Članovi Savjeta RTCG su nezakonito birali Borisa Raonića za direktora RTCG-a 2023.godine, za šta su osuđeni, ali i 2024. godine su ponovo prekršili Zakon i omogućili mu da prima enormno visoku zaradu nezakonito, ako postoji i minimum etike kod tih ljudi taj bi novac trebalo da vrate građanima - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Nikola Obradović predstavnik Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Presuda članovima Savjeta RTCG, kaže Obradović, zbog zloupotrebe položaja u slučaju nezakonitog izbora Borisa Raonića za direktora RTCG je bila logična i, kako kaže, jedino ispravna.&nbsp;
- Ja ne bih ulazio u etičku dimenziju osoba koje su u ovom postupku osuđene, ali ono što se očekivalo u prvom trenutku, ono što je osnovno kada je riječ o takvoj vrsti situacije, da osobe koje su osuđene podnesu ostavku na poziciju članova u Savjetu. Oni još uvijek nijesu iscrpili svoje pravne ljekove i to će ići vjerovatno na Viši sud, ali po onome što smo mogli da vidimo, mi smo pratili to suđenje uživo, po mom mišljenju će ta presuda prije ili kasnije postati pravosnažna, a to bi trebalo da povlači neke i odgovornosti. Tu dolazimo do ćorsokaka ukoliko vidimo da pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore - rekao je Obradović.&nbsp;
Podsjeća da su članovi Savjeta RTCG svjesno birali čovjeka koji ne ispunjava osnovne kriterijume iz konkursa, za izbor Raonića iz 2023.godine.&nbsp;
- Zanimljivo je da je u međuvremenu novi prekršaj napravljen u ljeto 2024.godine kada su ga birali svega pet minuta nakon što je podnio ostavku, sjećate se toga, za vršioca dužnosti generalnog direktora RTCG-ai onda negdje u septembru po novom zakonu. Ljetnji period je obilježen izglasavanjem IBAR zakona i onda kasnije je u septembru ponovo biran. Na posljednjem imenovanju su isti članovi Savjeta, ljudi koji su proglašeni krivim - Zorić, Lazović, Drljević i Murić, koja je trenutno bivša članica Savjeta, što ne umanjuje odgovornost i oni su mu tada kada su ga birali u puni mandat po Novom zakonu o nacionalnom javnom emiteru u Javnom servisu Crne Gore uvažili njegovo radno iskustvo koje je potrebno za tu poziciju, a koje je takođe nelegalno stečeno u nezakonitom mandatu - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBAXU8mHX4Ww%3Fsi%3DafhxCxWUUPYQrmYv&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Obradović: Pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje određeni vremenski period prati štetnu praksu Vlade i nekoliko puta smo pokušali da kandidujemo ovo pitanje, kako bi se o njemu argumentovano raspravljalo – kaže za Antenu M saradnik na programima u CGO Nikola Obradović.
On je komentarisao istraživanje CGO koje je objavljeno prije dva dana, a čiji podaci pokazuju da je 44. Vlada od početka svog mandata održala čak 60% telefonskih sjednica.
– Međutim, ono što možemo vidjeti je da se nakon nekoliko analiza koje smo sproveli taj veoma visok procenat sjednica koje se održavaju elektronskim putem, a za komunikaciju se nažalost koriste mobilne aplikacije povećava – ističe Obradović.
Ukazuje da je prošlog puta taj procenat bio ispod 60%.
– Sad smo već došli do toga da je Vlada od početka svog mandata održala 230 sjednica. Ukupno, od čega je 87 bilo redovnih, 139 telefonskih, jednu konstitutivnu na početku mandata i tri tematske – napominje sagovornik Antene M.
Sada je, kako ukazuje, ta cifra dosegla 139 elektronskih sjednica, što dovodi do procenta od 60% ukupnog broja, što nam, kako navodi, samo po sebi potvrđuje da je i nivo odluka koje ova Vlada donosi od početka svog mandata dominantno donošen upravo posredstvom elektronskih sjednica, a ne redovnih.
– One su same po sebi svojstvene vanrednim okolnostima i to je ono što nam je poznato svima, bavili se ovim poslom ili ne. Ukoliko je država u vanrednom stanju ili se nešto mora zaista odraditi hitno, a tiče se prije svega zaštite vitalnih interesa države veoma je poželjno da se taj proces obavi putem elektronskih sjednica – ističe Obradović.
Ali, naglašava Obradović, ako imamo 60% sjednica od početka mandata jedne vlade, to znači da se i preko 50% njenih odluka donose putem telefonskih sjednica.
– To dakle, govori da Vlada prije svega svoj posao zaista ne doživljava ozbiljno. Te sjednice su veoma štetne i njihova priroda, jer se na njima odlučuje i o pitanjima koja zadiru u institucionalni poredak i funkcionisanje države – podvlači Obradović.
Podsjeća da su iz CGO i ranije eksplicitno navodili koje odluke Vlada donosi na telefonskim sjednicama.
– Ako dozvoljavate, ja bih samo kratko podsjetio radi javnosti da oni na taj način vode i kadrovsku politiku, bave se ekonomijom, odnosno finansijskom politikom, donose zakone, predlažu izmjene i dopune zakona. A kada imate telefonsku sjednicu, znate sami da je ona manjkava najprije u tom dijelu što ne postoji niti zapis sa te sjednice, odnosno tonski zapis, niti imate neki prateći dokument koji ostaje i onda je to veoma problematično. A da ne govorimo o tome što ne znamo kakvi su stavovi članova Vlade, određenih ministara, samim tim i predstavnika određenih političkih partija – naglašava saradnik na programima CGO.
Ovaj proces, ukazuje Obradović, otvara prostor i za jednu opravdanu sumnju – da li premijer na ovaj način želi da izbjegne određenu konfrontaciju sa političkim predstavnicima partija sa kojima je u koaliciji.
– Znamo svi da je i ranije tokom svog mandata imao određena razilaženja sa predstavnicima DF-a, o čemu smo mi takođe govorili i imali priliku da to vidimo posredstvom medija. A da ne govorimo o tome da je sam način na koji Vlada trenutno funkcioniše i vodi ovu zemlju, krajnje neozbiljan i netransparentan jer mi ne možemo znati ko se od ministara zalaže za određena rješenja itd – izričit je Obradović.
Sve u svemu, kako ističe, predstavnike CGO aktuelna situacija zaista ne iznenađuje.
– I to je jedna iskrena ocjena. Ako znamo da je ova Vlada Milojka Spajića, ako se sjećate, prvu odluku koju je donijela nakon konstitutivne sjednice 2023. godine, da se prenos sjednica Vlade uživo ukine. To je bila jedna od rijetkih kvalitetnih odluka Vlade Dritana Abazovića – podsjeća Obradović.
Napominje i da je Vlada premijera Spajića u jednom trenutku bila u, takoreći nezboru sa predstavnicima medija, da su sa medijima komunicirali putem saopštenja i samim tim iskazivali nepoštovanje prema njima, kako navodi, sprečavavši medije da ispunjavaju svoju osnovnu ulogu, a to je objektivno informisanje svih građana u zemlji o dešavanjima u Crnoj Gori.
– Samim tim, to se naravno prenosi i na nepoštovanje građana. Ukoliko imate jedan državni aparat koji je ovako glomazan, okupljen oko partijskih interesa, a kada znate da se putem telefonskih sjednica kroz lajkove u aplikacijama odlučuje o ovim pitanjima o kojima smo govorili maločas, onda se mora dati konačna ocjena da ova Vlada zaista neozbiljno doživljava svoju ulogu – smatra predstavnik CGO.
Stoga, kako ukazuje, sve ovo vodi padu povjerenja građana, ali i kvaliteta samih institucija.
– Možemo vidjeti da većina crnogorskih institucija u posljednje vrijeme ne isporučuje ni osnovne rezultate, što znači da nemaju osnovne kapacitete za obavljanje svojih osnovnih dužnosti. Dakle, kad se krene sa čelne pozicije ponašanja premijera, definitivno je da on kao šef Vlade stoji iza ovakvog vođenja politike i upravljanja državom, realno je očekivati jedan takav domino efekat koji rezultira padom kvaliteta i povjerenja građana u institucije – kategoričan je naš sagovornik.
Ističe da se ozbiljnost političkog diskursa u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina upravo narušava sa pozicije šefa izvršne vlasti.
– Onda nas zaista ne iznenađuje da se sve ovo dešava, jer način na koji Vlada rutinski donosi odluke na elektronskim sjednicama zaista obesmišljava rad Vlade i podriva demokratiju u cjelini. A da ne govorimo o tome koliko je to netransparentno – ukazuje Obradović.
Podsjeća i na napore CGO u pravcu poboljšanja trenutne situacije.
– Ono što mi pokušavamo u Centru za građansko obrazovanje i zahvalni smo medijima koji ovu temu takođe doživljavaju ozbiljno, jeste da zajedno sa civilnim društvom i ostalim akterima kandidujemo ovo pitanje za jednu ozbiljnu javnu, adekvatnu raspravu i mi ponovo pozivamo Vladu da prekine ovu štetnu praksu i vrati se demokratskim i transparentnim procesima odlučivanja, a to znači da mora imati dominantno veći broj redovnih sjednica koje su dostupne javnosti, prije svega medijima, koji će to, vjerujemo, prenijeti na objektivan način, što je njihova glavna obaveza, prenijeti građanima u sali predviđenoj za to, uz obavezno postavljanje video i audio zapisa kao dokaza da ljudi koji su plaćeni novcem svih građana i građanki zaista obavljaju posao za koji su izabrani, jer samo se na taj način može osigurati pravo javnosti da zna i da se donosioci odluka pozovu na odgovornost, jer moraju odgovarati za sve svoje odluke – izričit je Obradović.
Dakle, kako naglašava, jedna Vlada se kao demokratska legitimiše i na taj način kada je spremna na transparentnost i preuzimanje odgovornosti.
– Mi vidimo da to sada uopšte nije slučaj. I onda imamo ovakav broj elektronskih sjednica, pad kvaliteta u radu institucija, netransparentnost na svakom koraku i prosto nas kada pogledamo sve ovo, ovaj procenat ne iznenađuje – napominje sagovornik Antene M.
Podsjeća i da korijen većine odluka i akata koje proizvede ova Vlada leži upravo u elektronskim sjednicama, WhatsApp i Viber grupama.
Izdvaja i primjer koji ga, kako kaže, lično najviše zabrinjava.
– Sjećate se da je prije samo par mjeseci Vlada upravo na tim sjednicama smjenjivala i postavljala nove čelnike tajne službe, smjenjivala i postavljala šefove i direktore direktorata. Dakle, vodi duboku kadrovsku politiku i mislim da je to veoma opasno, veoma neodgovorno. Nakon onih apela koji dolaze iz civilnog društva, konkretno i iz Centra za građansko obrazovanje, mogu slobodno reći i bezobrazno, jer su to sigurno dobronamjerni savjeti i dobronamjerna kritika, kako bi se Crna Gora i njen državni aparat uozbiljio na putu ka EU i taj posao završio u što skorijem roku – kategoričan je Obradović.
Kako poručuje, iz Centra za građansko obrazovanje su se najiskrenije nadali i da će ovo pitanje biti adresirano kroz prijeko potreban Zakon o Vladi.
– Vjerujem da ste upućeni u to, ali onaj posljednji nacrt uopšte ne tretira elektronske sjednice, barem po onome što smo mogli da vidimo posredstvom medija. Takođe, u mjeri u kojoj je to potrebno ne sužava ni broj članova Vlade – ukazuje Obradović.
Napominje i da Crna Gora ima najglomazniju Vladu u Evropi, mnogo veću u odnosu na brojne države koje su po svim pitanjima uspješnije od Crne Gore.
– Konačno, ne rješava se ni ono famozno pitanje tehničkog mandata. A imamo razloga da budemo zabrinuti, ako se sjećate jednog neprimjereno dugog tehničkog mandata od prije nekoliko godina, koji je trajao više od redovnog mandata, kakve su se odluke donosile tada, kada je Vlada već izgubila povjerenje i legitimitet – zaključuje Obradović.

1250x600

1084x550

Obradović: Elektronskim sjednicama obesmišljava se demokratija u cjelini

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je kao „instruktivnu“ prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom su predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević, članovi Savjeta Filip Lazović i Naod Zorić, kao i doskorašnja članica Amina Murić proglašeni krivima za zloupotrebu službenog položaja i osuđeni na uslovne kazne od sedam mjeseci.
Iz CGO-a podsjećaju da se presuda odnosi na nezakonito imenovanje Borisa Raonića iz 2023. godine, te naglašavaju da su isti članovi Savjeta i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u septembru 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
- Dakle, i nakon što je nezakonitost prethodnog izbora bila jasno utvrđena, isti akteri su svjesno nastavili sa nezakonitom praksom, što bi moralo voditi i strožim sankcijama za iste kroz naredne presude - poručuje Nikola Obradović, saradnik na programima CGO-a.&nbsp;
Obradović je pozvao sve osuđene članove Savjeta da odmah podnesu ostavke, ocjenjujući da je neprihvatljivo da „lica koja su zloupotrijebila svoju funkciju nastave da odlučuju o ključnim pitanjima budućnosti Javnog servisa, uključujući usvajanje budžeta i finansijskog plana RTCG-a vrijednog oko 20 miliona eura“.
Ukazao je na problem netransparentnosti, navodeći da zapisnici i odluke sa sjednica na kojima je Raonić imenovan 2024. godine nijesu objavljeni u biltenu RTCG-a, iako je to zakonska obaveza Savjeta.
- Današnja presuda mora biti jasan signal da zloupotrebe na visokim funkcijama ne mogu ostati bez posljedica. Ako se i pored presude ovim osobama dozvoli da nastave da odlučuju, šalje se poruka da su institucije zarobljene, a zloupotrebe normalizovane i nekažnjive, što bi bilo pogubno za povjerenje građana u RTCG i samu ideju vladavine prava - zaključuje Obradović.&nbsp;

Presuda kompromitovala Savjet RTCG – hitno potrebne ostavke

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava ozbiljnu zabrinutost povodom posljednje odluke Osnovnog suda u Podgorici, od 11. jula 2025. godine, kojom je još jednom potvrđeno da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG bilo nezakonito. Ova presuda je novi šamar institucijama koje uporno zatvaraju oči pred nezakonitostima, ali i upozorenje onima koji zarad kontrole nad Javnim servisom ugrožavaju demokratizaciju i evropeizaciju Crne Gore, saopštio je Nikola Obradović, saradnik na programima.
- Kažu da broj šest simbolizuje harmoniju i stabilnost. U ovom slučaju, šesta presuda nije donijela ni harmoniju ni stabilnost, već novi rekord čovjeka čije imenovanje je šest puta proglašeno nezakonitim. Raonić je postao neslavni šampion sudskih odluka koje ga iznova ukidaju, dok i dalje tvrdoglavo sjedi u fotelji - kao da pravni poredak važi za sve osim za njega - ističe Obradović.&nbsp;
Prema njegovim riječima zabrinjava i činjenica da su institucije imale najmanje šest prilika da reaguju, a da to izbjegavaju. U zemlji koja teži članstvu u EU, sudske presude ne važe kada prijete da ugroze političku konfornost vladajućih struktura.
&nbsp;- CGO podsjeća da se Crna Gora formalno opredijelila za članstvo u EU, gdje je vladavina prava obaveza, a ne simulacija. Međutim, čini se da ona prestaje na vratima kabineta generalnog direktora RTCG-a, gdje šest presuda vrijedi manje od političke podrške, čime se osnažuje uvjerenje da u Crnoj Gori nijesu svi jednaki pred zakonom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako ističe, porazno što Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija - koji bi morali da brane zakonitost i integritet Javnog servisa - ostaju nijemi.&nbsp;
- Njihovo ćutanje više nije neutralnost, već aktivno saučesništvo u degradaciji pravne države i medijskih sloboda. Upravo kada Crna Gora mora pokazati da zaslužuje ubrzan put ka EU, bilježimo rekord u broju nezakonitih imenovanja i nepoštovanju sudskih odluka od strane jednog čovjeka, a odgovornost za to ne osjećaju oni koji Raonića štite da bi imali svoje glasilo o trošku svih građana i građanki - naglasio je u saopštenju.&nbsp;
Broj šest se, kako je naveo, često tumači i kao broj koji donosi sreću. Ostaje da vidimo hoće li šesta presuda biti ta koja će konačno probuditi institucije i natjerati ih da rade svoj posao.
- CGO će i dalje insistirati na primjeni sudskih presuda, odgovornosti javnih funkcionera i zakonitosti u radu institucija, jer bez toga Crna Gora ne može biti demokratsko društvo, a još manje spremna za EU. RTCG pripada građanima, a ne interesnim strukturama koje ga tretiraju kao ličnu imovinu -istakao je.&nbsp;
U saopštenju je podsjetio na dosadašnje sudske odluke u slučaju Borisa Raonića koje se nalaze u nastavku:&nbsp;
Presuda Osnovnog suda od 04.01.2023. u predmetu P.br 3110/21
Presuda Višeg suda od 10.05.2023. Gž. br. 815/23
Presuda Vrhovnog suda 628/23 od 04.03.2024.
Presuda Osnovnog suda 2827/23 od 30.04.2024.
Presuda Višeg suda Gž.br. 2926/24 od 18.09.2024.
Odluka Osnovnog suda P.br 6678/2024 od 11.07.2025.

Obradović: Šest presuda, jedna fotelja, nula stida i odgovornosti

Ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića nije samo bolan podsjetnik na nerazriješeno političko nasilje sa tragičnim ishodom, već i ozbiljan test institucionalne zrelosti crnogorskog društva koji ni nakon dvije decenije nije položen - kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Obradović.
U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da se danas navršava 21 godina od ubistva Jovanovića.
- Iako je odmah nakon zločina otvorena istraga i djelimično pravosnažno procesuiran jedan izvršilac, ključna pitanja - ko su nalogodavci, kakva je bila institucionalna odgovornost i u kojem političkom kontekstu je došlo do zločina - i dalje ostaju bez odgovora. Odsustvo volje da se ti aspekti razjasne ukazuje na slabosti sistema i kontinuitet kulture nekažnjivosti, što dodatno narušava ionako slabo povjerenje građana u vladavinu prava - ističe Obradović.
&nbsp;Stiče se, prema njegovim riječima, utisak da promjene političkih struktura nijesu donijele promjenu u pristupu ovom slučaju.&nbsp;
- I dalje je prisutno formalističko, ponekad i instrumentalizovano pominjanje ubistva Duška Jovanovića, bez stvarne namjere da se dođe do pune istine. Takav odnos ne samo da uskraćuje pravdu porodici Jovanović, već i šalje opasnu poruku - da zločini nad novinarima mogu ostati nekažnjeni ukoliko zadiru u politički osjetljive domene - rekao je Obradović.
Centar za građansko obrazovanje, kako dodaje, ističe da aktuelni ambijent u kojem funkcionišu mediji u Crnoj Gori ne ukazuje da su izvučene pouke iz ubistva Duška Jovanovića.&nbsp;
- Naprotiv, svjedočimo kontinuiranoj retorici protiv medija i novinara, često upravo od strane nosilaca najviših javnih funkcija, i to samo zato što im se ne dopada njihovo izvještavanja. Pojedini predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti zloupotrebljavaju poziciju i (in)direktno vrše pritisak na medije, osporavaju njihov integritet ili, čak, najavljuju mjere koje bi mogle dovesti do njihovog gašenja ili ograničenja rada - naveo je Obradović.
Takvo postupanje, kako je istakao, naročito kada dolazi iz pozicije političke moći, često zaštićene imunitetom, obeshrabruje sve koji se bave istraživačkim novinarstvom ili pristupaju kritički u odnosu na rad vlasti.&nbsp;
- U tom smislu, sloboda izražavanja u Crnoj Gori ne trpi samo zbog pojedinačnih napada, već i zbog sistemskog oblikovanja okruženja koje novinare postavlja u ranjiv, defanzivan i pravno nezaštićen položaj. U kontekstu evropskog puta Crne Gore, pitanje bezbjednosti novinara i efikasnog procesuiranja zločina nad njima nije samo samo profesionalna i etička obaveza prema medijskoj zajednici, već i ključni indikator posvećenosti demokratskim vrijednostima. Dok svi aspekti ubistva Duška Jovanovića ne budu otkriveni, a praksa zaštite novinara dosljedno sprovođena, Crna Gora će ostati društvo koje ne štiti osnovna prava svojih građana i ne uspijeva da izgradi demokratsku političku kulturu - zaključio je Obradović.

Obradović: Nezavršena priča o ubistvu Duška Jovanovića test koji Crna Gora i dalje pada

Umjesto da predstavlja temelj profesionalnog, efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za &nbsp;partijsko-nepotističko zbrinjavanje, a što je čini skupim i neefikasnim aparatom, kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO).&nbsp; Kako je dodao, CGO izražava zabrinutost zbog načina na koji 44. Vlada Crne Gore sprovodi kadrovsku politiku – ne kao otklon od prethodnih loših praksi, već kao njihovo intenziviranje. - Prema podacima CGO-a, od formiranja ove Vlade usvojeno je čak 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razriješenjima javnih funkcionera. Imenovanja i razriješenja se, uglavnom, sprovode na elektronskim sjednicama, bez obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. Taj pristup podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički uslovljeno upravljanje - Navodi Obradović. Naglašava i da uprkos kontinuiranim zahtjevima Evropske unije za depolitizaciju, racionalizaciju i profesionalizaciju javne uprave, Vlada Milojka Spajića ne pokazuje ni minimum spremnosti da ih sprovede. Naprotiv, kako kaže, administracija raste i po širini i po dubini, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama. - CGO gotovo deceniju zagovara Vladi manjeg obima i većeg učinka. Poređenje sa EU kojoj stremimo i pojedinim manjim državava članica oslikava razmjere zarobljenosti partijskim i vezanim interesima Crne Gore. Na primjer, Finska sa 5,6 miliona stanovnika ima 19 članova Vlade, Estonija sa 1,37 miliona 14, dok Crna Gora, sa manje od 620.000 građana, ima čak 32 člana Vlade. Ova hiperprodukcija na najvišem nivou se samo preslikava na sve niže što značajno ograničava reformski kapacitet - ističe Obradović.&nbsp; CGO podsjeća i da su prema nalazima Državne revizorske institucije (DRI), Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane, samo u prethodne tri godine, izgubili radne sporove u vrijednosti skoro 16 miliona eura.&nbsp; - Ove štete, uvećane za kamate i sudske troškove, plaćaju građani i građanke, iako su nesporan rezultat nezakonitih i nestručnih kadrovskih odluka političkih namještenika - kazao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524080516_90d97a5d65730854cf27c720a9f06783a40d6e6594d122d0bc4408448c190fbf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250524080516_90d97a5d65730854cf27c720a9f06783a40d6e6594d122d0bc4408448c190fbf" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="CGO"> </figure>  Takođe, kako kaže Obradović, CGO ukazuje da poseban budžetski teret predstavlja i institut funkcionerskih naknada po prestanku funkcije, koji se i dalje koristi obilato kao mehanizam nagrađivanja partijskih kadrova, pa čak i onih koji su na pritisak javnosti smijenjeni zbog neprofesionalnog odnosa prema funkciji.&nbsp; - CGO zagovara njegovo ukidanje ili značajno ograničenje, što uživa snažnu podršku građana i građanki, jer se radi o nepotrebnom opterećenju budžeta u zemlji sa brojnim prioritetnijim potrebama, te poziva na preispitivanje ovakvog odnosa prema ljudskim resursima u javnoj upravi, jer funkcija u javnom sektoru ne smije biti privilegija za lojalne, već odgovornost prema građanstvu i državi - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Obradović: Vlada nastavlja partijsko zapošljavanje, javna uprava i dalje talac političkih interesa

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da se ne može reći da mediji u Crnoj Gori funkcionišu u bezbjednom sistemu, niti u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao.&nbsp;
On je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E kritikovao postupke poslanika Demokrata Momčila Lekovića, navodeći da su njegove izjave usmjerene protiv medija ozbiljne.
- Ovo što je uradio gospodin Momčilo Leković nikako nije bezazleno, jer to su ljudi koji imaju veoma važnu ulogu u crnogorskom društvu, kao predstavnici zakonodavne vlasti osnovnu ulogu da utiču na kreiranje politika, njihova riječ ima težinu i mogućnost da diskredituje, stigmatizuje i što je najgore od svega – ugrozi subjekte koji su targetirani - rekao je Obradović.
Povod za njegov komentar bila je izjava Lekovića, poslanika Demokrata, koji je 3. maja, na Svjetski dan slobode medija, uputio oštre kritike na račun više crnogorskih medija, među kojima su Antena M, Portal ETV, Televizija E, Analitika i M Portal. To se dogodilo istog dana kada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, iz iste partije, pozvala na uzdržanost od napada na medije.
- Što se tiče Demokrata, ja tu vidim jedan raskol između deklarativne privrženosti njegovanja demokratskih principa i stvarne političke prakse u okviru te partije. Kada imate ministarku kulture i medija koja povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, upućuje srdačne čestitke, govori o suzdržanosti, o važnosti slobode medija i novinarske profesije, a istoga dana imate jednu svojevrsnu čestitku od njenog partijskog kolege koji je targetirao medije, to definitivno šalje jedan zabrinjavajući signal - kazao je Obradović.
On je ocijenio da takvi nastupi političkih aktera imaju ozbiljne posljedice po društvo i demokratske procese.
- U konačnom to govori i o jednom nivou političke kulture koja postoji, ili ne postoji u tom političkim subjektu spremnosti da uđu sa ovim medijima u jednu argumentovanu raspravu. Mislim da je kritički osvrt ovih medija u odnosu na funkcionisanje izvršne vlasti i sistema u cjelini zaista argumentovana i objektivna - rekao je Obradović.
Prema njegovim riječima, kritika poslanika Lekovića govori o neozbiljnosti koja nanosi štetu ne samo institucijama, već i političkom subjektu kom pripada. To je, dodaje on, obrazac koji je postao svojevrstan Demokratskoj Crnoj Gori.
- Ja mislim da nije sve u najboljem redu unutar te partije, da oni određene požare pokušavaju da gase, a u suštini dodaju ulje na vatru. Nije to neka retorika sa kojom se nijesmo imali prilike sresti ranije – znate da je sličan obrazac korišten i u odnosu između Demokrata i studentske organizacije Kamo śutra, da je takav odnos i ranije bio prisutan po preuzimanju službi bezbjednosti, i u ovom trenutku takav prema načelniku Generalštaba – tako da mene to ne iznenađuje“, rekao je.
Na kraju, on zaključuje da mediji u Crnoj Gori trenutno ne djeluju u podsticajnom ni bezbjednom okruženju.
- Poruka koja se šalje je da mediji u savremenom društvu, u aktuelnom trenutku kada je u pitanju Crna Gora, ne može se reći da funkcionišu u jednom bezbjednom sistemu, u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao, koja bi u suštini trebala da bude ideja vodilja i glavni princip svih medija - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB_FvDMBBcKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Mediji ne funkcionišu u bezbjednom sistemu, Lekovićevi napadi nijesu bezazleni

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da je antifašizam temeljni dio istorijskog identiteta Crne Gore i da bi njegove vrijednosti morale ostati trajno prisutne u javnom životu.
- Svjedoci smo, definitivno, da posljednjih nekoliko godina prisustvujemo rastućim narativima koji za cilj imaju relativizaciju zločina i normalizaciju ekstremizma, stoga stojimo na tome da bi upravo antifašističke vrijednosti, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti, trebale biti živo prisutne u javnom životu, u obrazovanju, ali i u kulturi pamćenja - kazao je Obradović.&nbsp;
Kako navodi, u Centru za građansko obrazovanje 9. maj se ne posmatra samo kao dan pobjede nad fašizmom, već kao važan vrijednosni orijentir za savremeno crnogorsko društvo.
- Taj datum bi nas, između ostalog, trebao podsjećati na jedan skup vrijednosti koje bi trebale biti temelj našeg društvenog poretka – sloboda, jednakost i solidarnost, ali i važan otpor svakom mogućem obliku nepravde i diskriminacije - ističe Obradović.&nbsp;
Obradović ističe da je antifašizam bio ključan za obnovu crnogorske državnosti i izgradnju modernog društva, ali da danas svjedočimo pokušajima da se njegovo značenje potisne.
- Danas svjedočimo raznim pokušajima da se njegova vrijednost umanji ili potisne, ili da se u konačnici predstavi i kao prevaziđen koncept. To ne dolazi spontano, već sa određenih političkih adresa, kako van Crne Gore, ali sa veoma agilnim pomagačima na lokalnom nivou. Potiskivanje antifašizma se ne dešava samo otkazivanjem poštovanja takvoj ideji, već jednostavnim ignorisanjem – kako u javnim politikama, tako i u obrazovanju, ali i u institucionalnom pamćenju - zaključuje Obradović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje (CGO) najoštrije osuđuje jučerašnji događaj u Skupštini Crne Gore, kada su poslanik Dejan Đurović, kao i pojedinci na radu u Skupštini, pokušali nasilno udaljiti medije iz plenarne sale kako bi spriječili izvještavanje o skandaloznim scenama - kazao je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Obradović.
&nbsp;CGO, kako navodi, ocjenjuje da ovaj čin, koji odražava neosviješćenost o značaju slobodnih medija i transparentnosti institucija, svjedoči o udaljenosti od evropskih vrijednosti i produbljuje ionako snažnu polarizaciju društva.
- Posebno zabrinjava što ovakvo ponašanje nije naišlo na osudu unutar vladajuće koalicije, čime se legitimizuje agresivni odnos prema medijima i javnosti. Istovremeno, upravo izostanak te osude ukazuje da ovo nije izolovan incident, već dio šire strategije pritisaka na medije, s ciljem stvaranja atmosfere straha i autocenzure, čime se ugrožava pravo građana na objektivno informisanje - ističe Obradović.
&nbsp;CGO podsjeća da je sloboda medija jedan od stubova demokratije, zagarantovana Ustavom Crne Gore, kao i brojnim međunarodnim konvencijama koje je naša zemlja ratifikovala.&nbsp;
- Svaki pokušaj ograničavanja ovog prava predstavlja ozbiljan korak unazad u demokratskom razvoju Crne Gore i udaljava nas od evropskog puta. Novinari nisu tu da bi služili interesima političara ili skrivali njihove propuste, već da bi informisali javnost i držali vlast odgovornom za svoje postupke - kategoričan je Obradović.
&nbsp;Pozivaju rukovodstvo Skupštine da hitno preduzme konkretne mjere kako bi se ubuduće osigurao nesmetan rad medija u toj instituciji, uključujući i jasne protokole koji će garantovati slobodan pristup medija svim relevantnim događajima u Skupštini, ali i sankcije za one koji pokušaju da ograniče njihove slobode.
&nbsp;- CGO apeluje na sve političke subjekte da preispitaju svoj odnos prema medijima, jer je kritičko izvještavanje temelj funkcionalne demokratije. Interes javnosti da vidi ko se kako ponaša juče u Skupštini nesumnjivo je iznad partijskih kalkulacija, a dužnost institucija, posebno Skupštine, jeste da taj javni interes štite - naveo je Obradović.
&nbsp;CGO će nastaviti da prati situaciju i zalaže se za slobodu medija kao ključni kriterijum demokratskog napretka, a vinovnici ovakvih događaja sami sebe pozicioniraju u neprijatelje evropskih integracija.

Obradović: Vladajuća većina protiv slobode medija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio napad na Anu Raičković, novinarku Pobjede, kao i na članove njene porodice i njenu imovinu. 
- Izražavamo i duboku zabrinutost nad brutalnošću počinioca u ovom slučaju, čime se osnažuje već hronična ugroženost novinara u Crnoj Gori. Institucije moraju pokazati da razumiju ozbiljnost ovog problema i reagovati na način koji će ubuduće odvratiti sve koji misle da nasiljem mogu odgovarati novinarima kad im se ne dopada njihovo izvještavanje - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima.
CGO podsjeća da je sinoć biznismen Zoran Bećirović, sa svojim tjelohraniteljem i sinom, kako su mediji izvjestili, napao prvo verbalno a onda i fizički novinarku Raičković i njenog sina, kao i da su oštetili njeno vozilo.
- Ovakvi i slični napadi na novinare su nesumnjiv pokušaj ograničavanja njihovog rada i izvještavanja o pitanjima od javnog interesa. Pored toga, ovim se jača atmosfera nesigurnosti među medijskim zaposlenicima u Crnoj Gori koji se često suočavaju sa raznim oblicima pritisaka, ali i drugim brojnim problemima u radu - istakao je Obradović.
CGO je, uključujući i slučaj novinarke Raičković, tokom 2024. godini zabilježio 14 verbalnih i fizičkih napada na novinare, što je upozoravajuće visoka brojka u crnogorskom kontekstu.
CGO je pozvao tužilaštvo i sudstvo da kroz efikasnu istragu i procesuiranje ovog slučaja, osiguraju da počinioci odgovaraju pred zakonom. Jedino tim pristupom država može pokazati riješenost u zaštiti medija i novinara, kao i potrebnu nultu toleranciju prema napadima na njih i njihovu imovinu.
- CGO podsjeća na potrebu uspostavljanja mehanizama koji će doprinijeti prevenciji napada na novinare i podizanju svijesti javnosti o značaju slobodnog i nezavisnog novinarstva. Nekažnjivost napada na novinare, njihovu ličnu imovinu i imovinu medija, može samo poslati poruku ohrabrenja nasilnicima, bilo da su u političkoj, poslovnoj, kriminalnoj ili nekoj drugoj sferi, čime novinari postaju poželjne mete, a bezbjednost medijskih radnika ozbiljno narušena. U konačnici, time i država Crna Gora rizikuje pad u dijelu medijskih sloboda, što je suprotno njenim težnjama demokratskom razvoju i evropskim standardima. CGO će nastaviti da se zalažemo za uspostavljanje funkcionalnog sistema zaštite novinara i medija, u kojem će svaki oblik prijetnji, nasilja i zastrašivanja biti odlučno procesuiran, čime se štiti pravo na slobodu medija, kao jedan od stubova svakog demokratskog društva - poručio je Obradović.

Obradović: Tužilaštvo i sudstvo da efikasno procesuiraju napad na Raičković

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Fondacija „Čini dobro“ realizovala je Projekat „Budi Internet Genijalac” i u JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo” u Mojkovcu, saopšteno je iz Fondacije. Kako navode, šest tematskih radionica pohađalo je 15 učenika i učenica VI razreda. Mudrost, opreznost, sigurnosti, ljubaznost i hrabrost su bile samo neke od vrlina o kojima se govorilo tokom radionica.
“U okviru projekta „Budi Internet Genijalac” imam priliku da vodim drugi i treći modul radionica, posvećenih jednim od najvažnijih tema današnjice, bezbjednosti na internetu. Kroz modul „Pazi se prevaranata – istražuj Oprezno”, sa učenicima i učenicama razgovaram o tome kako prepoznati najčešće online prevare, zašto su kritičko razmišljanje i provjera informacija važni, te kako pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice. Treći modul, „Čuvaj svoje tajne – istražuj Sigurno”, je fokusiran na praktične vještine: od kreiranja snažnih i jedinstvenih lozinki, do razumijevanja važnosti čuvanja ličnih podataka.
Drago mi je što učenici i učenice aktivno učestvuju, postavljaju pitanja i dijele svoja iskustva. Vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat zajedno napraviti važan korak ka stvaranju bezbjednije online zajednice u kojoj mladi znaju kako da se zaštite i odgovorno koriste internet”, kazala je edukatorka Zorka Vojinović, iz NVO Cortex.
Za učenicu VI-3 Enu Bošković projekat „Budi internet genijalac“ bio je jako značajan, jer je zajedno sa svojim vršnjacima, naučila kako da se bezbjedno ponaša na internetu.
“Znanje koje smo stekli na radionicama je za nas, djecu, veoma važno. Naučili smo kako da prepoznamo prevarante i lažne naloge na internetu, kako da napravimo sigurnu lozinku, ali i šta je digitalni trag. Shvatili smo da ne smijemo svuda ostavljati naše lične podatke”, kazala je Bošković.
Iz Fondacije navode da projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije.
“Projekat je do sada realizovan u tri osnovne škole i to: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin, JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore. U narednoj godini projekat će se ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“, navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju, edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

Realizovan projekat Budi internet genijalac u školi u Mojkovcu

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Policijski službenici Regionalnog centra granične policije „Sjever“ uhapsili su A.Z. (30) iz Novog Pazara, državljanina Republike Srbije, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol Štokholm.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, A.Z. je kontrolisan na graničnom prelazu Dračenovac, na ulazu u Crnu Goru, prilikom upravljanja vozilom marke „Mercedes“. Provjerom identiteta kroz elektronske evidencije, kao i u saradnji sa NCB Interpolom Podgorica, utvrđeno je da se imenovani potražuje radi izdržavanja kazne zatvora u Švedskoj.
Prema navodima policije, A.Z. se tereti za više krivičnih djela, među kojima su primanje ukradene robe, krađa, teška nezakonita vožnja, vožnja u alkoholisanom stanju, prekršaji u vezi sa opojnim drogama, prijetnja javnom službeniku, nasilnički otpor i pokušaj krađe.
Osumnjičeni je lišen slobode i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a u zakonskom roku biće priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, radi odlučivanja o određivanju ekstradicionog pritvora.

Uhapšen državljanin Srbije kojeg potražuje Švedska

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: nikola-obradovic