Članovi Savjeta RTCG su nezakonito birali Borisa Raonića za direktora RTCG-a 2023.godine, za šta su osuđeni, ali i 2024. godine su ponovo prekršili Zakon i omogućili mu da prima enormno visoku zaradu nezakonito, ako postoji i minimum etike kod tih ljudi taj bi novac trebalo da vrate građanima - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Nikola Obradović predstavnik Centra za građansko obrazovanje.&nbsp;
Presuda članovima Savjeta RTCG, kaže Obradović, zbog zloupotrebe položaja u slučaju nezakonitog izbora Borisa Raonića za direktora RTCG je bila logična i, kako kaže, jedino ispravna.&nbsp;
- Ja ne bih ulazio u etičku dimenziju osoba koje su u ovom postupku osuđene, ali ono što se očekivalo u prvom trenutku, ono što je osnovno kada je riječ o takvoj vrsti situacije, da osobe koje su osuđene podnesu ostavku na poziciju članova u Savjetu. Oni još uvijek nijesu iscrpili svoje pravne ljekove i to će ići vjerovatno na Viši sud, ali po onome što smo mogli da vidimo, mi smo pratili to suđenje uživo, po mom mišljenju će ta presuda prije ili kasnije postati pravosnažna, a to bi trebalo da povlači neke i odgovornosti. Tu dolazimo do ćorsokaka ukoliko vidimo da pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore - rekao je Obradović.&nbsp;
Podsjeća da su članovi Savjeta RTCG svjesno birali čovjeka koji ne ispunjava osnovne kriterijume iz konkursa, za izbor Raonića iz 2023.godine.&nbsp;
- Zanimljivo je da je u međuvremenu novi prekršaj napravljen u ljeto 2024.godine kada su ga birali svega pet minuta nakon što je podnio ostavku, sjećate se toga, za vršioca dužnosti generalnog direktora RTCG-ai onda negdje u septembru po novom zakonu. Ljetnji period je obilježen izglasavanjem IBAR zakona i onda kasnije je u septembru ponovo biran. Na posljednjem imenovanju su isti članovi Savjeta, ljudi koji su proglašeni krivim - Zorić, Lazović, Drljević i Murić, koja je trenutno bivša članica Savjeta, što ne umanjuje odgovornost i oni su mu tada kada su ga birali u puni mandat po Novom zakonu o nacionalnom javnom emiteru u Javnom servisu Crne Gore uvažili njegovo radno iskustvo koje je potrebno za tu poziciju, a koje je takođe nelegalno stečeno u nezakonitom mandatu - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBAXU8mHX4Ww%3Fsi%3DafhxCxWUUPYQrmYv&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Obradović: Pravosnažne presude u Crnoj Gori važe za sve osim za Radio Televiziju Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje određeni vremenski period prati štetnu praksu Vlade i nekoliko puta smo pokušali da kandidujemo ovo pitanje, kako bi se o njemu argumentovano raspravljalo – kaže za Antenu M saradnik na programima u CGO Nikola Obradović.
On je komentarisao istraživanje CGO koje je objavljeno prije dva dana, a čiji podaci pokazuju da je 44. Vlada od početka svog mandata održala čak 60% telefonskih sjednica.
– Međutim, ono što možemo vidjeti je da se nakon nekoliko analiza koje smo sproveli taj veoma visok procenat sjednica koje se održavaju elektronskim putem, a za komunikaciju se nažalost koriste mobilne aplikacije povećava – ističe Obradović.
Ukazuje da je prošlog puta taj procenat bio ispod 60%.
– Sad smo već došli do toga da je Vlada od početka svog mandata održala 230 sjednica. Ukupno, od čega je 87 bilo redovnih, 139 telefonskih, jednu konstitutivnu na početku mandata i tri tematske – napominje sagovornik Antene M.
Sada je, kako ukazuje, ta cifra dosegla 139 elektronskih sjednica, što dovodi do procenta od 60% ukupnog broja, što nam, kako navodi, samo po sebi potvrđuje da je i nivo odluka koje ova Vlada donosi od početka svog mandata dominantno donošen upravo posredstvom elektronskih sjednica, a ne redovnih.
– One su same po sebi svojstvene vanrednim okolnostima i to je ono što nam je poznato svima, bavili se ovim poslom ili ne. Ukoliko je država u vanrednom stanju ili se nešto mora zaista odraditi hitno, a tiče se prije svega zaštite vitalnih interesa države veoma je poželjno da se taj proces obavi putem elektronskih sjednica – ističe Obradović.
Ali, naglašava Obradović, ako imamo 60% sjednica od početka mandata jedne vlade, to znači da se i preko 50% njenih odluka donose putem telefonskih sjednica.
– To dakle, govori da Vlada prije svega svoj posao zaista ne doživljava ozbiljno. Te sjednice su veoma štetne i njihova priroda, jer se na njima odlučuje i o pitanjima koja zadiru u institucionalni poredak i funkcionisanje države – podvlači Obradović.
Podsjeća da su iz CGO i ranije eksplicitno navodili koje odluke Vlada donosi na telefonskim sjednicama.
– Ako dozvoljavate, ja bih samo kratko podsjetio radi javnosti da oni na taj način vode i kadrovsku politiku, bave se ekonomijom, odnosno finansijskom politikom, donose zakone, predlažu izmjene i dopune zakona. A kada imate telefonsku sjednicu, znate sami da je ona manjkava najprije u tom dijelu što ne postoji niti zapis sa te sjednice, odnosno tonski zapis, niti imate neki prateći dokument koji ostaje i onda je to veoma problematično. A da ne govorimo o tome što ne znamo kakvi su stavovi članova Vlade, određenih ministara, samim tim i predstavnika određenih političkih partija – naglašava saradnik na programima CGO.
Ovaj proces, ukazuje Obradović, otvara prostor i za jednu opravdanu sumnju – da li premijer na ovaj način želi da izbjegne određenu konfrontaciju sa političkim predstavnicima partija sa kojima je u koaliciji.
– Znamo svi da je i ranije tokom svog mandata imao određena razilaženja sa predstavnicima DF-a, o čemu smo mi takođe govorili i imali priliku da to vidimo posredstvom medija. A da ne govorimo o tome da je sam način na koji Vlada trenutno funkcioniše i vodi ovu zemlju, krajnje neozbiljan i netransparentan jer mi ne možemo znati ko se od ministara zalaže za određena rješenja itd – izričit je Obradović.
Sve u svemu, kako ističe, predstavnike CGO aktuelna situacija zaista ne iznenađuje.
– I to je jedna iskrena ocjena. Ako znamo da je ova Vlada Milojka Spajića, ako se sjećate, prvu odluku koju je donijela nakon konstitutivne sjednice 2023. godine, da se prenos sjednica Vlade uživo ukine. To je bila jedna od rijetkih kvalitetnih odluka Vlade Dritana Abazovića – podsjeća Obradović.
Napominje i da je Vlada premijera Spajića u jednom trenutku bila u, takoreći nezboru sa predstavnicima medija, da su sa medijima komunicirali putem saopštenja i samim tim iskazivali nepoštovanje prema njima, kako navodi, sprečavavši medije da ispunjavaju svoju osnovnu ulogu, a to je objektivno informisanje svih građana u zemlji o dešavanjima u Crnoj Gori.
– Samim tim, to se naravno prenosi i na nepoštovanje građana. Ukoliko imate jedan državni aparat koji je ovako glomazan, okupljen oko partijskih interesa, a kada znate da se putem telefonskih sjednica kroz lajkove u aplikacijama odlučuje o ovim pitanjima o kojima smo govorili maločas, onda se mora dati konačna ocjena da ova Vlada zaista neozbiljno doživljava svoju ulogu – smatra predstavnik CGO.
Stoga, kako ukazuje, sve ovo vodi padu povjerenja građana, ali i kvaliteta samih institucija.
– Možemo vidjeti da većina crnogorskih institucija u posljednje vrijeme ne isporučuje ni osnovne rezultate, što znači da nemaju osnovne kapacitete za obavljanje svojih osnovnih dužnosti. Dakle, kad se krene sa čelne pozicije ponašanja premijera, definitivno je da on kao šef Vlade stoji iza ovakvog vođenja politike i upravljanja državom, realno je očekivati jedan takav domino efekat koji rezultira padom kvaliteta i povjerenja građana u institucije – kategoričan je naš sagovornik.
Ističe da se ozbiljnost političkog diskursa u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina upravo narušava sa pozicije šefa izvršne vlasti.
– Onda nas zaista ne iznenađuje da se sve ovo dešava, jer način na koji Vlada rutinski donosi odluke na elektronskim sjednicama zaista obesmišljava rad Vlade i podriva demokratiju u cjelini. A da ne govorimo o tome koliko je to netransparentno – ukazuje Obradović.
Podsjeća i na napore CGO u pravcu poboljšanja trenutne situacije.
– Ono što mi pokušavamo u Centru za građansko obrazovanje i zahvalni smo medijima koji ovu temu takođe doživljavaju ozbiljno, jeste da zajedno sa civilnim društvom i ostalim akterima kandidujemo ovo pitanje za jednu ozbiljnu javnu, adekvatnu raspravu i mi ponovo pozivamo Vladu da prekine ovu štetnu praksu i vrati se demokratskim i transparentnim procesima odlučivanja, a to znači da mora imati dominantno veći broj redovnih sjednica koje su dostupne javnosti, prije svega medijima, koji će to, vjerujemo, prenijeti na objektivan način, što je njihova glavna obaveza, prenijeti građanima u sali predviđenoj za to, uz obavezno postavljanje video i audio zapisa kao dokaza da ljudi koji su plaćeni novcem svih građana i građanki zaista obavljaju posao za koji su izabrani, jer samo se na taj način može osigurati pravo javnosti da zna i da se donosioci odluka pozovu na odgovornost, jer moraju odgovarati za sve svoje odluke – izričit je Obradović.
Dakle, kako naglašava, jedna Vlada se kao demokratska legitimiše i na taj način kada je spremna na transparentnost i preuzimanje odgovornosti.
– Mi vidimo da to sada uopšte nije slučaj. I onda imamo ovakav broj elektronskih sjednica, pad kvaliteta u radu institucija, netransparentnost na svakom koraku i prosto nas kada pogledamo sve ovo, ovaj procenat ne iznenađuje – napominje sagovornik Antene M.
Podsjeća i da korijen većine odluka i akata koje proizvede ova Vlada leži upravo u elektronskim sjednicama, WhatsApp i Viber grupama.
Izdvaja i primjer koji ga, kako kaže, lično najviše zabrinjava.
– Sjećate se da je prije samo par mjeseci Vlada upravo na tim sjednicama smjenjivala i postavljala nove čelnike tajne službe, smjenjivala i postavljala šefove i direktore direktorata. Dakle, vodi duboku kadrovsku politiku i mislim da je to veoma opasno, veoma neodgovorno. Nakon onih apela koji dolaze iz civilnog društva, konkretno i iz Centra za građansko obrazovanje, mogu slobodno reći i bezobrazno, jer su to sigurno dobronamjerni savjeti i dobronamjerna kritika, kako bi se Crna Gora i njen državni aparat uozbiljio na putu ka EU i taj posao završio u što skorijem roku – kategoričan je Obradović.
Kako poručuje, iz Centra za građansko obrazovanje su se najiskrenije nadali i da će ovo pitanje biti adresirano kroz prijeko potreban Zakon o Vladi.
– Vjerujem da ste upućeni u to, ali onaj posljednji nacrt uopšte ne tretira elektronske sjednice, barem po onome što smo mogli da vidimo posredstvom medija. Takođe, u mjeri u kojoj je to potrebno ne sužava ni broj članova Vlade – ukazuje Obradović.
Napominje i da Crna Gora ima najglomazniju Vladu u Evropi, mnogo veću u odnosu na brojne države koje su po svim pitanjima uspješnije od Crne Gore.
– Konačno, ne rješava se ni ono famozno pitanje tehničkog mandata. A imamo razloga da budemo zabrinuti, ako se sjećate jednog neprimjereno dugog tehničkog mandata od prije nekoliko godina, koji je trajao više od redovnog mandata, kakve su se odluke donosile tada, kada je Vlada već izgubila povjerenje i legitimitet – zaključuje Obradović.

1250x600

1084x550

Obradović: Elektronskim sjednicama obesmišljava se demokratija u cjelini

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je kao „instruktivnu“ prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom su predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević, članovi Savjeta Filip Lazović i Naod Zorić, kao i doskorašnja članica Amina Murić proglašeni krivima za zloupotrebu službenog položaja i osuđeni na uslovne kazne od sedam mjeseci.
Iz CGO-a podsjećaju da se presuda odnosi na nezakonito imenovanje Borisa Raonića iz 2023. godine, te naglašavaju da su isti članovi Savjeta i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u septembru 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
- Dakle, i nakon što je nezakonitost prethodnog izbora bila jasno utvrđena, isti akteri su svjesno nastavili sa nezakonitom praksom, što bi moralo voditi i strožim sankcijama za iste kroz naredne presude - poručuje Nikola Obradović, saradnik na programima CGO-a.&nbsp;
Obradović je pozvao sve osuđene članove Savjeta da odmah podnesu ostavke, ocjenjujući da je neprihvatljivo da „lica koja su zloupotrijebila svoju funkciju nastave da odlučuju o ključnim pitanjima budućnosti Javnog servisa, uključujući usvajanje budžeta i finansijskog plana RTCG-a vrijednog oko 20 miliona eura“.
Ukazao je na problem netransparentnosti, navodeći da zapisnici i odluke sa sjednica na kojima je Raonić imenovan 2024. godine nijesu objavljeni u biltenu RTCG-a, iako je to zakonska obaveza Savjeta.
- Današnja presuda mora biti jasan signal da zloupotrebe na visokim funkcijama ne mogu ostati bez posljedica. Ako se i pored presude ovim osobama dozvoli da nastave da odlučuju, šalje se poruka da su institucije zarobljene, a zloupotrebe normalizovane i nekažnjive, što bi bilo pogubno za povjerenje građana u RTCG i samu ideju vladavine prava - zaključuje Obradović.&nbsp;

Presuda kompromitovala Savjet RTCG – hitno potrebne ostavke

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava ozbiljnu zabrinutost povodom posljednje odluke Osnovnog suda u Podgorici, od 11. jula 2025. godine, kojom je još jednom potvrđeno da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG bilo nezakonito. Ova presuda je novi šamar institucijama koje uporno zatvaraju oči pred nezakonitostima, ali i upozorenje onima koji zarad kontrole nad Javnim servisom ugrožavaju demokratizaciju i evropeizaciju Crne Gore, saopštio je Nikola Obradović, saradnik na programima.
- Kažu da broj šest simbolizuje harmoniju i stabilnost. U ovom slučaju, šesta presuda nije donijela ni harmoniju ni stabilnost, već novi rekord čovjeka čije imenovanje je šest puta proglašeno nezakonitim. Raonić je postao neslavni šampion sudskih odluka koje ga iznova ukidaju, dok i dalje tvrdoglavo sjedi u fotelji - kao da pravni poredak važi za sve osim za njega - ističe Obradović.&nbsp;
Prema njegovim riječima zabrinjava i činjenica da su institucije imale najmanje šest prilika da reaguju, a da to izbjegavaju. U zemlji koja teži članstvu u EU, sudske presude ne važe kada prijete da ugroze političku konfornost vladajućih struktura.
&nbsp;- CGO podsjeća da se Crna Gora formalno opredijelila za članstvo u EU, gdje je vladavina prava obaveza, a ne simulacija. Međutim, čini se da ona prestaje na vratima kabineta generalnog direktora RTCG-a, gdje šest presuda vrijedi manje od političke podrške, čime se osnažuje uvjerenje da u Crnoj Gori nijesu svi jednaki pred zakonom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Posebno je, kako ističe, porazno što Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija - koji bi morali da brane zakonitost i integritet Javnog servisa - ostaju nijemi.&nbsp;
- Njihovo ćutanje više nije neutralnost, već aktivno saučesništvo u degradaciji pravne države i medijskih sloboda. Upravo kada Crna Gora mora pokazati da zaslužuje ubrzan put ka EU, bilježimo rekord u broju nezakonitih imenovanja i nepoštovanju sudskih odluka od strane jednog čovjeka, a odgovornost za to ne osjećaju oni koji Raonića štite da bi imali svoje glasilo o trošku svih građana i građanki - naglasio je u saopštenju.&nbsp;
Broj šest se, kako je naveo, često tumači i kao broj koji donosi sreću. Ostaje da vidimo hoće li šesta presuda biti ta koja će konačno probuditi institucije i natjerati ih da rade svoj posao.
- CGO će i dalje insistirati na primjeni sudskih presuda, odgovornosti javnih funkcionera i zakonitosti u radu institucija, jer bez toga Crna Gora ne može biti demokratsko društvo, a još manje spremna za EU. RTCG pripada građanima, a ne interesnim strukturama koje ga tretiraju kao ličnu imovinu -istakao je.&nbsp;
U saopštenju je podsjetio na dosadašnje sudske odluke u slučaju Borisa Raonića koje se nalaze u nastavku:&nbsp;
Presuda Osnovnog suda od 04.01.2023. u predmetu P.br 3110/21
Presuda Višeg suda od 10.05.2023. Gž. br. 815/23
Presuda Vrhovnog suda 628/23 od 04.03.2024.
Presuda Osnovnog suda 2827/23 od 30.04.2024.
Presuda Višeg suda Gž.br. 2926/24 od 18.09.2024.
Odluka Osnovnog suda P.br 6678/2024 od 11.07.2025.

Obradović: Šest presuda, jedna fotelja, nula stida i odgovornosti

Ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića nije samo bolan podsjetnik na nerazriješeno političko nasilje sa tragičnim ishodom, već i ozbiljan test institucionalne zrelosti crnogorskog društva koji ni nakon dvije decenije nije položen - kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Obradović.
U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da se danas navršava 21 godina od ubistva Jovanovića.
- Iako je odmah nakon zločina otvorena istraga i djelimično pravosnažno procesuiran jedan izvršilac, ključna pitanja - ko su nalogodavci, kakva je bila institucionalna odgovornost i u kojem političkom kontekstu je došlo do zločina - i dalje ostaju bez odgovora. Odsustvo volje da se ti aspekti razjasne ukazuje na slabosti sistema i kontinuitet kulture nekažnjivosti, što dodatno narušava ionako slabo povjerenje građana u vladavinu prava - ističe Obradović.
&nbsp;Stiče se, prema njegovim riječima, utisak da promjene političkih struktura nijesu donijele promjenu u pristupu ovom slučaju.&nbsp;
- I dalje je prisutno formalističko, ponekad i instrumentalizovano pominjanje ubistva Duška Jovanovića, bez stvarne namjere da se dođe do pune istine. Takav odnos ne samo da uskraćuje pravdu porodici Jovanović, već i šalje opasnu poruku - da zločini nad novinarima mogu ostati nekažnjeni ukoliko zadiru u politički osjetljive domene - rekao je Obradović.
Centar za građansko obrazovanje, kako dodaje, ističe da aktuelni ambijent u kojem funkcionišu mediji u Crnoj Gori ne ukazuje da su izvučene pouke iz ubistva Duška Jovanovića.&nbsp;
- Naprotiv, svjedočimo kontinuiranoj retorici protiv medija i novinara, često upravo od strane nosilaca najviših javnih funkcija, i to samo zato što im se ne dopada njihovo izvještavanja. Pojedini predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti zloupotrebljavaju poziciju i (in)direktno vrše pritisak na medije, osporavaju njihov integritet ili, čak, najavljuju mjere koje bi mogle dovesti do njihovog gašenja ili ograničenja rada - naveo je Obradović.
Takvo postupanje, kako je istakao, naročito kada dolazi iz pozicije političke moći, često zaštićene imunitetom, obeshrabruje sve koji se bave istraživačkim novinarstvom ili pristupaju kritički u odnosu na rad vlasti.&nbsp;
- U tom smislu, sloboda izražavanja u Crnoj Gori ne trpi samo zbog pojedinačnih napada, već i zbog sistemskog oblikovanja okruženja koje novinare postavlja u ranjiv, defanzivan i pravno nezaštićen položaj. U kontekstu evropskog puta Crne Gore, pitanje bezbjednosti novinara i efikasnog procesuiranja zločina nad njima nije samo samo profesionalna i etička obaveza prema medijskoj zajednici, već i ključni indikator posvećenosti demokratskim vrijednostima. Dok svi aspekti ubistva Duška Jovanovića ne budu otkriveni, a praksa zaštite novinara dosljedno sprovođena, Crna Gora će ostati društvo koje ne štiti osnovna prava svojih građana i ne uspijeva da izgradi demokratsku političku kulturu - zaključio je Obradović.

Obradović: Nezavršena priča o ubistvu Duška Jovanovića test koji Crna Gora i dalje pada

Umjesto da predstavlja temelj profesionalnog, efikasnog i odgovornog sistema, javna uprava i dalje služi kao rezervoar za &nbsp;partijsko-nepotističko zbrinjavanje, a što je čini skupim i neefikasnim aparatom, kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO).&nbsp; Kako je dodao, CGO izražava zabrinutost zbog načina na koji 44. Vlada Crne Gore sprovodi kadrovsku politiku – ne kao otklon od prethodnih loših praksi, već kao njihovo intenziviranje. - Prema podacima CGO-a, od formiranja ove Vlade usvojeno je čak 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razriješenjima javnih funkcionera. Imenovanja i razriješenja se, uglavnom, sprovode na elektronskim sjednicama, bez obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. Taj pristup podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički uslovljeno upravljanje - Navodi Obradović. Naglašava i da uprkos kontinuiranim zahtjevima Evropske unije za depolitizaciju, racionalizaciju i profesionalizaciju javne uprave, Vlada Milojka Spajića ne pokazuje ni minimum spremnosti da ih sprovede. Naprotiv, kako kaže, administracija raste i po širini i po dubini, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama. - CGO gotovo deceniju zagovara Vladi manjeg obima i većeg učinka. Poređenje sa EU kojoj stremimo i pojedinim manjim državava članica oslikava razmjere zarobljenosti partijskim i vezanim interesima Crne Gore. Na primjer, Finska sa 5,6 miliona stanovnika ima 19 članova Vlade, Estonija sa 1,37 miliona 14, dok Crna Gora, sa manje od 620.000 građana, ima čak 32 člana Vlade. Ova hiperprodukcija na najvišem nivou se samo preslikava na sve niže što značajno ograničava reformski kapacitet - ističe Obradović.&nbsp; CGO podsjeća i da su prema nalazima Državne revizorske institucije (DRI), Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane, samo u prethodne tri godine, izgubili radne sporove u vrijednosti skoro 16 miliona eura.&nbsp; - Ove štete, uvećane za kamate i sudske troškove, plaćaju građani i građanke, iako su nesporan rezultat nezakonitih i nestručnih kadrovskih odluka političkih namještenika - kazao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524080516_90d97a5d65730854cf27c720a9f06783a40d6e6594d122d0bc4408448c190fbf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250524080516_90d97a5d65730854cf27c720a9f06783a40d6e6594d122d0bc4408448c190fbf" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="CGO"> </figure>  Takođe, kako kaže Obradović, CGO ukazuje da poseban budžetski teret predstavlja i institut funkcionerskih naknada po prestanku funkcije, koji se i dalje koristi obilato kao mehanizam nagrađivanja partijskih kadrova, pa čak i onih koji su na pritisak javnosti smijenjeni zbog neprofesionalnog odnosa prema funkciji.&nbsp; - CGO zagovara njegovo ukidanje ili značajno ograničenje, što uživa snažnu podršku građana i građanki, jer se radi o nepotrebnom opterećenju budžeta u zemlji sa brojnim prioritetnijim potrebama, te poziva na preispitivanje ovakvog odnosa prema ljudskim resursima u javnoj upravi, jer funkcija u javnom sektoru ne smije biti privilegija za lojalne, već odgovornost prema građanstvu i državi - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Obradović: Vlada nastavlja partijsko zapošljavanje, javna uprava i dalje talac političkih interesa

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da se ne može reći da mediji u Crnoj Gori funkcionišu u bezbjednom sistemu, niti u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao.&nbsp;
On je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E kritikovao postupke poslanika Demokrata Momčila Lekovića, navodeći da su njegove izjave usmjerene protiv medija ozbiljne.
- Ovo što je uradio gospodin Momčilo Leković nikako nije bezazleno, jer to su ljudi koji imaju veoma važnu ulogu u crnogorskom društvu, kao predstavnici zakonodavne vlasti osnovnu ulogu da utiču na kreiranje politika, njihova riječ ima težinu i mogućnost da diskredituje, stigmatizuje i što je najgore od svega – ugrozi subjekte koji su targetirani - rekao je Obradović.
Povod za njegov komentar bila je izjava Lekovića, poslanika Demokrata, koji je 3. maja, na Svjetski dan slobode medija, uputio oštre kritike na račun više crnogorskih medija, među kojima su Antena M, Portal ETV, Televizija E, Analitika i M Portal. To se dogodilo istog dana kada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, iz iste partije, pozvala na uzdržanost od napada na medije.
- Što se tiče Demokrata, ja tu vidim jedan raskol između deklarativne privrženosti njegovanja demokratskih principa i stvarne političke prakse u okviru te partije. Kada imate ministarku kulture i medija koja povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, upućuje srdačne čestitke, govori o suzdržanosti, o važnosti slobode medija i novinarske profesije, a istoga dana imate jednu svojevrsnu čestitku od njenog partijskog kolege koji je targetirao medije, to definitivno šalje jedan zabrinjavajući signal - kazao je Obradović.
On je ocijenio da takvi nastupi političkih aktera imaju ozbiljne posljedice po društvo i demokratske procese.
- U konačnom to govori i o jednom nivou političke kulture koja postoji, ili ne postoji u tom političkim subjektu spremnosti da uđu sa ovim medijima u jednu argumentovanu raspravu. Mislim da je kritički osvrt ovih medija u odnosu na funkcionisanje izvršne vlasti i sistema u cjelini zaista argumentovana i objektivna - rekao je Obradović.
Prema njegovim riječima, kritika poslanika Lekovića govori o neozbiljnosti koja nanosi štetu ne samo institucijama, već i političkom subjektu kom pripada. To je, dodaje on, obrazac koji je postao svojevrstan Demokratskoj Crnoj Gori.
- Ja mislim da nije sve u najboljem redu unutar te partije, da oni određene požare pokušavaju da gase, a u suštini dodaju ulje na vatru. Nije to neka retorika sa kojom se nijesmo imali prilike sresti ranije – znate da je sličan obrazac korišten i u odnosu između Demokrata i studentske organizacije Kamo śutra, da je takav odnos i ranije bio prisutan po preuzimanju službi bezbjednosti, i u ovom trenutku takav prema načelniku Generalštaba – tako da mene to ne iznenađuje“, rekao je.
Na kraju, on zaključuje da mediji u Crnoj Gori trenutno ne djeluju u podsticajnom ni bezbjednom okruženju.
- Poruka koja se šalje je da mediji u savremenom društvu, u aktuelnom trenutku kada je u pitanju Crna Gora, ne može se reći da funkcionišu u jednom bezbjednom sistemu, u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao, koja bi u suštini trebala da bude ideja vodilja i glavni princip svih medija - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB_FvDMBBcKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Mediji ne funkcionišu u bezbjednom sistemu, Lekovićevi napadi nijesu bezazleni

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da je antifašizam temeljni dio istorijskog identiteta Crne Gore i da bi njegove vrijednosti morale ostati trajno prisutne u javnom životu.
- Svjedoci smo, definitivno, da posljednjih nekoliko godina prisustvujemo rastućim narativima koji za cilj imaju relativizaciju zločina i normalizaciju ekstremizma, stoga stojimo na tome da bi upravo antifašističke vrijednosti, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti, trebale biti živo prisutne u javnom životu, u obrazovanju, ali i u kulturi pamćenja - kazao je Obradović.&nbsp;
Kako navodi, u Centru za građansko obrazovanje 9. maj se ne posmatra samo kao dan pobjede nad fašizmom, već kao važan vrijednosni orijentir za savremeno crnogorsko društvo.
- Taj datum bi nas, između ostalog, trebao podsjećati na jedan skup vrijednosti koje bi trebale biti temelj našeg društvenog poretka – sloboda, jednakost i solidarnost, ali i važan otpor svakom mogućem obliku nepravde i diskriminacije - ističe Obradović.&nbsp;
Obradović ističe da je antifašizam bio ključan za obnovu crnogorske državnosti i izgradnju modernog društva, ali da danas svjedočimo pokušajima da se njegovo značenje potisne.
- Danas svjedočimo raznim pokušajima da se njegova vrijednost umanji ili potisne, ili da se u konačnici predstavi i kao prevaziđen koncept. To ne dolazi spontano, već sa određenih političkih adresa, kako van Crne Gore, ali sa veoma agilnim pomagačima na lokalnom nivou. Potiskivanje antifašizma se ne dešava samo otkazivanjem poštovanja takvoj ideji, već jednostavnim ignorisanjem – kako u javnim politikama, tako i u obrazovanju, ali i u institucionalnom pamćenju - zaključuje Obradović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje (CGO) najoštrije osuđuje jučerašnji događaj u Skupštini Crne Gore, kada su poslanik Dejan Đurović, kao i pojedinci na radu u Skupštini, pokušali nasilno udaljiti medije iz plenarne sale kako bi spriječili izvještavanje o skandaloznim scenama - kazao je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Obradović.
&nbsp;CGO, kako navodi, ocjenjuje da ovaj čin, koji odražava neosviješćenost o značaju slobodnih medija i transparentnosti institucija, svjedoči o udaljenosti od evropskih vrijednosti i produbljuje ionako snažnu polarizaciju društva.
- Posebno zabrinjava što ovakvo ponašanje nije naišlo na osudu unutar vladajuće koalicije, čime se legitimizuje agresivni odnos prema medijima i javnosti. Istovremeno, upravo izostanak te osude ukazuje da ovo nije izolovan incident, već dio šire strategije pritisaka na medije, s ciljem stvaranja atmosfere straha i autocenzure, čime se ugrožava pravo građana na objektivno informisanje - ističe Obradović.
&nbsp;CGO podsjeća da je sloboda medija jedan od stubova demokratije, zagarantovana Ustavom Crne Gore, kao i brojnim međunarodnim konvencijama koje je naša zemlja ratifikovala.&nbsp;
- Svaki pokušaj ograničavanja ovog prava predstavlja ozbiljan korak unazad u demokratskom razvoju Crne Gore i udaljava nas od evropskog puta. Novinari nisu tu da bi služili interesima političara ili skrivali njihove propuste, već da bi informisali javnost i držali vlast odgovornom za svoje postupke - kategoričan je Obradović.
&nbsp;Pozivaju rukovodstvo Skupštine da hitno preduzme konkretne mjere kako bi se ubuduće osigurao nesmetan rad medija u toj instituciji, uključujući i jasne protokole koji će garantovati slobodan pristup medija svim relevantnim događajima u Skupštini, ali i sankcije za one koji pokušaju da ograniče njihove slobode.
&nbsp;- CGO apeluje na sve političke subjekte da preispitaju svoj odnos prema medijima, jer je kritičko izvještavanje temelj funkcionalne demokratije. Interes javnosti da vidi ko se kako ponaša juče u Skupštini nesumnjivo je iznad partijskih kalkulacija, a dužnost institucija, posebno Skupštine, jeste da taj javni interes štite - naveo je Obradović.
&nbsp;CGO će nastaviti da prati situaciju i zalaže se za slobodu medija kao ključni kriterijum demokratskog napretka, a vinovnici ovakvih događaja sami sebe pozicioniraju u neprijatelje evropskih integracija.

Obradović: Vladajuća većina protiv slobode medija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio napad na Anu Raičković, novinarku Pobjede, kao i na članove njene porodice i njenu imovinu. 
- Izražavamo i duboku zabrinutost nad brutalnošću počinioca u ovom slučaju, čime se osnažuje već hronična ugroženost novinara u Crnoj Gori. Institucije moraju pokazati da razumiju ozbiljnost ovog problema i reagovati na način koji će ubuduće odvratiti sve koji misle da nasiljem mogu odgovarati novinarima kad im se ne dopada njihovo izvještavanje - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima.
CGO podsjeća da je sinoć biznismen Zoran Bećirović, sa svojim tjelohraniteljem i sinom, kako su mediji izvjestili, napao prvo verbalno a onda i fizički novinarku Raičković i njenog sina, kao i da su oštetili njeno vozilo.
- Ovakvi i slični napadi na novinare su nesumnjiv pokušaj ograničavanja njihovog rada i izvještavanja o pitanjima od javnog interesa. Pored toga, ovim se jača atmosfera nesigurnosti među medijskim zaposlenicima u Crnoj Gori koji se često suočavaju sa raznim oblicima pritisaka, ali i drugim brojnim problemima u radu - istakao je Obradović.
CGO je, uključujući i slučaj novinarke Raičković, tokom 2024. godini zabilježio 14 verbalnih i fizičkih napada na novinare, što je upozoravajuće visoka brojka u crnogorskom kontekstu.
CGO je pozvao tužilaštvo i sudstvo da kroz efikasnu istragu i procesuiranje ovog slučaja, osiguraju da počinioci odgovaraju pred zakonom. Jedino tim pristupom država može pokazati riješenost u zaštiti medija i novinara, kao i potrebnu nultu toleranciju prema napadima na njih i njihovu imovinu.
- CGO podsjeća na potrebu uspostavljanja mehanizama koji će doprinijeti prevenciji napada na novinare i podizanju svijesti javnosti o značaju slobodnog i nezavisnog novinarstva. Nekažnjivost napada na novinare, njihovu ličnu imovinu i imovinu medija, može samo poslati poruku ohrabrenja nasilnicima, bilo da su u političkoj, poslovnoj, kriminalnoj ili nekoj drugoj sferi, čime novinari postaju poželjne mete, a bezbjednost medijskih radnika ozbiljno narušena. U konačnici, time i država Crna Gora rizikuje pad u dijelu medijskih sloboda, što je suprotno njenim težnjama demokratskom razvoju i evropskim standardima. CGO će nastaviti da se zalažemo za uspostavljanje funkcionalnog sistema zaštite novinara i medija, u kojem će svaki oblik prijetnji, nasilja i zastrašivanja biti odlučno procesuiran, čime se štiti pravo na slobodu medija, kao jedan od stubova svakog demokratskog društva - poručio je Obradović.

Obradović: Tužilaštvo i sudstvo da efikasno procesuiraju napad na Raičković

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nikola-obradovic