tužilac, nakon preotvaranja glavnog pretresa, prihvatio da dio onoga što je mijenjao nakon završnih riječi nije tačan - &nbsp;rekao je advokat Radović.
Optuženi Slobodan Kašćelan na današnjem ročištu, u slobodnom izlaganju, istakao je da ono što čita tužilac nije tačno i da on to nije uradio.
- Ovaj čovjek (tužilac) mi ne da da spavam, hoće kroz rešetke da me vuče, ne mogu spavati od njega. Sudija, recite ovom čovjeku da me pusti na mir - &nbsp;rekao je sudu, između ostalog, optuženi Kašćelan.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su učestvovali u švercu 743 kilograma kokaina, otkrivenog i zaplijenjenog u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je u decembru 2023. godine optužnicu protiv R. Z., D. K., M. V. i S. K. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je ranije iz tužilaštva.

Kašćelan: Sudija, rečite ovom čovjeku da me pusti na mir

Suspendovanom policajcu Goranu Stojanoviću koji se, prema navodima optužnice, stavlja na teret da je bio dio kriminalne grupe koju su formirali njegov bivši kolega Mileta Ojdanić i odbjegli policajac Ljubo Milović ukinut je pritvor jer je sudsko vijeće prihvatilo prijedlog odbrane optuženog.
Stojanović je, kako je kazao njegov advokat Miloš Vuksanović, proveo u pritvoru godinu i jedanaest mjeseci i od sudskog vijeća kojim predsjedava sudija Simo Rašović tražio je da se zamijeni svim alternativnim mjerama.
Sudija Rašović je nakon pauze od pola sata saopštio da je vijeće prihvatilo prijedlog odbrane i Stojanoviću je određen kućni pritvor.
Na današnjem ročištu trojica optuženih iznijeli su odbranu i svi su negirali krivicu.
Stojanović se tereti da je bio dio kriminale grupe koju su navodno formirali bivši policajac Mileta Ojdanić i odbjegli policajac Ljubo Milović, a optužnicom im se stavlja na teret krijumčarenje 4,3 tone kokaina.
SDT je ovom optužnicom osim &nbsp;Milovića, Ojdanića, Stojanovića obuhvatilo i bivšeg policajca Vladimira Bajčetu, suspendovanog službenika ANB-a Petra Lazovića, Ivana Popovića, bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Stojanović ali i optuženi Ivan Nikolić i Tihomir Adžić istakli su da ne priznaju krivična djela koja im se stavljaju na teret, navodeći da nikada nijesu postali članovi bilo koje kriminalne organizacije.
Stojanović je kazao da optužnica ne sadrži vrijeme kada je navodna kriminalna organizacija formirana, ne zna se kada je postao navodno njen član.
- Nikada nijesam koristio skaj aplikaciju. Nijesu potkrijepljeni navodi da je meni neko davao zadatke, da sam u interesu jedne političke partije prenosio otkupljene lične karte - rekao je Stojanović.
Skaj materijal, prema njegovim tvrdnjama, je dopunjavan, popunjavan, kako bi se dobio neki smisao.
Za njega taj materijal predstavlja " interpretaciju interpretacije".
Optuženi Nikolić je rekao da ne priznaje krivicu i da se na optužnici našao zbog zlonamjerne greške SDT-a i SPO.
- Nijesam koristio kriptovani telefon. Optužnica je zasnovana na ličnom osjećaju tužioca i njegovim pretpostavkama - kazao je Nikolić.
Na pitanje sudije Rašovića kazao je da nikada nije dobijao naloge od bilo koga a Ojdanića je upoznao u Istražnom zatvoru.
I optuženi Tihomir Adžić saopštio je da jedino poznaje Stojanovića i da nikada nije bio član bilo koje kriminalne organizacije.
- Veliki dio života sam proveo u inostranstvu. Bavio sam se preprodajom vozila i bio sam obezbjeđenje - &nbsp;kazao je Adzić.
Na današnjem ročištu bivši policajac Vladimir Bajčeta je pitao sudsko vijeće da li može da dopuni iskaz koji je dao na prethodnom ročištu jer tada nije bio tužilac Jovan Vukotić što je sudija odobrio.
- Gospodine Vukotiću Vi ste inteligentan, pametan čovjek ali ste i zlonamjeran i Vi osoba koja se u trenutku može transformisati u bilo što. Gospodine Vuktiću dobro znate da je osnovna ćelija društva porodica. Vi ste moju porodicu posebno povrijedili, da ne kažem uništili. Blokirali ste novac koji je bio namijenjen za liječenje mog člana porodice koji je teško bolestan. O meni imate pogrešnu percepciju, ja nijesam Draža Mihailović da pred tužiocem i sudom plačem. Ja se ugledam na Ljuba Čupića koji na smrt gleda sa osmjehom - kazao je Bajčeta.
On je konstatovao da "tužilac Vukotić ne zna da se samo životinje i divljaci slamaju".
- Ja nijesam razbojnik, nitkov već ponosni Crnogorac koji brani porodicu i sebe pred ovim domom pravde. Iza mene stoje sva jaka srca crnogorskih slobodnjaka - zaključio je Bajčeta.
Na ovu izjavu tužilac Vukotić je rekao da nema što da kaže.
Suđenje se nastavlja 3.decembra.

Tag: milos-knezevic